ŠKOLSKI KURIKULUM

INDUSTRIJSKA ŠKOLA, SPLIT

RUJAN 2017.

UVOD

Školskim kurikulumom definirani su svi sadržaji, procesi i aktivnosti koji su usmjereni ka ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kako bi se promovirao intelektualni, osobni, socijalni, duhovni i tjelesni razvoj učenika.

Glavni zadatak ovog kurikuluma je razvoj jedinstvenog profila Industrijske škole. Temeljni dokument za izradu Školskog kurikuluma je Nacionalni kurikulum.

CILJ 1. Definirati temelje rada Škole. 2. Utvrditi dugoročni i kratkoročni plan i program Škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima (donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa). 3. Odrediti nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. ZADACI Školskim kurikulumom se utvrđuju: – aktivnost, program i/ili projekt – ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta – namjena aktivnosti, programa i/ili projekta – nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost – način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta – vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta – detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta – način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. NOSITELJI AKTIVNOSTI IZRADE I DONOŠENJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Školski kurikulum donosi Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća a za organizaciju i pripremu zadužen je ravnatelj.

JAVNOST RADA Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku te objavljen na mrežnim stranicama Škole. DUGOROČNI PLAN I PROGRAM ŠKOLE Dugoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Predstavlja redovno obrazovanje mladeži te obrazovanje odraslih za pojedina zanimanja.

I. REDOVNO OBRAZOVANJE U školskoj godini 2017./2018. nastava se izvodi u tri područja rada i četiri različita zanimanja. Područja rada:

- Strojarstvo - Brodogradnja - Elektrotehnika

Zanimanja: - Instalater-monter

- CNC operater/operaterka - Brodomehaničar

- Elektromehaničar CILJEVI PROGRAMA 1. Usvojenost znanja i sposobnosti za rad. ZADACI 1. Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 3. Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 5. Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. NAMJENA Priprema i obrazovanje stručnih i pripremnih kadrova kao zadaće partnera svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; Zadovoljenje potreba gospodarstva; Zadovoljenje potreba područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje; Ispunjavanje želja i potreba učenika; NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST Nositelji programa su: Ravnatelj; Stručni suradnici; Nastavnici; Vanjski suradnici; Administrativno, tehničko i pomoćno – tehničko osoblje; Roditelji; Lokalna uprava i samouprava; Odgovorni su za: Pravovremenu i kvalitetnu pripremu i realizaciju nastavnih programa; Vrednovanje postignuća učenika; NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA

Prikupljanje informacija od partnera svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o potrebama primjerenog obrazovnog programa;

Usklađivanje želje učenika s potrebama gospodarstva;

Ponuda prikladnih obrazovnih programa;

Tijekom cijelog upisnog razdoblja obavještavat će učenike osnovnih škola u svojem okruženju o mogućnostima, programima, uvjetima upisa i postignućima Škole;

Radi podizanja kvalitete nastave i racionalnije organizacije rada, u postupku ustrojavanja razrednih odjela škola će u jednom razrednom odjelu kombinirati nastavu s najviše tri skupine učenika onih obrazovnih programa u kojima nema razlika u nastavnom planu i nastavnim sadržajima više od 20 posto (osim ako to nije utvrđeno u Odluci o upisu), ne uključujući praktičnu nastavu ili praktični dio naukovanja.

Škola može u kombiniranim razrednim odjeljenjima, bez suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, povećati broj upisnih mjesta u jednom programu izobrazbe i smanjiti broj u drugom, ovisno o interesu učenika.

Ako se za neki od programa ne prijavi dovoljan broj, učenicima će se ponuditi upis u drugi program za koji su se alternativno prijavili u postupku upisa.

Programi će se izvoditi po nastavnim planovima koje propiše ministar: o u Školi; o u školskoj radionici; o u drugim ustanovama, trgovačkim društvima ili kod obrtnika, u skladu s ugovorom

o izvođenju programa.

Nastava se odvija putem predavanja, praktične nastave, stručne prakse, vježbi i seminara prema nastavnom planu i programu.

Nastava se izvodi u klasičnim i specijaliziranim učionicama te drugim prostorima primjerenim nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima.

Stručna praksa, praktična nastava i vježbe izvode se u laboratorijima, praktikumima, radionicama i sl.

Škola radi u jednoj smjeni, o možebitnom radu u dvije smjene odlučuje Školski odbor.

Škola skrbi o stalnom unapređivanju odgojno-obrazovnog rada. Unapređivanje odgojno-obrazovnog rada izražava se osobito:

o u odgoju i obrazovanju učenika o pitanjima ravnopravnosti spolova te pripremi oba spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života;

o u praćenju i omogućavanju učenicima da razviju individualne sklonosti i sposobnosti;

o u profesionalnom informiranju učenika; o u pružanju pomoći učenicima koji imaju teškoća u učenju i vladanju; o u skrbi o zdravstvenom i socijalnom stanju učenika; o u pomoći nastavnicima u njihovu radu s učenicima; o u suradnji i savjetovanju s roditeljima o problemima učenika.

U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi proširivanja obrazovnih sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanja zajedništva učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika.

Izvannastavne aktivnosti temelje se na načelu dragovoljnosti izbora sadržaja i oblika rada.

Nositelji izvannastavnih aktivnosti su učenici, uz stručnu pomoć nastavnika i stručnih suradnika.

Radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i postizanja zakonom i nastavnim programom propisanih ciljeva i zadaća, Škola izvodi izlete i ekskurzije te poduzima druge odgovarajuće aktivnosti u skladu s provedbenim propisom koji donosi ministar obrazovanja te godišnjim planom i programom rada.

Voditelj ekskurzije podnosi ravnatelju pisano izvješće o izvedenoj ekskurziji, njezinim rezultatima i materijalnim izdatcima.

Stručno usavršavanje nastavnika;

Cjeloživotno učenje nastavnika; VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA Od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA Troškovi programa ovisni su o opremljenosti škole za pojedina zanimanja. Ulaganja škola planira Godišnjim planom i programom rada a odobrava ih Osnivač, Grad, MZOŠ i druga ministarstva i institucije na koje apliciramo. Financiranje nastavnika i opći materijalni troškovi propisani su zakonom i provedbenim propisima koji se odnose na srednje školstvo i korisnike Državnog proračuna.

NAČIN VREDNOVANJA I NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA

Vrednovanje provode nastavnici praktične nastave ocjenjivanjem učenika a razredna vijeća i Nastavničko vijeće utvrđivanjem općeg uspjeha učenika na polugodištu, na kraju nastavne i školske godine te na obrani završnog rada.

Rezultati vrednovanja koriste se na stručnim aktivima, razrednim i nastavničkom vijeću za unapređenje odgojno – obrazovnog rada i stjecanja znanja i vještina učenika.

Rezultati vrednovanja koriste se i za promociju školskih programa i objavu postignuća učenika i nastavnika.

Uspješni učenici za postignute rezultate mogu biti pohvaljeni i nagrađeni.

II. OBRAZOVANJE ODRASLIH

1. Program za stjecanje srednje stručne spreme u području rada strojarstvo, brodogradnja i elektrotehnika za zanimanja:

s t r o j a r s t v o 1.1.obrađivač odvajanjem materijala, 1.2. alatničar, 1.3. monter i obrađivač rezanjem i deformacijom, 1.4. obrađivač lima, 1.5. instalater-monter, 1.7. mehaničar alatnih strojeva, 1.8. industrijski mehaničar, 1.9. industrijski precizni mehaničar, 1.10. mehaničar toplinskih uređaja, 1.11. mehaničar hidrauličnih uređaja,

b r o d o g r a d nj a 1.12. brodomehaničar, 1.13. brodograditelj metalnog broda, 1.14. instalater brodskih instalacija, 1.15. monter i obrađivač rezanjem i deformacijom,

e l e k t r o t e h n i k a 1.16. elektromonter,

1.17. elektromehaničar, 1.18. telekomunikacijski monter,

2. Program za stjecanje niže stručne spreme u području rada brodogradnje za zanimanja:

b r o d o g r a d nj a 2.1. pomoćni brodomonter, 2.2. zavarivač REL postupkom, 2.3. zavarivač MAG postupkom, 2.4. zavarivač plamenom, 2.5. elektrolučni žljebač-brusač, 2.6. žljebač, rezač plamenom-brusač, 2.7. ravnač-rezač plamenom, 2.8. brodoskelar,

2.9. pomoćni instalater brodskih instalacija.

3. Program prekvalifikacije

4. Program osposobljavanja za poslove:

5.1. elektrozavarivač REL postupkom, 5.2. elektrozavarivač MAG postupkom,

CILJEVI PROGRAMA Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Primjenu ciljeva treba uskladiti prema programima obrazovanja odraslih. ZADACI - Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. NAMJENA - Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Primjenu namjene treba uskladiti prema programima obrazovanja odraslih. NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljnije nositelje programa imenovat će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA - Načelno je opisan u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljniju realizaciju utvrdit će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA - Programi stjecanja srednje stručne spreme u načelu traju od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće kalendarske godine. Programi prekvalifikacije provode se po zakonu i propisima koji se primjenjuju u srednjem školstvu za programe obrazovanja odraslih. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA - Troškovnik programa je propisan Cjenikom za programe obrazovanja odraslih u Industrijskoj školi i propisima proisteklim iz Cjenika.

NAČIN VREDNOVANJA I NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA - Načelno je opisan u poglavlju: I. Redovno obrazovanje.

5. Program usavršavanja za poslove:

4.1. elektromonter – specijalist, 4.2. elektromehaničar – specijalist, 4.3. zavarivač REL postupkom – specijalist,

CILJEVI PROGRAMA - Praćenje razvoja tehnologije, stjecanje, proširivanje i primjena novih znanja u pojedinim programima. ZADACI - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. NAMJENA - Pojedincima, skupinama građana, udrugama, trgovačkim društvima, obrtima, … NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljnije nositelje programa imenovat će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA - Predavanja, izleti, ekskurzije. VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA - Po potrebi. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA - Bit će propisan Cjenikom.

KRATKOROČNI PLAN I PROGRAM ŠKOLE ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018. Kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Kratkoročni plan i program rada škole donosi se ovim kurikulumom a preciznije pojedinosti utvrdit će se Godišnjim planom i programom rada škole za svaku školsku godinu do 30. rujna.

HRVATSKI JEZIK Povijesni aspekt Učenje hrvatskog jezika, kao materinjeg jezika u školama, ima dugu tradiciju. Značaj hrvatskog jezika u školama ne podrazumijeva samo jezično i književno obrazovanje, već i osnovu općeg obrazovanja. Stoga učenje materinjeg jezika i književnosti ima višestruko značenje. Tijekom 20. st. hrvatski jezik dobio je posebni status predmeta odgovornog za razvoj sposobnosti razumijevanja, čitanja, pisanja, razgovora, diskusije i razmišljanja, ali također je postao predmet kulturnog razvoja u cilju razvijanja kreativnosti i stvaranje interesa te uživanja u jeziku i književnosti. Kulturna baština Predmet Hrvatski jezik značajan je propagator naše kulturno-nacionalne baštine. Glavni je zadatak razviti predodžbu razvoja hrvatskog jezika i književnosti od samih početaka do današnjih dana. Kroz nastavu hrvatskog jezika učenici će se upoznati s važnim djelima

nacionalne književnosti, ali i reprezentativnim djelima svjetske književnosti te na taj način spoznati značaj kulturne baštine, prenoseći znanja iz prošlosti, razvijajući kolektivnu svijest o važnosti kulturne baštine uopće. Književnost Književnost ima jasno mjesto u predmetu Hrvatski jezik, kako glede toga što je književnost važan aspekt hrvatske kulturne povijesti, tako i stoga što čitanje zauzima bitno mjesto u osobnom i jezičnom sazrijevanju i razvoju. Dobra književnost je vrijedan moralni i estetski stimulans, koji proširuje raspoložive mogućnosti kod učenika te stvara svjetonazor prema vlastitom iskustvu. U isto vrijeme književnost daje primjere kako se određena tema može iskazati i obraditi koristeći se različitim formama jezika. Dobra književnost je izvrstan poticaj za učeničko vlastito stvaralaštvo, a također može poslužiti i kao jezični model. Učenje jezika/ književnosti razvija sposobnosti razumijevanja, doživljaj i

procjenu nacionalne i svjetske književnosti od rane prošlosti do današnjih dana. Učenje jezika Učeći hrvatski jezik, učenici će, svatko prema svojim sposobnostima, naučiti iskazati sebe jasno i nedvosmisleno, i to u govornom i pisanom obliku. Međutim, pri tome ne smijemo zaboraviti činjenicu kako je svakodnevni jezik učenicima najpotrebniji u svakodnevnom životu, poslu i sredini u kojoj žive, te je upravo on funkcionalna (praktična) proza, jasno izložena i dograđivana (prakticirana) kroz strpljivu vježbu koncentracijom i odgovarajućim poučavanjem. Učenici će tako postati svjesni važnosti vlastitog istraživanja, jezika i govora tijekom života. Pomoću jezika oni odrastaju i sazrijevaju. Kroz jezik oni otkrivaju nove perspektive, nove obzore i nova znanja koja su im potrebna. Stoga je vrlo važno da hrvatski jezik stvara lingvističku svjesnost što će učenicima pojačavati njihovo jezično samopoštovanje, a istovremeno ih naučiti štovati ostale jezične oblike (dijalekte) koje mogu i sami koristiti. Učenje izražavanja i pisanja je kompleksan proces bez jednosmjernog puta do uspjeha. Učenicima se mora omogućiti razvijanje osjećaja za jezik, kao i stila prakticiranjem pisanja u različitim situacijama i različitim oblicima teksta. Pisanje uključuje i kreativnost i prilagođavanje jezičnim standardima, te bi vođenje u ovakvim procesima trebao biti jedan od važnih zadataka nastavnika hrvatskog jezika. Uz pomoć nastavnika kao i putem reakcija drugih učenika učenici razvijaju sposobnost procjene vlastitog uratka, bilo usmenog ili pisanog. Poznavanje gramatike i pravopisa Poznavanje gramatike i pravopisa kao i povijesnog razvoja hrvatskog jezika vrlo je važan segment nastave Hrvatskog jezika. Ukoliko učenici uspiju proširiti i obogatiti vlastiti rječnik i sposobnost izražavanja, nesumnjivo će tada znati primijeniti svoja znanja u potrebnoj terminologiji. Također je potrebno znati objasniti razvojni put hrvatskog jezika u njegovoj skupini – slavenski jezici, kao i njegov današnji razvoj. Vrlo je važno da učenici spoznaju zašto i kako su se događale razne jezične promjene te kako su utjecali drugi jezici na razvoj hrvatskog

jezika i njegovu strukturu, te koliko ti utjecaji mogu biti dobri ili loši, poglavito danas u suvremenom svijetu i sveprisutnosti engleskog jezika. Sadržaj i ciljevi hrvatskog jezika Hrvatski jezik je glavni dio općeg obrazovanja, a važno je naglasiti i njegovu ulogu u odnosu na druge predmete. Jezikom se služimo kao oruđem za stvaranje misli. Vještina naše urođene govorne sposobnosti je pretpostavka za formiranje misli i osjećaja te na taj način i osnova za sva druga učenja. To je također bitno i za razvijanje osobnog i kulturnog identiteta, moralnih i estetskih svjesnosti kao i spremnost za društvenu usmjerenost. Predmet povezuje učenike sa znanjem o hrvatskoj i svjetskoj književnosti, kulturi, jeziku i društvu, životu i radu, kulturnoj tradiciji i masovnim medijima. Sve to omogućuje širenje učeničkih spoznaja o značaju razvoja hrvatske književne i jezične kulture unutar velikih kulturnih društava. Poučavanje hrvatskog jezika obuhvaća i dva jednaka aspekta: pisanje i govorenje koji su jednako zastupljeni u našoj kulturi. To znači obuhvaćanje mnogih različitih aktivnosti i opsežan tekstualni materijal. Glavni zadatak je naučiti učenike o jeziku i književnosti putem interakcije između tekstovnih materijala i radnih metoda. U tom smislu mora ih se pripremiti i za eventualni nastavak obrazovanja u struci, a posebno za prihvaćanje novih znanja u svim sferama života. Nastava Hrvatskog jezika odvija se kroz tri godine srednjoškolskog strukovnog obrazovanja. Nastava je koncipirana kao pregled znanosti o književnosti, teorije književnosti, povijesti književnosti (strane i nacionalne), gramatike i pravopisa, izražavanja i stvaranja. Eventualno rasterećivanje programa ne znači samo smanjivanje nastavnih jedinica, ono također podrazumijeva i moderniziranje interpretacije nastavnih jedinica. Najbolje metode, odnosno tehnike trebale bi biti one koje se razvijaju metodom suradničkog učenja, a potiču kritičko mišljenje i čitanje. Bez obzira što je zbog raznih tehničkih poteškoća ponekad teško organizirati nastavu na modernim osnovama mišljenja sam kako tradicionalni način i pristup nastavi neće dovesti do razvijanja vještina i stavova koje moderno društvo traži. Neminovna je spoznaja kako tradicionalni način poučavanja (frontalni) nikako ne pripada metodama koje dovode do rasterećenja gradiva, a ni

do kreiranja kritičkog mišljenja koje dovodi do toga da učenici sami mogu upravljati vlastitim znanjem i biti povezani s izvorom problema. Razvijanjem kritičkog mišljenja učenik bi trebao moći sagledati gradivo u cjelini, uočiti uzročno posljedične veze i odnose, klasificirati podatke po važnosti itd. Sasvim je sigurno kako ovakvi procesi mišljenja trebaju vremena kako bi zamijenili gotovo stoljetnu tradiciju razmišljanja u našim nastavnim procesima. Umjesto ponuđenog rješenja, dakle učeničke pasivnosti, trebala bi se razvijati učenička aktivnost. Sve ovo traži i nove pristupe učenju, poučavanju i procjenjivanju te bi stoga učenje trebalo poći od stajališta da bude primjenjivo učenikovu osobnom razvoju i njegovom uključivanju u socijalni život. Poučavanje bi trebalo biti interdisciplinarno i multidisciplinarno. Procjena (vrednovanja i ocjenjivanja ) je vrlo važna dimenzija kurikularnog procesa i predstavlja konstantnu aktivnost u razredu. Stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima U sveobuhvatnom procesu učenja hrvatski jezik je važan i za učenje drugih predmeta. Tako bi uklapanje hrvatskog jezika s drugim predmetima trebao biti normalni proces u metodama rada obrazovnog procesa. Također je vrlo važno pronaći moguću točku presijecanja između hrvatskog jezika i strukovnih sadržaja. Bilo bi dobro izabrati neku temu iz strukovnih sadržaja kada se biraju teme za pisane radove i školske zadaće. Pri obradi pojedinih cjelina iz književnosti bilo bi dobro obrađivati tekstove koji se dodiruju ili imaju neku vezu sa strukovnim sadržajima. Ciljevi Stjecanje znanja s područja teorije književnosti koja su nužna za usvajanje znanja o izvorištima europskih književnosti, osnovnim predstavnicima i njihovim djelima. Uočavanja njihovog značaja za razvoj europske književnosti. Stjecanje znanja o književnopovijesnoj građi kako nacionalne tako i europske književnosti, o predstavnicima i njihovim djelima.

Povezivanje stilskih utjecaja kao i razvijanje analitičkog čitanja, zaključivanja. Stjecanje znanja i vještina o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije, osposobljavanje za samostalno čitanje, zaključivanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova te jezično izražavanje i stvaranje. Poticanje čitalačkih sposobnosti, tj. razumijevanje književnih i jezičnih činjenica koje će se temeljiti na učenikovim vlastitim mentalnim i psihičkim sposobnostima, znanju i uvjerenju. Razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja s umjetničkim i jezičnim vrijednostima kao i njihovo estetsko doživljavanje. Upoznavanje i usvajanje sustava hrvatskog jezika. Upoznavanje povijesti jezika radi poticanja sposobnosti za semantičko razlikovanje te radi poimanja složene povijesti cjelokupne hrvatske kulture i opće povijesti. Usmeno i pismeno služenje jezikom u svakodnevnom ophođenju te u situacijama koje se u suvremenom društvu očituju kao tipične i uobičajene i u kojima se pojedinac potvrđuje kao obrazovani pojedinac. I. Znanje

- književnost: poznavanje i prepoznavanje vrsta književnih tekstova, povijest razvoja književnosti, pokreta, predstavnika i njihovih djela - jezik: a) gramatičko: poznavanje i prepoznavanje gramatičkih pravila, sintagme, sintakse te ustroja rečenice hrvatskog jezika b) pravopis: poznavanje pravopisa i pravogovora - izražavanje: vrste tekstova, načini i metode pisanja

II. Vještine

- sposobnost objašnjavanja i interpretiranje određenih tekstova - sposobnost prepoznavanja načina umjetničkog stvaranja - sposobnost kritičkog čitanja umjetničkih tekstova, prepoznavanje i kritičko vrednovanje - sposobnost vlastitog izričaja - sposobnost obrazlaganja stava / argumentiranje - sposobnost pismenog obrazlaganja stava III. Teme/sadržaji književnost: - antička književnost - srednjovjekovna književnost - predrenesansa i humanizam - renesansa - barok - klasicizam - prosvjetiteljstvo - romantizam - realizam - modernizam - postmodernizam, suvremena književnost (20. st.) gramatika: - glasovne promjene - fonetika/ fonologija - morfologija - tvorba riječi - jednostavna glagolska vremena - složena glagolska vremena - sintaktički dijelovi rečenice - sintaksa - leksikologija - povijest jezika pravopis - veliko i malo slovo - pravopisni i rečenični znakovi

- alternacije –ije, -je, -e - sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - pisanje riječi iz drugih jezika - kratice izražavanje - opisivanje - pripovijedanje i prepričavanje - kako pisati lektiru - kako pisati referat - kako pisati esej - dijalog i monolog - predstavljanje(prezentacija) - rasprava - komunikacijski tekstovi - životopis - molba za zaposlenje - poslovno pismo IV. Metode

1. Metode poučavanja - izlaganja: uvodi i sinteze, sažimanja - pojašnjenja - vođenje učeničkih aktivnosti - upute za rad - povratne informacije 2. Metode učenja - sažimanje – usmeno / pismeno - odgovaranje na pitanje usmeno / pismeno - čitanje i interpretiranje umjetničkog teksta / usmeno – pismeno - prepoznavanje izražajnih sredstava / književnih termina, uspoređivanje - objašnjavanje teme / motiva / ideje - izlaganje (artikuliranje) i obrazlaganje (argumentiranje) vlastitog stava (usmeno i pismeno) - suradničko učenje V. Vrednovanje/procjena

1. Vrednuje se: znanje književnosti: - vremensko određivanje pravaca, karakteristike i predstavnici - sposobnost analiziranja umjetničkog teksta - sposobnost izlaganja i samostalnost pri interpretaciji znanje jezika (gramatika i pravopis) - prepoznavanje dijelova rečenice - prepoznavanje vrsta riječi i njihovo određivanje - usvojeno gramatičko znanje izražavanje - procesi pisanja - razlikovanje vrsta tekstova 2. Načini vrednovanja: - ocjenjivanje usmenog prezentiranja - ocjenjivanje pismenih radova, sadržaj, stilski, pravopisno - ocjenjivanje pisanog rada / sastavi,eseji,referati, lektira - ocjenjivanje gramatičkih analiza - ocjenjivanje redovnih aktivnosti na satu - samo-procjena rada 3. Svrha ocjene: - informativna - poticajna - orijentacijska - administrativna Zajednički ciljevi i zadaće učenja hrvatskog jezika (nastavnoga predmeta)

imati znanje o književnopovijesnom razvoju hrvatske i europskih književnosti

imati znanja o najznačajnijim djelima hrvatske i europskih književnosti kroz povijest

razviti sposobnost jasnog i točnog pisanog i govornog izražavanja

upoznati sustav hrvatskog standardnog jezika na fonološkoj, gramatičkoj, leksikološkoj, stilističkoj razini

imati znanja o povijesti hrvatskog jezika radi razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima se razvijao hrvatski jezik

naučiti samostalno čitati te razviti čitateljsku kulturu kao osnovu općeg obrazovanja i stalnog cjeloživotnog obrazovanja

razumijevati i prosuđivati stručne tekstove i koristiti se hrvatskim stručnim nazivljem

biti sposobni koristiti knjige, novine, literaturu, Internet kao izvore informiranja

biti sposobni koristiti se rječnicima, enciklopedijama i drugim strukovnim knjigama

