3 PROTOZOA Taksonomija

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

1

klasifikacija protista:

Tradicionalna podjela protista - prema nainu dobivanja energije i slinosti s organizmima drugih viih taksonomskih skupina: a) heterotrofni protisti koji nalikuju na ivotinje praivotinjeb) protisti koji apsorbiraju hranu i nalikuju na gljive jednostavne gljive (sluznjae i algaice)c) autotrofni protisti koji nalikuju na biljke alge

navedeni pojmovi ne oznaavaju taksonomske kategorije, jer je rije o parafiletikim skupinama; meutim korisni su pojmovi koji ukazuju na morfoloke i ekoloke znaajke odreenih taksona bez obzira na srodstvene odnose meu njima

PROTISTA

Heterotrofni protisti (praivotinje)

Autotrofni protisti (alge)

Heterotrofni protisti (jednostavne gljive)

Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta

Forn

icat

a

Para

basa

laEu

glen

ozoa

Din

ofla

gella

taA

pico

mpl

exa

Cilia

ta

Dia

tom

eae

Chry

spoh

yta

Phae

ophy

taO

omyc

etes

(P

hyco

myc

etes

)

Cerc

ozoa

Fora

min

ifer

aRa

diol

aria

Rhod

ophy

ta

Chlo

roph

yta

Char

ophy

ceae

BILJ

KE

Myx

omyc

etes

Gym

noam

oeba

e

Enta

moe

bae

Nuc

lear

iidae

GLJ

IVE

Choa

nofl

agel

lata

IV

OT

INJE

Alveolata Stramenopila

zelene alge

Amoebozoa Opisthokonta

Eukarya

recentna klasifikacija eukariota i protista temeljena na srodstvenim odnosima:


2

SKUPINE PROTOZOA(skupine protista koje se tradicionalno

izuavaju u sklopu zoologije)

PROTOZOA

BIAI MASTIGOPHORA

Flagelatni protozoa

(parafiletika skupina, obuhvaa sve oblike s

biom)

SLUZAVCI SARCODINA

Ameboidni protozoa

(parafiletika skupina, obuhvae

sve oblike s pseudopodijima)

ALVEOLATA

Alveolatni protozoa

(monofiletika skupina: Dinoflagellata, Ciliata,

Apicomplexa)

FLAGELATNI PROTOZOA (MASIGOPHORA BIAI)


Forn

icat

a

Para

basa

liaEu

glen

ozoa

Din

ofla

gella

taA

pico

mpl

exa

Cilia

ta

Dia

tom

eae

Chry

spoh

yta

Phae

ophy

taO

omyc

etes

(P

hyco

myc

etes

)

Cerc

ozoa

Fora

min

ifer

aRa

diol

aria

Rhod

ophy

ta

Chlo

roph

yta

Char

ophy

ceae

BILJ

KE

Myx

omyc

etes

Gym

noam

oeba

e

Enta

moe

bae

Nuc

lear

iidae

GLJ

IVE

Choa

nofl

agel

lata

IV

OT

INJE


zelene alge


Eukarya


3

Excavata

Fornicata

ParabasaliaEuglenozoa Ex

cava

ta

podjela:

Koljeno: Fornicata

nestanini heterotrofni biai s jednim ili dva kariomastigonta (sustav organela koji se sastoji od jezgre na koju su prvobitno privrena etiri bia, od kojih je jedan usmjeren ka stranjem dijelu tijela)

stranji bi je povezan sa lijebom (brazdom, citostom) koji podupiru snopovi mikrotubula i vlakanaca kao i kod ostalih Excavata

uglavnom su anaerobni oblici komenzali ili nametnici, a slobodni oblici naseljavaju anoksina stanita

sekundarno su izgubili mitohondrije ili su oni izmijenjeni (mitosomi mali organeli obavijeni s dvije membrane, bez funkcija koje obavljaju tipini mitohondriji)

kariomastigont (jezgra s 4

bia)

12

34

opisano oko 100 vrsta prvenstveno simbiotskih oblika, premda su poznate i slobodno ivue i nametnike vrste

obzirom na broj kariomastigonata po stanici dijele se na: diplozoike i unizoike oblike

veina Diplomonadea su diplozoiki i imaju udvostruene organele: osam bieva, dvije jezgre, dva citostoma

razred: DiplomonadeaFornicata

Diplozoiki oblik

Hexamita sp.

Unizoiki oblik

Enteromonas sp.


4

tijelo obavija samo stanina membrana, a djelominu potporu tijelu daju tri snopa mikrotubula povezana s bazalnim tjelecima, koja podupiru citostom

kreu se pomou bieva, njih najee 8, od kojih su 6 prednjih i 2 stranja

jezgre su u prednjem dijelu tijela, povezane s bievima

patogeni oblici imaju prianjaljku (adhezivni disk) kojim se privruju za crijevni epitel domadara

nespolno se razmnoavaju uzdunom binarnom diobom (poluotvorena ortomitoza), mejoza i spolno razmnoavanje nisu poznati


Rod: Giardia nametnici u crijevu kraljenjaka G. intestinalis uobiajeni stanovnik tankog crijeva ovjeka, gdje se hrani crijevnom tekuinom (pinocitoza). U normalnim uvjetima ne izaziva simptome, ali kod oslabljenog imuniteta namnoi se i uzrokuje crijevne tegobe

Rod: Hexamita (Octomitus) komenzal u slijepom i tankom crijevu kraljenjaka H. intenstinalis komenzal u crijevu i kloaki abe



5

Excavata

opisano oko 300 vrsta iskljuivo entozoikih oblika

biai s razvijenim parabazalnim aparatom - opseno razvijeno Golgijevo tijelo sastavljeno iz:

Koljeno: Parabasalia

razred: Parabasalea

A) parabazalnog tijela iji odvojeni mjehurii slue za obnavljanje stanine membrane

B) parabazalnih vlakanaca - proteinskih vlakanca smjetenih blizu jezgre; povezana su s bazalnim tjelecima

jezgre parabazalna vlakanca

parabazalna tijela

jezgra

parabazalno vlakance

parabazalno tijelo

Parabasalia

dva ili vie parabazalnih vlakanaca povezuju parabazalno tijelo s vreicom bia

najee imaju od etiri do nekoliko tisua bieva

imaju aksostil snop mikrotubula koji se protee cijelom duljinom stanice; ima potpornu zadau, a kod filogenetski starijih oblika sudjeluje u kretanju; aksostil kod pojedinih predstavnika nedostaje

ive kao nametnici, komenzali ili simbionti, te imaju hidrogenosome

Trichomonas muris


6

Parabasalia

imaju 4-6 bieva, od kojih jedan ide prema stranjem kraju i stvara undulirajuu membranu

undulirajuu membranu podupire steljivo vlakno sastavljeno od naboranih ploica (kosta)

bazalna tjeleca okruuje greben (pelta), ispod kojeg je aksostil

Trichomonas sp.

red: Trichomonadida

Trichomonas vaginalis kozmopolitski rasprostranjena vrsta koja ivi u urogenitalnom traktu ljudi. Patogen je koji uzrokuje spolno prenosivu bolest -trihomonijazu

red: Trichonymphida(Hypermastigida)

imaju mnotvo bieva (od 50 do nekoliko tisua) povezanih s parabazalnim aparatom

esto sadre simbiotske bakterije, koje im omoguavaju probavljanje celuloze

entozoike su vrste koje ive u crijevu ksilofagnih kukaca (ravnokrilaca i istokrilaca)

