3/20142 HRVATSKA FILATELIJA 3/2014 To nam ostaje kao trajno sje-ćanje i zapis u filateliji RH ,a mi tvoji prijatelji zahvalni smo ti na svemu što si svojim entuzijazmom i predanim

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

3/2014

26.-28. rujna 2014.međunarodna filatelistička izložbaIS

SN 1

331-

1093

800 GODINA VRATNICA SPLITSKE KATEDRALEPrigodnim poštanskim blokom s jednom markom Hrvatska pošta obilježila je 800. obljetnicu vratnica splitske katedrale – jedno od rijetkih sačuvanih djela drvenih romaničkih reljefa. Motiv marke je detalj vratnica izrađenih od orahovine, rad domaćeg majstora – rezbara i slikara Andrije Buvine.

Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima od 23. rujna 2014. godine.

www.posta.hr

1

3/2014 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE, PRIJATELJE I POZNANIKE DA NAS JE NAPUSTIO MIRKO KOVAČIĆ, ČLAN NADZORNOg ODBORA HFS

3 ZAJEDNIČKA IZLOŽBA HRVATSKA - ŠPANJOLSKAMladen Vilfan

6 ODRŽAN REDOVITI KONgRES FEPA Mladen Vilfan

8 DAMIR NOVAKOVIĆ - PRVI EUROPSKI FEPA FILATELISTIČKI SUDAC U HRVATSKOJ FILATELIJIMladen Vilfan

11 DIPLOMATSKI ALBUM POŠTANSKIH MARAKA RHZoran Vlahović

13 MEđIMURSKO NESLUŽBENO LOKALNO PRIVREMENO IZDANJE 1941 - NAČIN I POSEBNOSTI PRETISKIVANJAAleš Marinšek

21 OBLJETNICA VELIKOg RATAIvo Aščić

24 SVJETSKO NOgOMETNO PRVENSTVO U BRAZILUMirjana Saks i Saša Ivanović

25 POŠTA NA TLU DANAŠNJE REPUBLIKE MAKEDONIJE (5. DIO)Tomislav Trpkovski

32 RUČNI PRETISCI FIUME NA MAđARSKIM POŠTANSKIM MARKAMA (2. DIO)Nenad Rogina

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Mladen Vilfan

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordan Akrapglavniurednik: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 3/2014

To nam ostaje kao trajno sje-ćanje i zapis u filateliji RH ,a mi tvoji prijatelji zahvalni smo ti na svemu što si svojim entuzijazmom i predanim ra-dom dao za djelovanje i opsta-nak društva.

Zavidne zbirke maraka članova HFD-a odnio je rat. Trebalo je snage za novi po-četak. Ti si bio inicijator tog nečeg novog. Vjerovao si u to i onda kad su neki među nama

mislili da to nema nikakvog smisla ni izgleda sa uspjeh.

Po tko zna koji put bio si u pravu. HFD Vukovar postoji a članovi su opet „poslagali neke šarene papiriće“ i stvorili nove vrijedne kolekcije.

Oni najmlađi, ako ustraju, znat će reći da ih je ČIKA MIRKO uveo u svijet filatelije, a mi, sada već članovi sa podosta staža sa ponosom i sjetom sjećat ćemo se dana kada si nam da-vao poticaj da krenemo ispočetka, pa i onda kada se činilo da je sve izgubljeno.

Ne ćemo to zaboraviti. HVALA TI

Danas kad se u ime vuko-varskih filatelista opraštamo od Tebe ne nalazim prave ri-ječi koje bi ocrtale tvoj dopri-nos ovom hobiju ili kako to neki vole kazati „sakupljanje i slaganje šarenih papirića“. Možda se to nekome tako i čini, ali iza toga ima i nešto znatno više. To je druženje, nadmetanje, prijateljstvo pa i zadovoljstvo kada kao poje-dinci ili grupa ostvarimo neki zacrtani cilj.

Neću nizati ni nabrajati sve poticaje, zaslu-ge i doprinose koje si Ti osobno, svojim radom dao našem Društvu i gradu - svom Vukova-ru. Ima toga poprilično što bi valjalo reći, a ja ću podsjetiti na nešto što samo neki znaju a nosi trajni spomen na Tvoj rad.

Svima nam je poznata ona crna marka razrušenog Vukovara koju je HP izdala po-vodom 20 godina stradanja Vukovara u Do-movinskom ratu. Inicijativu za obilježavanje ovog tužnog događanja dao si Ti a Društvo je proslijedilo kao prijedlog za ediciju maraka RH 2011 g.

Od tada, mi koji to znamo, ponekada spo-menemo to kao „onu našu - Kevetovu marku“.

OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE, PRIJATELJE I POZNANIKE

DA NAS JE NAPUSTIOMIRKO KOVAČIĆ,

član Nadzornog odbora HFS

3


Troškove puta i dopremu i povrat izložaka svaka strana snosi sama.

Izložba se ponavlja 2016. godine u Španjol-skoj sa istim ili drugim izlošcima.

Popratna događanja:

Izdavanje zajedničke serije maraka Španjolske i Hrvatske pošte.

Hrvatska i Španjolska pošta će u povo-du 75. obljetnice HFS izdati zajedničku seriju maraka na temu ,,stari obrti” a pro-mocija serije je predviđena na dan otvara-nja izložbe.

Dva stručna predavanja - seminara španjolskih sudaca za suce i izlagače u Hrvatskoj.

Mjesto održavanja: Umjetnički paviljon, Zagreb

Vrijeme održavanja: 31.3. – 4.4.2015. / utorak-nedjelja /

Pokrovitelji izložbe :gradonačel-nik grada Zagreba i Gradska skupšti-na grada Zagreba.

Broj vitrina : 200 sa po 12 listova.Izložba je natjecateljska uz mo-

gućnost da svaka zemlja izloži po je-dan izložak do 10 vitrina u počasnom razredu.

Izložbeni razredi: tradicionala, poštanska povijest, tematika, cjeline, mladež i literatura.

Izlošci su iz korpusa nacionalnih filatelija Hrvatske i Španjolske / osim tematskih izložaka /.

Broj vitrina po izlošku : 5-10, mladežni 2-5. Svaki izložak popraćen je opširnim sinopsisom na engleskom i CD kompletnog izloška, koji se dostavlja sucima 15 dana unaprijed. Pojedi-ni izlagač može prijaviti po dva viševitrinska izloška pod uvjetom da nisu iz istog razreda.

Počasni gosti predsjednik FEPA i predsjed-nik FESOFI.

Sudački žiri se sastoji od 5 članova – pred-sjednik žirija je nacionalni sudac HFS.

Španjolski savez /FESOFI/ daje nacional-nog komesara + 1 suca.Hrvati daju predsjedni-ka žirija + 3 suca.

Španjolski komesar je ujedno stručni kon-zultant hrvatskih sudaca za španjolske izloš-ke, a HFS imenuje člana Ekspertnog tima HFS za stručnog konzultanta španjolskom sucu za hrvatske izloške.

ZAJEDNIČKA IZLOŽBA HRVATSKA - ŠPANJOLSKA

U povodu 75. godišnjice osnivanja hrvatskog filatelističkog saveza

Mladen Vilfan

4


5


6


ma lošeg i nedemokratskog rada Boarda FIP, svjetske filatelističke federacije, predvođe-nog predsjednikom Tayem, koje je došlo do izražaja i na izbornom kongresu FIP u Seoulu u kolovozu ove godine.Odbijeni su na ne-demokratski način svi prijedlozi za izmjene statuta FIP, koje su podnijele vrlo jake fede-racije SAD,Velike Britanije, Portugala i Ci-pra, pravnim smicalicama bez prave rasprave o sadržaju prijedloga. Europski kandidat za predsjednika FIP Cipranin Nicos Rangos nije uspio u svojoj kandidaturi. Opširna rasprava je ukazala da dio odgovornosti za neuspjeh snosi i sam kandidat kasnom kandidaturom ali i izostankom snažnije podrške druge dvi-je kontinentalne organizacije.

Usvojen je i program europskih izložbi pod patronatom FEPA u slijedećim godinama.

U 2015. održat će se dvije izložbe u Ateni i Londonu, a za 2017. je predviđena europska izložba u Turku, Finska.

Izložba predviđena za Milano došla je u pitanje jer organizatori još uvijek nisu uspjeli osigurati financiranje izložbe.