Zadaci i ciljevi učenja za I. razred Učenici će: imati znanje o književnim rodovima: lirika, epika i drama, biti sposobni prepoznati vrste književnih tekstova i interpretirati ih, steći znanje o važnosti izvorišta europskih književnosti ( grčka i rimska književnost, Biblija), imati znanje o počecima pismenosti u Hrvata i prvim tekstovima, imati znanje o značaju humanizma, renesansi u europskoj i hrvatskoj književnosti, znati o najvažnijim predstavnicima europske i hrvatske renesanse i njihovim djelima, imati znanje o jeziku kao sustavu znakova, sredstvu komunikacije, imati znanja o standardnom i književnom jeziku i narječjima hrvatskog jezika, imati znanje o fonemu, glasovnim promjenama, grafijskom sustavu hrvatskog standardnog jezika, obnoviti znanja pravopisa, pravopisnih znakova i njihove službe i pravila primjene, imati sposobnost izražajnog čitanja kao i prepričavanja određenog teksta

Zadaci i ciljevi učenja za II. razred Učenici će: imati znanje o razvoju hrvatske i europskih književnosti od baroka, klasicizma, prosvjetiteljstva, romantizma, realizma do modernizma ( od 17. do kraja 19. st.), imati znanje o najznačajnijim piscima i njihovim djelima iz hrvatske i europskih književnosti u razdoblju od 17. do kraja 19.st. Biti sposobni i prepoznati i definirati vrste riječi, njihove kategorije i oblike, definirati pojam morfema, vrste morfema, imati znanje o sintaksi, jednostavnoj i složenoj rečenici, rečeničnom ustrojstvu imati znanje o nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama. Zadaci i ciljevi učenja III. razred Učenici će: imati znanje o razvoju hrvatske i europskih književnosti od modernizma do suvremene hrvatske književnosti ( od kraja 19. do druge polovice 20.st.), imati znanje o avangardnoj književnosti na početku 20. Stoljeća, imati znanje o najznačajnijim piscima i njihovim djelima avangarde, biti sposobni razlikovati stilske karakteristike najznačajnijih avangardnih pravaca, imati znanje o dramskom stvaralaštvu 20. Stoljeća, imati znanje o najznačajnijim književnim pravcima hrvatske i europskih književnosti u razdoblju od 1929. do 1952. Imati znanje o stvaralaštvu najznačajnijih hrvatskih i europskih pisaca i njihovim djelima u razdoblju od 1929. do1952. Imati znanje o promjenama u hrvatskoj književnosti u razdobljima od 1952.- 1958. i 1958.- 1968. Imati znanje o najvažnijim piscima i njihovim djelima iz tih razdoblja, imati znanje o promjenama u hrvatskom jeziku 20. stoljeća. Biti sposobni definirati pojam leksikologije biti sposobni sudjelovati u raspravi, pisati pisma (privatna i službena), zamolbe, žalbe, prepoznavati i razlikovati stilove hrvatskog standardnoga jezika. Izrada izvedbenog plana:

Na početku svake školske godine izrađuju se izvedbeni planovi i programi koji se predaju pedagoškoj službi Škole. LITERATURA: 1. Babić–Finka–Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb,1988. i Novi metodički obzori, Zagreb,1993.) 3. Nastavni planovi srednjih škola, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995. 4. Rosandić D. Novi metodički obzori, Zagreb, 1993. 5. Rosandic D: Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 6. Rosandic D.: Kurikulski metodički obzori, Školska knjiga , Zagreb, 2009. 7. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 8. Dujmović – Markusi, Španjić: Čitanka 1, Profil, Zagreb, 2009. 9. Španjić, Brkašić: Čitanka 2, Profil, Zagreb, 2010. 10. Prepelić, Đuričković: Čitanka 3, Profil, Zagreb 2009. 11. Kajganić, Močnik: Hrvatski jezik 1, Udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009. 12. Bogdanović, Močnik: Hrvatski jezik 2, Udžbenik hrvatskoga jezika za drugi razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009.

13. Močnik: Hrvatski jezik 3, Udžbenik hrvatskoga jezika za treći razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009.

u Splitu, rujan 2017.

ENGLESKI JEZIK

ZANIMANJE : instalater – monter , brodomehaničar, CNC operater/ka, elektromehaničar

FOND SATI PO USMJERENJIMA I GODINAMA :

1. razred 70 sati godišnje

2. razred 70 sati godišnje

3. razred 70 / 64 sati godišnje

CILJ NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA :

osposobljavanje učenika za svakodnevnu komunikaciju na engleskom jeziku

razvijanje produktivnih i receptivnih jezičnih vještina ( govor, pisanje, čitanje, sluša-

nje)

usvajanje zakonitosti tvorbe i upotreba gramatičkih struktura u rečenici

prijevod kraćih tekstova strukovnog sadržaja s hrvatskog jezika na engleski i obrnuto

upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područ-

ja

NASTAVNE CJELINE :

1. razred :

Opći sadržaji :

Predstavljanje i davanje informacija o sebi te upoznavanje različitih životnih stilova

Opis interijera

Prednosti koje nudi život u gradu

Tjelovježbom do zdravlja

Prava i odgovornosti mladih

Važnost zdrave prehrane

Upoznavanje stranih zemalja i kultura

Važnost tehnologije u svakodnevnom životu

Gramatički sadržaji :

Imenice

Određeni i neodređeni članovi

Zamjenice

Glagolska vremena ( Present Simple, Present Continuous, Future Simple, Past

Simple , Present Perfect )

Modalni glagoli

Komparacija pridjeva

2. razred :

Opći sadržaji :

Život teenagera

Slobodno vrijeme

Ekonomska situacija

Generacijski jaz

Glazba u životu mladih

Briga o zdravlju

Ekologija

Društvene mreže

Putovanja

Gramatički sadržaji :

Izražavanje prošlosti ( Past Simple, Past Continuous, Past Perfect )

Direktna i indirektna pitanja

Komparacija pridjeva

Odnosne zamjenice

Zamjenice neodređene količine

Modalni glagoli

3. razred :

Opći sadržaji :

Identitet osobe

Veliki povijesni događaji

Upoznavanje različitih zemalja i kultura kroz nacionalne kuhinje i specijalitete

Ekološka osvještenost

Važnost obrazovanja u životu mladih

Izumi koji su obilježili čovječanstvo – znanost i tehnologija

Profesionalni razvoj

Gramatički sadržaji :

Ponavljanje glagolskih vremena

Pasiv

Pridjevi – ponavljanje

Članovi uz geografske imenice i nazive

Pogodbene rečenice ( 1.,2.,3. tip )

METODE RADA :

frontalni rad

individualni rad

grupni rad

rad u paru

KORELACIJA S OSTALIM PREDMETIMA

Engleski jezik je prvenstveno u korelaciji s hrvatskim jezikom na području gramatike ; s

povijeću i geografijom na područjima koja obrađuju kulture i civilizacije engleskog govornog

područja . Građanski odgoj utkan je u gotovo sve cjeline koje obrađuju ljudsko – pravne,

gospodarske, političke, interkulturalne, ekološke i društvene dimenzije. Dodirna točka sa

strukovnim predmetima vidljiva je u prijevodima tekstova koji uključuju strukovne sadržaje.

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA

Element: razumijevanje

odličan: učenik razumije sugovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu,

razumije pisani i slušani tekst u potpunosti, s lakoćom vlada materijom i vještinama i

povezuje sadržaje; lako i u potpunosti razumije pitanja, sposoban je za jasan prijevod

vrlo dobar: razumije pitanja u normalnom govornom tempu, ali je potrebno ponekad

nešto ponoviti; razumije pisani i slušani sadržaj u cijelosti, ali ne i svaku pojedinost,

prevodi solidno uz poneku intervenciju nastavnika.

dobar: razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nužno

ponoviti ili pojednostaviti neke dijelove rečenice; ima dobru orijentaciju unutar

pisanog materijala uz pomoć; potrebno ga je usmjeravati pri prevođenju.

dovoljan: ima minimum razumijevanja i napreduje uz pomoć profesora koji ga vodi

kroz materiju; ima teškoća u razumijevanju izlaganja, jedva shvaća uz objašnjenja i

pojednostavljenja; slabo razumijeva pisanu i slušanu materiju, u prevođenju je ovisan

o nastavnikovu vođenju.

nedovoljan: ne razumije usmena izlaganja, slušanu ili pisanu materiju ni uz pomoć

nastavnika; prevodi loše uz mnoštvo pogrešaka.

Element: vještina govora

odličan: učenik slobodno i bez oklijevanja izriče svoje misli; aktivan je u konverzaciji,

čita i priča s razumijevanjem korektno i tečno s pravilnim izgovorom, fluentno govori

bez većih gramatičkih grešaka; zanimljivo i stilski ujednačeno se izražava

vrlo dobar: učenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran; govori

uz manje gramatičke greške, koje međutim ne utječu na razumijevanje smisla

rečenice; ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom;

govori prirodnom brzinom.

dobar: učenik se može sporazumijevati i pri tome se služi skromnim fondom riječi;

smisao je ponekad nejasan zbog gramatičkih grešaka i pogrešnog redoslijeda riječi;

ima poteškoća u čitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva

dovoljan: učenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog čega se teško

zaključuje što želi reći; rijetko nalazi odgovarajuće riječi i fraze, teško se izražava, a

rječnik mu je oskudan; u izgovoru pravi ozbiljne gramatičke greške koje dovode u

pitanje razumijevanje teksta; govori sporo i s puno oklijevanja

nedovoljan: učenik se ne može samostalno izražavati u usmenom obliku; jedva

savladava najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadržaja;

nije savladao ni najosnovnije gramatičke strukture

Element: vještina pisanja

odličan: učenik može pismeno izraziti svoje misli samostalno i bez većih gramatičkih

i ortografskih grešaka; redovito izvršava sve pisane zadatke u bilježnici i radnoj

bilježnici, ima dobru tehniku rješavanja testova i uspješan je;

vrlo dobar: učenik pismeno izražava svoje misli samostalno uz poneke gramatičke i

ortografske greške; gotovo redovito ima sve pisane radove, pismena provjera znanja

dokaziva prema broju postignutih bodova u testu;

dobar: učenik ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem i pravi veće

ortografske i gramatičke greške; neredovito izvršava domaće i školske pisane zadatke;

ima skroman i prosječan rezultat na rješavanju testa;

dovoljan: učenik nije sposoban samostalno se pismeno izražavati, pravi česte i

ozbiljne ortografske i gramatičke greške; postiže minimalan uspjeh na testu - 50%;

nedovoljan: pravi krupne greške u pismenom izražavanju i u osnovnim gramatičkim

oblicima, ne izvršava pisane zadaće gotovo uopće, nema dostatan broj bodova u testu

Element: uporaba jezila

odličan: potpuno poznaje jezične zakonitosti, umije ih obrazlagati na engleskom i

točno primjeniti u konverzaciji.

vrlo dobar: poznaje jezične zakonitosti, umije ih obrazložiti na materinjem jeziku i

većim dijelom točno primjeniti na zadatak

dobar: većinu zadataka točno rješava, ne poznaje zakonitosti tako da bi o njima

mogao govoriti već samo praktično primjenjuje pravila s ponekom greškom

dovoljan: minimalno 49% zadataka rješava točno, ne poznaje zakonitosti

nedovoljan : nije u mogućnosti zadovoljiti minimum u rješavanju zadataka, ne

poznaje jezične zakonitosti ni na materinjem jeziku.

Oblici praćenja:

a) Pismeno provjeravanje planira se 4 puta tijekom školske godine, u pravilu nakon svako

dvije obrađene cjeline. Pismene provjere uključuju obrađene sadržaje – gramatiku i

vokabular, svakodnevni engleski, razumijevanje i prijevod, zemljoznanstvo. Moguće su i

desetominutne pismene vježbe za provjeru novog gradiva.

b) Usmeno provjeravanje znanja pojedinog učenika provodi se u pravilu svaki sat, bez

prethodne najave. Svaki učenik odgovara najmanje dva puta po pojedinom obrazovnom

razdoblju. Ocjena iz usmenog izražavanja se u pravilu daje tijekom sata, tijekom kojih je

nastavnik pratio učenika(e) i ustanovio razinu njihova znanja. Iznimno se može učenika

ispitati prozivanjem iz imenika, kada ga nije bilo moguće ispitivati drukčije zbog duže

odsutnosti ili pasivnosti. Tada je moguće donijeti ocjenu iz dva elementa praćenja tijekom

istog ispitivanja.

c) Provjeravanje domaće zadaće (usmeno i pismeno): u pravilu se domaća zadaća ne

ocjenjuje, iako je moguće bolje i opširnije uratke nagraditi, odnosno kazniti učenika ako se

ustanovi da ne izvršava svoje obveze redovito. Također se pregledavaju i učeničke bilježnice,

odnosno njihovo nošenje na nastavu, cjelovitost i urednost.

NASTAVNI PREDMET : MATEMATIKA MATEMATIKA (Dopunska nastava)

NASTAVNIK: Gorana Glavurtić, mag. fizike

GODINA: 2017/2018. OSOBINE PREDMETA Matematika je predmet koji učenike prati od početka do kraja njihovog školovanja. Nadgradnja osmogodišnjem učenju je u srednjoj školi vezana uz razvijanje sposobnosti poj-movnog i apstraktnog mišljenja. Program matematike prati taj neprekinuti slijed na razini predviđenoj za trogodišnje strukovne škole. Nastava matematike omogućije primjenu matematike i matematičke komunikacije u različitim životnim situacijama, gdje će učenici aktivnim i otvorenim pristupom svladavati nove matematičke koncepte, te identificirati i rješavati različite probleme. CILJEVI PREDMETA Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima te daje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tu-mačenje i posredovanje ideja, matematičko obrazovanje učenicima omogućuje stjecanje osnovnog znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i koris-no

sudjelovanje u društvu. Poučavanje i učenje matematike uključuje stjecanje znanja, vještina i sposobnosti računanja, procjenjivanja te logičkoga i prostornoga mišljenja. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA Učenici će: - usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matema-tičke odnose i veze

- biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima, uključujući i svijet rada - razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima - prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjet-nosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

- biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje - učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima - učinkovito primjenjivati tehnologiju - steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja. I. MATEMATIČKI PROCESI 1. Prikazivanje i komunikacija Učenici će: - organizirano prikazati matematičke objekte, ideje, postupke i rješenja riječima, slikama, crtežima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima, simbolima i misaono - odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati različite prikaze i prelaziti s jednih na druge - prikupiti i protumačiti informacije primjerena matematičkoga sadržaja iz raznovrsnih izvora - izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematičkim jezikom na različite načine (usmeno, pisano, vizualno i dr.) - raditi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova. 2. Povezivanje Učenici će: - uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem -povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici te na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima - usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriterij

3. Logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje Učenici će: - postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako ćemo ih pro-naći? Zbog čega? i slična) te stvarati i istraživati na njima zasnovane matematičke pretpos-tavke

-obrazložiti odabir matematičkih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata - pratiti i stvarati kraće lance matematičkih argumenata, zaključivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju u jednos-tavnim situacijam

4. Rješavanje problema i matematičko modeliranje Učenici će: - postaviti i analizirati jednostavniji problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgo-varajućih matematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga te protumačiti i vrjednovati rješenje i postupak

Sadržaji predmeta: Sadržaji predmeta dijele se po godinama učenja. Planom i programom predviđeni su slijedeći sadržaji po razredima: MATEMATIKA 1. razred: Skupovi brojeva; racionalni brojevi; realni brojevi i brojevni pravac; potencije i potenciranje binoma; rastavljanje na faktore, algebarski razlomci; algebra polinoma; linearne jednadžbe i nejednadžbe; apsolutna vrijednost realnog broja; udaljenost na pravcu; koordinatni sustav u ravnini; udaljenost točaka u ravnini, površina trokuta, polovište dužine; linearna funkcija i njen graf; sjecište dvaju pravaca i sustav linearnih jednadžbi; sukladnost trokuta; proporcio-nalnost dužina; Talesov teorem; sličnost trokuta; korijeni i potencije s racionalnim eksponen-tom; opseg i površina kruga; duljina kružnog luka i površina kružnog isječka; obodni i središ-nji kut; opseg i površina mnogokuta 2. razred: Skup kompleksnih brojeva; algebarske operacije u skupu kompleksnih brojeva; dijeljenje kompleksnih brojeva; kompleksna ravnina; kvadratna jednadžba i njena rješe-nja;diskriminanta kvadratne jednadžbe; graf kvadratne funkcije; nultočke polinoma drugog stupnja; definicije trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta; primjena trigonometrije na pra-vokutan trokut; primjena trigonometrije u planimetriji; računanje s potencijama; graf i svoj-

stva eksponencijalne funkcije; logaritamska funkcija; eksponencijalne i logaritamske jed-nadžbe; geometrija prostora; obujam tijela; prizme; piramide; valjak; stožac; kugla; sfera; rotacijska tijela. 3. razred: Kut; radijanska mjera kuta; brojevna kružnica; definicije trigonometrijskih funkcija; svojstva i periodičnost trigonometrijskih funkcija; adicijski teoremi; trigonometrijske funkcije dvostrukog i polovičnog kuta; formule pretvorbe; grafovi trigono-metrijskih funkcija, trigonometrijske jednadžbe; poučak o sinusima i kosinusima; primjena trigonometrije na četverokut; primjena trigonometrije u stereometriji; osnovni pojmovi o vektorima; zbrajanje vektora; množenje vektora skalarom; linearna nezavisnost vektora; vek-tori u Kartezijevom koordinatnom sustavu; dijeljenje dužine u zadanom omjeru; skalarni produkt vektora; eksplicitni, implicitni i segmentni oblik jednadžbe pravca; kut dvaju prava-ca; udaljenost točke od pravca; jednadžba kružnice; pravac i kružnica; konstrukcija i jednadž-ba elipse, hiperbole i parabole; pravac i krivulje drugog reda; sjecišta i uvjeti dodira; tangente u točki krivulje; kut između krivulja. Ciljevi i zadaće učenja: Učenici postupno svladavaju osnovne elemente matematičkog jezika, razvijajući tako sposo-bnost izražavanja matematičkih zakonitosti. Razvijanje smisla za pojmovno i apstraktno miš-ljenje te logičko-deduktivno rasuđivanje potiče matematičku intuiciju, maštu i stvaralačko matematičko mišljenje. Time se otvara put primjeni stečenih znanja u drugim školskim pre-dmetima i praktičnim stručnim zadacima. Tijekom trogodišnjeg školovanja učenici trebaju steći matematička znanja neophodna za uključivanje u svijet rada, za nastavljanje obrazova-nja i za praćenje suvremenog znanstveno-tehnološkog razvoja. Svi ovi ciljevi ostvaruju se kroz postavljene zadatke za svaku godinu učenja. 1. razred: Svladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu, svladati vještinu izvođenja računskih operacija u skupu R; računske operacije s cjelobrojnim eksponentima svladati do razine vještine; ovladati vještinom računanja s alge-barskim razlomcima; naučiti rješavati linearne jednadžbe; usvojiti termine i simboliku uređa-ja, naučiti rješavati linearne jednadžbe, sustave linearnih jednadžbi, ovladati snalaženjem u koordinatnom sustavu; do razine vještine razviti crtanje grafa linearne funkcije i rješavanje sustava linearnih jednadžbi; ovladati pojmom korijena, usvojiti pojam potencije s racional-nim eksponentom; računske operacije s korijenima i potencijama svladati do razine vještine; ovladati pojmovima sukladnosti i sličnosti trokuta te ih znati primijeniti u različitim geomet-rijskim zadacima; svladati pojam kružnice i kruga, obodnog i središnjeg kuta i pravilnih mno-gokuta.

2. razred: Usvojiti pojam kompleksnog broja i računske operacije s kompleksnim brojevima; ovladati rješavanjem kvadratnih jednadžbi; svladati crtanje grafa kvadratne funkcije, odrediti svojstva tog grafa; usvojiti definicije trigonometrijskih funkcija u pravokutnom trokutu i njihovu prim-jenu; znati pravila za računanje s logaritmima, crtati graf eksponencijalne i logaritamske fun-kcije, rješavati eksponencijalne i logaritamske jednadžbe; prepoznati i opisati te skicirati i znati izračunati nepoznate veličine, volumene i oplošja geometrijskih tijela. 3. razred: Naučiti definirati trigonometrijske funkcije, svojstva tih funkcija; ovladati sposobnošću rješa-vanja planimetrijskih i stereometrijskih zadataka primjenjujući svojstva trigonometrijskih funkcija kuta i teoreme o sinusima i kosinusima; svladati osnovna svojstva vektorske algebre; znati rješavati osnovne zadatke o pravcu; naučiti definirati i crtati krivulje drugog reda na osnovu njihovih svojstava, a problemske zadatke rješavati na osnovu njihovih pripadnih jed-nadžbi. DOPUNSKI RAD predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se za njih organ-izira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz od-ređenih nastavnih sadrzaja. Cilj programa: pomoći učenicima u savladavanju nastavnih sadržaja matematike,koje oni

nisu uspjeli savladati na redovnim satovima zbog objektivnih ili subjektivnih razloga.

Namjena: dopunska nastava iz matematike je namjenjena učenicima kojima je ona

neophodna u svladavanju osnovnih znanja iz matematike.

VREDNOVANJE

Učenici se na prvom nastavnom satu svake nove nastavne godine upoznaju sa načinom vre-dnovanja i kriterijima ocjenjivanja. a) Vrednovanje postignuća učenika provodi se iz usvojenosti programskih sadržaja i primjene programskih sadržaja i kulture rada učenika. b) Kriteriji za ocjene iz usvojenosti programskih sadržaja su slijedeći: - ocjena odličan: učenik samostalno rješava složene numeričke i problemske zadatke - ocjena vrlo dobar: učenik prepoznaje složenije problemske zadatke te ih uz pomoć nastavnika postavlja i samostalno rješava - ocjena dobar: učenik samostalno rješava elementarne zadatke, te uz pomoć nastavnika može riješiti i najjednostavnije problemske zadatke

- ocjena dovoljan: učenik je usvojio osnovne relacije vidno istaknute u udžbeniku te ih zna primijeniti na elementarnim zadacima - ocjena nedovoljan: učenik nije u stanju niti uz pomoć nastavnika rješavati elementarne zadatke. Kriteriji za ocjene iz primjene programskih sadržaja ovise o ukupnoj realizaciji razreda. Vrednovanje se provodi na slijedeći način:

nedovo-ljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

<36%

36% - 50%

51% - 70%

71% - 90%

91% -100%

1

2

3

4

5

Kriteriji za ocjenu iz kulture rada vezani su uz obveze učenika prema programu te

odnos prema radu i predmetu. Najčešće ocjena iz aktivnosti iskazuje određen broj podataka koje nastavnik prikupi praćenjem rada učenika. - ocjena odličan: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova aktivno sudjeluje u nastavi, rješava postavljeni problem prije ostalih, samostalno rješava dodatne zadatke - ocjena vrlo dobar: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova aktivno sudjeluje u nastavi, samostalno rješava dodatne zadatke - ocjena dobar: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova svojim pitanjima aktivno sudjeluje na satovima obrade novih nastavnih sadržaja - ocjena dovoljan: učenik redovito nosi pribor i piše domaće radove - ocjena nedovoljan: učenik je neredovit u ispunjavanju svojih obveza, često je bez pribora, ne piše redovito domaće radove. ZAKLJUČNA OCJENA: Zaključna ocjena NIJE aritmetička sredina. Usmene i pisane provjere nose po 40%, a domaći radovi 20% ukupne zaključne ocjene. DOPUNSKA NASTAVA Cilj programa: pomoć učenicima koji imaju teškoće u u svladavanju nastavnih sadržaja, nadoknađivanje znanja, brže i lakše stjecanje sposobnosti i vještina potrebnih za redovito praćenje nastavnog procesa. Namjena programa: svladavanje nastavnih sadržaja onih učenika koji ne prate redoviti nas-tavni program s očekivanom razinom uspjeha, koji teže svladavaju određene nastavne cjeline, koji se teže koncentriraju na satu, koji su zbog bolesti izostali s obrade određenog gradiva.