Trichonympha campanulata

Parabasalia


7

Excavata

monolifetika skupina nestaninih biaa s razliitim nainima ishrane: predatori, osmotrofi, paraziti, fotoautotrofi

obino imaju dva bia: prednji (leni) i stranji (trbuni); pojedini oblici su s jednim biem, a samo rijetko ih imaju vie od dva; bievi su smjeteni u vreici bia i imaju heteromorfna interflagelatna tjeleca

bievi

aksonema

prednji bi:

aksonema

okruglasto interflagelatno

tjelece

stranji bi:

mreasto interflagelatno

tjelece

aksonema

Koljeno: Euglenozoa

interflagelatno tjelece

prednji bi stranji bi

vreica bia

citostom

bazalna tjeleca

sredinji snop mikrotubula

trbuni snop mikrotubula

unutar vreice bia su tri snopa mikrotubula (leni, sredinji i trbuni)

ekstrusomi su cjevastog oblika

mitohondriji su s diskoidalnim kristama

jezgrina ovojnica tijekom diobe ostaje, pa se diobeno vreteno stvara unutar jezgre (zatvoreno diobeno vreteno)

Euglenozoa

leni snop mikrotubula


8

slobodno ivui biai s razliitim nainima ishrane: heterotrofni (fagotrofni, osmotrofni) i fotoautotrofni

opisano oko 1400 vrsta (2/3 apoklorini oblici i 1/3 zeleni oblici)

fagotrofne vrste iroko rasprostranjene u intersticiju mora, boatih voda i voda na kopnu; fotoautotrofni i osmotrofni oblici najei slatkovodnim ekosustavima, osobito u eutrofnim stajaicama

EuglenozoaI. razred: Euglenoida

(Euglenidea)

glavna znaajka skupine sloeno graena pelikula, koju ine dijelovi citoskeleta: paralelne bjelanevinaste pruge oblika slova S i mikrotubuli, smjeteni ispod stanine membrane, te s njima povezane cjevice endoplazmatske mreice

sloeno graena pelikula omoguava dinaminu promjenu oblika stanice prilikom uzimanja hrane i euglenoidnog kretanja

Euglenoida


9

euglenoidno euglenoidno kretanjekretanje

imaju obino dva bia s mastigonemamai interflagelatnim tjelecima smjetena unutar vreice bia

kod fagotrofnih vrsta iz vreice izlaze dva bia: jedan usmjeren prema naprijed i slui za kretanje (prednji bi), a drugi prema stranjem dijelu tijela i slui za prikupljanje hrane i privremeno privrivanje (stranji bi)

Euglenoida


10

kod veine osmotrofnih i fotoautotrofnih vrsta iz vreice izlazi samo jedan bi (bi za kretanje), dok je drugi kratak i zavrava pri osnovici prvog bia (kratki bi)

u vreicu bia ispranjava se sadraj steljivog mjehuria (osmoregulacija kod vrsta kopnenih voda)

Euglenoidabi za kretanje

otvor vreice bia

ona pjega

kratki bi

steljivi mjehuri bazalna tjeleca

fotoreceptor

bi za kretanje

mastigoneme

Peranema sp.

Euglenoida ishrana heterotrofni nain ishrane

znaajan za filogenetski starije oblike

trihiti dva tapiasta organela, povezana sa staninim ustima i drijelom, slue za uzimanje hrane


11

Peranema Peranema sp. sp. -- hranjenjehranjenje

fotosintetske vrste imaju kloroplaste obavijene s tri membrane - nastali sekundarnom fagocitozom eukariotskih stanica (zelenih algi)

kloroplasti sadre klorofil a i b, te pirenoide, bjelanevinasta sredita na kojima se sintetizira rezervna tvar slina krobu paramilum jedinstven za ovu skupinu

esto imaju onu pjegu (stigmu) i fotoreceptor koji im slue za orijentaciju

Euglenoida


12

razmnoavanjea) nespolno uzduno binarno dijeljenje (jezgrina ovojnica ostaje, te se diobeno vreteno stvara unutar jezgre zatvorena unutarjezgrena pleuromitoza) b) spolno mejoza niti spolno razmnoavanje nisu potvreni

interfaza mitoza: dioba bazalnih tjeleaca, bieva, jezgrice i jezgre prije nego se podijeli itava stanica

Euglenoida

Rod: Euglena stanovnici otpadnih voda, znaajni za mineralizaciju organskih tvari

Rod: Phacus

Rod: Peranema

Phacus sp.

Euglena sp.

Peranema sp.

Euglenoida


13

EuglenozoaII. razred: Kinetoplastidea

apoklorini heterotrofni biai kinetoplast visoko specijaliziran dio

jednog velikog mitohondrija; sadri veoma puno DNA koja kodira morfogenezu mitohondrija (mijenjanje tipa mitohondrija i metabolizma)

slinosti s pripadnicima razreda Euglenoidea:

a) unutar bia je interflagelatni tapisline strukture,b) mastigoneme samo s jedne strane bia,c) pravilan raspored mikrotubula u pelikuli,d) jedan ili dva bia izlaze iz vreice bia,e) dioba zatvorena unutarjezgrena pleuromitoza, nespolno razmnoavanje uzdunom diobomf) mejoza i spolno razmnoavanje nisu utvreni

veinom slobodnoivui oblici

Rod: Bodo slobodno ivui oblici esti u oneienim slatkim i slanim vodama bogatim bakterijama. Imaju dobro razvijena stanina usta i dva bia koja izlaze iz vreice bia: prednji s jednim redom mastigonema i stranji bez mastigonema

Kinetoplastidea

Bodo saltans

mastigonemevreica bia

bazalno tjelece

kinetoplast

mitohondrij

jezgrica

jezgra

stranji bi

prednji bi

Golgijevo tjelece

stanina usta

poznato oko 800 vrsta od kojih je samo mali broj slobodno ivui, veina su paraziti

Bodonida


14

iskljuivi paraziti, prisutni u probavnom sustavu beskraljenjaka, floemskim ilama nekih biljaka i krvi kraljenjaka

uzronici tekih bolesti ljudi i domaih ivotinja u tropskom i subtropskom podruju

pelikula s debelim glikokaliksom, iji proteinsku strukturu regulira preko 1.000 gena (oko 40% genoma stanice) mijenjanjem sastava glikoproteina izbjegavaju imunoloku reakciju domadara

Trypanosomida

Kinetoplastidea

a) amastigotni ili limenija oblik okrugli oblik s biom koji ne izlazi iz vreiceb) promastigotni ili leptomonas oblik bi izlazi na prednjem kraju vitke stanicec) epimastigotni ili kritidija oblik bi izlazi iz sredine vitkog tijela, ispred jezgred) tripomastigotni ili tripanosoma oblik bi izlazi na stranjem kraju vitkog tijela

a) b) c) d)

est polimorfni ivotni ciklus: ista vrsta se moe pojaviti uglavnom u etiri razliita oblika:

Kinetoplastidea

prisutan samo prednji bi (koji esto srasta i stvara undulirajuu membranu), od stranjeg postoji samo bazalno tjelece; poloaj bia se koristi u taksonomiji

postoje i stadiji bez bia (intracelularni stadiji su u pravilu bez bia, dok su ekstracelularni pokretni, s biem)

osim transformacije tijela prilikom mijenjanja domadara mogu mijenjati i metabolizam (izmjena mitohondrija i biokemijskih procesa)


15

Rod: Leptomonas bez izmjene domadara; leptomonas oblik - u upljini crijeva beskraljenjaka, a limenija oblik - u crijevnom epitelu