Za HFS je vrlo važan bio svečani dio kon-gresa kada je predsjedniku HFS na svečan način uručena povelja FEPA za izvanredni do-prinos razvoju europske filatelije i uspješnoj suradnji sa FEPA. Ovo priznanje dodjeljeno je HFS-u u povodu 25.obljetnice FEPA.

To je svakako veliko priznanje ne samo ovoj nego i prethodnim generacijama naših filatelista, koji su uložili veliki trud u uspješ-nom sudjelovanju na regionalnim, europskim i svjetskim izložbama, ali i seminarima i osta-lim aktivnostima FEPA, neke od kojih smo i mi organizirali.

Nakon završenog kongresa ostaje utisak da se europska filatelija pod agilnim novim pred-sjednikom Jose Ramon Morenom i složnim Boardom kreće u dobrom smjeru.

U švicarskom Luganu je 13.rujna 2014. održan redoviti kongres FEPA, federacije eu-ropskih filatelističkih asocijacija, prvi put pod vodstvom novog predsjednika Jose Ramon Morena i novog Boarda izabranog prošle go-dine na izbornom kongresu u Madridu.

Domaćinstvo je preuzeo Švicarski filateli-stički savez pod predsjedanjem predsjednika Jean-Marc Seydouxa.

Na kongresu je sudjelovalo 37 federacija od ukupno 43 članice FEPA predstavljenih ve-ćinom predsjednicima federacija ili njihovim opunomoćenicima. HFS je predstavljao pred-sjednik Mladen Vilfan.

Nakon podnesenih izvješća, koja su usvojena jednoglasno, razvila se vrlo živa višesatna rasprava u kojoj je, za razliku od prošlih kongresa, pokazan vrlo visok stupanj jedinstva odgovornih ljudi europske filateli-je. Posebno je iskazano jedinstvo u ocjena-

ODRŽAN REDOVITI KONgRES FEPAMladen Vilfan

Predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i tajnik Bojan Bračič uručuju predsjedniku Hrvatskog filatelističkog saveza Mladenu Vilfanu Povelju za izvanredne zasluge u razvoju europske filatelije dodjeljene na kongresu FEPA u Luganu.

7


8


na velikim međunarodnim izložbama dijelili strani suci s malim ili nikakvim poznavanjem hrvatske filatelije. Naši sudački dometi su do sada bili suđenja na regionalnim izložbama ,,Alpe-Jadran“ ili na rijetkim međunarodnim izložbama u Hrvatskoj ili bliskom susjedstvu. Iako su te izložbe dobro poslužile za stjecanje iskustava ipak smo bili isključeni iz elite svjet-ske filatelije.

Ono što me je uvijek impresioniralo kod Damira je temeljitost, pedantnost i svojevrsni perfekcionizam kojeg bi demostrirao u svemu čega bi se prihvatio. A to su dragocjena svoj-stva koja zahtjeva ozbiljna filatelija.

Već tijekom studija, Damir bi preko ljeta skočio do Londona malo popuniti garderobu i zaraditi neku crkavicu. London pruža neo-graničene mogućnosti za zadovoljenje svake radoznalosti i Damir je ocijenio da je to pravo mjesto za njega.

Ne znam je li ta londonska sitna kinta već tada poslužila kao odskočna daska za ulazak u svijet filatelije jer je još u šezdesetim Damir član omladinske sekcije HFD-a i cijelu gi-mnazijsku eru hodočasti u Habdelićevu na Gornji grad.

1971. otišao je u London već kao diplo-mirani vanjskotrgovinac s namjerom da se upiše na postdiplomski studij, koji je trebalo plaćati.

Američki bankari iz londonske centrale Bank of Amerika zaključuju da će im Damir dobro poslužiti i bez postiplomskog pa mu otvaraju vrata i daju šansu, koju nije propu-stio. Završava svoju sedmogodišnju karijeru u toj banci kao direktor deviznog poslovanja.

Odlučuje se upisati na University of Lon-

Konačno smo i to dočekali. Za vrijeme europske filatelističke izložbe ,, Salon Plane-te Timbres 2014“ održane u Parizu od 14.do 22.lipnja 2014., naš istaknuti filatelist i naci-onalni filatelistički sudac Damir Novaković, s velikim uspjehom je položio ispit za eu-ropskog filatelističkog suca za poštansku po-vijest i aerofilateliju.Hrvatska filatelija je do sada uvijek ostajala pred dobro zaključanim vratima iza kojih su filatelističku ,,pravdu“

DAMIR NOVAKOVIĆ PRVI EUROPSKI FEPA FILATELISTIČKI

SUDAC U HRVATSKOJ FILATELIJIMladen Vilfan

9


Nekoliko puta godišnje je u Zagrebu, a Habdelićeva je redovita postaja. Nikad ne tra-ži ateste, jer je siguran u svoje znanje.Rado parafrazira Titovu izjavu na ,,bombaškom“ procesu. ,,Milosti ne tražim niti bih vam je dao“ pa kaže ,,ateste za moja područja ne tra-žim niti ih izdajem“. Nisam do sada čuo da su ga uspjeli nasanjkati.

Sva ta desetljeća svoje filatelističke priče vezao je za naše podneblje i dvadeseto stolje-će. Forca su mu prelazna razdoblja kada sve ledbi u zraku i sve je provizorno i nesigurno uglavnom s malo ili nimalo literature i uz poznatu balkansku nesklonost pisanju i veli-ku sklonost lovačkim pričama. Marke i po-štanska povijest Zone B 1945-1947, Zone B STT 1947-1954, provizorna izdanja pred kraj i nakon Drugog svjetskog rata su teme koje je proučio do zadnjeg detalja. Poseban interes mu je zračna pošta koju prati od njenih prvih letova još u Kraljevini SHS i Jugoslaviji, a te dvije nesretne kraljevine prati filatelistički i generalno od nastanka do propasti. Prve godi-ne nove Jugoslavije osvjetljava neočekivanim frankaturama koje mnogima promaknu i tek u Damirovim rukama postaje jasno da su vrlo ri-jetke pa i kad neočekivano iskrsnu među ma-sovnom robom u kutijama i sanducima. Damir ne trpi filatelistički frankirana pisma jer ih smatra svojevrsnom muljažom i obmanjiva-njem filatelista, ali zato obožava sve greške, tipične i slučajne na markama i pretiscima, probne otiske i eseje.

Umijeće vrhunskog filatelista očituje se kroz detaljnu studiju povijesnih okolnosti, vremena uporabe i poštarina. On stvara izloš-ke tamo gdje mnogi ne vide ništa posebno. Bio sam impresioniran izloškom ,,pluserica“ Kraljevine Jugoslavije. Damir je izgradio vr-hunski izložak pedantnom studijom okolnosti njihove kratke uporabe, da bi zatim njihovu naknadnu uporabu ilustrirao izborom pisama za koje je tek čitajući opis gledatelju postalo jasno o kakvoj poslastici se radi.

Često smo znali voditi satima ne baš jeftine telefonske razgovore ili elektronsku prepisku o detaljima nekog izdanja, naročito provizori-ja, jer su nam oni zajednička strast.

don zadubivši se na četiri godine u svoju dru-gu strast. Studira i diplomira srednjovjekovnu povijest i povijest umjetnosti.

Stara filatelistička strast se budi nakon sedmogodišnje pauze. Marljivo obilazi filate-lističke sastanke, trgovine i burze a vidokrug se širi na cijelu Europu i Ameriku. Malo po-malo ulazi u krug ljudi koje se pita i na koje se računa. Nikad ne daje polovične odgovore. Tada još nema interneta a Damir će okrenuti nebo i zemlju da se dokopa preciznog i pot-punog odgovora na pitanje koje ga zanima. Pomaže tu i fotografska memorija. Kad je nešto vidio, neki filatelistički bonbončić neće zaboraviti niti njega ni mjesto i vrijeme gdje ga je vidio.Sad već poznaje sve najvažnije ljude iz filatelističkog područja koje ga zani-ma, a i oni poznaju njega. Trgovci mu se jav-ljaju kad nađu nešto dobro, a aukcije redovito prati. Nema internetske prodaje pa su ljudski kontakti najvažniji.

Karijera bankara nastavlja se u AMRO banci. U prvoj polovini osamdesetih je i u toj velikoj svjetskoj banci direktor deviznog po-slovanja.Ali tada već kao oženjen čovjek i u kratkih osam godina otac četvero djece.