Poticati razvijanje samostalnosti, urednosti, sposobnosti za učinkovitu primjenu matematike u rješavanju problemskih zadataka. Navikavanje na sustavnost, točnost i sistematičnost. Način vrednovanja: redovitim praćenjem rada i napredovanju učenika doprinjeti konačnoj ocjeni. LITERATURA: 1. S.Varošanec: MATEMATIKA 1. udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred trogodišnjih strukovnih škola 2. S.Varošanec: MATEMATIKA 2. udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred trogodišnjih strukovnih škola 3. S.Varošanec: MATEMATIKA 3. udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred trogodišnjih strukovnih škola

VJERONAUK

OPIS PODRUČJA

Katolička crkva se smatra pozvanom i dužnom upoznati sve ljude koji to žele s porukom

Isusa Krista o najdubljem smislu čovjekova života i svijeta. Na poseban način Crkva to

ostvaruje posredstvom školskog vjeronauka U središtu vjeronauka je ljudska osoba koju treba

promicati na način da se djeci i mladima pomogne uočiti religioznu komponentu kao

neizostavni čimbenik za svoj rast u ljudskosti i slobodi. Stoga vjeronauk nastoji pomoću

sazrijevanju dubokih «pitanja smisla»koja mladi nose u sebi, pokazujući kako Kristovo

Evanđelje pruža istinit i pravi odgovor. Vjeronauk pomaže učenicima da zrelije osmisle i

ostvare vlastiti život u obitelji i društvu. Također omogućuje širinu pogleda, dubinu

promišljana, slobodu od predrasuda i ograničenja, zdravo, konkretno i zrelo domoljubje,

poštivanje drugih kultura… Vjeronauk zajedno s drugim predmetoma treba doprinijeti

individualiziranju nastave promičući vrijednost osobe, njezinu jedinstvenost i neponovljivost.

U glavnu zadaću vjeronauka u školi spada upoznavanje, čuvanje i razvijanje vlastitog te

upoznavanje i poštivanje tuđeg vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Planovi i

programi katoličkog vjeronauka odgajaju učenike za suživot sa svima bez obzira na

nacionalnu i vjersku pripadnost. Vjeronauk u školi je djelo služenja dobru čovjeka.

ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

- biti osposobljen suočiti se s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvori-

ti se Bogu koji je temelj svega života.

- izgraditi osobni vjerski svjetonazor i kršćanski stav vjere

- izgrađivati svijest o čovjekovoj odgovornosti za stvoreni svijet i njegovu izgradnju

- uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i međusobnog uvažavanja

- uočavati potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista.

METODE I OBLICI RADA

Program se realizira putem primjene raznih oblika nastavnih metoda, s ciljem što

boljeg razumijevanja gradiva iz vjeronauka i postizanja većeg interesa za vjeronauk ali i vjeru

općenito. Svakako da se nastava vjeronauka osvrće i na svakodnevnicu vjeroučenika, gdje

pronalazi nove načine njihova evangeliziranja.

Pojedinačne pripreme, koje ću izrađivati tokom ove školske godine, pokušat ću iznova

prilagoditi potrebama i sposobnostima ovih generacija, upotrijebiti svoja radna iskustva iz

prijašnje godine, a utoliko i kombinirati pedagoške elemente koji su dio nastave.

Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupama ili parovima, kombinirani.

Nastavne metode: molitve, meditacije, izlaganja, ponavljanja, provjeravanja znanja, usmenog

izlaganja i izražavanja, pismenog izlaganja i izražavanja, pisanja, čitanja, rada na tekstu,

razgovora, demonstracije...

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom polugodištu dobiti najmanje dvije ocjene iz sljedećih elemenata praćenja

i ocjenjivanja:

- znanje (usmeno i pismeno)

- zalaganje (ocjenjujem marljivost na nastavi, odnos prema domaćem radu, nagrađujem

interes prema predmetu)

- kultura međusobnog komuniciranja (ovom ocjenom nagrađujem korektno ponašanje i

odnos učenika prema drugima, nastavi te prema sadržajima predmeta)

- stvaralačko izražavanje (sastavi)

MJERILA OCJENJIVANJA

dovoljan (2)

- učenik teže usvaja gradivo, često traži pomoć nastavnika i drugih učenika, s naporom

svladava sadržaje, nesiguran je u svoje znanje zbog čega nije aktivan na satu, treba ga

poticati na disciplinu.

dobar (3)

- dobro poznaje osnovne biblijske sadržaje, u radu ga treba poticati na samostalnost i

verbalnu komunikaciju, zalaže se u granicama svojih mogućnosti.

vrlo dobar (4)

- usvojene nastavne sadržaje iznosi logički i s razumijevanjem, dobro povezuje naučeno

sa svakidašnjim životom, ima razvijene sposbnosti stvaralačkog izražavanja, nastavne

sadržaje, napose biblijske iznosi s puno detalja, odgovorno se odnosi prema radu.

odličan (5)

- Učenik ima sposobnosti dubljega doživljavanja i spoznavanja otajstava i nauka Crk-

ve, s lakoćom usvaja i iznosi sadržaje, uspješno primjenjuje stečeno znanje, u usme-

nom izražavanju otkriva se sposobnost zamišljanja, asociranja i logičkoga povezivanja

sadržaja, Voli predmet, aktivan tijekom nastavnoga procesa.

SADRŽAJ PREDMETA PO RAZREDIMA

1. razred

- U potrazi za smislom života

- Čovjek, religiozno biće

- Tajna stvaranja, govor znanosti i vjere

- Objava i sveto pismo

- Isus Krist, vrhunac objave.

2. razred

- Crkva nastavlja Kristovo djelo

- Crkva u povijesti

- Mladi u traganju za životnim i religioznim identiteom

- Sloboda i savjest

3. razred

- Temelji moralnosti

- Božje spasenje, milost i opravdanje

- Ljubav prema Bogu i sakramenti kršćanske inicijacije

- Čovjekov život i njegovo dostojanstvo

- Sakramenti ozdravljenja

- Zvanje ili poziv, zanimanje ili rad, sakramenti u službi zajednice

- Živjeti u istini ostvarenja kraljevstva Božjeg

OČEKIVANA UČENIČKA POSTIGNUĆA

1. razred

- Učenici počinju snažnije upoznavati i doživljavati vlastiti svijet. Ulaze u novu sredinu.

Suočavaju se s temeljnim pitanjima o porijeklu, završetku i smislu života. To ih uvodi

u religioznu dimenziju postojanja, što ne isključuje potrebu za znanstvenim pristupom

svijetu. Govor znanosti i govor vjere su komplementarni. Pojava religioznosti je sveo-

pća, no različiti su putovi prema Nadnaravnome. Prirodne i objavljene religije dvije su

različite razine vjerovanja. Učenici otkrivaju posebnost biblijske objave koja se doga-

đa u konkretnoj povijesti. po njoj se Bog otkriva čovjeku da bi s njim uspostavio dija-

log ljubavi. Vrhunac te objave jest Isus Krist.

2. razred

- Dob u kojoj su učenici vrlo je osjetljiva. U nerijetkom sukobljavanju s institucional-

nim i tradicionalnim na površinu izlazi duboka težnja za formiranje vlastite osobnosti.

Odatle potreba da se progovori o Crkvi, obitelji, prijateljstvu, ljubavi, religioznim pok-

retima, slobodi i savjesti u kontekstu traganja za osobnim identitetom. U prvom smo

godištu upoznali Isusa Krista kao vrhunac i puninu Objave. Sada ćemo se usredotočiti

na Crkvu koju je on utemeljio i koja nastavlja njegovo djelo. Ona je istodobno kariz-

matska i institucionalna stvarnost. U njoj svaki vjernik ima isto dostojanstvo, ali i

vlastitu odgovornost. Učenici će upoznati temeljnu razliku između vjere Crkve i poku-

šaja subjektivnoga traženja istine izvan Crkve, u sektama i religioznim pokretima.

Upoznavat ćemo kako se Crkva ukorijenila u naš narod i našu povijest. U korelaciji s

drugim predmetima otkrivat ćemo ulogu Crkve u razvoju kulture, znanosti i uljudbe

na hrvatskom prostorima. Učenici u ovom razdoblju života snažnije tragaju za vlasti-

tom slobodom koja bi trebala izrasti u odgovornu slobodu zauzetu za dobro. Savjest

usklađena s moralnim vrednotama zadnja je norma djelovanja. Stoga je važno staviti

naglasak na izgradnju ispravne savjesti. U pozivu na zajedništvo učenici će prepozna-

vati važnost i kvalitete prijateljstva. Založit će se za rast u autentičnoj ljubavi. Tako će

postupno otkrivati da je njihovo samoostvarenje moguće jedino u ljubavi koja je sebe-

darje i služenje.

3. razred

- Čovjek kao tjelesno-duhovno-društveno-intelektualno biće u borbi za osobnu

samostalnost i slobodu nailazi na pluralističku ponudu vrijednosti. S obzirom na činjenicu da

nakon burnog razdoblja dolazi do unutarnjeg smirivanja u razvojnom procesu, mlada osoba

usmjerava se na životna pitanja povezana s moralnošću, jer odnos prema “drugome” postaje

osobniji. Odgojno-obrazovna ponuda u ovoj godini srednjoškolskog vjeronauka želi uputiti

mladu osobu na stvaranje etičko-moralne svijesti i savjesti koja uključuje osjećaj dužnosti i da

vlastito djelovanje uskladi s vrijednostima Evanđelja radi ostvarenja čovjekova poziva na

sreću i blaženstvo. Učenici će stoga brzo uvidjeti da Božji zakon može biti od velike pomoći

u procesu stvaranja uravnotežene i cjelovite ljudske osobnosti, jer potiče na odgovornost pred

Bogom u dosljednosti prema sebi i drugima. Otkrivanjem milosnoga i spasenjskoga Božjeg

djelovanja u sakramentima, učenici će shvatiti kako je život kršćanina nezamisliv bez

sakramentalne dimenzije. Na obzoru je i životni ispit (matura) koja zaokuplja najveći dio

snaga i pažnje učenika. Mladi čovjek pozvan je na zrelije promišljanje o uključenju u svijet

rada, pa je stoga nezaobilazna tema o zvanju, zanimanju i radu. Vjeroučitelj je u tom procesu

nezaobilazan, jer ističe i upućuje na vrednovanje dostojanstva života i osobe, obitelji i braka,

poziva i rada, dobara i Istine u svjetlu Božje Objave. Vrhunac ovoga godišta, ali i sveukupna

vjeronaučnog programa u trogodišnjim srednjim školama, tema je o kraljevstvu Božjem, o

konačnom ostvarenju čovjeka i svega stvorenoga.

POVIJEST

OPIS I SVRSISHODNOST PODRUČJA RADA

Povijest je znanost društveno-humanističkog područja koja nastoji tumačiti,

proučavati, otkrivati i analizirati prošlost ljudskog roda od njegovog postanka do danas.

Povijest proučavamo kako bi uvidjeli razlike u shvaćanju života te razvoja ljudi nekada i

danas. Ocem povijesti smatra se Herodot, koji je još prije gotovo 2500 godina, u staroj

Grčkoj, počeo pisati o prošlosti na osnovi proučavanja dokumenata, knjiga i artefakata.

Društveno-humanističko područje uopće, a povijest kao jedna od znanosti unutar tog

područja napose, svrsishodno i ciljano doprinose razvoju učenika kao samostalnih i

odgovornih osoba, pojedinaca i građana koji će biti sposobni (temeljem analize minulih

vremena i događaja koji su ih obilježili) razumjeti i kritički promišljati položaj i ulogu

čovjeka u suvremenom svijetu te zauzeto sudjelovati u društvenomu, kulturnomu,

gospodarskomu i političkomu razvoju vlastitoga društva s posebnom odgovornošću za njegov

demokratski razvoj.

U okviru izučavanja povijesti učenici se bave osobnim, društvenim, gospodarskim,

političkim, kulturnim, religijskim i etičko-moralnim pitanjima čovjekova života i društva u

različitim vremenima i na različitim prostorima. Povijest je kao znanost učiteljica života.

Učenici se proučavajući povijest upoznaju sa sadržajima koji pridonose razumijevanju uvjeta

života i rada u prošlosti, temeljem zaključaka koji iz toga proučavanja proizlaze dobivaju

vrijedne spoznaje za sve ono što se u životu događa danas kako bi se osposobili za život i rad

u budućnosti.

U tomu kontekstu možemo reći da je forma ljudskog bivanja na planetu promijenjiva

dok sadržaj nije. Jer ljudska narav je konstanta, te zahvaljujući tomu učenici uvijek temeljem

povijesti imaju priliku učiti na pogreškama iz prošlosti. Uče o ljudima, odnosima među njima,

odnosu ljudi prema svijetu koji ih okružuje, o kulturnomu razvoju čovjeka i društva.

Proučavaju i vrednuju prošle događaje, razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i

mirotvornih međuljudskih odnosa, društvenih odnosa, međunarodnoga poretka i socijalno-

gospodarske međuovisnosti.

Na temelju obilja povijesnih datosti i slikovitosti egzaktnih primjera učenici

razmatraju pitanja o društvenim sustavima, društvenim strukturama, gospodarskim i

političkim poredcima. Nacionalnim, europskim i svjetskim integracijama i dezintegracijama.

Odgajaju se za vrijednovanje i čuvanje povijesne i kulturne baštine Republike Hrvatske i

nacionalnoga identiteta te vrijednovanje i čuvanje europske i svjetske kulturne baštine.

Proučavajući povijest učenici upoznaju etičko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne

tradicije i vrijednosne sustave, osobito kršćanstvo, ali i druge religije te nereligijske

svjetonazore – sve što tvori civilizacijski i etički temelj Europe čiji smo, kao narod,

neraskidivi dio u svakome pogledu od doseljenja u 7. st. do danas.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, NAČINI I METODE UČENJA POVIJESTI

Objektivno tumačenje i razvijanje ljubavi prema povijesti kako vlastitog tako i drugih

naroda, te kako prema vlastitoj tako i prema kulturno/umjetničkoj zapadnoeuropskoj baštini

čiji smo nerazdvojivi i gradbeni element bili i jesmo tijekom povijesti od prapovijesti do

danas s naglaskom na nacionalnu povijest i kulturnu baštinu sagledanu i analiziranu unutar

konteksta europskih i svjetskih kulturno/umjetničkih previranja.

Usvajanje znanja o glavnim linijama civilizacijskog razvoja preko njegovih

kulturno/umjetničkih dostignuća i ostataka. Uoćavanje postupnosti razvijanja čovjeka i

čovječanstva u cjelini. Poticanje učenika na samostalan rad, razvijanje analitičkih sposobnosti

i osposobljavanje za samostalni rad i kritičko promatranje kao i za utemeljeno i slobodno

iznošenje vlastitih stavova.

Razvijanje razumijevanja prema različitim: nacionalnim kulturama, vjerama i

načinima života kroz poštivanje vlastite povijesti i kulturno/umjetničke nacionalne baštine.

Nastava obogaćena audio/vizualnim materijalima kada su u pitanju europska i nacionalna

povijest i kulturno/umjetnička baština te terenskom nastavom kada je u pitanju zavičajna

povijest i kulturno/umjetnička baština kako bi se ono što se obrađuje vidjelo i doživjelo in

situ.

Unaprijeđivanje opće, političke i građanske kulture učenika. Korištenje svih u praksi

provjerenih i dokazano učinkovitih nastavnih metoda i metodičkih oblika rada od frontalnog i

individualnog rada do rada u grupi. Poticanje timskog rada i razvijanja kognitivnih

sposobnosti učenika kroz permanentni prijateljski razgovor lišen stresa.

Uspostava i stavljanje naglaska na korelaciji sa drugim nastavnim predmetima iz

redovne nastave i to poglavito sa hrvatskim jezikom i vjeronaukom, te korištenje svih

dostupnih nastavnih sredstava i pomagala od ploče i krede preko stručne literature i

dokumentarnih audio/vizualnih materijala snimljenih na video i dvd nosačima informacija.

Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene proučavanjem povijesti predstavljaju temelj

za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga

okružuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu u oblikovanju vlastitog identiteta u

vremenu velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i poštivanju drugih i drugačijih te za

djelatno i odgovorno sudjelovanje u društvenomu životu.

Mjesto izvođenja nastave jest primarno učionica, ali naglasak je i na terenskoj nastavi

kad god je to moguće na način da se terenska nastava izvodi u suradnji sa nastavnicima

korelacijskih predmeta obilaženjem autentičnih lokalitetita, te mjerodavnih institucija, a u

tijesnoj vezi s trenutnim gradivom koje se obrađuje.

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom polugodištu dobiti najmanje dvije ocjene iz sljedećih elemenata praćenja

i ocjenjivanja:

1. usmena provjera

2. orijentacija u prostoru i vremenu

3. individualan rad

Elementom ocijenjivanja usmena provjera ocijenjuje se učenikova usvojenost znanja

ocijenama koje proizlaze iz usmenog provjeravanja učenika putem dijaloga.

Mjerila ocijenjivanja:

dovoljan (2) – prisjećanje pojedinih činjenica i nepovezanost njihova izlaganja

dobar (3) – prepoznavanje i razlučivanje povijesnih događaja bez dublje analize uzroka i

posljedica

vrlo dobar (4) – samostalno reproduciranje i povezivanje usvojenih povijesnih sadržaja s

manjim nedostacima

odličan (5) – samostalno prosuđivanje, kombiniranje, generalizacije, zaključivanje

Elementom orijentacija u prostoru i vremenu ocijenjuje se učenikova sposobnost

komparativnih povezivanja različitih povijesnih sadržaja u različitim prostorima i različitim

vremenima.

Mjerila ocijenjivanja:

dovoljan (2) – slabo povezivanje različitih povijesnih događaja

dobar (3) – otežano praćenje različitih povijesnih zbivanja unutar istog vremena

vrlo dobar (4) – komparativno povezivanje s manjim propustima

odličan (5) - precizno i točno komparativno povezivanje različitih povijesnih događaja

Element individualan rad osmišljava nastavnik u suradnji sa učenicima vodeći računa o što

većoj motivaciji učenika za rad i njihovim individualnim nagnućima i talentima, te

zainteresiranosti (aktivnost na satu, domaći rad, istraživanje na internetu...)

Mjerila ocijenjivanja:

dovoljan (2) – prisutno češće upozoravanje učenika na radnu disciplinu i potreba učestalog

poticanje na rad

dobar (3) – potrebni manji poticaji na veći angažman i bolju radnu disciplinu

vrlo dobar (4) – samostalan u radu, aktivan i discipliniran učenik sa manjim propustima

odličan (5) – posve samostalan učenik, marljiv i radišan

POLITIKA I GOSPODARSTVO

OSOBINE PREDMETA

Ideja političkog obrazovanja nije nova ideja. Nešto nalik političkom obrazovanju postoji

otkako su ljudi počeli pisati i govoriti o politici. Ovaj interes proizlazi iz činjenice da su se sva

politički organizirana društva suočavala i još se suočavaju s pitanjem pripreme ljudi za

sudjelovanje u sferi politike. Rasprave o političkome obrazovanju dobivaju na značenju s

procesom širenja prava glasa. U situaciji u kojoj svi građani dobivaju mogućnost da, barem

posredno, sudjeluju u upravljanju političkom zajednicom čiji su članovi, vrlo važno postaje

pitanje u kojoj su mjeri građani sposobni za tu političku ulogu. Političko obrazovanje je

segment obrazovnog sustava kojemu je primarna zadaća da pojedincima omogući stjecanje

znanja, vještina i stavova koji su preduvjet za uključivanje u političke procese u zajednicama

u kojima žive. Obrazovanje u svom punom smislu može postojati samo u demokratskim

političkim sustavima.

U posljednjih dvadesetak godina provedeno je, u različitim dijelovima svijeta, niz istraživanja

učinkovitosti školskog političkog obrazovanja, pri čemu rezultati sugeriraju da formalno

političko obrazovanje može predstavljati učinkovito sredstvo razvoja demokratske političke

kulture učenika. Zajednička je karakteristika zaključaka u ovim radovima da učenici koji

pohađaju eksplicitne programe školskog političkoga obrazovanja iskazuju više razine

političkoga znanja i političkoga interesa, te veću spremnost na političku participaciju od

učenika koji nemaju političko obrazovanje kao sastavni dio svojih školskih programa.

Države koje su poput Hrvatske, demokraciju kao načelo organizacije političkog sustava

prihvatile početkom prošlog desetljeća, susreću se s dodatnim problemom – nepostojanjem

demokratske političke kulture.

Razvoj stabilne i djelotvorne demokratske vlasti ne ovisi o ustroju vlasti i politike: on ovisi o

orijentaciji ljudi prema političkom procesu – o političkoj kulturi. Da bi se pojavila prava

demokracija, moraju postojati građani Škola kao jedna od glavnih institucija obrazovanja,

mjesto je na kojem se može osigurati da svi mladi ljudi steknu bar minimum znanja i vještina

potrebnih za sudjelovanje u političkom životu. Škola je obrazovna institucija kojoj je jedna od

osnovnih funkcija priprema mladih za nadolazeći život u svijetu odraslih. S obzirom da je

politika činjenica društvenoga života koju je nemoguće izbjeći i o kojoj ovisi svakodnevni

život pojedinaca, čini se logičnim i razumljivim da se u školama učenike treba poučavati o

politici, kao što ih se poučava o drugim stvarima koje su važne za život.

1. CILJ PREDMETA:

Cilj je predmeta razviti kod učenika sljedeće stručne kompetencije:

* politička izobrazba učenika kao nužan dio političkog sustava u cjelini na tri razine:

* razvijanje državljanskog domoljublja za Republiku Hrvatsku

* građansku vezanost za njenu konstituciju, zakone i simbole

* razvijanje sposobnosti za političku i građansku participaciju (sudjelovanje na izborima,

snalaženje u sustavu višestranačkog života)

* stjecanje znanja o politici kao fenomenu, političkim ustanovama i političkim procesima

* razvijanje političke kulture kao činitelja stvaranja i stabilnosti modernih demokracija, kao i

za aktivno sudjelovanje u političkom sustavu i ostvarivanju i nadzoru državne vlasti

* stvaranje mogućnosti zauzimanja stajališta prema aktualnim zbivanjima

*gospodarska naobrazba učenika kroz upoznavanje učenika s temeljima slobodnog tržišnog

gospodarstva i organizacijom i tehnikom rada koje su uređene Zakonom o obrtu

* primjena opredijeljenosti Republike Hrvatske za uporabu svih resursa u razvoju

poduzetništva i novom načinu življenja i gospodarenja

* razvijati umijeće korištenja Interneta za stjecanje novih znanja i spoznaja

2. SADRŽAJ PREDMETA

POJAM POLITIKE

1. Pojam politike

2. Političko djelovanje kao javno djelovanje

Z a d a c i z a u č e n i k e:

- Odrediti pojam politike, političkog čina i politike kao života

- Osvijestiti politiku kao obnašanje vlasti

- Upoznati modele demokracije

NAROD, MANJINA, DRŽAVLJANI RH, GRAĐANI

1. Pojam naroda, manjina i suverenosti naroda

2. Građanin, državljanin RH, stranac, osobe bez državljanstva, osobe s više

državljanstava

Zadaci za učenike:

- Odrediti pojam naroda, manjine, narodnog suvereniteta

- Upoznati hrvatski narod, državljane Republike Hrvatske

TIPOVI POLITIČKIH POREDAKA

1. Tipovi političkih poredaka: diktatura, totalitarni poredak

2. Aristokracija i monarhija kao tipovi političkih poredaka

3. Demokracija: pojam i oblici

4. Temeljni principi demokracije

5. Promjena međunarodnoga poretka u Europi i prvi demokratski izbori u Hrvatskoj

1990.