Rod: Crithidia bez izmjene domadara

Crithidia bombi

Kinetoplastidea

Rod:Trypanosoma s izmjenom domadara: u krvi kraljenjaka tripanosoma oblik, a u crijevu beskraljenjaka limenija, leptomonas i kritidija oblik. Uzronik tekih bolesti ovjeka i domaih ivotinja

Kinetoplastidea

bazalno tjelece

mikrotubuli u pelikuli

hrapava ER

jezgra

unulirajua membrana

lizosom

slobodni bi

Golgijevo tjelece

pinosom

T. brucei gambiense i T. brucei rhodesiense bolest spavanja T. cruzi agazova bolest


16

ovjek muha Glossina

Dijagnostiki stadij:tripanosoma u krvi i tekuini lene modine

tripanosoma oblik odlazi u srednje crijevo i dijeli se

tripanosoma oblik prelazi u kritidija oblik

kritidija oblik odlazi u slinske lijezde i dijeli se

razvoj tripanosoma oblika

Infektivni stadij:zaraena muha ubodom inficira zdravog ovjeka

tripanosoma oblik se krvlju prenosi u druge dijelove tijela

nametnik se razmnoava u krvi, limfi, tekuini lene modine

muha ubode zaraenog ovjeka

Uzronici:Trypanosoma brucei gambiense i Trypanosoma brucei rhodesiense

BOLEST SPAVANJA

Simptomi: - nateknuti limfni vorovi i slezena - glavobolja - drhtavica - uzetost dijelova tijela - koma - sklonost za spavanje

Kinetoplastidea

AGASOVA BOLEST

ovjek Triatominae

Infektivni stadij:kukci tijekom hranjenja polau feces s tripanosoma oblikom T. cruzitripanosoma oblik ulazi kroz

ranice na koi, napada najblie stanice i prelazi u limenija oblik

limenija oblik se razmnoava

binarnom diobom

prelazi u tripanosoma oblik, te inficira druge stanice, u kojima se kao limenija iznova razmnoava

Dijagnostiki stadij: limenija u stanici prelazi u tripanosoma oblik, te nakon puknua st. membrane nametnici ulaze u krv

nakon to ubode inficiranog ovjeka tripanosoma oblik ulazi u probavilo kukca

tripanosoma oblik prelazi u kritidija

kritidija oblik se binarno dijeli u srednjem crijevu

u stranjem crijevu kritidija prelazi u infektivni tipanosoma oblikUzronik:Trypanosoma cruzi

Kinetoplastidea


17

Kinetoplastidea

Rod: Leishmania s izmjenom domadara: pravi domadar retikuloendotelno tkivo kraljenjaka (limenija oblik), meudomadar crijevo lankonoaca (leptomonas oblik) L. donovani bolest kala azar (crna bolest)

Kinetoplastida


18

Phlebotominaeovjek

Infektivni stadij:bodom zaraenog kukca u ovjeka dospiju infektivni leptomonas oblici parazita fagocitiraju

makrofagi domadara

Dijagnostiki stadij:u makrofazima leptomonas oblik prelazi u limenija

Dijagnostiki stadij:limenija se binarno dijeli u makrofazima kao i u stanicama drugih tkiva

ubodom zaraenog ovjeka u kukca dospijevaju zaraeni makrofazi

u probavilu se oslobaa limenija oblik parazita

u srednjem crijevu kukca limenija oblik prelazi u leptomonas

leptomonas oblik se binarno dijeli i prelazi u sisalo kukca

Uzronici:Leishmania donovani i Leishmania infantum

KALA AZAR

Simptomi: - anemija - mravljenje - patoloke promjene na slezeni, jetri, kotanoj sri

Kinetoplastidea

FLAGELATNI PROTOZOA (MASIGOPHORA BIAI)


Forn

icat

a

Para

basa

liaEu

glen

ozoa

Din

ofla

gella

taA

pico

mpl

exa

Cilia

ta

Dia

tom

eae

Chry

spoh

yta

Phae

ophy

taO

omyc

etes

(P

hyco

myc

etes

)

Cerc

ozoa

Fora

min

ifer

aRa

diol

aria

Rhod

ophy

ta

Chlo

roph

yta

Char

ophy

ceae

BILJ

KE

Myx

omyc

etes

Gym

noam

oeba

e

Enta

moe

bae

Nuc

lear

iidae

GLJ

IVE

Choa

nofl

agel

lata

IV

OT

INJE


zelene alge


Eukarya


19

OPISTHOKONTAUnikonta

skupina koja obuhvaa ivotinje, prave gljive i njima srodne protiste

pripadnici skupine dijele dvije jedinstvene znaajke:

gotove sve stanice imaju mitohondrije s ravnim kristama

stanice s bievima imaju jedan bi bez mastigonema, smjeten na stranjem kraju tijela

najblii srodnici ivotinjama je skupina nestaninih ili kolonijalnih biaa Choanoflagellata, dok je gljivama najblia skupina ameba Nucleariidae

Metazoa Choanoflagellata Fungi Nucleariidae

OPISTHOKONTA

Choanoflagellata okovratni biai

jednostanini i kolonijalni oblici koji naseljavaju razliite vodene ekosustave: mora, boate i kopnene vode

mogu biti slobodno ivui ili sjedilaki oblici

stanice su specifino graene:

tijelo stanice je ovalnog ili kuglastog oblika, promjera 3 do 10 m

na vrnom dijelu stanice je jedan bi obavijen ovratnikom sainjenim od 30 do 40 mikrovila

kretanje bia uzrokuje strujanje vode, iz kojeg mikrovili filtriraju hranidbene estice (bakterije, detritus)

Salpingoeca sp.


20

Choanoflagellata

kolonijalni oblici esto se nalaze na drku

smatra se da je iz kolonijalnih okovratnih biaa nastao predak mnogostaninih ivotinja (ili su jako reducirane spuve???)

ALVEOLATNI PROTOZOA (ALVEOLATA)


Forn

icat

a

Para

basa

liaEu

glen

ozoa

Din

ofla

gella

taA

pico

mpl

exa

Cilia

ta

Dia

tom

eae

Chry

spoh

yta

Phae

ophy

taO

omyc

etes

(P

hyco

myc

etes

)

Cerc

ozoa

Fora

min

ifer

aRa

diol

aria

Rhod

ophy

ta

Chlo

roph

yta

Char

ophy

ceae

BILJ

KE

Myx

omyc

etes

Gym

noam

oeba

e

Enta

moe

bae

Nuc

lear

iidae

GLJ

IVE

Choa

nofl

agel

lata

IV

OT

INJE


zelene alge


Eukarya


21

ChromalveolataALVEOLATA

skupina Alveolata obuhvata tri koljena: Dinoflagellata, Apicomplexa i Ciliata, ije su zajednike znaajke:

sustav membranoznih vreica alveola, smjetenih ispod stanine membrane; alveole mogu biti prazne ili ispunjene celulozom

male pore na povrini stanice koje slue za pinocitozu

slini ekstrusomi (primjerice trihocisti)

zatvoreno diobeno vreteno

mitohondriji s tubularnim kristama

bi

mastigonemepore

alveole

ekstrusomi

stranji bi

ALVEOLATAKoljeno: Dinoflagellata

opisano oko 4500 vrsta (oko 2000 recentnih); otprilike polovica heterotrofnih i polovica autotrofnih vrsta

esti u planktonu i bentosu svih tipova vodenih ekosustava; znaajni primarni producenti u moru; vana karika u hranidbenim lancima; kao zooksantele sudjeluju u oblikovanju koraljnih grebena; pojedine vrste su bioluminiscentne; pojedine vrste izluuju otrovne alkaloide, koji mogu uzrokovati masovni pomor ribe i nagomilati se u tijelu koljkaa, te neposredno izazvati trovanje ljudi; esto su uzronici tzv. crvene plime

uglavnom slobodno ivui heterotrofni (fagotrofni, osmotrofni) i fotoautotrofni oblici; neki taksoni parazitiraju u drugim praivotinjama, rakovima i ribama