Gospodi iz jedne od najjačih tvrđava svjet-skog investicijskog bankarstva, američkom Salomon Brothersu, ne promiče njegov talent i evo ga za stolom prvo šefa deviznog a za-tim i terminskog deviznog poslovanja što je ,,viša škola pilotaže“ u bankarstvu u kojoj si ili pukovnik ili pokojnik. Odgovara u Salo-mon Brosu i za New York, Singapore i Tokyo. Ostaje punih petnaest godina na toj poziciji i na njoj završava bankarsku karijeru.

A filatelistička je i dalje u velikom usponu. Već 1989. pozvan je da se pridruži najstarijem i najpoznatijem filatelističkom klubu u svije-tu, Royal Philatelic Society, London, kojemu je patron i počasna predsjednica Elizabeta II., kraljica Velike Britanije i Sjeverne Irske. Sve do nedavno je tamo bio jedini član s područja bivše Jugoslavije.

Slijedećih godina je i u American Philatelic Society, American Air Mail Society, njemač-kom Arge Jugoslawien, Opalu, društvu koje pokriva bivše Otomansko carstvo .

10


Pripremajući svoju kapitalnu knjigu o markama i poštanskoj povijesti Zone B, na kojoj je radio čitavo desetljeće, obišao je či-tavu bivšu zonu, i slovenski i hrvatski dio, zavirio u svaki arhiv, prelistao sve novine koje su tamo izlazile u to doba i na kraju izveo zaključke koji su definitivni, jer su potkrijepljeni kopijama originalnih dokume-nata i vrhunskim filatelističkim materijalom. U tome području ispravio je neke ,,krive Drine“ naših starih, ali ponekad brzopletih filatelističkih bardova. Nije nimalo čudno da je ta filatelistička ,,biblija“ pokupila zlat-ne medalje gdje god se je pojavila. Spome-nut ću Rim, Sopron, Antwerpen, London, Richmond i Lisabon.

Filatelistički materijal našeg područja je često ,,terra incognita“ za mnoge strance pa i vrhunske svjetske filatelističke suce. Zato nije začuđujuće da se često ne snalaze. Jednom vrhunski izložak povijesti avio pošte Kralje-vine Jugoslavije nagrade zlatnom medaljom( München) a zatim isti taj izložak u Beču do-bije veliko srebro. Upravo Damirovi izlošci će sigurno utjecati na mnoge da se ta klima mijenja iako nemam iluzija da će to ići brzo i preko noći.

Zato kad na Croatici ili nekoj od svjetskih izložbi vidite Novakovićev izložak uzmite si vremena i pažljivo pročitajte njegove inače obično kratke opise. Naučit ćete mnogo o ne-čemu o čemu ste mislili da dosta znate. Nau-čit ćete i da filatelija nije samo pusto slaganje maraka u albume, nego da je to i hobi koji zahtjeva dobro poznavanje povijesti, tiskar-stva, tarifa, svojstava papira i koješta drugog. Ne radi se samo o poznavanju filatelističke povijesti nego i one šire, nacionalne pa i eu-ropske.

Hrvatska je kroz svoju filatelističku povi-jest imala mnoge priznate majstore. Od onih najstarijih Sladovića i Philipovića preko Račića, Gregorčića i Miškića do ratnih i po-ratnih Simića Vakanovića, Flecka, Novaka, Horvata i drugih. Dobro se sjećamo Pillau-era, Banfića i naročito Velimira Ercegovića. U tu plejadu bez imalo sumnje spada i Damir Novaković.

Acta Philatelica 2013 Cijena 85.00 kn

Besplatna poštarina za područje Hrvatske

Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor, meki uvez, hrvatski, njemački i engleski.

Cijena 220.00 kn. Besplatna poštarina za područje RH

Narudžbe na [email protected] ili na tel 01/ 48 10 103

www.barper.com Aukcijska kuća Barac - Pervan

www.markanova.hr Filatelistička trgovina

11


drugo, a tek na drugom listu je na hrvatskom i engleskom jeziku otisnut naslov. Oznaka izdavača otisnuta je pri dnu prednje strane zadnjeg albumskog lista koji uz to ne sadrži ništa drugo. S obzirom na namjenu ovih albu-ma pojava praznog prvog lista, koji ima samo okvir, sasvim je logična. Naime pri uručivanju albuma bilo bi sasvim primjereno napisati ne-koliko prigodnih riječi koje bi najviše odgova-rale trenutku uručenja albuma. Upravo tome je bila namijenjena prva stranica prvog lista u albumu.

Hrvatska pošta je 1993. godine dala izra-diti posebno opremljene albume namijenjene za diplomatske potrebe Ureda predsjednika Republike Hrvatske, koji je u to vrijeme, kao prvi predsjednik Republike Hrvatske, bio Dr. Franjo Tuđman. Prema nekim izvorima ti-skana količina albuma bila je njih 50-tak, a prema drugim oko 200 komada. Naklada od 200 primjeraka je vjerojatnija i ne bi bila po-sve slučajno odabrana. U to vrijeme je ukupan broj država u svijetu, ili teritorija koji su imali elemente državnosti, bio oko 230, a njih nešto manje od 170 bilo je u članstvu UN-a.

Prema informacijama dobivenim od Hr-vatskog državnog arhiva prvi albumi su pro-slijeđeni Uredu predsjednika RH 08.07.1993. za potrebe protokola. Svojom namjenom su bili promidžbeni diplomatski poklon prema vjerojatno najvišim instancama država s koji-ma je Republika Hrvatska uspostavljala prve zvanične kontakte tih devedesetih godina XX. stoljeća. U filatelističkim krugovima poznata je pojava 13 ovakvih albuma, a prema infor-maciji Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno je da je napravljeno 200 primjeraka.

Na samim koricama albuma nije otisnut nikakav naslov niti neki prigodni tekst, ali je decentno utisnut hrvatski grb. Svi albumski listovi imaju smeđe otisnut okvir na prednjoj stranici, unutar koga su smješteni tekstovi i same marke, a poleđina lista je uvijek prazna. Prvi list u albumu osim okvira ne sadrži ništa

DIPLOMATSKI ALBUM POŠTANSKIH MARAKA RH

Zoran Vlahović

PRVEPOŠTANSKE MARKE

REPUBLIKE HRVATSKERUJAN 1991 – TRAVANJA 1993.

IZDAVAČ:

HPT – HRVATSKA POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

naslov izdanja s drugog lista albuma oznaka izdavača sa zadnjeg lista albuma

12


sasvim primjeren kao skromni diplomatski po-klon u kome je slikom i riječju opisano ponešto bitno iz povijesti Hrvata, a uz to iskazan i njihov odnos spram svjetske zajednice država.

Cjelokupna oprema albuma primjerena je diplomatskoj razini. Listovi su deblji, lagano vodoravno brazdasti, svjetlo kremaste boje, for-mata 265x295 mm, a tvrdo su uvezani u kožu tamno smeđe boje. Sam album ulaže se u uložnu kartonsku kutiju, veličine 280x310 mm, presvu-čenu također u kožu kao i same korice albuma. Na vanjskoj prednjoj donjoj strani albuma utisnut je amblem hrvatskog grba, a isto je učinjeno i na koži vanjskog donjeg brida albuma. Albumi su tiskani i u kožu uvezani u Udinama u Italiji, a marke su naknadno umetane u Zagrebu.

Još iz sredine devedesetih godina XX. sto-ljeća postoje glasine o postojanju nekoliko ta-kvih albuma koje je hrvatska pošta označila sa znakom hrvatske pošte ‘HPT’. Tek nedavno je postojanje takvog albuma i potvrđeno uvidom u raspoložive objekte koji se čuvaju u HT muzeju, a gdje se nalazi i jedan primjerak albuma rađe-nih za Ured predsjednika Republike Hrvatske. Jedina razlika između ove dvije vrste albuma je u tome što je na jednima, na prednjoj strani albumskih korica u gornjem dijelu, dodatno u kožni uvez utisnuta oznaka ‘HPT’.

Sve u svemu ti su albumi dobro osmišljeni mali podsjetnik koji u kratkim crticama može podsjetiti o tome što je Republika Hrvatska, kako i zašto je nastala te što je to lijepo i vrijedno u njoj.