Zadaci za učenike:

- Upoznati pojam političkog poretka i tipove političkih poredaka

- Razlikovati temeljne odrednice pojedinih političkih poredaka

POLITIČKE STRANKE

1. Pojam političkih stranaka; ciljevi, zadaće i programi

2. Političke stranke po Ustavu R.Hrvatske

Zadaci za učenike:

- Odrediti pojam stranke i upoznati temeljne značajke pojedinih stranaka

IZBORI

1. Izborno pravo: povijesni razvoj

2.Osnovni izborni sustavi

3. Političke stranke i izbori

Zadaci za učenike:

- Obraditi temeljne značajke izbora, sastavnice izbornog postupka

- Naučiti značaj izbornih rezultata

DRŽAVA

1. Pojam države: konstitutivni elementi i suverenost

2. Nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda

3. Ustrojstvo države: unitarna, federativna, konfederativna, savez suverenih država

Zadaci za učenike:

- Upoznati temeljne sastavnice svake države

- Upoznati oblike države prema različitim kriterijima

PARLAMENT I PARLAMENTARIZAM

1. Pojam i razvoj parlamenta

2. Odlučivanje u parlamentu

Zadaci za učenike:

- Upoznati ulogu parlamenta u političkom životu i načinu na koji on funkcionira

USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI 1. Hrvatski sabor: pojam i povijesni razvoj

2. Ustroj, zastupnici, predsjedništvo, način odlučivanja u Saboru

3. Predsjednik RH: način izbora, obveze i djelovanje

4. Predsjednik RH kao državni, vojni i politički vrhovnik

5. Vlada RH: pojam, način izbora, prava i obveze

6. Sastav i način djelovanja Vlade RH

7. Sudbena vlast: pojam i podjela, sudovi po Ustavu RH

8. Samostalnost i neovisnost sudbene vlasti

9. Lokalna samouprava i uprava u RH: pojam i mjesto po Ustavu RH

10. Tijela lokalne i regionalne samouprave

Zadaci za učenike:

- Upoznati ustroj Republike Hrvatske (tri dijela vlasti)

- Upoznati značaj lokalne uprave i samouprave

POLITIKA I JAVNOST

1. Javnost i javno mnijenje

2. Tolerancija,manipulacija,cenzura, autocenzura

3. Praksa političkog djelovanja i oblikovanja javnog mijenja po zakonima RH

Zadaci za učenike:

- Upoznati oblike javnog političkog djelovanja

LJUDSKA PRAVA – SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA 1. Prava čovjeka, građanina i državljanina

2. Generacije ljudskih prava

3. Pravni temelji demokracije: deklaracije, povelje, paktovi

4. Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina u Ustavu R.Hrvatske

5. Kako funkcionira Europska unija

Zadaci za učenike:

- Upoznati se sa povijesnim razvojem dokumenata o ljudskim pravima

- Upoznati oblike osiguranja i zaštite ljudskih prava

POLITIKA I VJERA

1. Odnos politike i vjere u životu čovjeka, vjerski svjetonazori

2. Velike svjetske vjere

3. Sloboda vjere i javnoga očitovanja vjere po Ustavu RH

Zadaci za učenike:

- Ukazati kako se u području legitimiteta država i vjera susreću na usvajanju skupa

vrijednosnih stavova i na ustanovljenju odnosa povijerenja između građana i vlasti

GOSPODARSTVO

1. Pojam gospodarstva; temeljni gospodarski problemi: što,kako,za koga?

2. Slobodna tržišna gospodarstva: pojam, tržište, cijene, profit i gubitak

Zadaci za učenike:

- Upoznati pojam i temeljna pitanja gospodarstva

- Upoznati zakonitost tržišnog gospodarstva

- Uočiti tržišne mehanizme

- Pokazati mogućnost korekcije cijene

EKONOMIJA PONUDE I POTRAŽIVANJA 1. Tržišni sustav gospodarstva

2. Uspostava odnosa ponude i potražnje

3. Načelo “nevidljive ruke”: utjecaji na zakone tržišta i slobodne konkurencije

Zadaci za učenike:

- Upoznati zakon i utjecaj na zakone tržišta „nevidljive ruke“

PODUZETNIŠTVO, KAPITAL I BIZNIS 1. Pojam poduzetništva, poduzetnika, pothvata i poduzetničke eksplozije

2. Pojam i značenje kapitala, uloga u ustrojbi biznisa

3.Dioničko gospodarstvo: pojam, dionice, dividende ,tržište dionica

4. Bondholderstvo i novčarstvo

Zadaci za učenike:

- Upoznati temeljne odrednice poduzetništva i financiranje poduzetništva, novčarstva,

dioničkog gospodarstva

MANAGEMENT I MARKETING

1. Pojam managementa

2. Marketing u tržišnom poslovanju

3. Bilanciranje (accounting)

Zadaci za učenike:

- Upoznati značaj marketinga u tržišnom poslovanju

HRVATSKO GOSPODARSTVO I GOSPODARSTVO EUROPE I SVIJETA 1. Hrvatsko gospodarstvo

2. Gospodarstvo Europe i svijeta

Zadaci za učenike:

- Upoznati temeljne značajke hrvatskog gospodarstva

- uputiti na prepoznavanje stvarnih vrijednosnih resursa i mogućnosti korištenja nacio-

nalnog bogatstva

3. KORELACIJSKE VEZE SA DRUGIM PREDMETIMA:

sociologija, politologija, povijest, geografija, filozofija, pravo, etika

4. METODE RADA (STRATEGIJE):

a) Metode poučavanja – predstavljaju kombinaciju verbalnih, dokumentacijskih i

demonstracijskih metoda. U ovisnosti o vrsti gradiva oblici rada

se razlikuju. Prvi susret sa novim sadržajima najčešće zahtijeva

frontalni rad, dok je nadgradnja osnovnih sadržaja prihvatljivija

u grupnom radu ili čak u individualiziranom postupku.

b) Metode učenja – su upoznavanje s novim sadržajima, ovladavanje potrebnim

relacijama.

VERBALNE METODE: monološka metoda, dijaloška metoda

VIZUALNA METODA: metoda demonstracije (crtanje, pisanje, demonstracija rada),

dokumentacijska metoda (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad

s posebno izrađenim informativnim materijalima)

PRAKSEOLOŠKE METODE: metoda samostalnog promatranja objekata, procesa i

pojava; posjete

METODE

ATIVNOG UČENJA: suradničko istraživanje, simulacija, igranje uloga, izrada referata,

izrada PowerPoint prezentacija, metoda slučaja

METODA UČENJA

STVARANJEM: oluja mozgova (brainstorming), zapisivanje misli (braingwriting),

radionica (workshop) i metoda slagalice

Izvorna stvarnost (terenska nastava) – posjete organizacijama,

sajmovima, civilnim udrugama, ustanovama u lokalnom okruženju i

šire…

APERSONALNI

MEDIJI Nastavna sredstva: crteži, slike, knjige, udžbenici, priručnici, TV

emisije, plakati, prozirnice, tiskanice, mediji – novine, časopisi,

Internet, TV

SOCIOLOŠKI

OBLICI RADA – frontalni rad, individualni rad, rad u paru, rad u skupinama, timski rad

5. PRAĆENJE I oblici – usmena provjera, pisana provjera (rješavanje teoretskih i

OCJENJIVANJE praktičnih zadataka, prepoznavanje stručnih pojmova)

ISHODA - praktičan rad (domaći uradak, seminarski rad, radna mapa

s individualnim zadatcima za vježbu)

elementi – usvojenost programskih sadržaja (usmenog/pismenog),

razumijevanje i kritičko mišljenje, participacija

kriteriji - Usvojenost programskih sadržaja (ocjena od 1-5)

ocjena 1 – učenik nije usvojio potrebne pojmove, ne prepoznaje osnovnu tematiku, ne snalazi

se ni uz pomoć nastavnika.

ocjena 2 – prepoznaje osnovne pojmove, odgovara po sjećanju, potrebna mu je pomoć

nastavnika

ocjena 3 – zna definirati gradivo ali u kratkim crtama, detalji mu nisu poznati, ne pokazuje

dovoljno samostalnosti

ocjena 4 – razumije gradivo, lako se izražava o njemu, uz mali pomoć nastavnika može

aktualizirati gradivo i međusobno povezivati

ocjena 5 – pokazuje izvrsno poznavanje gradiva, samostalnost u iznošenju gradiva, služi se

dodatnom informacijom

-Razumijevanje (ocjena od 1-5)

ocjena 2 – učenik u usmenom ispitivanju ne pokazuje neko veće razumijevanje gradiva, nije

u stanju aktualizirati gradivo tj. navesti primjere, potrebna mu je pomoć nastavnika

ocjena 3 – učenik pokazuje da razumije gradivo ali ne zna kako bi se ono moglo primijeniti

ili ga ne prepoznaje u konkretnim situacijama (to može postići samo uz pomoć nastavnika).

Nije u stanju zauzeti i izreći svoj stav i mišljenje.

ocjena 4 – učenik pokazuje razumijevanje gradiva i prepoznaje problematiku vezanu uz

gradivo u praksi. Može iznijeti vlastite primjere i samostalno ih obrazložiti, pri tome iznosi

vlastito mišljenje.

ocjena 5 – učenik pokazuje izvrsno razumijevanje gradiva i može ga tečno popratiti

primjerima iz prakse. Može vrlo kompetentno diskutirati o gradivu i pri tome iskazuje svoje

mišljenje i stavove

-Participacija (ocjena od 1-5)

Osim što je učenik dužan aktivno sudjelovati u svim oblicima rada u nastavi i izvršavati svoje

domaće zadaće bitan je i način na koji se učenik angažira u takvom radu što će se također

ocjenjivati.

ocjena 1 – ne pokazuje interes za rad, nema potreban pribor, nema domaće zadaće

ocjena 2 –uključuje se u rad ali ne pokazuje posebnu angažiranost niti interes. Domaću

zadaću ima ali je ne može obrazložiti

ocjena 3 – aktivan je u radu, angažira se i pokazuje interes, ali nije spreman na samostalno

izlaganje. U obrazloženju domaće zadaće ili samostalnog rada treba pomoć nastavnika.

ocjena 4 – aktivan je u radu, angažira se, pokazuje interes, trudi se samostalno izlagati za što

mu je potrebna mala pomoć nastavnika, izlaže sistematizirano, način obraćanja publici

(učenicima) potrebno je doraditi.

ocjena 5 – aktivan je, pokazuje posebnu angažiranost i interes. Sve obveze izvršava.

Samostalno izlaganje mu je jasno strukturirano, povezano, upotpunjeno dodatnim

informacijama do kojih dolazi uz pomoć različitih izvora. Svoje znanje lako prenosi drugima.

Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje

- provodit će se prema potrebi i danim okolnostima prema kriterijima koji će biti utvr-

đeni prije samog izvođenja pismenog provjeravanja u dogovoru s učenicima

- prije pismenog provjeravanja potrebno je učenike upoznati s:

a ) gradivom koje će se provjeravat

b) izvorima za provjeravano gradivo

c) utvrđivanjem ispitnih normi

d) bodovanjem odgovora

6. OKVIRNI NASTAVNI PLAN RADA:

- broj sati predavanja: 54

- broj sati ponavljanja gradiva: 8

- broj sati provjere znanja: 8

7. VREMENIK:

Školska godina 2017./2018.

Tjedno nastave: 2 sata

Ukupno sati 70

KURIKULUM IZ PREDMETA:

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

ZANIMANJE: Elektromehaničar,instalater-monter,brodomehaničar. CNC operater/CNC

operaterka

NASTAVNI PREDMET: Tjelesna i zdravstvena kultura

FOND SATI: 6 odjeljenja x 2 sata tjedno = 12 sati tjedno

ULOGA , CILJ I ZADACI TZK-a

Uloga – se očituje u formiranju, obrazovanju i odgoju djece, učenika i mladeži.

Cilj – je podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja

određenih potreba čovjeka koje su mu potrebne u suvremenim uvjetima života i rada.

TZK-a je temeljni preduvjet za uspjeh u svim drugim vidovima odgoja.

Imamo 3 grupe zadataka:

1. antropološki zadaci TZK

2. obrazovni zadaci TZK

3. odgojni zadaci TZK

Program obvezan za sve učenike:

• Redovna nastava 70 sati, 2 sata tjedno.

Ostali programi, koje škola može ponuditi, uključivanje učenika je dragovoljno:

- dodatna nastava

- nastava za učenike s posebnim potrebama

Dodatni programi, koje škola nudi, uključivanje učenika je dragovoljno:

- priredbe i sportska međuškolska natjecanja

- članstvo u Školskom športskom klubu

U nastavi ćemo obrađivati teme iz slijedećih nastavnih cjelina:

1.- 3. raz.

1. Atletika

2. Sportska i gimnastika

3. Plesne strukture

4. Plivanje

5. Borilački sportovi

6. Sportske igre:

Rukomet

Nogomet

Odbojka

Košarka

7. Dopunski sportovi: stolni tenis. badminton, , biciklizam

8. Teoretska nastava

NASTAVNE METODE

Metoda usmenog izlaganja (za opisivanje, objašnjavanje, korekciju, analizu)

Metoda demonstracije

Metoda postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka

METODE UČENJA

Sintetička metoda

Analitička metoda

Kontinuirana metoda

Kombinirana metoda

ELEMENTI OCJENJIVANJA:

Postoji pet elemenata ocjenjivanja: motorička znanja, motoričke sposobnosti, motorička

dostignuća, funkcionalne sposobnosti i odgojni zadaci.

Motorička znanja – ovdje se ocjenjuje sve ono što učenici usvajaju u toku školske godine, a to

su nastavne teme koje su vidljive iz globalnog odnosno operativnog plana i programa.

Motoričke sposobnosti – ocjenjuje se podizanje trupa u 60 sekundi, preskok preko vijače,

poligon, skok u dalj s mjesta, bacanje loptica u dalj i cilj.

Motorička dostignuća – ovdje se ocjenjuje ono što i koliko učenik uspije savladati u toku rada

kroz nastavu, a tu je uključeno trčanje na 100 i 400 m, skok u vis , te bacanje medicinke od 2

ili 3 kg.

Funkcionalne sposobnosti – test za ocjenjivanje funkcionalnih sposobnosti izvodi se s

vijačom, tako da učenik treba što više puta preskočiti vijaču u vremenu od tri minute. Drugi

test za funkcionalne sposobnosti je trčanje 6 minuta.

Odgojni zadaci – ovaj elemenat ocjenjivanja je najvažniji elemenat ocjenjivanja u čitavom

predmetu. Upravo iz razloga što je ovo nastava TZK u školi, a ne sportski trening, motoričke

sposobnosti i dostignuća, te funkcionalne sposobnosti ostaju u drugom planu.

Jako je važno da učenik shvati koliko je potrebno redovito se i kontinuirano baviti tjelesnom

vježbom, bez obzira na intenzitet vježbanja. Zbog toga se od učenika traži da bude prisutan

fizički na svakom nastavnom satu i to se odgovarajući vrednuje.

Ocjena iz predmeta je aritmetička sredina svih ocjena (iz svih pet elemenata ocjenjivanja)

sa dodatkom na ocjenu, a taj je slijedeći: ukoliko učenik ima 80% rada na satu i više, ocjena

mu se podiže za jednu (ako je aritmetička sredina ocjena 4, uz 85% rada učenik će imati

zaključnu ocjenu 5); uz rad od 50% do 80% ostaje mu ocjena dobivena aritmetičkom

sredinom; a ako ima manje od 50% rada ocjena mu se umanjuje.

KRITERIJI OCJENJIVANJA:

ATLETIKA

5 Učenik izvede osnovni element lako i bez tehničke pogreške i postiže

odlične rezultate pri mjerenju u svim atletskim disciplinama.

4 Učenik izvede osnovni element lako s manjim tehničkim greškama u

jednom od strukturnih dijelova elementa (npr. pri zaletu ili odrazu).

Postiže vrlo dobre rezultate pri mjerenjima.

3 Učenik izvede osnovni element teško s manjim tehničkim pogreškama u

više strukturnih dijelova (npr. pri zaletu ili odrazu) ili veću tehničku

pogrešku u jednom strukturnom dijelu (npr. pri doskoku). Postiže dobre

rezultate pri mjerenju.

2 Učenik izvede osnovni element s većim tehničkim pogreškama i postiže

minimalne rezultate pri mjerenjima.

1 Učenik ne može izvesti element, koji predstavlja standard znanja iz

nastavnog programa i ne postiže minimalne rezultate pri mjerenju.

SPORTSKA I GIMNASTIKA:

5 Učenik izvede osnovni element ili povezano elemente samostalno, lako i

brzo bez tehničke ili estetske greške i postiže odlične vrijednosti za

izvedbu elementa ili povezano elemente u vježbi.

4 Učenik izvede osnovni element ili povezano elemente samostalno, lako i

brzo s manjim tehničkim ili estetskim greškama i postiže vrlo dobre

vrijednosti za izvedbu elementa ili povezano elemente u vježbi.

3 Učenik izvede osnovni element ili povezano elemente samostalno i uz

manje tehničke ili estetske greške i postiže dobre vrijednosti za izvedbu

elementa ili povezano elemente u vježbi.

2 Učenik izvede osnovni element ili povezano elemente uz pomoć (npr.

olakšana izvedba uz pomoć pomagala ili profesora) s većim tehničkim ili

estetskim greškama i postiže osnovna znanja za izvedbu elementa ili

povezano elemente u vježbi.

1 Učenik ne zna izvesti elemente ili povezane elemente, koji predstavljaju

standard znanja iz nastavnog plana

PLES:

5 Učenik zna zaplesati tri plesne slike jednoga plesa, koje međusobno lako

povezuje s jednom manjom tehničkom ili estetskom greškom. Kretanje je

estetsko s jasnim plesnim držanjem usklađeno s ritmom i tempom.

4 Učenik zna zaplesati samostalno tri plesne slike u jednom plesu, koji

među sobom povezuje s manjim greškama. Kretanje usklađuje s ritmom i

tempom glazbe.

3 Učenik zna zaplesati i povezati samostojno dvije plesne slike u jednom

plesu. Kod izvedbe radi manje greške, usklađuje svoje gibanje s ritmom i

tempom glazbe, plesno držanje je ispravno.

2 Učenik zna zaplesati samostalno jednu ili dvije plesne slike u jednom

plesu. Kod izvedbe radi veće pogreške, povezivanje slika nije skladno.

Kretanje teže usklađuje s glazbom, plesno držanje nije pravilno i pogled

mu je prema nogama.

1 Učenik ne zna zaplesati nijednu plesnu sliku u plesu. Ne usklađuje ritam i

tempo.

SPORTSKE IGRE ( RUKOMET, NOGOMET, KOŠARKA, ODBOJKA ):

5 Učenik izvede cijelo gibanje tehnički ispravno, lako i brzo u skladu s

pravilima sportske igre.

4 Učenik izvede cijelo gibanje tehnički ispravno, u skladu s pravilima

sportske igre, s nekoliko manjih pogrešaka u manjem dijelu izvedbe.

3 Učenik izvede cijelo gibanje u skladu s pravilima sportske igre, s većim

nepravilnostima (npr. nedovoljno odbijanje lopte, slabo udaranje lopte

kod vođenja).

2 Učenik izvede cijelo gibanje u skladu s pravilima, s većim nedostacima u

većem dijelu gibanja (npr. loše odbijanje lopte ili loše vođenje lopte

slabijom rukom).

1 Učenik izvede gibanje suprotno pravilima sportske igre (npr. pogrešno

odbijanje ili pogrešno vođenje).

PROVJERAVAMO:

Praktična znanja, teorijska znanja, zalaganja, sportsku opremu, sudjelovanje na školskim

sportskim i izvanškolskim sportskim aktivnostima.

OCJENJUJEMO: Motorička znanja, motoričke sposobnosti, motorička dostignuća, funkcionalne sposobnosti i

odgojno-obrazovne zadaće.

KORELACIJA S OSTALIM PREDMETIMA

Praktična nastava

Stručni predmeti

Povijest

Informatika

ŠPORTSKA NATJECANJA

Školski Športski klub će sudjelovati na svim takmičenjima koje organizira Školski Športski

Savez grada Splita a to su:

nogomet, košarka, rukomet, , stolni tenis, atletika, jesenski i proljetni kros, Marjanska štafeta

DANI SPORTA U ŠKOLI: o Hrvatski olimpijski dan o Međunarodni dan sporta o Dan Škole

Ove dane obilježit ćemo sportskim susretima, izletima, izradom i uređenjem panoa.

SPORTSKA OPREMA I PONAŠANJE NA NASTAVI:

Na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture učenici moraju biti odjeveni u sportsku odjeću i

obuću, (trenerka,majca i patike). Učenici su dužni dolaziti na nastavu sa čistom obućom,

ručnikom i rezervnom majicom. Isto tako, moraju biti odjeveni da njihova odjeća i obuća ne

mogu izazvati samoozljeđivanje (preširoke majice, nezavezane sportske cipele, povezana

kosa). Na sebi i kod sebe učenici ne smiju imati predmete kojima mogu ozlijediti sebe ili

druge (sat, prsten, naušnica ili piercing). Sve vrijednije stvari, poput novca ili mobitela ne

smiju nositi na nastavu zbog mogućnosti nestanka. Žvakanje žvakaće gume nije dozvoljeno

za vrijeme nastave. Učenici koji imaju zahtjeve za oslobađanjem dijela sadržaja nastave TZK-

a trebaju do 30. rujna regulirati svoj status temeljem Zakona i Pravilnika.

KURIKULUM

za grupu strojarskih predmeta za smjerove

STROJARSTVO, ELEKTROTEHNIKA i

BRODOGRADNJA 2017./2018.g.

U predmete područja strojarstva , elektrotehnike i brodogradnje ugrađene su i teme iz

predmeta Građanski odgoj i to:

Povelja o Zemlji-međunarodni dokument o održivom razvoju

Odgovornost sadašnjih naraštaja za zaštitu prava budućih naraštaja

Misli globalno, djeluj lokalno - temelj održivosti svijeta

Europska načela održivog razvoja

Pravo na zdravi okoliš i njegova zaštita u Europskoj uniji

Poduzetnost, poduzetništvo i europska mobilnost

Samozaštita potrošača korištenjem novih tehnologija

Svjetsko tržište, multinacionalne kompanije i nacionalna gospodarstva

Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske

kao i prihvaćene srodne teme koje jačaju građanske kompetencije (prema usklađivanju s stru-

čnim aktivima Industrijske škole Split)

Način provođenja ovih tema detaljno je razrađen međupredmetno, modularno, izvan-

nastavno (projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma) u mapi svake

ciljane grupe, a način vrednovanja postignuća jednak je kao i za ostale teme u pojedinom

predmetu i naveden u ovom kurikulumu.

Kurikulum, dakle, predstavlja pedagoški, didaktički i metodički instrument kojim se

sinergijski razvijaju određene osobine učenika u skladu sa shvaćanjem uloge koju građani,

kao društveni, politički, kulturni i gospodarski subjekti imaju u demokratskom razvoju

Republike Hrvatske, ali i Europe i svijeta.

Kurikulum je usmjeren na cjelovit razvoj građanske kompetencije, što znači da se njime

podjednako razvijaju sve navedene strukturne i funkcionalne dimenzije: znanje što, znanje

kako i znanje zašto, uključujući primjenu stečenog znanja u školi i lokalnoj zajednici.

Ovaj kurikulum uvažava Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kao i Opisnice

razina ishoda učenja, sadržane u Dodatku A Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Ishodi učenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i

dokazala nakon postupka učenja.

Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih

ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Smjer STROJARSTVO

1. CNC operater/ CNC operaterka

Nastavni predmeti:

(posebni strukovni dio)

Osnove računalstva - 1. razred

Tehničko crtanje - 1. razred

Tehnička mehanika - 2. razred

Tehnički materijali - 1. razred

Elementi strojeva - 2. razred

Tehnologija obrade materijala - 1. razred

CNC strojevi - 2. razred

CNC strojevi - 3. razred

Posluživanje CNC strojeva - 3. razred

CAD-CAM tehnologije - 2. razred

CAD-CAM tehnologije - 3. razred

Tehnologija održavanja alatnih strojeva - 1. razred

(izborni dio)

Tehničko crtanje - 1., 2. i 3. razred

Tehnička mehanika - 1., 2. i 3. razred

(praktična nastava)

Praktična nastava - 1., 2. i 3. razred

2. Instalater klime, vode i plina

Nastavni predmeti:

Tehnička mehanika - 1. razred

Tehnički materijali - 1. razred

Obrada materijala - 1. razred

Tehničko crtanje - 1. razred

Tehničko crtanje - 2. razred

Elementi strojeva - 2. razred

Tehnologija instalacija - 2. razred

Tehnologija instalacija - 3. razred

Praktična nastava - 1., 2. i 3. razred

Smjer ELEKTROTEHNIKA

1. Elektromehaničar

Nastavni predmeti:

Tehničko crtanje i dokumentiranje - 1. razred

Strojarstvo - 1. razred

Smjer BRODOGRADNJA

1. Brodomehaničar

Nastavni predmeti:

Tehnička mehanika – 1. razred

Tehnički materijali – 1. razred

Obrada materijala – 1. razred

Tehnička crtanje – 1. razred

Elementi strojeva – 2. razred

Hidraulika i pneumatika – 2. razred

Regulacija i upravljanje – 2. razred

Tehnologija montaže i održavanja – 2. razred

Tehnologija montaže i održavanja – 3. razred

Brodski strojevi i uređaji – 3. razred

Praktična nastava – 1., 2. i 3. razred

TEHNIČKO CRTANJE 1. i 2. razred (+ izborni dio 1., 2. i 3r.)

TEHNIČKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE - 1. razred

Cilj i zadaci:

Upoznavanje učenika sa značenjem, mogućnostima i načinom grafičkog

komuniciranja u tehnici i proizvodnji pomoću tehničko-tehnološke dokumentacije.