22

tijelo obavija sloeno graeni strukturalni kompleks, amfijezma, koju ine :

alveole

cingulum

popreni bi

uzduni bi

sulkus

celulozne ploe

atekatni oblik tekatni oblik

Dinoflagellata

1. stanina membrana2. alveole:

3. tzv. dino-pelikula prisutna kod pojedinih oblika, ini je sloj vlakana izgraenih od celuloze 4. mikrotubuli

a) kod atekatnih (golih) vrsta alveole su prazne ili ispunjene amorfnim tvarima b) tekatne vrste imaju ljuturicu izgraenu od celuloznih ploa sainjenih od alveola ispunjenih celulozom

tijelo je podijeljeno dvjema brazdama:

Dinoflagellata

poprenom (cingulum) dijeli stijenku tijela na gornju polovicu (epivalvu) i donju polovicu (hipovalvu)

uzdunom (sulkus) dijeli stijenku tijela na lijevu i desnu polovicu

poprena brazda

uzduna brazda

epivalva

hipovalva


23

imaju karakteristian poloaj bieva: a) uzduni bi prua se prema stranjem kraju tijela, mastigoneme ukoliko postoje pruaju se u dva reda; smjeten u uzdunoj brazdi; pomae pri kretanju stanice ka naprijed (ima ulogu kormila)

b) popreni (prstenasti bi) obavija tijelo poput pojasa (jednom ili nekoliko puta), valovit, s jednim redom mastigonema; smjeten u poprenoj brazdi, a slui za kretanje prema naprijed i oko osi

Dinoflagellata

na epivalvi i hipovalvi nekih rodova (primjerice Ceratium) postoje rogolike izrasline koje olakavaju lebdenje u vodi (poveavaju povrinu trenja o vodu)

Dinoflagellata


24

Dinoflagellata

imaju ekstrusome: trihociste, mukocisti, nematocisti

mitohondriji su s tubularnim kristama

jezgra jedinstveno graena (dinokarion) sadri trajno kondenzirane kromosome koji su vezani uz jezgrinu ovojnicu; ima jako veliku koliinu DNA i malu koliinu bjelanevina (s osobito malim sadrajem histona)

veliki dio stanice zauzimaju vakuole, osobito dvije koje se otvaraju pri osnovici bia pusule (uloga nepoznata)

plastid

Golgijevo tjelo

alveole amfiesme

trihociste

vakuole i pusule

mitohondrij

popreni bi

dinokarion

uzduni bi

Dinoflagellata

iskljuivo autotrofne vrste rijetke; fotosintetski oblici openito su miksotrofne ili amfitrofne

heterotrofni nain ishrane filogenetski stariji oblici (slobodno ivui ili parazitski), bez plastida i apoklorini; uzimanje hrane: mizocitoza, fagocitoza(fagocitoza: direktna - preko citostoma kod atekatnih vrsta, indirektna: pomou pseudopodija koji stvaraju plat unutar kojeg se izluuju probavni enzimi kod tekatnih vrsta)

plastidi su najee smei (mogu biti uti ili zeleni), sadre klorofil a i c, karotene (perinidin) i ksantofile; obavijeni su s tri membrane (sekundarna endosimbioza) i veoma raznovrsni; rezervne tvari su krob, masti i ulja

membrane plastida

ona pjega je smjetena u podruju uzdune brazde (sulkusa), a zasjenjuje je vjerojatno uzduni bi


25

Dinoflagellata

razmnoavanjea) nespolno binarno dijeljenje, stijenka tijela puca koso u odnosu prema poprenoj brazdi; kod mitoze jezgrina ovojnica ostaje, a diobenio vreteno se stvara izvan jezgre; mikrotubuli diobenog vretena tijekom profaze ulaze u jezgru b) spolno poznato u nekih oblika

4

2 3

1

56

ivotni ciklus:

1. haplont

2. nespolno razmnoavanje (organski optereene vode cvjetanje mora)

3. spolno razmnoavanje (iscrpljene hranjive tvari)

4. pokretna planozigota (2n)

5. zaahurenje (hipnozigota)

6. planomejocita (mejoza) povoljni uvjeti u okoliu izlazak iz ahure

Dinoflagellata

Rod: Noctiluca vrste poznate po luminicsenciji u moru


26

N. scintillans morska, planktonska, fagotrofna vrsta atekatnih Dinoflagellata; uzronici su crvene ili zelene plime; sposobnost bioluminiscencije imaju zahvaljujui simbiozi s zelenim eukariotom Pedinomonas noctilucae

vrsta bez simbionta

vrsta sa simbiontom

Dinoflagellata

Dinoflagellata

Rod: Haplozoon nametnici u crijevu mnogoetinaa; zbog neuobiajene grae ranije svrstavani u mnogostanine ivotinje, a poslije u gomilice (truskovci)

Haplozoon axiothellae

Rod: Peridinium vrste rasprostranjenje u planktonu kopnenih i morskih voda; tijelo im obavija ljuturica graena od celuloznih poligonalnih ploica


27

Ceratium horridum

Ceratium tripos

Ceratium macroceros

Dinoflagellata

Rod: Ceratium na tijelu imaju rogolike izrasline

Ceratium hirudinella

Ceratium cornutum

Koljeno: Apicomplexa (Sporozoa) - truskovci

ALVEOLATA

poznato je oko 5.000 vrsta koje se iskljuivi paraziti, nesposobni za aktivan ivot izvan svog domadara

rasprostranjuju se pomou otporne spore (truske), koja sadri sporozoite(infektivne stadije u ivotnom ciklusu)

spora

sporozoiti


28

za probijanje u stanice domadara sporoziti imaju apikalni kompleks; potpuno razvijeni apikalni kompleks se sastoji iz:

konoida dva ili tri konoidna prstena koji okruuju konoid i povezani su s mikrotubulima ispod pelikule od 2 do 20 ljezdanih struktura koji se zovu roptri brojne cjevice nastale od Golgijevog tjeleca mikroneme, koje sadre enzime za probijanje u stanice domadara

sporozoit

apikalni kompleks

stanica domadara

konoid

konoidni prsten

mikroneme

roptri

konoid

konoidni prstenimikrotubuli

mikrotubuli

Apicomplexa

truskovci nemaju posebnih organela za kretanje (nemaju trepetljike, niti pseudopodije, ali mikrogamete imaju bi), ve se kreu klizanjem ili svijanjem tijela

na bonim stranama tijela imaju jednu ili vie pora koje slue za uzimanje hrane (pinocitoza)

pelikula se sastoji iz vanjske stanine membrane i dvije unutranje membrane; unutranje membrane su ustvari membrane jako spljotenih alveola, koje u potpunosti okruuju citoplazmu, izuzev na mjestima gdje se nalazi apikalni kompleks, pore i stranji dio tijela na kojemu se odvija egzocitoza