Album, u pogledu filatelističkog materijala odnosno maraka, ne sadrži ništa neuobičajeno odnosno ništa što nije bilo dio redovnih izda-nja. Za sva poštanska izdanja od 9.9.1991. pa do 19.4.1993. uložena je po jedna marka i njoj pripadni četverac maraka. Pri tome svaka stranica prikazuje marke samo jednog izdanja. Jednu mar-ku, ako je izdanje sadržavalo samo jednu marku, ili najviše dvije različite marke, ako je izdanje sadržavalo više maraka koje čine povezan niz.

Posebnost ovog albuma su prigodni tekstovi koji su tiskani uz svaku uloženu marku. Ti po-pratni tekstovi otisnuti su na hrvatskom i engle-skom jeziku, a sadržajno ukratko opisuju značaj odnosno povod za izdavanje upravo te marke i odabir njenog motiva. Pri tome se, kao dio tek-sta, ne pojavljuju standardni podaci o samom izdavanju kao što su naklada, tiskara, autori i ostalo. Tekstovi su tako odabrani da na neki način prikazuju povijesnu podlogu nastanka Republike Hrvatske, ali i suvremenost trenutka. Opisi uz marke odražavaju povijesni, politički, gospodar-ski, kulturološki ili ekološki kontekst zbivanja u Hrvatskoj i ukratko opisuju značaj onog čemu je samo izdanje posvećeno. Kroz njih se Republika Hrvatska sama po sebi predstavlja, a što nije ne-obično jer se već stoljeće i pol poštanska marka smatra jednim od državotvornih elemenata i sama je, kako je znamo ponekad nazvati, stalno prisutni i tihi ambasador države čija ju je poštanska uprava izdala. Zbog toga je odabir poštanske marke bio

13


Međimursko neslužbeno lokalno privremeno izdanje 1941

NAČIN I POSEBNOSTI PRETISKIVANJAAleš Marinšek

U početku travanjskog rata 1941. nepo-sredno nakon povlačenja Jugoslavenske kra-ljevske vojske, a prije mađarske okupacije, grupa hrvatskih patriota i filatelista proizvela je prvo provizorno izdanje hrvatskih maraka za Međimurje. Tiskanje je učinjeno u čako-večkoj tiskari “Kraljek i Vezić“ u vremenu od 12. do 15. travnja. Za pretiskivanje su upotrjebljene marke iz serije “Veliki Petar“ Kraljevine Jugoslavije, koje su sakupljene u obližnjim kioscima i malim poštanskim ure-dima u okolici.

Pretiskane marke nisu nikada bile pro-davane u poštanskim uredima niti su bile službeno priznate. Međutim, jedan od autora toga izdanja, dr. Wolf, je poslao dvadesetak pisama iz varaždinske pošte na razne adrese u Zagrebu. To znači da su neke od maraka toga izdanja stvarno putovale poštom.

Svrha ovog napisa je elaborirati detaljnu klasifikaciju pretisaka i posebnosti koje ih pra-te. Za sve druge informacije, političku, vojnu i poštansku pozadinu događanja u Međimur-ju 1941., kao i popis dokumentacije i špeku-lacija, koje se odnose na ovo izdanje, vidjeti priručnik Mladena Vilfana “Hrvatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1944“.

PretisakPretiskivanje je izvršeno u knjigotisku na

maloj, ručnoj presi. Najveći poznati pretiskani primjerci su deseterci (5x2).

Pretisak se sastoji od dva natpisa, gore “Dr-žava Hrvatska“, dolje “Međimurje“ i u sredini grb.

Slika 1. Pretisak međimurskog izdanja

Natpisi su sastavljeni od olovnih slova (na-pomena prevoditelja: ustvari od legure olova, cinka i kositra) dok je grb izveden cinkograf-ski. Klišeji se zato sastoje od tri odvojena dijela između kojih su mogući mali pomaci u vidu poravnanja i relativne transformacije.

Slika 2. Kompozicija klišea i njegovi pomaci

Čini se da je korišteno deset raznih klišea tije-kom procesa pretiskivanja. Oni se razlikuju u po-ravnanju teksta i tipovima grbova koji su korišteni. Za određivanje pojedinih tipova pretiska pogledati slike 10, 18, 19 i slijediti sljedeće korake:

14


- odrediti tip i podtip grba- produžiti drugu okomitu liniju grba i pro-

vjeriti kako ona presijeca pojedina slova oba natpisa

- provjeriti neke druge karakteristike pojedi-nog klišeaPo mojem mišljenju bile su dostupne samo

4 cink pločice grba, pa su najviše 4 klišeja korištena u slogu. Zato svaki od deset tipova pretiska ima porijeklo u jednom od 4 izvorna klišea uz:

- manje pomake teksta i/ili grba- oštećenja klišea koja su se desila pri preti-

skivanju- namjerne preinake pojedinih dijelova klišea.

Da bi se izbjegla zbrka pokušao sam us-postaviti najlogičniji mogući način označa-vanja i numeriranja. Upotrijebio sam oznake [ts/v] gdje t i s predstavljaju tipove i podtipo-ve grbova dok v predstavlja varijacije poje-dinih klišea.

Slika 3. Označavanje klišea

Primjetno je da se prvi dio oznake (ts) podu-dara s označavanjem koje je upotrijebio Vilfan.

GrboviPostoje dva tipa grbova. Prvi tip “a“ je

nešto veći i razlikuje se od tipa “b“ debljim okvirom i rešetkasto ispunjenim crnim pra-vokutnicima.

Tip “a“ može se dalje razdijeliti u dva podtipa “a1“ i “a2“. Razlikovanje je ponekad otežano posebno ako klišeji nisu prikladno očišćeni. Najlakša metoda za određivanje podtipa je provjeriti osobine pokazane na slikama 5 i 6.

Kao i tip “a“ i tip “b“ može se podijeliti u podtipove “b1“ i “b2“. U ovom slučaju oba podtipa je lako razlikovati.

Slika 4. Oba tipa grbova u vodoravnom paru – tip “a“ lijevo, tip “b“ desno. Razlika je očita i može se primijetiti na prvi pogled

Slika 5. Tipovi i podtipovi grbova

Treba primijetiti da neke od osobina nisu stalne u ovisnosti o intenzitetu pretiska. Ali ipak, u većini slučajeva, podtipovi se mogu lako razlikovati prostim okom.

15


Slika 6. Osobine podtipova grbova

Prvo pretiskivanjeIzvršena su dva odvojena pretiskivanja. Kod

prvog pretiskivanja veći komadi i manje nomi-nale pretiskane su u sljedećim količinama: 0.25 Din - 434 primjerka, 0.50 Din - 905, 1 Din - 1570, 1.50 Din - 1180, 2 Din - 50 i 3 Din 119 primjerka.

Još uvijek je nejasno kako je složen slog. Prema dr. Wolfu upotrijebljen je slog sa 4 kli-šea (2x2), međutim neki smatraju da je slog imao 10 klišea (5x2). Slažem se da bi slog od 10 klišea bio najlogičnija opcija, ali rezultati preklapanja pretisnutih deseteraca pokazuju da se vodoravni parovi na pozicijama [2,3], [4,5], [7,8], i [9,10] idealno preklapaju a da relativne pozicije između tih parova variraju.

Premda se to čini iracionalnim, analiza jasno pokazuje da je bio za pozicije [2,3], [4,5], [7,8], i [9,10] upotrjebljen slog sa vodoravnim parom (2x1) koji se sastoji iz klišea [a2/1, a1/1], dok

se za poziciju 1 i 6 je upotrijebio slog iz klišea [a2/2] odnosno [a2/1] (vidi slike 8 i 9).

Dodatni argument za višestruke prolaze a ne za slog od 10 klišea je oštećeno slovo “D“ nađeno u klišeu [a2/1]. Malo je vjerojatno da je bilo više slova sa oštećenim “D“ i još nevjerojatnije da su oni postojali u istom klišeu i nigdje drugdje.

Slika 7. Oštećeno „D“ u klišeu [a2/1] i nje-gova pozicija u desetercu

Slika 8. Prvo preti-skivanje deseterca. Deseterci (5x2) su najveći poznati komadi

16


Slika 9. Raspored klišea u desetercu. Zahti-jevao se je višekratni prolaz kroz presu. To je dovodilo do većeg ili manjeg pomaka među pretiscima

Slika 10. Klasifikacija pretisaka korištenih kod prvog pretiskivanja

Drugo pretiskivanjeDrugo pretiskivanje je učinjeno slogom

od 4 klišea [a1/2, b1/1, a2/3, b2/2] pri čemu su sva 4 podtipa grbova bili korišteni isto-vremeno. Četverci i vodoravni parovi preti-skani su u sljedećim količinama po tipovima “a“ i “b“: 0.25 Din 470+470 primjeraka, 0.50 Din 1027+1028, 1 Din 686+686, 1.50 Din 590+590, 2 Din 155+155, 3 Din 331+331, 4 Din 384+383, 5 Din 102+101, 5.50 Din 218+217, 6 Din 80+79, 8 Din 92+91, 12 Din 112+112, 16 Din 71+71, 20 Din 87+86 i 30 Din 59+58 primjeraka tipa „a“ + tipa „b“.