Upoznavanje sa standardima i propisima izrade tehničko-tehnološke dokumentacije.

Razvijanje sposobnosti prostornog predočavanja nacrtanog predmeta u prostornoj

i ortogonalnoj projekciji.

Pravilno crtanje predmeta i jednostavnih sklopova u prostornoj predodžbi i ortogonalnoj

projekciji.

Stjecanje sposobnosti čitanja tehničkih crteža, detalja i sklopova

Razvijanje sposobnosti rješavanja tehničkih problema crtanjem, te uz primjenu kompjutorskih

programa na računalu.

TEHNIČKI MATERIJALI 1.razred

Cilj i zadaci:

Sadržaj predmeta obuhvaća tehničke materijale koji se najčešće susreću u

zanimanjima strojarske i brodograđevne struke.

Cilj je nastave ovog predmeta spoznati, s tehničko-tehnološkog i gospodarstvenog stanovišta,

značenje tehničkih materijala, njihove značajke, ispitivanje i primjenu

u proizvodnoj praksi.

Zadaće predmeta su: upoznavanje učenika s vrstama, dobivanjem i osnovnim svojstvima

tehničkih metalnih i nemetalnih materijala i maziva;

upoznavanje učenika sa standardnim i trgovačkim oznakama pojedinih materijala i njihovih

poluproizvoda, te izborom i uporabom;

upoznavanje učenika sa čvrstoćom materijala i metodama ispitivanja svojstava materijala;

privikavanje i osposobljavanje učenika na samostalno i kontinuirano korištenje suvremene

stručne literature iz područja ispitivanja i primjene tehničkih materijala.

TEHNIČKA MEHANIKA 1. i 2. razred ( + izborni dio 1., 2. i 3r.)

Cilj i zadaci:

Upoznavanje sa zakonitostima i zadacima mehanike, podjelama i metodama

proučavanja.

Potpuno ovladavanje osnovnim pojmovima statike krutih tijela.

Rješavanje zadataka (primjera iz prakse) sustava sila u ravnini nosača s dva oslonca, te

jednostavnih prostornih sustava sila.

Potpuno ovladavanje osnovnim pojmovima trenja i njegove primjene u praksi.

Upoznavanje sa osnovnim zakonitostima kinematike i dinamike uz primjere iz prakse za

jednoliko kružno gibanje, slobodni pad i vertikalni hitac, rad, energiju, snagu i stupanj

iskorištenja, razvijanje tehničkog mišljenja i logičkog zaključivanja, upoznavanje učenika sa

ulogom tehničke mehanike u razvoju tehnike i tehnologije.

ELEMENTI STROJEVA 2.razred

Cilj i zadaci:

Stjecanje znanja iz elemenata strojeva u strojogradnji i brodogradnji koja su potrebna

u području rada.

Stjecanje znanja o vrsti elemenata, značajkama i funkciji u podsklopovima i sklopovima.

Stjecanje znanja o vrsti materijala za izradu elemenata, postupcima izrade, ugradnji u

podsklopove i sklopove i održavanje u eksploataciji.

Stjecanje znanja o vrsti opterećenja, naprezanja i dimenzioniranje elemenata strojeva i

uređaja.

Upoznavanje standarda i tehničke literature, te stjecanje znanja o uporabi standarda i tehničke

literature koja obrađuje elemente strojeva i uređaja.

Razvijanje osjećaja za točnost, urednost i sustavnost u području izrade, ugradnje i održavanja

elemenata strojeva i uređaja.

CNC STROJEVI 2. i 3. razred

TEHNOLOGIJA ODRŽAVANJA ALATNIH STROJEVA 1. razred

POSLUŽIVANJE CNC STROJEVA 3.razred

CAD-CAM TEHNOLOGIJE 2. i 3. razred

Ciljevi i zadaci:

Stjecanje znanja iz područja rada s CNC strojevima

Znati glavne dijelove CNC strojeva i poznavati njihovu ulogu, principe i pravila rada stroja.

Znati i moći izvršiti podešavanje i pripremu CNC str. za izvođenje zadanih operacija.

Znati i moći primijeniti znanja o reznim alatima koji se koriste na CNC strojevima

(geometrija, materijal, označavanje, prihvat na stroj i prednamještanje alata).

Znati i moći vršiti redovito održavanje i popravljanje CNC strojeva.

Znati naučiti načela rada upravljačkog računala na CNC strojevima.

Znati i moći rukovati sa upravljačkim računalom na CNC strojevima i koristiti njihove

mogućnosti kao i posluživanje CNC stroja.

Osposobiti učenike da usvoje i ovladaju potrebnim znanjima iz područja iz CNC tehnologija.

Osposobiti učenika za samostalno korištenje literature i drugih izvora podataka iz područja

CNC tehnologija.

Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i zanimanju.

Znati primijeniti nove tehnologije u području rada sa CNC strojevima.

Stjecanje osnovnih znanja i vještina o CNC strojevima sa težištem na upoznavanju

tehnoloških mogućnosti rada CNC strojeva kao i uporabu istih, te razumjevanje strukture

CNC programa.

Upoznati učenike sa mogućnostima korištenja CAD-CAM programa kao alata za pomoć pri

programiranju CNC strojeva.

Znati se služiti nekim od brojnih CAD-CAM programa.

Znati crtati crteže u 2D i 3D geometriji.

Generirati G-kod uz pomoć CAD-CAM programa za tokarenje i glodanje.

Znati primijeniti osnovne korisničke cikluse pri tokarenju i glodanju.

TEHNOLOGIJA OBRADE MATERIJALA 1. razred

Cilj i zadaci:

Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika iz područja obrade rezanjem, montaže i

održavanja koja će moći primijeniti u struci i zanimanju.

Usvojiti spoznaju o važnosti organizacije rada i racionalnog korištenja energije.

Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave čovjekove okoline.

Naučiti pojedine postupke ručne obrade i montaže, kao i održavanja.

Upoznati principe rada, alata i strojeva s tehničko-tehnološkog stajališta.

Znati i umjeti po potrebi odabrati određeni postupak obrade materijala i održavanja

dijelova.

Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i zanimanju.

OBRADA MATERIJALA 1. razred

Cilj i zadaci:

Cilj je da učenici steknu temeljna teorijska znanja koja će moći uspješno primijeniti u

praksi.

Naučiti pojedine postupke obrade i montaže.

Upoznati principe rada strojeva i alata za obradu sa tehničko-tehnološkog gledišta.

Znati prema potrebi sami odabrati određeni postupak obrade materijala i montaže dijelova.

Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i zanimanju.

TEHNOLOGIJA INSTALACIJA (2. razred)

TEHNOLOGIJA INSTALACIJA (3. razred)

Ciljevi i zadaci:

Cilj je da učenici steknu osnovna znanja i vještine iz tehnologije procesa rada

instalacija.

Zadaci :

Osposobljenost za samostalno obavljanje zadataka u području montaže instalacija

vodovoda, kanalizacije, plinoinstalacija, instalacija centralnog grijanja, ventilacije i

klimatizacije, te planiranje, izvršenje i kontrola izvršenih poslova.

Primjena znanja iz područja sigurnosti na radu i racionalnog korištenja energije.

Usvajanje i kontinuirano razvijanje kulturnih i civilizacijskih normi i potreba zdravlja i zdrave

čovjekove okoline.

HIDRAULIKA I PNEUMATIKA (2. razred)

Cilj i zadaci:

Cilj je učenike osposobiti za samostalno montiranje pneumatskih i hidrauličnih

upravljačkih i izvršnih sklopova, koristeći se shemama upravljanja.

Poznavajući sustav rada pneumatskih i hidrauličnih sklopova moći će jednostavno ustanoviti

uzrok zastoju i otkloniti kvar.

Upoznavanje s razlozima primjene stlačnog zraka, načinom dobivanja stlačenog zraka i

postavljanje razvodne mreže, te stvaranjem hidraulične energije i njezina

prijenosa.

Upoznavanje s pneumatskim i hidrauličnim izvršnim i upravljačkim elementima.

Upoznavanjem sa simbolima i načinom crtanja i projektiranjem pneumatskih i

hidrauličnih shema upravljanja.

Izrada pneumatskih i hidrauličnih shema upravljanja za pojedine zadatke i njihovo

postavljanje na didaktičke ploče, kod postojanja zastoja, njegovo otkrivanje i

otklanjanje.

Ustanovljavanje zastoja na izvedenom pneumatskom i/ili hidrauličnom rješenju , te njegovo

otkrivanje i otklanjanje.

REGULACIJA I UPRAVLJANJE (2. razred)

Cilj i zadaci:

Cilj ovog predmeta je educirati i osposobiti učenike kako bi na osnovi teoretskih

spoznaja i općih zakonitosti shvatili bit tehničkih rješenja.

Da bi lakše shvatili apstraktne pojmove, učenici izučavaju konkretne primjere regulacije i

upravljanja, a time i automatizacije na brodu uopće i posebno brodskog pogona.

Zadatak programa je usvajanje teorijskih i operativnih znanja, te osposobljavanje učenika za

konkretnu primjenu automatizacije na brodu i u praksi uopće.

TEHNOLOGIJA MONTAŽE I ODRŽAVANJA - 2. razred

TEHNOLOGIJA MONTAŽE I ODRŽAVANJA - 3. razred

Cilj i zadaci :

Stjecanje znanja i vještina iz područja rada tehnologija montaže i održavanja

Zadaci:

- upoznavanje postupaka izrade elemenata brodskih strojeva i uređaja;

- upoznavanje principa rada strojeva i alata za obradu i montažu brodskih strojeva i uređaja;

- samostalno odabiranje prema potrebi pojedinih postupaka obrade i montaže;

- osposobljavanje za samoobrazovanje i usavršavanje.

STROJARSTVO - 1. razred

Cilj i zadaci :

Cilj je ovog predmeta stjecanje osnovnih znanja iz područja strojarstva kao stručno-

teoretske podloge za usvajanje teorijskih i praktičnih znanja za sudjelovanje u poslovima

projektiranja, konstruiranja i pripreme proizvodnje u gradnji el. strojeva i uređaja, te

proizvodnji i prijenosu električne energije.

Upoznati se s povjesnim razvojem strojarstva.

Znati podijeliti strojarstvo prema područjima izučavanja.

Upoznati se s osnovim pojmovima i načelima statike,kinematike i dinamike krutih tijela, kao i

termodinamike.

Moći rješiti jednostavnije statičke, kinematičke i dinamičke probleme primjenom uvjeta

ravnoteže.

Zadaća je programa usvajanje zakonitosti mehanike, hidraulike, ispitivanja materijala,

tehničkog crtanja, kao i mehaničkih tehnologija, te građe, djelovanja i rada elemenata

strojeva, sklopova i pogonskih strojeva u postrojenjima.

OSNOVE BRODOGRADNJE - 1. razred

Cilj i zadaci :

Usvojenost potrebnog znanja o osnovi brodogradnje, konstrukciji i opremi brodskog trupa

Cilj je ostvariv slijedećim zadacima:

- upoznavanje s osnovnim pojmovima o brodu;

- stjecanje osnovnih znanja o strukturnim elementima broda i njihovoj ulozi u čvrstoći

broda;

- osposobljenost za korištenje brodograđevnih nacrta;

- stjecanje osnovnih odrednica standarda i propisa klasifikacijskih društava.

Obrazovni zadaci

Učenici trebaju:

- objasniti povijesni razvoj brodogradnje;

- nabrojati vrste brodova, elemente broda prema funkciji u čvrstoći broda;

- navesti razloge odabira određenih lokacija brodogradilišta;

- opisati način izvedbe pojedinih brodogradilišta.

Funkcionalni zadaci

Učenici trebaju:

- razvijati vještinu prepoznavanja određenih djelova broda s brodograđevnih nacrta;

- identificirati određene lokacije brodogradilišta;

- razvijati osjećaj za pravilan pristup brodograđevnoj problematici i za pravilan odabir

rješenja.

Odgojni zadaci

Učenici trebaju:

- razvijati interes za korištenje brodograđevnih nacrta i propisa klasifikacijskih društava;

- razvijati osjećaj za pravilan pristup tehnološkoj problematici;

- povezivati znanja stečena iz pojedinih područja;

- navikavati na preciznost, samostalnost i urednost.

BRODSKI STROJEVI I UREĐAJI - 3. razred

Cilj i zadaci :

Cilj je upoznati učenike s načinom funkcioniranja vitalnih strojeva i uređaja na brodu

predstavljajući ih kao pojedine sustave unutar broda.

Zadaci :

- omogućiti učenicimaim teorijska znanja o principima rada, izvedbama, rukovanju i

kontroli rada brodskih strojeva i uređaja;

- olakšati učenicima razumijevanje procesa koji se javljaju unutar brodskih motora,

rashladnih uređaja , ventilacije, klimatizacije, protupožarnih sustava , sustava poriva,

sustava upravljanja, o pumpama, osnovnim elementima cjevovoda, i svim ostalim

glavnim i pomoćnim sustavima broda i ostalih pomoćnih sustava na brodu, kao i prilikom

prijevoza ukapljenih plinova, na najkraći mogući način koristeći osnovne pojmove iz

termodinamike;

- čitanje i razumijevanje brodskih shema;

- usvajanje teorijskih i operativnih znanja te razvoj pozitivnih radnih sposobnosti.

OSNOVE RAČUNALSTVA - 1. razred

Cilj i zadaci :

Cilj programa je stjecanje osnovne informatičke pismenosti i osposobljavanje učenika

za korištenje osobnog računala.

Zadaci programa:

- osposobiti učenika da se služi računalom:

1.) u svrhu pristupa informacijama, organizacije pohrane i prijenosa informacija koje su na

različitim medijima te prilagodba sučelja operativnog sustava;

2.) u svrhu pisanja različitih tekstova sa slikama, tabelama, listama i crtežima;

3.) u svrhu izvođenja jednostavnijih tabličnih proračuna vezanih na struku;

4.) u svrhu korištenja gotovih baza podataka u svrhu unosa, promjene i različitih načina

Prikazivanja.

PRAKTIČNA NASTAVA - 1., 2. i 3. razred (CNC operater/ CNC

operaterka)

Cilj i zadaci:

Cilj praktične nastave je stjecanje znanja, vještina i navika u radu sa različitim

numeričkim alatnim strojevima ( CNC ), kao i korištenje različitih alata i uređaja.

Pri tome je potrebno znati samostalno pripremiti stroj za rad i održavati ga.

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju

predhoditi potrebna tehničko-tehnološka objašnjenja.

Potrebno je znati razlikovati različite metode rada i primijeniti rad na CNC strojevima.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina

na početku rada u specijaliziranoj učionici, i na njih se treba vraćati , za svaku konkretnu vrstu

posla i operaciju za koju se javlja potrebna mjera zaštite.

PRAKTIČNA NASTAVA - 1., 2. i 3. razred (brodomehaničar)

Cilj i zadaci:

Cilj praktične nastave je stjecanje znanja, vještina i navika u radu sa različitim

brodskim strojevima i uređajima, time glavnih i pomoćnih brodskih sustava, kao i korištenje

različitih alata i uređaja pri radu montaže, održavanja i servisa.

Pri tome je potrebno znati samostalno pripremiti alat ili stroj za rad.

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju

predhoditi potrebna tehničko-tehnološka objašnjenja.

Potrebno je znati razlikovati različite metode rada i primijeniti ih pi radu na brodu.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina

na početku rada u specijaliziranoj učionici (pogonu, radionici), i na njih se treba vraćati , za

svaku konkretnu vrstu posla i operaciju za koju se javlja potrebna mjera zaštite.

PRAKTIČNA NASTAVA - 1., 2. i 3. razred (instalater vode, plina i klime)

Cilj i zadaci:

Cilj praktične nastave je stjecanje znanja, vještina i navika u radu sa različitim alatima,

uređajima i napravama pri montaži, održavanju i servisu instalacija vode, plina i klime.

Pri tome je potrebno znati samostalno pripremiti alat, stroj ili uređaj za rad i održavati ga.

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju

predhoditi potrebna tehničko-tehnološka objašnjenja.

Potrebno je znati razlikovati različite metode rada i primijeniti ih na rad sa instalacijama..

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina

na početku rada u specijaliziranoj učionici (pogonu, radionici), i na njih se treba vraćati , za

svaku konkretnu vrstu posla i operaciju za koju se javlja potrebna mjera zaštite.

METODE I OBLICI RADA

Da bi se ostvarili odgojno-obrazovni ciljevi potrebno je uz klasične metode (usmenog

izlaganja, razgovora, demonstracije) primjenjivati slijedeće metode oblike i načine rada:

istraživačka nastava, nastava utemeljena na učenikovom iskustvu, multimedijska nastava,

individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih

sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u grupama,

učenje u parovima, individualan rad i sl.

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će na svaki mjesec dobiti najmanje dvije ocjene iz sljedećih elemenata

praćenja i ocjenjivanja:

- usvojenost nastavnih sadržaja ( pismeno i usmeno);

- primjena usvojenog znanja (programi,vježbe, pisane provjere);

- odnos prema radu ( domaći rad, bilježnica, aktivnost).

(Voditi računa o motivaciji nadarenih učenika i sposobnostima učenika s poteškoćama u

radu.)

Element usvojenosti nastavnih sadržaja oblikuje se ocjenama iz usmenog i pismenog

provjeravanja znanja, kao i u višeminutnim provjerama znanja, uz mogućnost da učenik

nadopuni svoja znanja usmenim propitivanjem.

Element primjene usvojenog znanja odlikuje se ocjenama samostalnog rješavanja zadataka

primjenom vještina i znanja ili uz pomoć nastavnika, udžbenika, bilježnice i ostale literature,

te izradom programa.

Element odnos prema radu oblikuje se ocjenama vođenja zabilješki na nastavi, te izradi

domaćih radova i aktivnosti u nastavnom procesu.

OPIS PODRUČJA

Tehnika (grč. tehne-umjetnost,umijeće,spretnost,vještina) postoji od vremena kada su

ljudi načinili prve kamene oštrice, zapalili vatru i naoštrenim štapom izrovali zemlju kako bi

posadili sjemenke, a danas se razvila do neslućenih razmjera.

Zrakoplovi, automobili i vlakovi prenose ljude i terete velikom brzinom, od mjesta do

mjesta.Telefoni, televizija i računalne mreže pomažu ljudima u međusobnoj komunikaciji

diljem svijeta, rakete prodiru u u svemirske prostore, a različite sonde u najveće morske

dubine. Lijekovi i medicinski uređaji omogućuju ljudima dulji i zdraviji život. Pod nazivom

tehnika podrazumijeva se sveukupnost oruđa, naprava, sustava i postupaka koji je stvorio

čovjek kako bi prirodno okružje prilagodio svojim potrebama.

Kao što prirodne znanosti izučavaju prirodu otkrivajući zakonitosti u njoj i opisujući

njezine fenomene, tako tehničke znanosti na temelju tih fenomena stvaraju principe po kojima

se mogu stvarati proizvodi, usluge i sustavi za zadovoljenje određenih ljudskih potreba. Izumi

(inovacije) i stvaralački pronalasci u temeljima su tehničkog razvoja i napretka. Pojam izuma

(inovacije) podrazumijeva raspon od svakodnevnih malih pomaka u unaprijeđenju i

obnavljanju postojećih proizvoda i usluga do korjenitih promjena kojima se stvaraju novi

proizvodi i usluge ili generičkih promjena, kojima se stvaraju nove industrijske grane.

Tehnika se dijeli na područja koja možemo nazvati tehnologijama. Naziv tehnologija

ima višestruko značenje, počevši od naziva kakva postupka ili procesa (proizvodnoga,

poslovnoga, obrazovnoga, medicinskoga), preko naziva koje tehničke grane (kemijska

tehnologija, strojarska tehnologija, građevinska tehnologija, medicinska tehnologija,

informacijska i komunikacijska tehnologija), čak do naziva koji se rabi za pojam tehnika, isto

tako, pojam tehnika često se koristi za označavanje tehničke tvorevine (alata, uređaja, stroja) ,

a pojam tehnologija označava procese kakve izradbe, tako da značenja tih naziva trebamo

zaključiti iz konteksta.

Posebno važno mjesto danas ima informacijska i komunikacijska tehnologija.

Tehničko i informatičko područje učenicima omogućuje stjecanje znanja , razvoj vještina rada

i umijeća uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu, radu i učenju.

Zbog toga je razvoj svakoga pojedinca nužno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju i

informatiku: razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i održiva razvoja; posjedovati

osnovna znanja, vještine rukovanja i upravljanja tehničkim napravama i sustavima, te znanja

potrebna za izbor odgovarajućih materijala, sredstava i metoda rada.

Samostalnim radom učenici će steći spoznaje o osnovama tehničkog stvaralaštva.

S obzirom da se složeniji problemi rješavaju skupnim radom, te da podjelom rada,

sposobnosti i vještine pojedinaca dolaze do izražaja, pa se tako razvija sposobnost

suradničkog rada.

Danas postoje mnogi računalom upravljani uređaji , postrojenja i proizvodni postupci.

Interdisciplinarnom suradnjom stručnjaka različitih tehničkih i umjetničkih područja sa

stručnjacima područja informatike i računarstva, mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge.

Učenici će u okviru ovog područja steći osnovna saznanja o tim mogućnostima kako bi u

budućnosti mogli poboljšati kakvoću života u svojoj užoj i široj zajednici.

Strojarstvo je područje tehnike, čiji je cilj svrsishodno iskorištavanje prirodnih dobara

uporabom strojeva.

Stroj je skup funkcionalno oblikovanih dijelova koji u svrhu proizvodnje, prijenosa

ili pretvaranja energije obavlja koristan rad (pogonski ili radni stroj).

Pismo je jedan od načina komunikacije među ljudima, a u tehnici je to tehnički crtež.

Prvi tehnički crtež bio je tlocrt utvrde u Babilonu oko 4000 god. prije naše ere.

ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Učenici će:

- spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenom svijetu;

- spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralačkih čovjekovih sposobnosti , te njezinu

ulogu i utjecaj na promjene u suvremenom svijetu;

- spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi tehnič-

kih proizvoda i usluga;

- usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti, te samopouzdanje u

rukovanje različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu

proizvoda i usluga kod kuće, na radnom mjestu i u širem okružju;

- biti osposobljeni za uporabu računala, informacijske i komunikacijske tehnologije u

učenju, radu i svakodnevnom životu;

- razviti algoritamski način razmišljanja, steći vještine i sposobnosti primjene računala

pri rješavanju problema u različitim područjima primjene;

- razviti sposobnosti tehničkoga i informatičkoga sporazumijevanja , te upotrebe teh-

ničke i informatičke dokumentacije;

- usvojiti znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje razumnih odluka koje se od-

nose na rad i proizvodnju, okoliš, održivi razvoj uz poštivanje sigurnosnih, etičkih, go-

spodarskih, ekoloških i kulturnih načela;

- razviti kritičnost i kompetencije za estetsko vrijednovanje i dizajn proizvoda i usluga;

- postati dobro obaviješteni potrošači koji će moći ocijeniti tehnička svojstva proizvoda

i usluga;

- biti osposobljen za pravilan i sretan izbor nastavka školovanja i zanimanja.

KORELACIJA UČENJA S DRUGIM PREDMETIMA

Predmeti strojarske skupine predmeta u korelaciji su s drugim različitim predmetima.

Prije svega to je matematika, fizika, kemija, informatika i engleski jezik. Korelacija se takođe

ostvaruje i kroz predmete elektrotehničke, brodograđevne i metalurške struke.

MJERILA OCJENJIVANJA

dovoljan (2)

Učenik na nastavi nedovoljno aktivan, često mu nedostaju pribor, bilježnica,knjiga i domaći

rad.

Na postavljena pitanja odgovara uz veću pomoć nastavnika.

Zadatke rješava uz znatnu pomoć nastavnika, bilježnice i udžbenika.

U zabilješkama ispušta dio sadržaja, pa nastavnik često vrši ispravke.

Programe radi uz nečiju pomoć na kojemu ima manjih grešaka.

dobar (3)

Učenik na nastavi aktivan, povremeno mu nedostaje pribor i domaći rad.

Samostalno rješava zadatke uz više nebitnih grešaka.

Na postavljena pitanja odgovara samostalno ili uz manju pomoć nastavnika.

U zabilješkama na pojedinim dijelovima nastavnik vrši korekcije.

Programe radi samostalno uz manje nebitne greške.

vrlo dobar (4)

Učenik na nastavi aktivan uz kompletan pribor, knjigu, bilježnicu i domaće radove.

Učenik samostalno rješava tehničke zadatke, te objašnjava uzročno-posljedične veze.