ispod pelikule su mikrotubuli u stanici se nalazi jedan plastid

apikoplast, obavijen s tri membrane; smatra se da sudjeluje u sintezi lipida i neophodan je za opstanak stanice

jezgra

endoplazmatska mreica

apikoplastmitohondrij

subpelikularni mikrotubuli

mjesto za egzocitozu

unutranje membrane (spljotene alveole)

vanjska membrana apikalni

kompleks

Apicomplexa


29

truskovci imaju haploidni ivotni ciklus (svi stadiji su haploidni izuzev zigote), u kojemu se izmjenjuje nekoliko karakteristinih stadija:

sporozoit (1N) infektivni stadiji u ivotnom ciklusu, koji ulaze u stanice domadara trofozoit (1N) oblik koji iz stanica domadara uzima hranjive tvari i raste merozoit (1N) stadij koji nastaje nespolnim razmnoavanjem trofozoita; trofozoiti mogu proi jedan ili vie ciklusa razmnoavanja viestrukim dijeljenjem (shizogonija), te nastaju brojni merozoiti koji ire zarazu unutar domadara gamont (1N) pojedini trofozoiti se diferenciraju u gamonte koji stvaraju muke i enske gamete (gametogeneza); pri tome se najee muki i enski par gamonata obavije ahurom unutar koje viestrukim dijeljenjem stvaraju brojne gamete

zigota (2N) nastaje spajanjem gameta; zigota se obavije ovojnicom (sporom) unutar koje najprije prolazi mejotiku diobu, stvarajui 1N jedinke, a zatim i mitotikediobe, pri emu nastaju sporozoiti (sporogonija)

TROFOZOIT

MEROZOIT

shizogonija

GAMONT

gametogeneza

GAMETAZIGOTA

SPOROZOIT

sporogonija (s mejozom)

Apicomplexa

Apicomplexa

Poznato oko 4.800 vrsta rasporeenih u tri razreda:

1. Gregarinea gomilice2. Coccidea titarci3. Haematozoea - krvotruskovci

I. razred: Gregarinea{Gregarinida} GOMOLICE

parazitiraju u probavnom sustavu i tjelesnim upljinama mekuaca, kolutiavaca, lankonoaca i platenjaka

rijetki su patogeni oblici

primarni domadari lankonoci

trofozoiti i gamonti ive ekstracelularno


30

Apicomplexa

na tijelu trofozoita se razlikuju:

epimerit pomou kojeg se parazit

privrsti za stanicu domadara

protomerit

deuteromerit s jezgrom

stariji trofozoiti gube epimerite, zdruuju se u parove u sizigiji (sizigija trajna fizika povezanost dviju jedinki od kojih jedna ima ulogu mujaka - primit, a druga enke - satelit)

SHIZIGIJA

Apicomplexa ivotni ciklus Gregarina:

1. sporozoiti ulaze u stanice crijevnog epitela domadara, gdje se hrane i postaju trofozoiti2. stariji trofozoiti gube epimerit i prelaze u lumen crijeva3. u lumenu trofozoiti se zdruuju u parove (sizigija) i nastavljeju rasti4. kada je rast zavren oko para u sizigiji se stvara ahura (gamontocist), koja dospije van tijela domadara 5. i 6. unutar gamontocista nastaju gamonti koji multipnim dijeljenjem stvaraju gamete7. spajanjem gameta nastaju zigote, od kojih se svaka obavije ahurom (sporocistom); u sporocisti se nakon mejotike i mitotikih dioba obrazuje 8 sporozoita; sporocisti se oslobaaju iz gamontociste8. sporociste pojedu nove jedinke domadara, a u njihovom probavilu se oslobaaju sporozoiti


31

Apicomplexa

II. razred: CoccideaTITARCI

nametnici na brojnim kraljenjacima

trofozoiti ive intracelularno

Rod: Toxoplasma

Toxoplasma gondii uzronik je toksoplazme ptica i sisavaca, iji je glavni nosilac maka; nametnik stvara otporne ciste koje sadre stanice toksoplazme u brojnim tkivima, osobito u mozgu; kod odraslih ljudi bolest nema teih posljedica, ali je opasna prenatalna bolest kojom se embrio zarazi kroz posteljicu; oteenje mozga, mrenice i jetre esto uzrokuju smrt, sljepou ili uticu

ApicomplexaIII. razred: Haematozoea

{Haemosporidia}KRVOTRUSOVCI

svi su krvni nametnici s izmjenom domadara: lankonoaca (pravi domadar) i kraljenjaka (meudomadar)

apikalni kompleks sporozoita i merozoita reducitan bez konoida i konoidnih prstenova

konoid prisutan samo kod pokretne zigote (ookinet)

sporozoiti u krvi

trofozoiti u eritrocitima

merozoiti u stanicama jetre

Rod: Plasmodium parazitira u eritrocitima ovjeka i uzrokuje malariju (Plasmodium falciparum, P. malariae, P. vivax, P. ovale)

Kod ovjeka malariju prenose komarci iz roda Anopheles


32

1. ubodom zaraenog komarca sporozoiti ulaze u tijelo i u jetri se mnogostruko dijele shizogonijom, stvarajui jednu ili vie generacija merozitia

2. merozoiti ulaze u crvene krvne stanice, rastu u trofozoite, te shizogonijom stvaraju nove generacije merozoita, koji se oslobaaju iz izjedenih eritrocita i napadaju druge (to kod ovjeka uzrokuje napad groznice koji je posljedica djelovanja otrova nastalih pri razgradnji zaraenih eritrocita)

Apicomplexa ivotni ciklus Plasmodium sp. - haploidni s izmjenom domadara:

OVJEK KOMARAC

1

2

3

3. neki od merozoita se razvijaju u muke i enske gamonte koji se dalje razvijaju samo ako se nau u elucu komarca (nova jedinka komarca se zarazi ubodom zaraenog ovjeka)

4. u elucu komarca gamonati sazriju u gamete, ijim spajanjem nastaje pokretna zigota ookinet, koja putuje kroz stijenku eluca i smjesti se na njegovoj vanjskoj strani

5. unutar zigote se jezgra mnogostruko dijeli, te iz svake se formira sporozoit; iz nastale oociste (sporociste) izlaze sporozoiti i ulaze u slinske lijezde komarca, odakle se prenose u novog domadara

gamonti 4

5

ivotni ivotni ciklusciklus

Plasmodium Plasmodium sp.sp.

Apicomplexa


33

ALVEOLATAKoljeno: Ciliata -

trepetljikai

monofiletika skupina s vie od 8.000 vrsta, iroko rasprostranjenih u kopnenim vodama, moru i intersticiju

svi su heterotrofni oblici, a 1/3 su vanjski ili unutranji komenzali ili paraziti

tijelo trepetljikaa je razliito graeno, polarno je (razlikuju se prednji i stranji kraj tijela) i uglavnom asimetrino; pojedini oblici su radijalno simetrini, s ustima na prednjem kraju tijela

uglavnom su slobodni i pokretni oblici, a samo pojedine vrste su sjedilake i grade kolonije

veliina im varira od 10 do 4500 m

imaju trepetljike meu kojima se razlikuju:

tjelesne (somatine) trepetljike nalaze se po itavom tijelu usne (oralne) trepetljike povezane su s usnim podrujem

usne trepetljike

tjelesne trepetljike

kod jednostavnijih skupina trepetljike prekrivaju itavu praivotinju i rasporeene su u usporednim nizovima

kod vie specijaliziranih skupina trepetljike su ograniene samo na neke dijelove tijela ili su u obliku cira

ciri

Ciliata


34

trepetljike rasporeene u usporedne nizove ine kinetiki aparat trepetljkaa, koji se sastoji iz:

Ciliata

trepetljike bazalnog tjeleca (kinetosoma) vlakanaca koja povezuju kinetosome i nalaze se s njihove desne strane -kinetodezme

kinetosomi i kinetodezme postoje u svim stanjima ivotnog ciklusa, bez obzira na stupanj redukcije povrinske trepetljikavosti

kinetodezme

Ciliata

graa trepetljike:stanina

membrana9 perifernih parova mikrotubula prolaze kroz pelikulu u citoplazmu

stvarajui kinetosom

sredinji par mikrotubula zavrava na pelikuli

kinetosom

pelikula

kinetosom

pelikula


35

trepetljike oko citostoma esto su specijalizirane i slue za prehranu

Ciliata

cilijarne membrane

usne membranele

Vorticela sp.