Slika 11. Drugo pretiskivanje u četvercima

Slika 12. Raspored klišea u četvercima

Treba primijetiti da su klišeji korišteni u prvom pretiskivanju rastavljani i ponovo sa-stavljani. Neki dijelovi klišea su bili ponovo upotrijebljeni – na primjer oštećeno “D“ iz kli-šea [a2/1] bilo je korišteno za kliše [a2/3]. Što više, u pripremi klišea [a1/2] upotrjebljeno je drugo oštećeno slovo, slovo “M“.

Slika 13. Oštećeno “M“ u klišeu [a1/2] i oštećeno “D“ u klišeu [a2/3]

Analize su pokazale da je bio korišten i dodatni slog sa dva klišea [a2/4, b2/2].

17


Slika 14. Drugo pretiskivanje u vodoravnom paru

Slika 15. Raspored klišea u vodoravnom paru

Najuočljivije razlike u usporedbi sa klišeji-ma [a2/3] i [b2/1] su :

- oštećeno “D“ je zamijenjeno sa neošteće-nim

- desni grb izgleda kao tip b2, ali sa nekim jasnim razlikama

- pojavljuje se oštećeno “r“ u Međimurje

Slika 16. Neoštećeno “D“ u klišeu [a2/4] i oštećeno “r“ u klišeu [b2/2]

Slika 18. Klasifikacija pretisaka korištenih za četverce u drugom pretiskivanju

Slika 19. Klasifikacija pretisaka vodoravnog para u drugom pretiskivanju

Slika 17. Grb [b2/2] sa razlikama u odnosu na grb [b2/1].

18


Dodatno pretiskivanjeNamjena dodatnog pretiskivanja bila je

proizvodnja dobro poznate tipične pogreške “Hrvatska država“.

Nije jasno je li ovo dodatno pretiskivanje uslijedilo nakon prvog ili drugog pretiskivanja. Teoretski, oboje je bilo moguće, ali držim da je bilo logičnije da je izvedeno nakon drugog pretiskivanja.

Za pozicije [3/8], [4/9], i [5/10] uzet je isti okomiti par s lijeve strane [a1/2/a2/3] kao što je to bilo iskorišteno i za drugo pretiskivanje. Za pozicije [1/6] i [2/7] bio je presložen kliše [a1/2] na način da je samo gornji dio teksta promijenjen iz “Država Hrvatska“ u “Hrvat-ska država“. Grb i donji dio teksta je isti uk-ljučujući oštećeno “M“.

Količine primjeraka sa ovom namjernom pogreškom su: 0.25 Din nekoliko primjeraka, 0.50 Din 70, 1 Din 120, 1.50 Din 130 primje-raka i 3 din opet samo nekoliko primjeraka. Nominala od 2 Din vjerojatno postoji ali za sada nije zabilježena.

Slika 20. Kliše [a1/2] prije i poslije promjene

Slika 21. Preklapanje pokazuje da je promije-njen samo gornji red slova

Slika 22. Kao i kod prvog pretiskivanja, primijenjen je višestruki prolaz kroz presu. Ponovo, nije neobično da se pojavljuju poma-ci među pretiscima

Slika 23. Dodatno pretiskivanje na desetercu sa po-greškom “Hrvatska država“ na pozici-jama 1 i 2

19


Zanimljivi primjerci

Slika 24

Slika 24. Zahvaljujući intenzivnoj ručnoj ma-nipulaciji umetanjem, pomicanjem i dodiriva-njem maraka između pojedinih prolaza mnoge od tih maraka postoje s otiscima prstiju i dru-gim mrljama.

Slika 25

Slika 25. Neki razvrstavaju izvjesne slučajne pogreške pretiska kao tipične. Skraćeno ili podrezano “r“ u “Hrvatska“, oštećeno “a“ u “Država“ i druge nisu tipične pogreške preti-ska, nego slučajne uzrokovane loše očišćenim klišejima. Na primjer, analizirajući deseterce prvog pretiskivanja pokazuje se da je oštećeno “a“ ponekad na poziciji 2 a ponekad na pozici-ji 7, ponekad ga uopće nema.

Slika 26

Slika 26. Tijekom drugog pretiskivanja sa slo-gom u četvercu pojedinačni parovi su također pretiskani. Primjerak sa pretiskom na margi-ni pokazuje da su ti parovi bili smješteni na gornjoj strani sloga [a1/2,b2/1]. Zato su donji parovi [a2/3,b2/1] nešto rjeđi od gornjih.

Slika 27

Slika 27. Poznata unikatna uskrsna čestitka sa pretiskom na prethodno zalijepljenoj mar-ci. Korišten je pretisak tipa [a2/1]. Čestitka je umetnuta u presu sa okomitim pomakom tako da je dio pretiska dospio na kartu umjesto na marku.

20


Slika 28. Isti tip pretiska [a2/1] upotrijebljen je na dopisnici. U ovom slučaju okomito po-ravnanje je bilo mnogo bolje tako da je preti-sak gotovo idealno centriran.

ZaključakVećina literature obrađuje Međimursko iz-

danje isključivo preko glavnih tipova pretiska i dobro poznate pogreške “Hrvatska država“.

Ovim člankom želio sam pokazati da postoji najmanje deset varijacija pretiska i nekoliko dodatnih tipičnih pogrešaka. Zbog relativno malih količina dostupnog materijala ne is-ključujem mogućnost da neki od mojih nalaza mogu biti nepravilni ili da ponešto još nedo-staje. U takvim slučajevima cijenio bih vašu povratnu informaciju.

Slika 28

Kliše Pretisak Napomena

a1/1 #1

a1/2 #2, Hd oštećeno “M“

a1/3 Hd kao a1/2 namjerno promijenjeno u “Hrvatska država“, oštećeno “M“ ostaje

a2/1 #1 oštećeno “D“

a2/2 #1

a2/3 #2, Hd kao a2/1, sa oštećenim “D“ i lagano pomaknutim “Međimurje“

a2/4 #2par kao a2/3 ali bez oštećenog “D“

b1/1 #2

b2/1 #2

b2/2 #2par kao b2/1 ali sa oštećenim “r“ i promjenama grbaZbirna tabela tipova i karakteristika pretisaka.

Reference[1] Mladen Vilfan: Hrvatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1944 [2] Velimir Ercegović: Hrvatska filatelija [3] Dr. Helmut Rommerskirchen: Croatia Issues 1941-1945 [4] http://alesstamps.blogspot.com/ Želio bih zahvaliti g. Mladenu Vilfanu i Mr. Philipu J. Hughesu na njihovoj pomoći i filatelističkom materijalu.

21


godine (npr. Australija, Velika Britanija). Također, osim ove godine, marke na temu I. svjetskog rata izdavane su i prethodnih godina.

Poziv na mobilizaciju i ratna propaganda, važniji događaji i sudionici rata, simboli žrtava rata i borba za neovisnost, i dr. kroz povećalo poštanskih maraka kao reprezentativnih stajališta država i teritorija u određenom trenutku prikazani su na markama.

Hrvatskoj ali i svjetskoj javnosti će biti pose-bice zanimljiv prikaz viđenja rata na ovogodišnjoj poštanskoj marki RH, čije mjetničko djelo mora stati na svega desetak kvadratnih centimetara te ispričati priču staru stotinjak godina, koja se dogodila na našim prostorima te koja je bitno utjecala na daljnju sudbinu hrvatskog naroda i njegova teritorija.