Vježbe izvodi samostalno i točno.

Zabilješke vodi pravilno i uredno uz neznatne manje greške.

Programe radi samostalno i točno, te na vrijeme.

odličan (5)

Učenik na nastavi redovit i aktivan uz kompletan pribor, bilježnicu i knjigu, pomaže

kolegama u razredu, a ponašanje uzorno.

Samostalno rješava složene tehničke zadatke bez greške.

Kroz vježbe samostalno i vješto koristi sva znanja u struci.

U zabilješkama svi potrebni sadržaji uredno i točno sređeni.

Programi urađeni samostalno, točno, uredno i na vrijeme.

Učenik proširuje i dopunjuje svoja znanja koristeći stručnu literaturu, prospekte i časopise.

LITERATURA

1. Ć. Koludrović: Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka, 2001. god.

2. M. Lučić: Tehničko ctranje s AUTOCAD-om, naklada Lučić, Osijek, 2006.

3. F. Toufar: Tehnički materijali 1, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

4. M. Matošević: Tehnologija obrade i montaže, UM, Nova Gradiška, 2005.

5. J. Pandžić, B.Pasanović: Elementi strojeva i konstruiranje, Neodidacta, Zagreb, 2008.god.

6. B. Maković, J.Pandžić, B. Pasanović, V.Šutalo, S.Titan: Strojarstvo i osnove strojarstva 1. i

2. dio, Neodidacta, Zagreb, 2008. god.

7. B.Maković, B. Pasanović, V.Šutalo: Osnove tehničke mehanike1, Neodidacta, Zagreb,

2009. god.

8. G.Nikolić: Pneumatika i Hidraulika 1 i 2 dio, Š.N. Zagreb.

9. S.Crnoja: Tehnika grijanja i klimatizacije; Neodidacta, Zagreb, 2009.god.

10. S.Crnoja: Tehnologija strojarskih instalacija; Neodidacta, Zagreb

11. M.Lučić: Nove tehnologije; Grafika; Osijek, 2009. god.

12. Abramović, Cvjetičanin, Dill; Šurina: Tehnologija obrade na numerički upravljanim

tokarilicama; Školska knjiga; Zagreb, 1987.god.

13. M. Bošnjaković: Numerički upravljani alatni strojevi, Školska knjiga; 2009.g.

14. Darko Grundler; Sandra Šutalo : Računalstvo – udžbenik računalstva s višemedijskim

nastavnim materijalima u trogodišnjim strukovnim školama

15. B. Kraut : Strojarski priručnik

16. Standardi : ISO, HRN, EN, DIN,…

17. Prospekti i katalozi

18. GOO Literatura

Predmetni nastavnici:

1. Frano Krstanović, prof.

2. Irena Benutić, prof.

3. Dario Smoljan, prof.

4. Zoran Perić, prof.

5. Damir Plazibat, nastavnik praktične nastave

6. Joško Grubiša, nastavnik praktične nastave

PREDMETI IZ ELEKTROTEHNIKE

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE,

ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I KOMPONENTE,

OSNOVE RAČUNALSTVA,

RAČUNALSTVO,

ELEKTRONIČKI SKLOPOVI,

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI,

ELEKTROENERGETIKA,

ELEKTRIČNI STROJEVI I APARATI,

ELEKTROTEHNIKA,

KONSTRUKCIJA I ISPITIVANJE ELEKTRIČNIH PROIZVODA,

ELEKTROMOTORNI POGONI,

ENERGETSKA ELEKTRONIKA,

AUTOMATSKO VOĐENJE PROCESA,

OSNOVE AUTOMATIZACIJE.

Osnove elektrotehnike

Elektrotehnički materijali i komponente

Elektronički sklopovi

Mjerenja u elektrotehnici

OPIS PODRUČJA

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje,

prijenosa i uporabe električne energije.

Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je

neodvojivi dio fizike. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i

"slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog

napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje

možemo spomenuti, na primjer, područja:

Elektroenergetika je područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti proizvod-

nje, raspodjele i potrošnje električne energije. Elektroenergetika u teoriji i praksi ostvaruje i

unaprijeđuje električne generatore, elektromotore, transformatore i dalekovode, elektrane i

elektroenergetske mreže, distribuciju električne energije od proizvodnje sve do potrošača, teži

racionalnijoj potrošnji električne energije i mogućnostima njezine svestrane primjene svugdje

gdje je to potrebno.

Elektronika je područje računarstva i elektrotehnike koje proučava i koristi sustave čiji se

rad temelji na kontroli protoka elektrona i drugih nositelja električnog naboja u dijelovima od

kojih su izgrađeni.Ti dijelovi su elektronički elementi: tranzistor, dioda, trijak, elektronska ci-

jev. Povezivanjem više elektroničkih elemenata zajedno s elementima električnih krugova

(kondenzator, otpornik, zavojnica) nastaju elektronički sklopovi, npr: ispravljač, pojačalo, fil-

tar, bistabil, logička vrata.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Program obrazovanja ovog područja ima zadatak osposobiti učenike za obavljanje poslova u

proizvodnji i održavanju električnih strojeva i uređaja: izrada elektrotehničkih crteža i shema,

izrada i sastavljanje elektromehaničkih sklopova strojeva i uređaja, završna kontrola proizvoda,

pronalaženje i otklanjanje grešaka na serijskim proizvodima, baždarenje instrumenata u serijskoj

proizvodnji i dr. Potrebno je i učinkovito primjenjivati nove tehnologije i steći čvrste temelje za

cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.Da bi se ostvarili zadani odgojnoobrazovni ciljevi

potrebne su odgovarajuće metode i oblici rada.

Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa

-učionica

- ploča

- grafoskop

- računalo

Laboratorij/ praktikum za elektrotehniku

- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima:

mrežni napon za priključak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih

napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po

izboru s upravljačkog mjesta

- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,

univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s

otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim komponentama te elektroničkim

sklopovima

- centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na

radnim mjestima učenika

- demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici,

elektronici i elektrostrojarstvu

- demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, vatmetri i osciloskop

- laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije

- računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike

METODE I OBLICI RADA

Nastava predmeta izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama (ako je predviđeno nastavnim

planom i programom).

Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće) može se

izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i

nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku,

odnosno laboratoriju/praktikumu.

Važno je napomenuti da se teorijska nastava i

laboratorijski rad učenika nadopunjuju i čine jedinstvenu cjelinu što zahtjeva da

nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog

predmeta.

Program predmeta je potrebno realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o

električnim uređajima s pomoću tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj

konstrukciji i funkcioniranju.

Prilikom obrade gradiva o pojedinim vrstama električnih uređaja od posebne je važnosti da učenici

imaju na raspolaganju modele

i uzorke uređaja i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom nastavom

iz ovog područja.

U nastavi ovih predmeta treba, uz objašnjenje, što više koristiti

primjere praktičnih izvedbi demonstracijskim metodama rada i samostalnim radom

učenika. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u

nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće

provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog

tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije

cjelosatne provjere znanja.

Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja

osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u

složenijim i novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti

udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih

numeričkih problema.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir

izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju

vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,

pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,

primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz

laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Korelacija s drugim nastavnim područjima

Izvođenje nastave ovih predmeta zahtijeva određeno predznanje iz

matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje

jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak),

fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i

kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali,

nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje

dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se

ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti

korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno

svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.

CILJ I ZADACI, TE OČEKIVANA POSTIGNUĆA PO POJEDINIM PREDMETIMA

1. razred

Osnove elektrotehnike (elektromehaničar)

Cilj

Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih sadržaja

tijekom nastavka obrazovanja temeljitim upoznavanjem i usvajanjem električnih

pojava i njihovih zakonitosti.

Zadaci i očekivana postignuća

- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne

jedinice

- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način

- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz

zadane preostale dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i

jednostavnim mješovitim spojem otpora,

- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u

serijskom ili paralelnom spoju,

- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i

osnovne karakteristične veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica

u osnovnu i obrnuto

- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer

djelovanja magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene

magnetskog djelovanja struje

- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije

- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati

frekvenciju iz zadane periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti

napona i obrnuto

- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni

sustav i izračunati snagu trošila

- opisati pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem primjera

primjene

- elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i Faradayev zakon

- princip transformatora i generatora

- okretno magnetsko polje

- nastanak trofazne struje

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Elementi praćenja su :

1. Usvojenost znanja stručnih sadržaja 2. Primjena usvojenog znanja (razumijevanje tj. primjena znanja na numeričkim i grafičkim problemima, te na mjerenjima u laboratoriju) 3. Odnos prema radu (samostalni rad – na satu i domaći uradak) Mjerila za elemente:

1.Element: usvojenost znanja stručnih sadržaja , ljestvica :

odličan : Učenik povezuje stečena znanja sa praksom i može odgovoriti na problemska pitanja

vrlo dobar : Učenik samostalno i točno opisuje pojave i objašnjava uzročno posljedične veze

dobar : Učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz manju pomoć nastavnika odgovara na pitanja

dovoljan : Učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim podpitanjima

2.Element: Primjena usvojenog znanja (razumijevanje tj. primjena znanja na numeričkim i grafičkim problemima, te na mjerenjima u laboratoriju)

Ljestvica za numeričke zadatke:

odličan : zadaci točni 91 – 100 %

vrlo dobar : zadaci točni 76 – 90 %

dobar : zadaci točni 61 –75 %

dovoljan : zadaci točni 50 – 60 %

Praktičan rad mjerenja te aktivnost u laboratoriju, ljestvica :

odličan : Učenik samostalno i vješto koristi instrumente. Precizan kod mjerenja.

vrlo dobar : Učenik samostalno čita sa instrumenata i spaja ih u strujni krug. dobar : Učenik uz manju pomoć spaja strujne krugove i čita sa instrumenata.

Dovoljan : Učenik uz pomoć nastavnika i zabilješki čita sa instrumenata i spaja strujne krugove.

3.Element: Samostalni rad na satu i domaći uradak, ljestvica :

odličan : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito i uspješno.

vrlo dobar : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito ,ali manje uspješno.

dobar : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak

dovoljan : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak , ali sa slabim rezultatima.

Oblici provjeravanja-praćenja

a ) pismeno provjeravanje planira se dva puta tijekom školske godine

b ) usmeno

c ) višeminutne pismene provjere

d ) praktična provjera u laboratoriju

1. razred

Elektrotehnički materijali i komponente (elektromehaničar)

Cilj

Učenici trebaju upoznati vrste, svojstva, čuvanje, namjenu, postupke obrade i mogućnosti

elektro-tehničkih materijala kao i razviti osjećaj za racionalno korištenje materijala.Njime se

nadopunjuju znanja koja se temeljno stječu u Osnovama elektrotehnike što čini podlogu za

stjecanje praktičnih znanja

Zadaci i očekivana postignuća

- Materijali u elektrotehnici (Usvojiti i opisati značenje pojedinih svojstava materijala)

- Svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka) podjela i osnovna primjena

- Navesti vrste, svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici

- Preoblikovanje materijala (lijevanje, savijanje, razvlačenje, rezanje).

- Opisati osnovne postupke obradbe pojedinih vrsta materijala

- Materijali za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi

-

- Materijali za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici

-

- Poluvodički materijali i komponente Izolacijski materijali, zahtjevi i svojstva

-

- Anorganski, prirodni organski i umjetni izolacijski materijali

-

- Vrste i svojstva kondenzatora

-

- Materijali i tehnike spajanja

-

- Lemljenje

-

- Magnetični materijali (meki i tvrdi)

-

- Primjene magnetičnih materijala

-

- Materijali za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Elementi praćenja su :

1. Usvojenost znanja stručnih sadržaja

2. Primjena znanja na struku 3. Samostalni rad – na satu i domaći uradak Mjerila za elemente:

1.Element: usvojenost znanja stručnih sadržaja ljestvica :

odličan : Učenik povezuje stečena znanja sa praksom i može odgovoriti na problemska

pitanja.Inicijativan i samostalan je prilikom služenja s katalozima,dijagramima i prospektima.

vrlo dobar : Učenik samostalno i točno opisuje pojave i objašnjava uzročno posljedične

veze.Vrlo dobro se služi s literaturom te poznaje svojstva,primjenu i ulogu elektrotehničkih

materijala i komponenata u osnovnim elektrotehničkim proizvodima.

dobar : Učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz manju pomoć nastavnika odgovara na

pitanja i služi se katalozima,dijagramima,prospektima.

dovoljan : Učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim

podpitanjima.U korištenju s literaturom i materijalima pomaže mu nastavnik.

2.Element: primjena znanja na struku, ljestvica :

odličan : Učenik samostalno i vješto povezuje stečeno znanje sa praksom.

vrlo dobar : Učenik samostalno povezuje stečeno znanje sa praksom

dobar : Učenik uz manju pomoć nastavnika povezuje stečeno znanje sa praksom.

Dovoljan : Učenik uz pomoć nastavnika i zabilješki povezuje stečeno znanje sa praksom.

3.Element: Samostalni rad na satu i domaći uradak, ljestvica :

odličan : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito i uspješno.

vrlo dobar : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito ,ali manje uspješno.

dobar : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak

dovoljan : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak , ali sa slabim

rezultatima.

Oblici provjeravanja-praćenja

a ) pismeno provjeravanje planira se dva puta tijekom školske godine

b ) usmeno

c ) višeminutne pismene provjere

2. razred

Elektronički sklopovi (elektromehaničar)

Cilj

Upoznati pojedine elektroničke elemente i komponente i njihovu praktičnu važnost, te

njihovu primjenu u pojedinim elektroničkim sklopovima i uređajima.Upoznati svojstva

poluvodičkih materijala, njihovu primjenu u proizvodnji elektroničkih komponenata, fizikalne

osnove i temeljna svojstva poluvodičkih komponenata (dioda, tranzistora, tiristora ).

Zadaci i očekivana postignuća

- Osnove elektronike -Objasniti djelovanje elektroničkih elemenata i njihove strujno-

naponske karakteristike

- Opisati osnovne primjene poluvodičkih elemenata

- Bipolarni tranzistor-osnovni sklopovi s bipolarnim tranzistorima

- Unipolarni tranzistori (FET, MOSFET)-osnovni sklopovi s unipolarnim tranzistorima

- Pojačala-

- Darlingtonov spoj,diferencijsko pojačalo,pojačalo snage,operacijsko pojačalo (svoj-

stva, invertirajuće i neinvertirajuće pojačalo, generiranje impulsa)

- Oscilatori

- Tiristori-primjena

- Optoelektronički elementi

- Simboli i djelovanje osnovnih logičkih sklopova

- Skupine integriranih sklopova

- Opisati svojstva intergiranih digitalnih sklopova iz pojedinih skupina

- Monostabilni i astabilni multivibrator

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Elementi praćenja su :

1. Usvojenost znanja stručnih sadržaja

2. Praktičan rad mjerenja te aktivnost u laboratoriju

3. Samostalni rad – na satu i domaći uradak

Mjerila za elemente:

1.Element: usvojenost znanja stručnih sadržaja ljestvica :

odličan : Učenik povezuje stečena znanja sa praksom i može odgovoriti na problemska pitanja

vrlo dobar : Učenik samostalno i točno opisuje pojave i objašnjava uzročno posljedične veze

dobar : Učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz manju pomoć nastavnika odgovara na

pitanja

dovoljan : Učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim

podpitanjima

2.Element: praktičan rad mjerenja te aktivnost u laboratoriju, ljestvica :

odličan : Učenik samostalno i vješto koristi instrumente. Precizan kod mjerenja.

vrlo dobar : Učenik samostalno čita sa instrumenata i spaja ih u strujni krug.

dobar : Učenik uz manju pomoć spaja strujne krugove i čita sa instrumenata.

Dovoljan : Učenik uz pomoć nastavnika i zabilješki čita sa instrumenata i spaja strujne

krugove.

3.Element: Samostalni rad na satu i domaći uradak, ljestvica :

odličan : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito i uspješno.

vrlo dobar : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito ,ali manje uspješno.

dobar : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak

dovoljan : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak , ali sa slabim

rezultatima.

Oblici provjeravanja-praćenja

a ) pismeno provjeravanje planira se dva puta tijekom školske godine

b ) usmeno

c ) višeminutne pismene provjere

d ) praktična provjera u laboratoriju

2. razred

Mjerenja u elektrotehnici (elektromehaničar)

Cilj

Osposobiti učenike da samostalno odaberu mjerni instrument i metodu za mjerenje osnovnih

električnih veličina.Naučiti učenike način spajanja instrumenata u strujni krug te korištenje

tehničke dokumentacije mjernih instrumenata i stručne literature.

Zadaci i očekivana postignuća

- Mjerenja u elektrotehnici

- Opisati i primijeniti postupke mjerenja napona i struje

- Opisati i primijeniti postupke mjerenja otpora

- Opisati i primijeniti postupke mjerenja električnog rada i snage

- Opisati postupke mjerenja osciloskopom i izvesti jednostavna mjerenja

- Uvod u mjerenu tehniku

- Djelovanje analognih mjernih instrumenata Mjerenje napona i struje, proširenje mjer-

nog područja

- Instrument sa zakretnim svitkom

- Instrument s pomičnim željezom

- Mjerenje otpora, mjerni mostovi

- Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti

- Mjerenje električnog rada

- Mjerenje snage

- Osciloskop i mjerni prikaz

- Mjerenja osciloskopom

- Digitalni mjerni instrumenti

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Elementi praćenja su :

1. Usvojenost znanja stručnih sadržaja

2. Praktičan rad mjerenja te aktivnost u laboratoriju

3. Samostalni rad – na satu i domaći uradak

Mjerila za elemente:

1.Element: usvojenost znanja stručnih sadržaja ljestvica :

odličan : Učenik povezuje stečena znanja sa praksom i može odgovoriti na problemska pitanja

vrlo dobar : Učenik samostalno i točno opisuje pojave i objašnjava uzročno posljedične veze

dobar : Učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz manju pomoć nastavnika odgovara na

pitanja

dovoljan : Učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim

podpitanjima

2.Element: praktičan rad mjerenja te aktivnost u laboratoriju, ljestvica :

odličan : Učenik samostalno i vješto koristi instrumente. Precizan kod mjerenja i proračuna

vrlo dobar : Učenik samostalno čita sa instrumenata ,spaja ih u strujni krug i vrši proračun

dobar : Učenik uz manju pomoć spaja strujne krugove ,čita sa instrumenata i vrši proračun

Dovoljan : Učenik uz pomoć nastavnika i zabilješki čita sa instrumenata i spaja strujne

krugove.Kod proračuna mu je potrebna pomoć

3.Element: Samostalni rad na satu i domaći uradak, ljestvica :

odličan : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito i uspješno.

vrlo dobar : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito ,ali manje uspješno.

dobar : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak

dovoljan : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak , ali sa slabim

rezultatima

Oblici provjeravanja-praćenja

a ) pismeno provjeravanje planira se dva puta tijekom školske godine

b ) usmeno

c ) višeminutne pismene provjere

d ) praktična provjera u laboratoriju

1. razred ( elektro i brodogradnja ) Računalstvo

OPIS PODRUČJA

Tehničko i informatičko područje učenicima omogućuje stjecanje znanja, razvoj vještina i umijeća uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu, radu i učenju. U tom području učenici stječu temeljna znanja o tehnologijama informacijskog društva, kako bi postali uspješni pojedinci,prilagodljivi brzim promjenama u društvu znanosti i tehnologiji,učenici trebaju steći znanja o tehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji,te razviti vještine i sposobnosti njene uporabe u različitim okolnostima,te razvijati svijest o njezinim mogućnostima. Učenje i poučavanje iz područja informacijske i komunikacijke tehnologije učenicima će omogućiti razvoj vještina djelotvorne upotrebe računala i korisničkih programa,stjecanje temeljnih znanja o osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala,sustavi i infrastruktura informacijskog društva,te razvijanje vještina i sposobnosti primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri rješavanje problema u različitim područjima primjene,što se produbljuje međupredmetnim temama. Danas postoje mnogi računalom upravljani uređaji,postrojenja i proizvodni postupci,pa će učenici u okviru ovog predmeta steći osnovna saznanja o tim mogućnostima, kako bi u budućnosti mogli poboljšati kvalitetu života u svojoj užoj i široj zajednici.

Učenici će :

Biti osposobljeni za uporabu računala,informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju,radu i u sva-kodnevnom životu

Razviti algoritamski način razmišljanja,steći vještine i sposobnosti primjene računala kod rješavanja pro-blema iz različitih područja primjene

Razviti sposobnosti tehničkog i informatičkog sporazumijevanja, te uporabe tehničke i informatičkde do-kumentacije

Steći naviku korištenja interneta kao srestva za svakodnevnu komunikaciju I informiranje Učinkovito primjenjivati tehnologiju Steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Da bi se ostvarili zadani odgojno obrazovani ciljevi potrebno je uz klasične metode(usmenog izlaganja,razgovora,demonstracije)primjenjivati sljedeće metode,oblike i načine rada:istraživačka nastava,nastava temeljena na učenikovom iskustvu,multimedijska nastava,individulizirani pristup učeniku,interdisciplinirani pristup,tj.povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti,problemsko učenje,učenje u parovima,individualan rad i slično.

Osnovne informatike Strojna i programska oprema računala Osnove rada računalom Obrada teksta Proračunske tablice Računalne mreže i internet Izrada prezentacije

1. osnove informatike Učenici će:

Nabrajati i opisati osnovne dijelove PC-a i njihovu ulogu u njegovom radu Priključiti,spojiti i pustiti u rad osnovnu konfiguraciju u PC-a Pretvarati brojeve iz jednog brojevnog sustava u drugi Računati sa brojevima u binarnom zapisu Zapisati prikaz broja ili znaka u računala prema ASCII kodu Nabrajati i razlikovati osnovne logičke operacije Odrediti prijenosnu funkciju složnijeg logičkog sklopa

2. Strojna i programska oprema računala Učenici će :

Prepoznati da su komponente računala sastavljene od digitalnih mikroelektroničkih sklopova Vrednovati svojstva računala međusobno ih uspoređujući (brzina rada procesora , broj i duljina registara, veličina memorije, kapacitet diskova, brzina prijenosa između pojedinih dijelova računala itd..) Ocijeniti potrebnu količinu memorijskog prostora za smještaj multimedijskih sadržaja Razlikovati vrste programske opreme

3. osnove rada s računalom Učenici će :

Savladati osnove rada u operacijskom sustavu Windows XP Naučiti korsiti mape i datoteke Naučiti osnovne operacije s uređajima za pohranu podataka.

4.obrada teksta Učenici će :

Upotrebljavati program MS Word za pisanje teksta te koristiti tipkovnicu i miš u pripremi teksta Oblikovati orijentaciju i izgled stanice mijenjanjem margina i dodavanjem zaglavlja i podnožja. Pisati tekst raspoređen u više stupaca s umetanjem crteža i tablica Pohraniti tekst u datoteku i otvoriti već pohranjeni tekst u datoteku

5.proračunske tablice i baze podataka Učenici će :

Svladati oblikovanje tablice Upotrebljavati prikladne tipove podataka. Obavljati tablično izračunavanje koristeći formule i gotove funcije Izraditi grafove na osnovnu tabličnih podataka Shvatiti strukturu relacijske baze podataka. Samostalno kreirati jednostavnu bazu podataka i izraditi je u program MS Access

6.izrada prezentacije Učenici će :

Koristiti program MS Power Point za izradu slajdova s tekstom i slikama. Dodavati animacijske efekte na slajdove Dodavati hiperveze na slajdove Pripremiti i izvesti prezentaciju

Elementi praćenja su : 1. Usvojenost znanja stručnih sadržaja 2. Razumijevanje tj. primjena znanja na računalu 3. Odnos prema radu Mjerila za elemente: 1.Element: usvojenost znanja stručnih sadržaja , ljestvica : odličan : Učenik povezuje stečena znanja sa praksom i može odgovoriti na problemska pitanja vrlo dobar : Učenik samostalno i točno opisuje pojave i objašnjava uzročno posljedične veze dobar : Učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz manju pomoć nastavnika odgovara na pitanja dovoljan : Učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim podpitanjima 2. Element: razumijevanje tj. primjena znanja u radu s računalom : odličan : zadanu vježbu učenik izvodi samostalno i brzo vrlo dobar : zadanu vježbu učenik izvodi samostalno uz pomoć bilježnice dobar : zadanu vježbu učenik izvodi uz pomoć nastavnika i bilježnice dovoljan : zadanu vježbu učenik izvodi vrlo sporo uz pomoć nastavnika i bilježnice

3. Element: Odnos prema radu , ljestvica : odličan : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito i uspješno. vrlo dobar : Učenik aktivan na satu i piše domaći uradak redovito ,ali manje uspješno. dobar : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak dovoljan : Učenik povremeno aktivan na satu i povremeno piše domaći uradak , ali sa slabim rezultatima. Oblici provjeravanja-praćenja a ) pismeno provjeravanje planira se jedan puta tijekom školske godine za poglavlje osnove informatike b ) usmeno c ) višeminutne pismene provjere d ) provjere rada na računalu

OPIS PODRUČJA

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje,

prijenosa i uporabe električne energije.

Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je

neodvojivi dio fizike. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i

"slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog

napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje

možemo spomenuti, na primjer, područja:

Elektroenergetika je područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti

proizvodnje, raspodjele i potrošnje električne energije. Elektroenergetika u teoriji i

praksi ostvaruje i unaprijeđuje električne generatore, elektromotore, transformatore i

dalekovode, elektrane i elektroenergetske mreže, distribuciju električne energije od

proizvodnje sve do potrošača, teži racionalnijoj potrošnji električne energije i moguć-

nostima njezine svestrane primjene svugdje gdje je to potrebno.

Elektronika je područje računarstva i elektrotehnike koje proučava i koristi sustave

čiji se rad temelji na kontroli protoka elektrona i drugih nositelja električnog naboja u

dijelovima od kojih su izgrađeni.Ti dijelovi su elektronički elementi: tranzistor, dioda,

trijak, elektronska cijev. Povezivanjem više elektroničkih elemenata zajedno s elemen-

tima električnih krugova (kondenzator, otpornik, zavojnica) nastaju elektronički sklo-

povi, npr: ispravljač, pojačalo, filtar, bistabil, logička vrata.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Program obrazovanja ovog područja ima zadatak osposobiti učenike za obavljanje poslova

u proizvodnji i održavanju električnih strojeva i uređaja: izrada elektrotehničkih crteža i

shema, izrada i sastavljanje elektromehaničkih sklopova strojeva i uređaja, završna

kontrola proizvoda, pronalaženje i otklanjanje grešaka na serijskim proizvodima,

baždarenje instrumenata u serijskoj proizvodnji i dr. Potrebno je i učinkovito primjenjivati

nove tehnologije i steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.Da bi

se ostvarili zadani odgojnoobrazovni ciljevi potrebne su odgovarajuće metode i oblici rada.

Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa

Učionica

- ploča

- grafoskop

Laboratorij/ praktikum za elektrotehniku i elektroniku

- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima:

mrežni napon za priključak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih

napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po

izboru s upravljačkog mjesta

- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,

univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s

otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim komponentama te elektroničkim

sklopovima

- centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na

radnim mjestima učenika

- demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici,

elektronici i elektrostrojarstvu

- demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, vatmetri i osciloskop

- laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije

- računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike

METODE I OBLICI RADA

Nastava predmeta izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama (ako je predviđeno

nastavnim planom i programom).

Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće) može se

izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i

nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku,

odnosno laboratoriju/praktikumu.

Važno je napomenuti da se teorijska nastava i

laboratorijski rad učenika nadopunjuju i čine jedinstvenu cjelinu što zahtjeva da

nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog

predmeta.

Program predmeta je potrebno realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o

električnim uređajima s pomoću tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj

konstrukciji i funkcioniranju.

Prilikom obrade gradiva o pojedinim vrstama

električnih uređaja od posebne je važnosti da učenici imaju na raspolaganju modele

i uzorke uređaja i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom nastavom

iz ovog područja.

U nastavi ovog predmeta treba, uz objašnjenje, što više koristiti

primjere praktičnih izvedbi demonstracijskim metodama rada i samostalnim radom

učenika. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u

nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće

provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog

tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije

cjelosatne provjere znanja.

Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini

poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost

primjene znanja u složenijim i novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako

oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza

potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir

izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju

vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,

pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,

primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz

laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Korelacija s drugim nastavnim područjima

Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz

matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje

jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak),

fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i

kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali,

nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje

dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se

ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti

korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno

svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom polugodištu dobiti najmanje dvije ocjene iz sljedećih elemenata praćenja

i ocjenjivanja:

4. znanje stručnih sadržaja (usvojenost, razumijevanje, primjena)

5. samostalan rad

6. laboratorijske vježbe (ako su predviđene nastavnim planom i programom)

Element znanje stručnih sadržaja dobiva se ocjenama koje prizlaze iz usmenog i pismenog

provjeravanja znanja.

Element samostalan rad osmišljava nastavnik vodeći računa o što većoj motivaciji za rad (

aktivnost, domaći rad, istraživanje na internetu...)

Element laboratorijske vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju

vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,

primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz

laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

MJERILA OCJENJIVANJA:

Dovoljan (2) – učenik poznaje pojmove, može izračunati jrdnostavne strujne krugove,

poznaje fizikalnu sliku rada elektičnih strojeva i osnovnu primjenu elektroničkih sklopova.

Uočava opasnost od električne struje i dobro poznaje mjere zaštite. Čini greške koje tek nakon

upozorenja ispravlja.

Dobar (3) – učenik s razumijevanjem koristi opće pojmove, pravila i zakone, razumije rad

električnih strojeva i osnovnu primjenu elektroničkih sklopova. Čini manje pogreške koje sam

ispravlja. Dobro poznaje mjere zaštite i uočava opasnost od električne struje.

Vrlo dobar (4) – učenik razumije i koristi opće pojmove, pravila i zakone, te ih kreativno

koristi pri opisu rada električnih strojeva. Uz manju pomoć nastavnika analizira i rješava

postavljene zadatke. Dobro poznaje mjere zaštite i uočava opasnost od električne struje.

Odličan (5) – učenik je inicijativan i samostalan u rješavanju postavljenih zadataka, detaljno

poznaje rad i primjenu električnih strojeva, istražuje primjere praktične primjene vezane za

stručnu praksu. Dobro poznaje mjere zaštite i uočava opasnost od električne struje.

CILJ I ZADACI, TE OČEKIVANA POSTIGNUĆA PO POJEDINIM PREDMETIMA

2. razred

Elektrotehnika (instalater-monter, obrađivač rezanjem i deformacijom, brodomonter)

Cilj

Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih sadržaja

tijekom nastavka obrazovanja temeljitim upoznavanjem i usvajanjem električnih

pojava i njihovih zakonitosti.

Zadaci i očekivana postignuća

- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne

jedinice

- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način

- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz

zadane preostale dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i

jednostavnim mješovitim spojem otpora,

- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u

serijskom ili paralelnom spoju,

- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i

osnovne karakteristične veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica

u osnovnu i obrnuto

- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer

djelovanja magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene

magnetskog djelovanja struje

- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije

- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati

frekvenciju iz zadane periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti

napona i obrnuto

- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni

sustav i izračunati snagu trošila

- opisati pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem primjera

primjene

- Elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i Faradayev zakon

- princip transformatora i generatora

- okretno magnetsko polje

Elektroenergetika (elektromehaničar)

Cilj

Upoznavanje učenika s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, te svim

čimbenicima u tim procesima.

Posebnu pozornost obratiti mjerama zaštite na radu.

Zadaci i očekivana postignuća

- učenici trebaju znati ulogu EES-a

- učenici trebaju nabrojiti vrste elektrana, te princip dobivanja električne energije u svakoj od

njih

- učenici trebaju znati nabrojiti vrste mreža, te ulogu svake od njih

- učenici trebaju znati nabrojiti sklopne aparate, te objasniti njihovu ulogu u rasklopnom

postrojenju

- učenici trebaju na uklopnoj shemi prepoznati aparate i uređaje, te uočiti njihovu vezu

- učenici trebaju poznavati zaštitu aparata i strojeva u rasklopnom postrojenju

- učenici trebaju znati mjere zaštite od direktnoh i indirektnog dodira

2. i 3. razred

Električni strojevi i aparati (elektromehaničar)

Cilj

Cilj nastave predmeta električni strojevi je da učenici steknu temeljna znanja iz

područja transformatora, izmjeničnih i istosmjernih strojeva i primijene stečena

znanja u radnoj praksi.

Zadaci i očekivna postignuća

- objasniti građu i rad osnovnih vrsta električnih strojeva

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih strojeva

- pripremiti se za primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu

- napraviti jednostavni proračun transformatora

- ispitati ispravnost transformatora

- upoznati namatanje primarnog i sekundarnog namota transformatora

- ispitati ispravnost izmjeničnih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota izmjeničnih električni strojeva

- ispitati ispravnost istosmjernih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota istosmjernih električni strojeva

- priključiti električne strojeve na mrežni napon i zaštititi od kratkog spoja i

preopterećenja

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih

strojeva.

3. razred

Konstrukcija i ispitivanje električnih proizvoda (elektromehaničar)

Cilj

Učenici trebaju nabrojiti dijelove električnih strojeva i njihovu građu, znati funkciju pojedinih

dijelova kako bi uočili kvar, te odabrali najpovoljniji način njegovog otklanjanja. Učenici

trebaju znati nabrojiti načine ispitivanja proizvoda i razloge njihove provedbe.

Zadaci i očekivana postignuća

- nabrojiti sastavne dijelove transformatora, te objasniti njihovu građu i funkciju

- nabrojiti dijelove pojedinih rotacijskih strojeva, njihovu građu i funkciju

- nabrojiti i objasniti ulogu ispitivanja električnih proizvoda.

Energetska elektronika (elektromehaničar)

Cilj

Učenici trebaju uočiti vezu između elektroničke i energetske opreme, objasniti primjenu

elektroničkih elemenata i sklopova u radu električnih strojeva i energetskih postrojenja.

Zadaci i očekivana postignuća

- objasniti ulogu ispravljača, te nacrtati shematski prikaz

- objasniti ulogu izmjenjivača

- objasniti ulogu pretvarača

- uočiti važnost povetivanja elektroničke i energetske opreme

- objasniti načine ukapčanja izmjenične i istosmjerne struje tiristorom

Elektromotorni pogoni (elektromehaničar)

Cilj

Učenici trebaju uočiti kako pojedini radni mehanizmi djeluju na rad elektromotora kako bi se

pravilno izabrao elektromotor za određeni pogon.

Zadaci i očekivana postignuća

- prepoznati mehaničke karakteristike pojedinih električnih strojeva i mehanizama

- uočiti problem trenutka uključivanja stroja u mrežu

- prepoznati sheme pojedinih EMP-a

- uočiti uzroke smetnji kako bi odabrali odgovarajući EMP

- opisati sustave regulacije izmjeničnih i istosmjernih EMP-a

- objasniti način regulacije napona sinkronog generatora

Automatsko vođenje procesa (elektromehaničar)

Cilj

Učenici terbaju usvojiti osnovna znanja o izvedbi i principu rada uređaja za automatsko

vođenje procesa.

Zadaci i očekivana postignuća

- shvatiti značenje automatizacije u suvremenom svijetu

- nacrtati blok-shemu regulacijskog kruga i ojasniti ulogu svakog pojedinog člana

- objasniti ulogu povratne veze

- objasniti ulogu regulatora

- opisati regulacijski krug i objasniti vladanje pojedinih dijelova

- povezati naučeno s primjerima iz prakse

Osnove automatizacije (obrađivač na NUAS)

Cilj

Učenici trebaju usvojiti osnovnih znanja o izvedbi i principu rada uređaja za automatsko

vođenje procesa, te primjena na svoje područje rada kako bi razumjeli ponašanje strojeva na

kojima rade.

Zadaci i očekivana postignuća

-stjecanje znanja o osnovnim načelima automatizacije

- stjecanje osnovnih znanja o vrstama sustava

- nabrojiti vrste signala

- prepoznati odgovarajuće senzore

- poznavati osnovne primjene pojedinih izvršnih članova

- poznavati načela rada računalnih programa za nadzor i automatsko vođenje procesa

PRAKTIČNA NASTAVA

Zanimanje: CNC OPERATER

Godina obrazovanja 1. sati tjedno : 14

OPIS PODRUČJA

Tehničko i informativno područje učenicima omogućuje stjecanje znanja, razvoj vještina i

umijeća uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu, radu i učenju.

U tom području učenici stječu temeljna znanja o tehnologijama strojne obrade. Kako bi

postali uspješni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u društvu, znanosti i tehnologiji,

učenici trebaju steći znanja o tehnici strojne obrade, te razviti vještine i sposobnosti njene

uporabe u različitim okolnostima, te razvijati svijest o njenim mogućnostima, ograničenjima,

prednostima i nedostacima.

Učenje i podučavanja iz područja tehnologije strojne obrade, učenicima će omogućiti razvoj

vještina djelotvorne upotrebe strojnog parka i korisničkim programa, stjecanja temeljnih

znanja o osnovnim načelima na kojima je sazdana proizvodnja strojeva i opreme, te razvijanje

vještina i sposobnosti primjene stečenog znanja pri rješavanju problema u različitim

područjima primjene.

Danas postoje mnogi računalom elektro strojni upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni

postupci, te se učenici u okviru ovog predmeta steći osnovna saznanja o tim mogućnostima,

kako bi u budućnosti mogli poboljšati kvalitetu života u svojoj užoj i široj zajednici.

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Učenici će:

biti osposobljeni za uporabu strojeva i opreme, informatičke, tehnologije u učenju , ra-

du i svakodnevnom životu;

razviti logični način razmišljanja steći vještine i sposobnosti primjene strojeva kod rje-

šavanja problema iz različitih područja primjene;

razviti sposobnost tehničkog i informatičkog sporazumijevanja te uporabe tehničke i

informatičke dokumentacije;

steći naviku korištenja Interneta kao sredstvo za svakodnevnu komunikaciju i informi-

ranje;

steći čvrste temelje za cijelo životno učenje i nastavak obrazovanja.

METODE I OBLICI RADA

Da bi se ostvarili zadani odgojno obrazovani ciljevi potrebno je uz klasične metode (usmenog

izlaganja, razgovora, demonstracije) primjenjivati sljedeće metode, oblike i načine rada:

individualizirani pristup učeniku, povezivanju prakse i ostalih nastavnih predmeta (tehničko

crtanje, mehanika, tehnologija obrade) učenje u parovima i individualni rad.

SADRŽAJ PREDMETA PO RAZREDIMA

1. GODINA OBRAZOVANJA

1. UVOD

-upoznavanje s nastavnim planom i programom, elementima i kriterijima ocjenji ־

vanja

podjela učenika po skupinama na radna mjesta ־

,upoznavanje s ustrojem radnog mjesta, tehničkom opremom – strojevima, reznim ־

mjernim, priručnim i ostalim alatima na radnom mjestu

2. IZVORI OPASNOSTI I MJERE SIGURNOSTI U STROJNOJ OBRADI

mehaničke opasnosti ־

termičke opasnosti ־

kemijske opasnosti ־

elektro opasnosti ־

3. UPOZNAVANJE FUNKCIJA TOKARSKOG STROJA

vrste tokarskih strojeva i upoznavanje s univerzalnim tokarskim strojem ־

osnove tehničke značajke tokarskog stroja, glavni dijelovi, funkcija, pribor stroja s ־

odgovarajućom funkcijom te stručno rukovanje univerzalnim tokarskim strojem

upoznavanje s gibanjem tokarilice, podjelama noniusa i režima rada stroja ־

4. MJERENJE I KONTROLA

-mjerenje na klasičnim vježbama: pomično mjerilo, dubinomjer, mikrometar vanj ־

ski, unutarnji i dubinski, komparatori, kalibri,račve i etaloni

vježbe mjerenja radiusa, dubine i vrsta navoja ־

vježbe mjerenja tokarskih noževa šablonama ־

testiranje mjernih instrumenata etalonima uz potrebne korekcije u toku vježbe ־

kontrola klasičnih vježbi te njihovo značenje ־

5. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADAKA I ALATA

mehaničko i pneumatsko stezanje stezne glave s dvoje, tri, četiri i šest tvrdih ili ־

mekih čeljusti

stezanje predmeta obrade steznim puškicama (morze puškice) ־

ubacivanje reznog alata morze ulošcima u pinoli konjića i nosaču noževa kao i ־

pravokutnih presjeka alata

stezanje predmeta sustavom šiljaka, planske glave i tokarskog srca ־

6. TOLERANCIJE I KVALITETA OBRADE

tolerancije dužinskih mjera do IT 7 ־

kvaliteta obrađenih površina do 7 klase hrapavosti ־

vježba: crtež plus izradak ־

7. OVLADAVANJE TOKARSKIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I NAVIKAMA

I

analiza tehnološke dokumentacije: radni nalog, rana lista, radionički pojedinačni ־

nacrt, skica, instruktažna lista i dnevnik praktične nastave

vanjska tokarenja gruba i završna: režimi rada, namještanje, centriranje i stezanje ־

predmeta obrade namještanje, centriranje, stezanje reznog alata. Poprečno, prolaz-

no, stepenasto, konusno tokarenje, tokarenje radijusa, urezivanje, strojno odreziva-

nje, tokarenje u mekanim čeljustima, između stezne glave i šiljka konjića, između

šiljaka radnog vretena i šiljaka u konjiću pomoću tokarskog srca

-ravna, kosa i križna rovašenja na vanjskim promjerima tokarenje vanjskih i unu ־

tarnjih konusa zakretanjem malog suporta i linijskim pomicanjem konjića

-bušenje na tokarskom stroju, zabušivanje središnjih provrta, bušenje prolazne i od ־

ređene dubine, upuštanje ručnim i automatskim posmakom, razvrtanje provrta i

upuštenih rupa

brušenje reznog alata za vanjsko tokarenje i bušenje korištenje šablona i kutomjera ־

za kontrolu kuta oštrice

na kraju školske godine izrada funkcionalnog strojnog elementa koji sadrži veći ־

dio zahvata ovog programa

GLODANJE

8. UVOD

izvori opasnosti i mjere zaštite na glodalicama ־

upoznavanje s radnim mjestom, ustrojem radnog mjesta, tehničkom opremom i ־

strojevima, reznim, mjernim i ostalih priručnim alatima na radnom mjestu za obra-

du glodanjem

9. UPOZNAVANJE SA STROJEVIMA ZA GLODANJE

vrste strojeva za glodanje u strojnoj obradi metala i upoznavanje s univerzalnom ־

glodalicom

,osnovne tehničke značajke univerzalne glodalice, glavni dijelovi, njihova funkcija ־

pribori univerzalne glodalice i njihova funkcija, te stručno rukovanje strojevima za

glodanje

-upoznavanje s funkcijama gibanja univerzalne glodalice, podjelom na skalama no ־

niusa i osnovama iz režima rada na strojevima za glodanje

10. MJERENJE I KONTROLA

mjerenje kutova reznog alata za glodanje pomoću šablona i kutomjera ־

kontrola klasičnih vježbi i zadataka završnom kontrolom te obrazloženje značenja ־

kontrola

11. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADKA I ALATA

stezanje izradka na radni stol pomoću stega i vijaka ־

stezanje izradka pomoću strojnih škripaca s namještanjem i centriranjem paralelno ־

ili okomito na os stroja

stezanje izradka na strojni kutnik s namještanjem i centriranjem paralelnosti i ־

okomitosti

stezanje izradka na okretni stol, izravno ili u njegovu steznu glavu ־

stezanje izradka pomoću diobene glave u stezne tvrde ili meke čeljusti ־

stezanje izradka u specijalne naprave u serijskoj proizvodnji ־

12. TOLERANCIJE I KVALITETA OBRADE

tolerancija paralelnosti 0,02/100 mm ־

tolerancija kutnosti ± pri učvršćivanju izradka uz steznu napravu ־

vježbe na glodalici te obrada izradka ־

13. OVLADAVANJE ZNANJIMA GLODANJA VJEŠTINAMA I NAVIKAMA

analiza tehnološke dokumentacije: radni nalog, radna lista, radionički crtež, skica i ־

dnevnik praktične nastave

ocrtavanje i obilježavanje složenijih predmeta obrade ־

,određivanje režima obrade glodanjem horizontalnih, vertikalnih i kosih površina ־

čeonim i obodnim glodanjem

-ovladavanje glodačkim radnim vještinama, ručnim i automatskim posmacima: ob ־

rada ravnih površina čeonim glodanjem, odrezivanje, urezivanje i prorezivanje cir-

kularnim glodalima, glodanje utora i udubljenja vretenastim i pločastim glodalima,

glodanje profilnim glodalima: bušenje upuštanje svrdlima i upuštaćima i razvrta-

vanje. Glodanje „“ utora, glodanje površina s više glodanja odjednom

glodanje zupčanika s ravnim zubima, metodom zub po zub, direktnim, indirektnim ־

i diferencijalnim dijeljenjem

-razrada tehnološkog postupka izrade za pojedinačno i serijsko glodanje jednostav ־

nijih strojnih elemenata

brušenje svih reznih alata za glodanje određenih standardom ־

na kraju školske godine izrada funkcionalnog strojnog elementa koji sadrži većinu ־

ranije postavljenih izvedbi

OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA

1. UČENICI ĆE

- primijeniti svoja teoretska i praktična saznanja na izradi određenog proizvoda

strojnom obradom radi vlastite naobrazbe, osobnog i općeg prosperiteta za

budućnost

PRAČENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom mjesecu dobiti tri ocjene iz slijedećih elemenata praćenja i

ocjenjivanja

1. VJEŽBE

2. ZALAGANJE (AKTIVNOST)

3. DNEVNIK RADA

- element „vježbe“ oblikuje se vježbama iz usvojenog programa kao i adekvatnom

procjenom kvalitete i brzine izvođenja

- element „zalaganje“ oblikuje se ocjenom o angažiranosti i želji učenika za

izvršavanje zadatka

- element „dnevnik rada“ oblikuje se ocjenom na osnovi urednosti, tehničke

pismenosti i oblikovanja nacrta ili skice, kao i opisom metode izrade

MJERILA OCJENJIVANJA

DOVOLJAN (2)

Izvršavanje vježbe uz veću pripomoć voditelja nastave

Zadovoljava pravila i sisteme rada

Zadovoljava opća pravila tehničke pismenosti

DOBAR (3)

Izvršavanje vježbe uz pripomoć voditelja nastave

Učenik je redovit i izvršava vježbe uz manju pomoć

Voditelj nastave dopunjava tehničku pismenost

VRLO DOBAR (4)

Samostalnost u izvođenju radnog zadatka

Učenik pomaže drugom učeniku u izvršavanju vježbe

Razvijena tehnička pismenost uz manje ispravke

ODLIČAN (5)

Potpuna samostalnost u izvođenju zadataka

Redovit na nastavi i shvaća strukturu

Dobro razvijena urednost i tehnička pismenost

LITERATURA ZA PROVOĐENJE NASTAVE

RADOVIĆ – PAPIĆ

STROJNA OBRADA METALA

ZA ŠKOLE METALSKE I ELEKTROSTRUKE

ŠKOLSKA KNJIGA ZAGREB 1970.

BOJAN KRAUT

STROJARSKI PRIRUČNIK

TEHNIČKA KNJIGA ZAGREB 1984.

PRAKTIČNA NASTAVA

Zanimanje: CNC OPERATER

Godina obrazovanja 2. sati tjedno: 6

OPIS PODRUČJA

Tehničko i informativno područje učenicima omogućuje stjecanje znanja, razvoj vještina i

umijeća uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu, radu i učenju.

U tom području učenici stječu temeljna znanja o tehnologijama strojne obrade. Kako bi

postali uspješni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u društvu, znanosti i tehnologiji,

učenici trebaju steći znanja o tehnici strojne obrade, te razviti vještine i sposobnosti njene

uporabe u različitim okolnostima, te razvijati svijest o njenim mogućnostima, ograničenjima,

prednostima i nedostacima.

Učenje i podučavanja iz područja tehnologije strojne obrade, učenicima će omogućiti razvoj

vještina djelotvorne upotrebe strojnog parka i korisničkim programa, stjecanja temeljnih

znanja o osnovnim načelima na kojima je sazdana proizvodnja strojeva i opreme, te razvijanje

vještina i sposobnosti primjene stečenog znanja pri rješavanju problema u različitim

područjima primjene.

Danas postoje mnogi računalom elektro strojni upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni

postupci, te se učenici u okviru ovog predmeta steći osnovna saznanja o tim mogućnostima,

kako bi u budućnosti mogli poboljšati kvalitetu života u svojoj užoj i široj zajednici.