Stentor sp.

Ciliata

tijelo trepetljikaa pokriva sloeno graeni korteks

pelikula stanina membrana, alveole, epiplazma s mikrotubulima

infraclijatura kinetidi

graa korteksa:


36

Ciliata

kinetidtrihocist

kinetosom

kinetodezma

trepetljika

alveola

stanina membrana

kinetid prostor oko jedne (monokinetid), dvije (dikinetid) ili vie (polikinetid) trepetljika

graa kinetida:

kinetosom kinetodezmalno vlakno transverzalna mikrotubularna vrpca postcilijarna mikrotubularna vrpca

transverzalna mikrotubularna vrpca (usmjerena bono)

postcilijarna mikrotublarnavrpca (usmjerena ka stranjem kraju)

kinetodezmasainjena od

mikrofilamenata

Ciliata

kretanje trepetljikaa:

vrlo pokretne praivotinje, s brzinom kretanja od 0,4 do 2 mm/s (najbri biai se kreu do 0,2 mm/s)

brzo kretanje omogueno radom brojnih trepetljika

trepetljike se kreu metakrono, u valovima

kretanje papuice: udaranje trepetljika je koso u odnosu na longitudinalnu os tijela, to uzrokuje plivanje rotiranjem oko osi


37

Ciliata

vrlo specijalizirani oblici imaju tjelesne trepetljike modificirane za hodanje, pa im je tijelo diferencirano na lenu i trbunu stranu, a trepetljike su reducirane i zadrale su se u obliku cira samo na nekim mjestima s trbune strane

neki trepetljikai (osobito sjedilaki oblici) mogu kontrahirati cijelo tijelo ili jedan njegov dio stezanjem mionema

Stylonychia mytilus

Vorticela sp.

Ciliata

ispod korteksa su ekstrusomi (tjeleca koja se oslobaaju na odreeni podraaj) mogu biti rasporeeni po cijelom tijelu ili su ogranieni na pojedina podruja

najei ekstrusomi kod trepetljikaa su trihocisti, toksocisti, mukocisti


38

Ciliata

stanina usta (cytostom)

stanino drijelo (cytopharynx)

prehrana trepetljikaa: slobodno ivui oblici uglavnom su fagocitiki (detritivori, bakteriovori, herbivori i predatori)

usni otvor - ne postoji samo kod nekih skupina (sisarci i bezustai); u primititvnijih skupina je smjeten na prednjem dijelu tijela, a kod veine je vie ili manje pomaknut prema stranjem dijelu

stanino drijelo nastavlja se na usnu upljinu, a na njegovom terminalnom kraju nastaju hranidbeni mjehurii

odvedeniji oblici ispred staninih usta imaju preoralnu komoricu, koji ine usno predvorje, opskrbljeno trepetljikama koje su dio tjelesne trepetljikavosti i usna upljina s razvijenom usnom trepetljikavou

hranidbeni mjehuri

usno predvorje (vestibulum)

usna upljina

pri hranjenju imaju vanu ulogu trepetljike i njihovi derivati cilijarno hranjenje; pomou trepetljika mnogi oblici probiru hranu (penikulus i quadrulus papuice)

Ciliata

usnu aparaturu predatorskih oblika uglavnom ine samo stanina usta i stanino drijelo

Didinium sp.

Paramecium sp.


39

Ciliata

ishrana Didinium sp.: hrani se drugim trepetljikaima, osobito papuicama koje omami toksocistima; prednji dio njegovog tijela ima izboinu poput rila, s usnim otvorom na vrhu; grabeljivac prisloni izboinu na plijen, i fagocitira plijen; uzimanje velikog plijena omoguavaju mu st. usta koja se mogu proiriti toliko koliki je promjer tijela

Ciliata

ishrana sisaraca (Suctoria) sesilne predatorske vrste s lovkama (tentakulima) koje su oblika bodlje, ili su na vrhu proireni; svaka lovka u unutranjosti ima cijev okruenu kontraktilnim ovojem mikrotubula (koji omoguavaju brzu fagocitozu), te nosi specifine ekstrusome haptociste; u dodiru s lovkom u plijen se ispuste haptocisti, koji ga paraliziraju i prilijepe, te se pomou lovke usisa hrana u tekuem obliku


40

Ciliata

probavljanje hrane na kraju staninog drijela estice hrane prelaze u hranidbene mjehurie; nakon to hranidbeni mjehuri dostigne odreenu veliinu, odvaja se od staninog drijela, a na njegovom mjestu se stvara novi mjehuri; odvojeni hranidbeni mjehuri zapoinje cirkularno kretanje kroz endoplazmu cikloza

stanino drijelo

hranidbeni mjehuri u nastajanju

cikloza

Ciliata

nastanak hranidbenog mjehuria

hranidbeni mjehuri spaja se s acidisomima, koji smanjuju pH mjehuria na 3; spajanjem s

lizosomima hrana se probavlja

probavljene tvari isputaju se u citoplazmu, a pH

mjehuria raste

neprobavljeni ostatci izbacuju se kroz citoporkt

hranidbene estice uzimaju se fagocitozom u podruju citostoma

cikloza:


41

Ciliata

ekskrecija i osmoregulacija:

steljivi mjehurii

Ciliata

jezgreni dimorfizam svi poznati trepetljikai imaju dva oblika jezgara:

mikronukleus generativna jezgra

makronukleus somatina polimorfna jezgra koja ne sudjeluje u spolnom razmnoavanju, ali je odgovorna za sintezu RNA i normalan stanini metabolizam. Tijekom diobe nestaje i ponovno se izgrauje iz novog mikronukleusa

svaka stanica ima od 1 do 20 diploidnih mikronukleusa i jedan ili vie poliploidnih makronukleusa

makronukleus


42

Ciliata

nespolno razmnoavanje:

popreno binarno dijeljenje diobena ravan sijee poprijeko kinetiki sustav

pupanje znaajno za brojne sesilne trepetljikae

Ciliata

spolno razmnoavanje:

konjugacija ne postoje slobodne gamete, ve se dvije jedinke spoje i izmjene mikronukleuse

konjuganti

diploidni mikronukleus

MEJOZA

haploidni mikronukleus

izmjena mikronukleusa

spajanje mikronukleusa

diploidni mikronukleus

amitotika dioba

makronukleusa

konjugacija

razmnoavanje

legenda:


43

Ciliata

klasifikacija:

I. razred: Karyorelictea

II. razred: HeterotricheaRAZNOTREPETLJIKAI

Loxodes sp.