Prije stotinu godina odnosno 28.6.1914. u Sarajevu, vrlo važnom gradu Austrougarske monarhije, izvršen je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdi-nanda. Taj događaj bio je povod početka I. sv-jetskog rata u kojem je sudjelovalo više od 70 milijuna ljudi i 65 posto tadašnjih država. Ovaj rat koji je značajno promjenio svjetsku političku kartu nazivan je i Velikim ratom jer se smatralo da će okončati sve ratove. Nesuglasice između članica Antante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i njezinih saveznika (Italija, SAD, Japan, Srbija, Rumunjska, Grčka i dr.) te članica Central-nih sila (Njemačka i Austro-Ugarska) i njezinih saveznika (Osmansko Carstvo, Bugarska) oko održavanja i širenja nacionalnih i kolonijalnih im-perija, glavni su uzrok izbijanja I. svjetskog rata.

S obzirom na obljetničarsku politiku izdavača maraka, I. svjetski rat je nezaobilazna tema na minijaturnim umjetničkim djelima. Još od početka ove godine neke države i samostalni teri-toriji su započeli s produkcijom maraka kojima se podsjeća na stotu obljetnicu velikog povijesnog događaja u kojima su poginuli i ranjeni milijuni, pretežito vojnici jer je rat bio pozicijski odnosno rovovski. Znatan broj država najavio je izlazak maraka na temu I. svjetskog rata i u iduće četiri

OBLJETNICA VELIKOg RATA Ivo Aščić

Sjećanje na žrtve rata, Otok Asscession.

Ratna propaganda, Irska Odlazak u rat, Australija

100 godina od početka I. svjetskog rata, Mađarska

www.epostshop.hr

KLIKOM DOMARKE

www.epostshop.hr - KLIKOM MIŠA DO POŠTANSKIH MARAKA Početkom travnja Hrvatska pošta predstavila je javnosti novi prodajni kanal te omogućila internetsku narudžbu proizvoda. Naime, iza naziva ePost shop krije se internetska stranica web-trgovine Hrvatske pošte. Na stranici www.epostshop.hr, čiji je cilj prezentirati i olakšati naručivanje latelističkih proizvoda stranim korisnicima, Hrvatska pošta omogućuje internetsku narudžbu latelističkih proizvoda te dijela maloprodajnog asortimana. Osim hrvatskog tržišta, ePost shop omogućuje kupnju i inozemnim latelistima, jer je sama usluga za latelističko tržište dvojezična: postoji hrvatska i engleska inačica.

Još lakše do poštanskih maraka

Olakšana narudžba poštanskih maraka i ostalih latelističkih proizvoda jedna je od glavnih prednosti e-trgovine Hrvatske pošte. Pretraživanjem poštanskih maraka domaći i strani kupci mogu saznati dostupnost pojedinih proizvoda, nizom ltara pronaći poštanske marke za koje su zainteresirani, bilo tematski bilo po godini izdanja, te ako ih zanima, naručiti žigosanje maraka. Niz ostalih speci čnosti (privjesci na arčićima, četverci iz određenih dijelova arka ili ostale speci čnosti u vezi s ostalim latelističkim uslugama) korisnici mogu zatražiti u posebnom polju prilikom narudžbe, a sve u svrhu pomoći kupcu prilikom narudžbe.

Kratki koraci za brzo kupovanje

Cijeli proces narudžbe ponuđenih artikala u ponudi podijeljen je u nekoliko osnovnih koraka, a kupovati se može kao registrirani korisnik ili kao gost kupac:

Vaša košarica – pregled naručenih artikala Vaši podaci – podaci o ePost shop korisniku te odvojeni podaci o adresi dostave ako naručitelj želi dostavu na drugu adresu.

Plaćanje

Usluga ePost shop svojim korisnicima nudi različite oblike plaćanja prilagođavajući se njihovim potrebama i mogućnostima:

on-line na internetu pomoću kartica (American Express, MasterCard, Visa, Diners) internetskim bankarstvom u roku od pet dana općom uplatnicom u poštanskim uredima Hrvatske pošte, u drugim bankama, Fini itd. u roku od pet dana pouzećem prilikom dostave uslugom hpekspres na adresu.

Plaćanje pouzećem u poštanskom uredu nije moguće. U slučaju da korisnik preuzima narudžbu u poštanskom uredu, plaćanje treba obaviti na jedan od gore ponuđenih načina.

Usluga ePost shopa bit će dostupna na internetu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Sve odgovore na pitanja u svezi s novom uslugom kupci će moći dobiti pozivom na broj Kontaktnog centra Hrvatske pošte: 072 303 304 ili na adresi e-pošte: [email protected].

www.epostshop.hr

KLIKOM DOMARKE

www.epostshop.hr - KLIKOM MIŠA DO POŠTANSKIH MARAKA Početkom travnja Hrvatska pošta predstavila je javnosti novi prodajni kanal te omogućila internetsku narudžbu proizvoda. Naime, iza naziva ePost shop krije se internetska stranica web-trgovine Hrvatske pošte. Na stranici www.epostshop.hr, čiji je cilj prezentirati i olakšati naručivanje latelističkih proizvoda stranim korisnicima, Hrvatska pošta omogućuje internetsku narudžbu latelističkih proizvoda te dijela maloprodajnog asortimana. Osim hrvatskog tržišta, ePost shop omogućuje kupnju i inozemnim latelistima, jer je sama usluga za latelističko tržište dvojezična: postoji hrvatska i engleska inačica.

Još lakše do poštanskih maraka

Olakšana narudžba poštanskih maraka i ostalih latelističkih proizvoda jedna je od glavnih prednosti e-trgovine Hrvatske pošte. Pretraživanjem poštanskih maraka domaći i strani kupci mogu saznati dostupnost pojedinih proizvoda, nizom ltara pronaći poštanske marke za koje su zainteresirani, bilo tematski bilo po godini izdanja, te ako ih zanima, naručiti žigosanje maraka. Niz ostalih speci čnosti (privjesci na arčićima, četverci iz određenih dijelova arka ili ostale speci čnosti u vezi s ostalim latelističkim uslugama) korisnici mogu zatražiti u posebnom polju prilikom narudžbe, a sve u svrhu pomoći kupcu prilikom narudžbe.

Kratki koraci za brzo kupovanje

Cijeli proces narudžbe ponuđenih artikala u ponudi podijeljen je u nekoliko osnovnih koraka, a kupovati se može kao registrirani korisnik ili kao gost kupac:

Vaša košarica – pregled naručenih artikala Vaši podaci – podaci o ePost shop korisniku te odvojeni podaci o adresi dostave ako naručitelj želi dostavu na drugu adresu.

Plaćanje

Usluga ePost shop svojim korisnicima nudi različite oblike plaćanja prilagođavajući se njihovim potrebama i mogućnostima:

on-line na internetu pomoću kartica (American Express, MasterCard, Visa, Diners) internetskim bankarstvom u roku od pet dana općom uplatnicom u poštanskim uredima Hrvatske pošte, u drugim bankama, Fini itd. u roku od pet dana pouzećem prilikom dostave uslugom hpekspres na adresu.

Plaćanje pouzećem u poštanskom uredu nije moguće. U slučaju da korisnik preuzima narudžbu u poštanskom uredu, plaćanje treba obaviti na jedan od gore ponuđenih načina.

Usluga ePost shopa bit će dostupna na internetu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Sve odgovore na pitanja u svezi s novom uslugom kupci će moći dobiti pozivom na broj Kontaktnog centra Hrvatske pošte: 072 303 304 ili na adresi e-pošte: [email protected].

24


manje marke su 15x8 cm, a velika marka je dimenzije 15x24 cm. Na manjoj marci nala-zi se FULECO – službena maskota Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu. Fuleco je simpatični pasanac, ugrožena brazilska en-demska vrsta.

Blok će oduševiti sakupljače CROATIKE jer je na njemu zastava Hrvatske. Posebno atraktivan će biti problem pohranjivanja bloka s obzirom na njegovu veličinu.

Iako je Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu završilo, a otad je bilo i novih uzbud-ljivih sportskih događaja, za sve one koji mi-sle da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu pripremili smo posebno iznenađenje: Blok Republique du Niger izdan povodom Svjetskog prvenstva u Brazilu.