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Učenici će:

biti osposobljeni za uporabu strojeva i opreme, informatičke, tehnologije u učenju , ra-

du i svakodnevnom životu;

razviti logični način razmišljanja steći vještine i sposobnosti primjene strojeva kod rje-

šavanja problema iz različitih područja primjene;

razviti sposobnost tehničkog i informatičkog sporazumijevanja te uporabe tehničke i

informatičke dokumentacije;

steći naviku korištenja Interneta kao sredstvo za svakodnevnu komunikaciju i informi-

ranje;

steći čvrste temelje za cijelo životno učenje i nastavak obrazovanja.

METODE I OBLICI RADA

Da bi se ostvarili zadani odgojno obrazovani ciljevi potrebno je uz klasične metode (usmenog

izlaganja, razgovora, demonstracije) primjenjivati sljedeće metode, oblike i načine rada:

individualizirani pristup učeniku, povezivanju prakse i ostalih nastavnih predmeta (tehničko

crtanje, mehanika, tehnologija obrade) učenje u parovima i individualni rad.

2. GODINA OBRAZOVANJA

TOKARENJE

2. UVOD

-upoznavanje s nastavnim planom i programom, elementima i kriterijem ocjenjiva ־

nja

raspored učenika po radnim mjestima ־

-upoznavanje s ustrojem radnog mjesta, tehničkom opremom, reznim, mjernim, pri ־

ručnim i ostalim alatima na radnom mjestu te čuvanje materijalne imovine

2. IZVORI OPASNOSTI I MJERE SIGURNOSTI U STROJNOJ OBRADI

ponavljanje iz prethodne godine ־

3. MJERENJE I KONTROLA

ponavljanje iz prethodne godine ־

4. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADAKA I ALATA

- namještanje, centriranje, i stezanje u planskoj ploči s čeljustima, pomoću crtaće

igle, šiljka u pinoli konjića i pomoću komparatora na magnetskom stalku

namještanje, centriranje i stezanje u planskoj ploči bez čeljusti pomoću steznih ־

naprava, crtače igle, šiljka u pinoli konjića i komparatora na magnetskom stalku

5. OVLADAVANJE TOKARSKIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I NAVIKAMA

Ponavljanje i utvrđivanje sadržaja prve godine ־

analiza tehnološke dokumentacije – ponavljanje prve godine ־

-tokarenje šiljastih navoja: metrički normalni i fini desni i lijevi na vanjskom i unu ־

tarnjem promjeru s dva ili više početaka

tokarenje plosnatih i trapeznih navoja, normalni i fini, desni i lijevi, s dva ili više ־

početaka na vanjskom ili unutarnjem promjeru

tokarenje modulnih navoja, desnih, lijevih, i viševojnih na vanjskom promjeru ־

tokarenje oblih navoja, desni, lijevi, na vanjskom i unutarnjem promjeru ־

brušenje reznog alata za navedene navoje pomoću šablona i kutomjera ־

tokarenje asimetričnih predmeta i balansiranje ־

tokarenje dugih predmeta pomoću pokretne i nepokretne pratilice za poprečna i ־

unutarnja tokarenja

tokarenje pomoću profiliranih alata i noževa te pomoću kopirnih uređaja i šablona ־

6. TEHNOLOŠKI POSTUPCI TOKARENJA U SERIJSKOJ PROIZVODNJI

I

tokarenje pomoću trnova, puškica id drugih specijalnih steznih naprava ־

tokarenje u mekanim čeljustima, postupak obrade nekih čeljusti ־

uzdužno i poprečno tokarenje uz primjenu graničnika ־

tokarenje pomoću više noževa odjednom ־

projektiranje tehnološkog postupka za serijsku proizvodnju ־

7. TOKARENJE NA REVOLVER TOKARILICI

- informativno objašnjenje

8. TOKARENJE NA NUMERIČKI UPRAVLJANIM TOKARILICAMA

- informativno objašnjenje

GLODANJE

9. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADAKA

- ponavljanje iz prethodne godine

- stezanje izradka korištenje magnetskog stalka i komparatora

10. OVLADAVANJE ZNANJIMA GLODANJA, VJEŠTINAMA I NAVIKAMA

ponavljanje i utvrđivanje sadržaja iz prve godine ־

analiza tehnološke dokumentacije – ponavljanje ־

određivanje režima obrade za određenje veličine u glodanju ־

-glodanje površina glodalima: valjkasta jednodjelna, dvodjelna s usađenim noževi ־

ma, s pločicama od tvrde slitine, kutna glodala, glodala za prizme, glodanje modu-

la, glodanje lančanika i zvjezdastih vratila, zupčanika s kosim zubima

primjena znanja i vještina ־

OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA

2. UČENICI ĆE

- primijeniti svoja teoretska i praktična saznanja na izradi određenog proizvoda

strojnom obradom radi vlastite naobrazbe, osobnog i općeg prosperiteta za

budućnost

PRAČENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom polugodištu dobiti tri ocjene iz slijedećih elemenata praćenja

i ocjenjivanja

1. VJEŽBE

2. ZALAGANJE (AKTIVNOST)

3. DNEVNIK RADA

- element „vježbe“ oblikuje se vježbama iz usvojenog programa kao i adekvatnom

procjenom kvalitete i brzine izvođenja

- element „zalaganje“ oblikuje se ocjenom o angažiranosti i želji učenika za

izvršavanje zadatka

- element „dnevnik rada“ oblikuje se ocjenom na osnovi urednosti, tehničke

pismenosti i oblikovanja nacrta ili skice, kao i opisom metode izrade

MJERILA OCJENJIVANJA

DOVOLJAN (2)

Izvršavanje vježbe uz veću pripomoć voditelja nastave

Zadovoljava pravila i sisteme rada

Zadovoljava opća pravila tehničke pismenosti

DOBAR (3)

Izvršavanje vježbe uz pripomoć voditelja nastave

Učenik je redovit i izvršava vježbe uz manju pomoć

Voditelj nastave dopunjava tehničku pismenost

VRLO DOBAR (4)

Samostalnost u izvođenju radnog zadatka

Učenik pomaže drugom učeniku u izvršavanju vježbe

Razvijena tehnička pismenost uz manje ispravke

ODLIČAN (5)

Potpuna samostalnost u izvođenju zadataka

Redovit na nastavi i shvaća strukturu

Dobro razvijena urednost i tehnička pismenost

LITERATURA ZA PROVOĐENJE NASTAVE

RADOVIĆ – PAPIĆ

STROJNA OBRADA METALA

ZA ŠKOLE METALSKE I ELEKTROSTRUKE

ŠKOLSKA KNJIGA ZAGREB 1970.

BOJAN KRAUT

STROJARSKI PRIRUČNIK

TEHNIČKA KNJIGA ZAGREB 1984.

PRAKTIČNA NASTAVA OBRADE ODVAJANJEM

Zanimanje: BRODOMEHANIČAR

Godina obrazovanja 1. sati tjedno : 6

OPIS PODRUČJA

Tehničko i informativno područje učenicima omogućuje stjecanje znanja, razvoj vještina i

umijeća uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu, radu i učenju.

U tom području učenici stječu temeljna znanja o tehnologijama strojne obradei mehanike.

Kako bi postali uspješni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u društvu, znanosti i

tehnologiji, učenici trebaju steći znanja o tehnici strojne obradei mehanike, te razviti vještine i

sposobnosti njene uporabe u različitim okolnostima, te razvijati svijest o njenim

mogućnostima, ograničenjima, prednostima i nedostacima.

Učenje i podučavanja iz područja tehnologije strojne obrade i brodske mehanike, učenicima

će omogućiti razvoj vještina djelotvorne upotrebe strojnog parka i korisničkim programa,

stjecanja temeljnih znanja o osnovnim načelima na kojima je sazdana proizvodnja strojeva i

opreme, te razvijanje vještina i sposobnosti primjene stečenog znanja pri rješavanju problema

u različitim područjima primjene.

Danas postoje mnogi računalom elektro strojni upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni

postupci, te se učenici u okviru ovog predmeta steći osnovna saznanja o tim mogućnostima,

kako bi u budućnosti mogli poboljšati kvalitetu života u svojoj užoj i široj zajednici.

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Učenici će:

biti osposobljeni za uporabu strojeva i opreme, informatičke, tehnologije u učenju , ra-

du i svakodnevnom životu;

razviti logični način razmišljanja steći vještine i sposobnosti primjene strojeva kod rje-

šavanja problema iz različitih područja primjene;

razviti sposobnost tehničkog i informatičkog sporazumijevanja te uporabe tehničke i

informatičke dokumentacije;

steći naviku korištenja Interneta kao sredstvo za svakodnevnu komunikaciju i informi-

ranje;

steći čvrste temelje za cijelo životno učenje i nastavak obrazovanja.

METODE I OBLICI RADA

Da bi se ostvarili zadani odgojno obrazovani ciljevi potrebno je uz klasične metode (usmenog

izlaganja, razgovora, demonstracije) primjenjivati sljedeće metode, oblike i načine rada:

individualizirani pristup učeniku, povezivanju prakse i ostalih nastavnih predmeta (tehničko

crtanje, mehanika, tehnologija obrade) učenje u parovima i individualni rad.

SADRŽAJ PREDMETA PO RAZREDIMA

14. GODINA OBRAZOVANJA

2. UVOD

-upoznavanje s nastavnim planom i programom, elementima i kriterijima ocjenji ־

vanja

podjela učenika po skupinama na radna mjesta ־

,upoznavanje s ustrojem radnog mjesta, tehničkom opremom – strojevima, reznim ־

mjernim, priručnim i ostalim alatima na radnom mjestu

15. IZVORI OPASNOSTI I MJERE SIGURNOSTI U STROJNOJ OBRADI

mehaničke opasnosti ־

termičke opasnosti ־

kemijske opasnosti ־

elektro opasnosti ־

16. UPOZNAVANJE FUNKCIJA TOKARSKOG STROJAI MEHANIČARSKOG

ALATA

vrste tokarskih strojeva i upoznavanje s univerzalnim tokarskim strojem ־

osnove tehničke značajke tokarskog stroja, glavni dijelovi, funkcija, pribor stroja s ־

odgovarajućom funkcijom te stručno rukovanje univerzalnim tokarskim strojem

upoznavanje s gibanjem tokarilice, podjelama noniusa i režima rada stroja ־

osnovni alati i oprema za servisiranje pogonskog stroja ־

17. MJERENJE I KONTROLA

-mjerenje na klasičnim vježbama: pomično mjerilo, dubinomjer, mikrometar vanj ־

ski, unutarnji i dubinski, komparatori, kalibri,račve i etaloni

vježbe mjerenja radiusa, dubine i vrsta navoja ־

testiranje mjernih instrumenata etalonima uz potrebne korekcije u toku vježbe ־

kontrola klasičnih vježbi te njihovo značenje ־

18. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADAKA I ALATA

mehaničko i pneumatsko stezanje stezne glave s dvoje, tri, četiri i šest tvrdih ili ־

mekih čeljusti

stezanje predmeta obrade steznim puškicama (morze puškice) ־

ubacivanje reznog alata morze ulošcima u pinoli konjića i nosaču noževa kao i ־

pravokutnih presjeka alata

stezanje predmeta sustavom šiljaka, planske glave i tokarskog srca ־

ručni alati i oprema (ključevi, škripac) ־

19. TOLERANCIJE I KVALITETA OBRADE

tolerancije dužinskih mjera do IT 7 ־

kvaliteta obrađenih površina do 7 klase hrapavosti ־

vježba: crtež plus izradak ־

20. OVLADAVANJE TOKARSKIM I MEHANIČARSKIM ZNANJIMA, VJEŠTINA-

MA I NAVIKAMA

analiza tehnološke dokumentacije: radni nalog, rana lista, radionički pojedinačni ־

nacrt, skica, instruktažna lista i dnevnik praktične nastave

vanjska tokarenja gruba i završna: režimi rada, namještanje, centriranje i stezanje ־

predmeta obrade namještanje, centriranje, stezanje reznog alata. Poprečno, prolaz-

no, stepenasto, konusno tokarenje, tokarenje radijusa, urezivanje, strojno odreziva-

nje, tokarenje u mekanim čeljustima, između stezne glave i šiljka konjića, između

šiljaka radnog vretena i šiljaka u konjiću pomoću tokarskog srca

-ravna, kosa i križna rovašenja na vanjskim promjerima tokarenje vanjskih i unu ־

tarnjih konusa zakretanjem malog suporta i linijskim pomicanjem konjića

-bušenje na tokarskom stroju, zabušivanje središnjih provrta, bušenje prolazne i od ־

ređene dubine, upuštanje ručnim i automatskim posmakom, razvrtanje provrta i

upuštenih rupa

brušenje reznog alata za vanjsko tokarenje i bušenje korištenje šablona i kutomjera ־

za kontrolu kuta oštrice

-na kraju školske godine izrada i ugradnja funkcionalnog strojnog elementa koji sa ־

drži veći dio zahvata ovog programa

GLODANJE

21. UVOD

izvori opasnosti i mjere zaštite na glodalicama ־

upoznavanje s radnim mjestom, ustrojem radnog mjesta, tehničkom opremom i ־

strojevima, reznim, mjernim i ostalih priručnim alatima na radnom mjestu za obra-

du glodanjem

22. UPOZNAVANJE SA STROJEVIMA ZA GLODANJE

vrste strojeva za glodanje u strojnoj obradi metala i upoznavanje s univerzalnom ־

glodalicom

,osnovne tehničke značajke univerzalne glodalice, glavni dijelovi, njihova funkcija ־

pribori univerzalne glodalice i njihova funkcija, te stručno rukovanje strojevima za

glodanje

-upoznavanje s funkcijama gibanja univerzalne glodalice, podjelom na skalama no ־

niusa i osnovama iz režima rada na strojevima za glodanje

23. MJERENJE I KONTROLA

mjerenje kutova reznog alata za glodanje pomoću šablona i kutomjera ־

kontrola klasičnih vježbi i zadataka završnom kontrolom te obrazloženje značenja ־

kontrola

24. UREĐAJI ZA STEZANJE IZRADKA I ALATA

stezanje izradka na radni stol pomoću stega i vijaka ־

stezanje izradka pomoću strojnih škripaca s namještanjem i centriranjem paralelno ־

ili okomito na os stroja

stezanje izradka na strojni kutnik s namještanjem i centriranjem paralelnosti i ־

okomitosti

stezanje izradka na okretni stol, izravno ili u njegovu steznu glavu ־

stezanje izradka pomoću diobene glave u stezne tvrde ili meke čeljusti ־

stezanje izradka u specijalne naprave u serijskoj proizvodnji ־

25. TOLERANCIJE I KVALITETA OBRADE

tolerancija paralelnosti 0,02/100 mm ־

tolerancija kutnosti ± pri učvršćivanju izradka uz steznu napravu ־

vježbe na glodalici te obrada izradka ־

26. OVLADAVANJE ZNANJIMA GLODANJA VJEŠTINAMA I NAVIKAMA

analiza tehnološke dokumentacije: radni nalog, radna lista, radionički crtež, skica i ־

dnevnik praktične nastave

ocrtavanje i obilježavanje složenijih predmeta obrade ־

,određivanje režima obrade glodanjem horizontalnih, vertikalnih i kosih površina ־

čeonim i obodnim glodanjem

-ovladavanje glodačkim radnim vještinama, ručnim i automatskim posmacima: ob ־

rada ravnih površina čeonim glodanjem, odrezivanje, urezivanje i prorezivanje cir-

kularnim glodalima, glodanje utora i udubljenja vretenastim i pločastim glodalima,

glodanje profilnim glodalima: bušenje upuštanje svrdlima i upuštaćima i razvrta-

vanje. Glodanje „“ utora, glodanje površina s više glodanja odjednom

glodanje zupčanika s ravnim zubima, metodom zub po zub, direktnim, indirektnim ־

i diferencijalnim dijeljenjem

-razrada tehnološkog postupka izrade za pojedinačno i serijsko glodanje jednostav ־

nijih strojnih elemenata

brušenje svih reznih alata za glodanje određenih standardom ־

na kraju školske godine izrada funkcionalnog strojnog elementa koji sadrži većinu ־

ranije postavljenih izvedbi

OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA

3. UČENICI ĆE

- primijeniti svoja teoretska i praktična saznanja na izradi određenog proizvoda

strojnom obradom i brodskom mehanikom radi vlastite naobrazbe, osobnog i

općeg prosperiteta za budućnost

PRAČENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Učenici će u svakom mjesecu dobiti tri ocjene iz slijedećih elemenata praćenja i

ocjenjivanja

4. VJEŽBE

5. ZALAGANJE (AKTIVNOST)

6. DNEVNIK RADA

- element „vježbe“ oblikuje se vježbama iz usvojenog programa kao i adekvatnom

procjenom kvalitete i brzine izvođenja

- element „zalaganje“ oblikuje se ocjenom o angažiranosti i želji učenika za

izvršavanje zadatka

- element „dnevnik rada“ oblikuje se ocjenom na osnovi urednosti, tehničke

pismenosti i oblikovanja nacrta ili skice, kao i opisom metode izrade

MJERILA OCJENJIVANJA

DOVOLJAN (2)

Izvršavanje vježbe uz veću pripomoć voditelja nastave

Zadovoljava pravila i sisteme rada

Zadovoljava opća pravila tehničke pismenosti

DOBAR (3)

Izvršavanje vježbe uz pripomoć voditelja nastave

Učenik je redovit i izvršava vježbe uz manju pomoć

Voditelj nastave dopunjava tehničku pismenost

VRLO DOBAR (4)

Samostalnost u izvođenju radnog zadatka

Učenik pomaže drugom učeniku u izvršavanju vježbe

Razvijena tehnička pismenost uz manje ispravke

ODLIČAN (5)

Potpuna samostalnost u izvođenju zadataka

Redovit na nastavi i shvaća strukturu

Dobro razvijena urednost i tehnička pismenost

LITERATURA ZA PROVOĐENJE NASTAVE

RADOVIĆ – PAPIĆ

STROJNA OBRADA METALA

ZA ŠKOLE METALSKE I ELEKTROSTRUKE

ŠKOLSKA KNJIGA ZAGREB 1970.

BOJAN KRAUT

STROJARSKI PRIRUČNIK

TEHNIČKA KNJIGA ZAGREB 1984.

KURIKULUM ŠKOLSKE KNJIŽNICE 2017./2018.

Školska knjižnica je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika. Školska bi se knjižnica mogla neposredno uključiti u školski kurikulum kroz modul knjižnično – informacijskog –obrazovanja, a posredno u sklopu međupredmetnog povezivanja. Program knjižnično –informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz :

Odgojno - obrazovnu djelatnost

Informacijsko-knjižničnu djelatnost ( informacijska pismenost)

Kulturnu i javna djelatnost Odgojno obrazovna djelatnost (programski sadržaji):

- Upoznavanje učenika s knjižnicom, njenom organizacijom, s načinom korištenja knjižne građe

- u školi i knjižnici stvoriti uvjete za rad, sadržajem i fondom zadovoljiti potrebe nastavnih

planova i programa, a po mogućnosti i neke od individualnih potreba korisnika

- kroz razne programe potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu različitih iz-vora znanja na različitim medijima i ona je ne samo potpora odgojno obrazovnom radu, već otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika i na taj način razvija trajnu potrebu za cjelovitim životnim učenjem.

- timski rad i suradnja školskog knjižničara i ostalih sudionika obrazovnog procesu os-tvaruju korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. Samo sa međupredmetnim povezivanjem može se usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.

Čitanje

Učenici: - imaju razvijene čitateljske interese i navike - imaju razvijenu potrebu i naviku praćenja popularno-znanstvenih i stručnih časopisa

- sposobni su kritički i kreativno promišljati, usmeno i pismeno se izražavati

- znaju čitati i vrjednovati informacije u sredstvima javnog priopćavanja

- razvili su naviku raspravljanja o pročitanom

Ostvarenjem ovih aktivnosti učenici shvaćaju važnost čitanja u svakodnevnom životu i učenju jer na taj način bogate svoj rječnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju.

Informacijska pismenost: Učenici:

- sposobni su pronaći, vrjednovati i uporabiti različite informacijske izvore

- sposobni su pronaći informacije u referentnoj, stručnoj i znanstvenoj literaturi

- osposobljeni su za cjeloživotno učenje

Najbolji način za razvijanje informacijske pismenosti provodi se timskom suradnjom nastavnika i stručnih suradnika u svakodnevnoj primjeni u nastavi da bi učenici bili uspješniji u učenju određenog predmeta.

Kulturna i javna djelatnost: Učenici:

- imaju osviješteni osjećaj pripadnosti hrvatskoj kulturi i baštini

- poštuju i uvažavaju vrijednosti drugih kultura

- imaju potrebu sudjelovati u različitim kulturnim događanjima

- imaju pozitivan odnos prema zaštiti prirode i očuvanju okoliša

- sposobni su argumentirano i kreativno promicati vrijednosti zavičajne, hrvatske i svjetske baštine

Sadržaji kulturne i javne djelatnosti sastavni su dio godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i sastavni su dio odgojno obrazovnog rada škole. Njome se aktualiziraju važni događaji u školskoj sredini, u užem i širem okruženju i ima za cilj odgoj ličnosti s razvijenim kulturnim potrebama i navikama. Cilj knjižničnog kurikuluma je osposobljavanje učenika za korištenje različitih medija u cilju savladavanja nastavnih sadržaja, osposobljavanje za cjeloživotno učenje, poticati ih da shvate važnost čitanja u svakodnevnom životu, da budu informacijsko pismeni da bi bili uspješniji. Kulturna i javna djelatnost razvijaju toleranciju prema tuđim mišljenima i stavovima. Sve ove djelatnosti odvijaju se kroz nastavne i izvannastavne aktivnost. Program aktivnosti:

- Obilježavanje značajnih datuma i obljetnica: Dan neovisnosti, Dan sjećanja na

Vukovar, Dan međunarodnog priznanja Hrvatske, Dan grada Splita- Sudamja, Dan Europe

- Obilježavanje blagdana: Božićni i Uskrsni praznici i Svi sveti

- Obilježavanje Dana planeta Zemlja, Međunarodnog dana zaštite močvara, Zaštite ozon-skog omotača, Meteorološkog dana i dr.

- Program borbe protiv bolesti ovisnosti: pušenje, droga, alkoholizam, AIDS, hepatitis Ciljevi aktivnosti: razvijanje osjećaja pripadnosti svom narodu, pozitivnog odnosa prema baštinjenim vrijednostima hrvatske kulturne, duhovne i prirodne baštine. Razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodi i okolišu.

Nositelji aktivnosti: knjižničar, prof. Hrvatskog jezika i stručnih predmeta, učenici Način realizacije: uređenje izložbenog prostora u atriju i hodnicima škole, izrada plakata i panoa, prigodne prezentacije, odlazak u kazalište , posjeta muzejima i dr. Vremenik realizacije: tijekom školske godine. Troškovnik: vlastita sredstva škole, materijal potreban za plakate, panoe, uređenje atrija škole, troškove ulaznica snose sami učenici. Vrednovanje: dojmovi, reakcije učenika i njihova angažiranost u aktivnostima. Poticaj za proučavanje tradicijske kulture, da razmišljaju o zdravlja i očuvanju zdravog okoliša.

Ravnatelj:

_____________________

Ivana Vojnović, dipl. ing.

Školski kurikulum donijet je na sjednici Školskog odbora dana 14. rujna 2017. g.

KLASA:003-06/17-01-/30

URBROJ:2181-27-17-03-1

Predsjednik Školskog

Odbora:

______________________

Srđan Doljanin, dipl. ing.

Nositelji aktivnosti: knjiZnicar, prof. Hrvatskog jezika i strudnih predmeta, uienici

Na6in realizacije: uredenje izloZbenog prostora u atriju i hodnicima Skole, izrada plakata i

panoa, prigodne prezentacije, odlazak u kazali5te , posjeta muzejima idr.

Vremenik realizacije: tijekorn Skolske godine.

Tro5kovnik: vlastita sredsiva $kole, materijal potreban za plakate, panoe, uredenje atrijaSkole, troSkove ulaznica snose sami u6enici.

Vrednovanje: dojmovi, reakcije udenika i njihova angaZiranost u aktivnostima. Poticajzaproudavanje tradicijske kulture, da razmiSljaju o zdravlja i o6uvanju zdravog okolisa.

Skotsti kurikulum donijet.ie na s.iednici Skolskog

KLASA: 003-06/1 7-01 -/3G

URBROJ:2181-27-fi-ffi-l

odboradana 14. rujna2}I7. g.

Ivana Vojndvid, dipl. ing.

Srdan Doljanin, dipl. ing.

Prcdsjednik Skokkog