Stentor coeruleus- trubica

Ciliata

III. razred: SpirotricheaZAVOJNOTREPETLJIKAI

IV. razred: Litostomatea

Stylonychiyamytilus

Tintinnopsis sp.

Didinium sp.


44

Ciliata

V. razred: Phillopharingea

Tokophrya sp.

VI. razred: Oligohymenophorea

Paramecium caudatum

Vorticella sp.

AMEBOIDNI PROTOZOA (SARCODINA SLUZAVCI)


Forn

icat

a

Para

basa

liaEu

glen

ozoa

Din

ofla

gella

taA

pico

mpl

exa

Cilia

ta

Dia

tom

eae

Chry

spoh

yta

Phae

ophy

taO

omyc

etes

(P

hyco

myc

etes

)

Cerc

ozoa

Fora

min

ifer

aRa

diol

aria

Rhod

ophy

ta

Chlo

roph

yta

Char

ophy

ceae

BILJ

KE

Myx

omyc

etes

Gym

noam

oeba

e

Enta

moe

bae

Nuc

lear

iidae

GLJ

IVE

Choa

nofl

agel

lata

IV

OT

INJE


zelene alge


Eukarya


45

AMOEBOZOAUnikonta

kreu se lobopodijima (prstastim pseudopodijima) barem u jednom dijelu ivotnog ciklusa

osim za kretanje lobopodiji slue i za uzimanje hrane

ektoplazma

endoplazma

AMOEBOZOA

ameboidne stanice mogu biti gole ili s ljuskom

mitohondriji s tubularnim kristama, kod pojedinih oblika sekundarno su nestali

veina vrsta kopnenih voda imaju steljive mjehurie

najee su jednojezgrene, samo pojedine vrste mnogojezgrene

nepovoljne ivotne prilike esto provedu u ahuri

oblici s bievima najee imaju jedno bazalno tjelece i jedan bi; rijetko dva

steljivi mjehuri (kontraktilna vakuola)

hranidbeni mjehuriicitoplazma

jezgrica

jezgra

mitohondrij

pseudopodijstanina

membrana


46

AMOEBOZOA

razmnoavaju se binarnim dijeljenjem, rjee multipnim dijeljenjem

stanovnici su kopnenih voda, mora i tla, a pojedine vrste ive kao komenzali ili paraziti

klasifikacija:

I. razred: GymnoamebeaGOLE AMEBE

Amoeba proteus

Arcella okruglasta ljuska je izgraena od pseudohitina; vrste ovog roda su este na podvodnim biljkama, vlanoj mahovinama i dnu stajaih voda gdje se najee hrane dijatomejama, zelenim algama, te razliitim biaima i trepetljikaima; pojedine vrste se mogu nai i u tlu

Difflugia ljutura je oblika pehara ili balona s velikim otvorom; izgraena je od organske tvari s uloenim stranim esticama

AMOEBOZOAII. razred: Testacea

OKUENI


47

AMOEBOZOA

amebe s jednim ili nekoliko nepokretnih bieva

nemaju mitohondrija, a reducirani su i diktiosomi Golgijevog tjeleca

Entamoeba histolytica srdoboljina ameba ivi u debelom crijevu ovjeka, gdje uzrokuje griu ili dizeneteriju

III. razred: Archamoebea

ovjek se zarazi hranom ili vodom zagaenom fekalijama u kojima ima zaahurenih ameba

iz ahure u crijevo izlaze amebe minuta oblika, koje iz srednjeg

putuju u debelo crijevo

zaahurena ameba ulazi u probavilo ovjeka

amebe minuta oblika nije opasna jer se hrani crijevnim

bakterijama Eserichia coli

ljudi mogu bez posljedica godinama nositi nametnika,

pa se zovu zdravim nositeljima srdoboljine

amebe

poremeaj u radu crijeva uzrokuje prelazak u opasni histolitika oblik, koji izjeda sluznicu crijeva i hrani

se eritrocitima

u debelom crijevu ovjeka minuta oblik se binarno dijeli, te se zaahuri

zaahurena ameba stolicom izlazi van organizma

histolitika oblik moe prodrijeti i u jetru, a bolest se oituje

proljevom koji se izmjenjuje s tvrdom stolicom, grevima,

osjetljivou u predjelu jetre, gubitkom apetita, umorom i sl.

ivotni ciklus vrste Entamoeba histolytica


48

Koljeno: Foraminifera -krednjaci

Rhizaria

protisti s filopodijima i retikulopodijima, kojima uzimaju i probavljaju hranu

veina vrsta obavijena je ljuskom razliitog oblika:

Foraminifera


49

Foraminifera

ljuska moe biti izgraena od: organske, pseudohitinske membrane, rijee od galertaskog ovoja organske osnovne tvari s uloenim CaCO3 koji izluuje sam krednjak od organske tvari s uloenim drugim esticama, osobito pijeska organske osnovne tvari s CaCO3 i stranim esticama u rijetkim sluajevima od SiO2

ljuska se sastoji iz komorica, koje se meusobno odijeljene pregradama na svakoj pregradi je otvor koji povezuje komorice

Foraminifera

na ljusci se nalazi i jedan ili vie otvora kroz koje izlaze pseudopodiji perforirani foraminifera na stijenkama ljusaka nalaze se mnogobrojne upljine imperforata krednjaci bez upljina na stijenkama ljusaka

ljuska moe biti izgraena samo od jedne komorice Monothalamia ili vie komorica - Polythalamia

Monothalamia Polythalamia


50

Foraminifera

politalamija zapoinju svoj rast s poetnom komoricom prolokulus, na koju se nastavljaju ostale komorice po odreenoj pravilnosti:

uniserijalne ljuske komorice se niu

ravno

biserijalne ljuske naizmjenino nizanje u

dva reda

triserijalne ljuske nizanje u tri reda

planispiralne ljuske zavojito nizanje oko

jedne ravne osi

miliolidne ljuske novonastala klijetka s prethodnom tvori kut

od 180

trohospiralne ljuske zavojito nizanje oko zavojite osi

prema veliini poetne komorice jedinke mogu biti:

makrosferine mikrosferine

Foraminifera

specifian ivotni ciklus: izmjena generacija izmeu haploidnog gamobionta i diploidnog agamobionta (esta kod biljaka)

mladi gamonti - embrioni koji su napustili majinu ljusku rastu i

postaju haploidne jedinke, gamonti

kod nekih vrsta iz embriona nastaje shizont

nespolnim razmnoavanjem iz shizonta nastaje odrasli gamont

gamete imaju dva ili tri bia, ili su bez bieva i ameboidne

kopulacijom gameta nastaje zigota

iz zigote se razvija diploidni agamont; agamonti nastaju oplodnjom malih izogameta, te imaju malu poetnu

komoricu mikrosferina generacija; nakon mejoze iz agamonata nastaju

embrioni

gamonti su makrosferini jer se razvijaju iz velikih embriona makrosferina generacija; iz

gamonata nastaju male izogamete


51

Foraminifera

do danas je opisano oko 275.000 preteno fosilnih vrsta recentne vrste su primarno morski, bentoski oblici, ive u pijesku ili mulju, a

neke vrste su planktonske (npr. Globigerina) pojedine vrste se mogu nai u boatim vodama, a

samo rijetke (Allogromia i Leiberkhenia) u vodama na kopnu (sve do 1934. smatrani iskljuivo morskim oblicima)

esto ive u simbiozi s obojenim biaima ljuturice uginulih krednjaka prekrivaju 1/3 morskog

dna, a fosilne vrste, osobito porodice Nummulitidae, izgradile su velike naslage vapnenca i pjeenjaka