Blok se sastoji od 3 marke i 40 privjesaka - 32 privjeska predstavljaju zastave država uče-snica, a 8 privjesaka gradove gdje su održane utakmice. Veličina bloka je 31x45 cm, dvije

SVJETSKO NOgOMETNO PRVENSTVO U BRAZILU

Mirjana Saks i Saša Ivanović

25


Razglednica, poslana iz Ohrida u Beograd 6.7.1947 bez marke,poništena s civilnim

žigom i označena s žigom cenzure

Pismo, poslano iz mjesta Dvorci (pokraj Kičeva, zapadna Makedonija) u Donji Miho-

ljac 20.11.1950. godine

Poslije oslobođenja sredinom studenog 1944. godine PTT služba u Makedoniji bila je u rasulu. Veliki dio PTT veza i mreže bio je uništen što je rezultiralo nefunkcioniranjem pošte uopće. U Makedoniji je 1944. godine bilo 45 poštanskih ureda. Obnova poštanske infrastrukture je trajala do kraja 1947. godi-ne, kada je bilo otvoreno pošta u više od 90 mjesta. Do 1955. godine bilo je otvoreno 152 poštanska ureda uključujući i tri pomoćna te

U listopadu i početkom studenog 1944. go-dine partizanske jedinice su izvele ofanzivu na cijelom teritoriju Makedonije i u kratkom periodu pobijedile njemačku vojsku koja se ionako povlačila s juga Balkana. Makedonija je konačno bila oslobođena. Nekoliko mjeseci prije, 2. kolovoza 1944. godine, na zasjedanju narodne skupštine (ASNOM) u samostanu Sv. Prohor Pčinjski bila je konstituirana Demo-kratska Federativna Makedonija. Slijedeće godine, 16. travnja 1945, izabrana je prva vlada te je usvojen novi naziv. Narodna Repu-blika Makedonija.

DEMOKRATSKA FEDERATIVNA JUGOSLAVIJA, FEDERATIVNA NA-RODNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA, SOCIJALISTIČKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA

U periodu od 4. studenog do kraja prosin-ca 1944. u Makedoniji nije bila u upotrebi niti jedna marka. Dok su se na oslobođenim područjima Jugoslavije upotrebljavale marke takozvanih provizornih izdanja, u Makedoni-ji nije bilo pripravljeno nikakvo pomoćno još manje redovito izdanje maraka. Neko vrijeme su poštanske pošiljke samo žigosane poštan-skim žigovima, a dodavani su napomene pisane olovkom ili žigovi o plaćenoj poštarini. Sve do izlazaka prvih maraka DFJ (Demokratska Fe-derativna Jugoslavija) 14. i 16. prosinca 1944 – redovne okupacijske srpske marke s pretiskom „Демократска Федеративна Југославија“ – na području Makedonije se odvijao poštan-ski promet bez upotrebe poštanskih maraka. U neke krajeva marke su stigle jako kasno, tako da se nalazе pisma i drugi poštanski objekti bez maraka, samo s žigom i datumom još i u drugoj polovici 1945. godine. Distribucija maraka je uređena početkom 1946. godine.

POŠTA NA TLU DANAŠNJE REPUBLIKE MAKEDONIJE (5. dio)

Tomislav Trpkovski

26


tri sezonska poštanska ureda. Pomoćne pošte su funkcionirale najčešće u sklopu narodnih odbora s ograničenim radnim vremenom. Zbog neefikasnosti i neproduktivnosti postu-pno su se ukidale sve do 1960. godine kada je zatvorena i posljednja pomoćna pošta koja je tako funkcionirala. U periodu do 1960. godine razvoj poštanske mreže je usporen, a broj pošta se je povećao za samo 23 po-štanska ureda od kojih je šest bilo sezonskog karaktera.

Rast broja dostavnih krajeva prikazuje sli-jedeća tablica.

GODINA BROJ POŠTA1951 911955 1881960 3041965 3351969 339

Razvoj poštanske mreže u periodu od 1951 do 1969. godine

Tako organizirana mreža je pokrivala 25.713 km² i bila na usluzi za 1.508.000 sta-novnika. Jedna je poštanski ured je prosječno servisirao 8.617 stanovnika.

Pošta Skopje 2 prije potresa 1963 godine

Brzi razvoj pošte između 1945. i 1969. godine zahtijevao je nove prostore što je rezultiralo obnovom te izgradnjom novih objekata za potrebe poštanske službe. U po-četku su se koristili društveni i privatni pro-

stori, koje baš i nisu bile najbolje funkcio-nalne za obavljanje poštanske djelatnosti. U periodu između 1948. i 1969. godine PTT je obnovio 34 te izgradio 38 novih poštanskih ureda. Tu valja napomenuti da je u katastro-falnom potresu 1963. godine uništen veći dio poštanskih ureda u Skopju, koji su pri-vremeno nadomješteni s montažnim objek-tima, postavljenim 1964. i 1965. godine. U periodu od 1969. do 1990. godine su opaže-ne razlike u rastu poštanskog prometa. Tako je između 1970. i 1975. godine zabilježen pad broja poštanskih usluga što je pripisano povećanju cijena svih usluga koje je nudila PTT Jugoslavije, čiji je sastavni dio bila i PTT Makedonije. U narednom periodu od 1975. do 1980. godine je zabilježen porast poštanskih usluga; 1975. godine ukupno je obavljeno 61.437.000 poštanskih usluga, a u 1980. godini 66.732.000. U 1990. godini je ukupan broj usluga u odnosu na 1980. pao za 23% i iznosio je 51.600.00.

Preporučena pismo poslovne koresponden-cije, poslana 5. srpnja 1972. godine iz pošte

Butel (općina u sklopu grada Skopja)

Na teritoriju Makedonije 1980. godine dje-lovalo je 219 poštanskih jedinica od kojih su dvije bile pomoćne pošte 26 skupljališta (po-moćne pošte koje su samo skupljale poštu i predavale je nadležnoj pošti); 1985. godine je postojalo 251 poštanska jedinica od kojih su dvije bile pomoćne pošte a 37 skupljališta, te 234 pošte u 1990. godini.

27


Nova zgrada Pošte i telekomunikacije izgrađena nakon potresa 1963 godine

Zanimljiv je sljedeći podatak:•1975. godine dostavu poštanskih pošilja-

ka je obavljalo 453 poštara/dostavljača: 236 poštara je poštu raznašao pješke, 84 na biciklima, 122 na mopedima i tri s au-tomobilom;

•1980. godine dostavu poštanskih pošilja-ka je obavljalo 474 poštara/dostavljača: 237 poštara je poštu raznašao pješke, 76 na biciklima, 159 na mopedima i dva s au-tomobilom;

•1990. godine dostavu poštanskih pošilja-ka je obavljalo 582 poštara/dostavljača: 325 poštara je poštu raznašao pješke, 79 na biciklima, 170 na mopedima, dva s automobilom te 6 s drugim prijevoznim sredstvom;

Logotip pošte iz 80-tih godina

Transport poštanskih pošiljaka je u periodu od 1970. do 1990. godine organiziran i obav-ljan u skladu s Općim propisom za prijevoz poštanskih pošiljaka na nivou SFRJ te s Regi-onalnim propisom za prijevoz poštanskih poši-ljaka na teritoriju SR Makedonije. Obavljao se

sa željezničkim te automobilsko/kamionskim prijevozom.

Između 1970. i 1978. godine je funkcionirala ambulancna pošta na magistralnoj željezničkoj liniji Skopje – Kraljevo – Beograd (SKOPJE – BEOGRAD 91613 I BEOGRAD – SKOPJE 91653). U cilju racionalizacije troška prijenosa poštanskih pošiljaka ta je putujuća pošta prestala funkcionirati 27. svibnja 1978. godine. S danom 28. svibnjem 1978. ona je postala vlasništvo PTT Makedonije, koja je promijenila poštanske brojeve u 91602 SKOPJE – BEOGRAD i 91642 BEOGRAD – SKOPJE. Ta je putujuća pošta djelovala svaki dan. Na istoj relaciji je djelovala i ambulancna pošta 11606 BEOGRAD – NIŠ – SKOPJE – GEVGELIJA te 11646 GEVGELI-JA – SKOPJE – NIŠ – BEOGRAD koja je bila pod jurisdikcijom PTT Srbije.

Marka, izdana 2. kolovoza 1945 povodom godišnjice ASNOM-a (Antifašističke Skupšti-ne Narodnog Oslobođenja Makedonije). Tekst

na marki je napisan makedonskim jezikom

Koristi koje su bile vidljive uključivanjem Makedonije u Jugoslavensku federaciju 1945. godine, ogledale su se i u poštanskim uslu-gama i poštanskom prometu. Počele su se izdavati marke s natpisima na makedonskom jeziku te prigodne marke koje su obilježavale značajne datume, događaje i osobe iz make-donske povijesti. Tiskale su se i upotrebljavale poštanske cjeline s natpisima na makedon-skom, a u poštanskim uredima su u upotrebi bili obrasci na makedonskom jeziku.