Globigerina sp.

numuliti veliki krednjaci (10 do 15 cm u promjeru), najvaniji fosili oceana, nestali krajem tercijara; piramide u Egiptu su gotovo u potpunosti izgraene od sedimenata nastalih taloenjem ljuturica numulita

Foraminifera

neki od predstavnika u Jadranskom moru:

Textularia agglutinans

Elphidium crispum

Elphidium advenum

Quinqueloculina costata

Haynesina depressula Bulimina marginata


52

Koljeno: Radiolaria -zrakai

Rhizaria

nestanini oblici, poznati po sloeno graenom skeletu uglavnom su slobodni, veliine od 30 do 300 m pojedine vrste grade kolonije, koje se sastoje iz brojnih jedinki povezanih

zajedno elatinoznim matriksom; kolonije mogu biti duge i po nekoliko metara

s obzirom na grau skeleta do danas je opisano oko 8.000 vrsta (fosilnih i recentnih)

iskljuivi su stanovnici morskog planktona; najbrojniji i najraznovrsniji su u morima tropskog i subtropskog podruja, osobito u vodama bogatim hranjivim tvarima

u morskom stupcu najee se mogu nai do 100 m dubine (vjerojatno zbog simbioze s algama)

Radiolaria

svi zrakai imaju sredinju ahuru koja citoplazmu dijeli na interkapsularnu i ekstrakapsularnu

podruje je u kojemu se deavaju svi najvaniji procesi u stanici: razmnoavanje, disanje, te biokemijske sinteze

INTERKAPSULARNA PLAZMA:

sadri jednu ili vie jezgri, velike mitohondrije s tubularnim kristama, Golgijevo tjelece, lizosome, endoplazmatsku mreicu, ribosome, vakuole i rezervne tvari, uglavnom kapljice ulja i masti u citoplazmi unutar sredinje ahure nalazi se i aksoplast specijalizirano podruje iz kojeg izlaze aksopodiji oblik sredinje ahure varira od vrste do vrste

sredinja ahura


53

Radiolaria

sastoji se iz tankog sloja kompaktne citoplazme i jako vakuoliziranog podruja kalime unutar kalime nalaze se hranidbeni mjehurii, alveole mjehurii ispunjeni plinovima (slue za plutanje), te u nekim sluajevima simbiotske alge i cijanobakterije iz kalime izlaze brojni pseudopodiji u obliku filopodija, rizopodija i aksopodija; pseudopodiji slue za hvatanje hrane, te pomau pri lebdenju pojedine vrste skupine Spumellaria imaju tzv. aksoflagelum nastavak nastao spajanjem vie aksopodija

EKSTRAKAPSULARNA PLAZMA:

Radiolaria

veina zrakaa ima skelet izgraen od opala (SiO2 x nH2O) ili celestita (SrSO4), ali postoje i vrste bez skeleta

skelet ine iglice koje mogu biti jednostavno razbacane u citoplazmi, ili njihovim stapanjem nastaju sloeni geometrijski oblici koji okruuju sredinju ahuru ili su s njom povezani - radijalne bodlje

kod ivih oblika skelet je uloen u citoplazmu (obavijen staninom membranom), a titi stanicu od puknua prilikom razrjeivanja morske vode

najvei dio skeleta se nalazi u ekstrakapsularnoj plazmi

nakon to zrakai uginu ljuturice padaju na morsko dno gdje mogu stvoriti debele naslage radiolarijskog mulja; stijene nastale iz radiolarijskih sedimenata zovu se radiolariti, a grade ih samo zrakai iz skupine Polycistinea (koji izluuju stabilni opal)


54

Radiolaria

zrakai se dijele u dvije skupine: Polycistinea i Acantharia

Polycistinea

imaju sferinu ili ovalnu sredinju ahuru koja moe biti jednostruka ili dvostruka sredinja ahura je izgraena od hitina ili pseudohitina i pigmentirana je probuena je porama, ime su ekstrakpsularna i interkapsularna plazma povezane:

* kod Spumellaria sredinja ahura je sa svih strana probuena porama* Nassellaria imaju samo jednu poru na bazalnom polu

Lithomelissa setosa

RadiolariaPolycistinea

skelet ukoliko postoji izgraen je od kremenih iglica (spikula); katkada iglice mogu potjecati i od drugih organizama, to su kao plijen uli u kalimu skelet moe biti radijalno ili bilateralno simetrian

vrste iz skupine Spumellaria su radijalno simetrini, najee kuglastog oblika s zrakastim iglicama; stapanjem iglica u citoplazmi nastaje jedna ili vie koncentrinih ljuski (sfera); Spumellaria najee imaju nekoliko sfera unutar sredinje ahure, od kojih se vanjska naziva kortikalna sfera, dok su ljuske u unutranjosti medularne sfere; ljuske su meusobno povezane radijalnim bodljama razliite debljine, koje poinju na prvoj unutarnjoj medularnoj sferi (ne sastaju se u sreditu stanice kao kod Acantharia); skelet ine dva tipa iglica: 1.primarne iglice koje se nastavljaju na radijalne bodlje na kortikalnoj sferi i 2. sekundarne iglice koje poinju na kortikalnoj sferi, ali nisu poduprte radijalnim bodljama; osim kuglastih oblika Spumellaria mogu biti i ovalni, oblika diska i zavojiti

primarna iglica

sekundarna iglica

radijalna bodlja

medularne sfere

pora

kortikalna sfera


55

Radiolaria

SPUMELLARIA:

Saturnalis sp.

Hexacontium pachydermum

Collozoum(kolonija bez skeleta)

Hexancistra quadricuspis

RadiolariaPolycistinea

Nassellaria su najee bilateralno simetrini oblici s karakteristino graenim iglicama: sastoje se od sredinje bodlje (MB) s vrnim (A) i lenim (D) nastavcima na jednoj strani, te trbunim (V) i bonim (L) iglicama na drugoj strani bodlje

kod jednostavnijih oblika skelet je izgraen samo od pojedinanih iglica, dok kod razvijenijih postoji vanjska ljuska koja obavija iglice i koja se sastoji iz nekoliko dijelova: cephalis, thorax i abdomen; thorax na sebi moe imati nastavke koji se zovu krila

vrna bodlja

cephalis

krilo

sredinja ahura (crveno)thorax

abdomen

simbiont (uto)

pora

pseudopodij


56

Radiolaria

Podocyrtis mitra

Lychnocanoma sp.

Lamprocyclas maritalis

Lophospyris pentagona

Cecryphalium sestrodiskus

Cycladophora goetheana

NASSELLARIA:

RadiolariaAcantharea

kuglasti oblici s tankom plazmatskom sredinjom ahurom koja citoplazmu dijeli na interkapsularnu (endoplazmu) s organelima, simbiotskim zooksantelama i rezervnim tvarima i ekstrakapsularnu (ektoplazmu) skelet se sastoji najee od 20 radijalno rasporeenih iglica izgraenih od SrSO4 iglice su rasporeene prema tzv. Mllerovu zakonu: na ekvatoru, dvjema obratnicima i dvama polarnim krugovima

iglice probijaju sredinju ahuru i sastaju se u sreditu tijela na iglice su privrene miofriske, koje sudjeluju u izgradnji hidrostatikog aparata: sastoji se od galertastog ovoja a vanjskom i unutranjom membranom, koja sadri elastina vlakanca

sredinja ahura miofriska

Documents

3 PROTOZOA Taksonomija