28


POŠTA U SAMOSTALNOJ REPUBLICI MAKEDONIJI

Republika Makedonija je svoju punu neo-visnost proglasila nakon referenduma 8. rujna 1991. godine. Prijenos poštanskih pošiljaka se nadalje odvijao prema važećim propisima u SFRJ odnosno Republici Makedoniji. Kao rezultat stanja u raspadajućoj državi 30. ko-lovoza 1991. je došlo do prekida prijema po-štanskih pošiljaka iz 82 poštanska ureda na području Republike Hrvatske koji su bili pod utjecajem ratnih aktivnosti. Zbog toga dolazi 7. rujna 1991. do prekida željezničkog provo-

da na relaciji Zagreb – Beograd, što je rezulti-ralo s prekidom rada putujućih pošta Beograd – Sežana, Beograd – Jesenice, Beograd – Lju-bljana, Beograd – Zagreb i Beograd – Saraje-vo. Prekid poštanskog prometa s Republikom Hrvatskom za sve pošiljke osim običnih i preporučenih dolazi 20. studenog iste godi-ne. Prijenos poštanskih pošiljaka se odvijao cestovnim prijevoznim sredstvima na relaciji Beograd – Subotica – Mađarska – Ljubljana. Iz Ljubljane su pošiljke prema Hrvatskoj ot-premane putujućim poštama 61638/61678 LJUBLJANA – ZAGREB.

Pismo – cjelina iz 1949 godine s otisnutom markom od 3 dinara za unutrašnji pro-met, na kojem je sav tekst napisan makedonskim jezikom

Dopisnice – cjeline iz perioda Demokratske i Federativne Narodne Republike Jugoslavije na makedonskom jeziku.

29


S 18. studenim 1991. godine uspostavljen je redovni poštanski promet s Republikom Slovenijom i Republikom Hrvatskom na prethodno spomenutoj poštanskoj ruti preko Mađarske.

Od 4. prosinca 1991. sve poštanske pošiljke koje su dolazile iz Slovenije i Hrvatske bile su podložne carinskom pregledu.

Do 1. lipnja 1992. godine se gotovo cijela izmjena poštanskih pošiljaka s inozemstvom odvijala preko izmjenične pošte 11003 Beo-grad. Od tog datuma je s radom započela iz-mjenična pošta 91003 Skopje, preko koje se odvijao prijem i otprema svih pošiljaka iz ino-zemstva i za inozemstvo. Prijevoz poštanskih pošiljaka odvijao cestama i željeznicom i to: po željeznici s putujućom poštom 91602 TA-BANOVCE – GEVGELIJA odnosno 91642 GEVGELIJA - TABANOVCE; a cestovnim putem u smjeru Skopje – Struga prema Čafa-sanu i Podgradecu (Albanija) te Skopje – Kri-va Palanka – Čustendil (Bugarska). Preko ce-stovne poštanske relacije Skopje – Podgradec su otpremane pošiljke iz i za Albaniju, dok je na relaciji Skopje – Čustendil prenošene sve avionske pošiljke za Makedoniju koje su do-lazile u sabirni centar na aerodromu u Sofiji. Kasnije, 1992. godine s uključivanjem Repu-blike Makedonije u međunarodni poštanski sustav, prijem avionskih pošiljaka odvijao se preko sofijskog aerodroma i djelomično pre-ko skopskog. Otprema avionskih pošiljaka iz Makedonije se odvijala preko izmjenične po-šte Beograd koja je koristila daljnju otpremu preko budimpeštanskog aerodroma Ferihegy.

Od ukidanja ambulancne pošte Tabanovce – Gevgelija i obrnuto 1996. godine sav se me-đunarodni poštanski promet odvija samo s avi-onskim i cestovnim prijevoznim sredstvima.

Nakon neovisnosti od studenog 1991. godi-ne, Makedonska pošta još je upotrebljavala ži-gove i marke jugoslavenske države. Nominale su bile izražene u jugoslavenskim dinarima sve do uvođenja makedonske valute – MAKE-DONSKI DENAR 26. travnja 1992. godine, prilikom čega je izvršena zamjena moneta u odnosu 1:1.

Logotip Makedonske pošte

Prvu poštansku marku Makedonija je izdala povodom Referenduma za samostalnost 8. rujna 1991.godine. Marka, čiji autor je bio D. Čudov, puštena je u opticaj puštena 25. prosinca 1991. iako je PTT Makedonija zatražila od Zajednice jugoslavenskih PTT izdavanje prigodne poštan-ske marke, njena je molba odbijena pa je marka definirana kao dobrovoljna doplatna marka koja se upotrebljavala na teritoriju Republike Makedonije.

Marka nominale 2,50 dinara bila je u upotre-bi do 8. rujna 1992. godine iako se mogu naći pošiljke s tom markom do kraja svibnja 1993.

U cilju afirmacije državnosti Republike Ma-kedonije poduzeće PTT Makedonija donijela je 125. svibnja 1992. godine Pravilnik o izdavanju i prodaji poštanskih maraka i vrijednosnih pa-pira s kojim se iz upotrebe povlače jugoslaven-ske marke, te zamjenjuju dotadašnji natpisi na frankotipovima s natpisom PTT MAKEDONI-JA. Prva redovna makedonska poštanska mar-ke izdana je 18. rujna 1992. godine u spomen prve obljetnice referenduma o samostalnosti. Na marci, čiji je autor Mile Dameski, prikazan je dio drvoreza iz manastira Sv. Jovana Bigor-skog koji se nalazi pokraj Debra (zapadna Ma-kedonija).Tiskana je u sofijskoj tiskari BNF u nakladi od 2.000.000 komada. Ista marka je 2.

Prva makedonska marka (definirana

kao doplatna marka)

Prvi službeni pri-godni žig referenduma

o samostalnosti Makedonije

30


travnja 1994. godine s pretiskom nove vrijed-nosti (8 denara na 2 dinara) puštena u opticaj u nakladi od 250.000 komada. Republika Make-donija je 12. srpnja 1993. postala članica Svjet-ske poštanske unije UPU.

Prva redovna marka makedonske pošte

U Republici Makedoniji su se i nadalje upotrebljavali poštanski žigovi „jugoslaven-skog tipa“ – kružnica s promjerom 30 mm, s gornje strane kružnice naveden naziv pošte, a donji broj poštanskog ureda, dok se u sre-dini nalazio datum i sat u formatu XX.XX.XX. XX. Do kraja 1999. godine poštanski uredi bili su numerirani s petoznamenkastim kombinacijama s početnim brojem 9. Od 1. siječnja 2000. godine izbačena je početna de-vetka te se od tada koristi četveroznamenka-sta numeracija poštanskih ureda. Oblik žiga je ostao isti (jugoslavenski tip), no kod po-jedinih pošta je izvršeno je samo „izbijanje“ devetke.

Poštanski žigovi s peteroznamenkastom numeracijom pošta

Poštanski žigovi s četveroznamenkastom numeracijom pošta

31


Tokom 1998. godine na nekim poštama počeli su se upotrebljavati poštanski žigovi njemačkog tipa. Promjer vanjske kružnice iznosi 28 mm, a unutrašnje 20 mm. Na vrhu se nalazi naziv po-štanskog ureda a ispod pripadajući poštanski broj. U „mostu“ je zapisan datum sa satom otpreme. Trenutno su u upotrebi oba tipa poštanskih žigova.

Primjer poštanskih žigova „njemačkog tipa“

U asortimanu svojih proizvoda Makedon-ska pošta nudi cjeline - omotnice i dopisnice.

Prva dopisnica Makedonske pošte

Prva dopisnica, izdana je u travnju 1993. go-dine. Motiv marke identičan je prvoj redovnoj marci „Kulturno nasljeđe“, grafičara M. Da-meski, u tehnici jednobojnog offset u zelenoj boji, dimenzija 136 x 90 mm, na 210 gramskom žuto - zelenkastom papiru, nominale 80 denara.

Prva omotnica Makedonske pošte

Pod istim uvjetima nastala je i prva omot-nica koja je puštena u opticaj 29.srpnja 1993. godine u tehnici jednobojnog offset u crvenoj boji, dimenzija 177 x 125 mm, na bijelom papiru, nominala 1 denar (10. svibnja 1993. godine provedena je denominacija nacionalne valute u omjeru: 100 starih denara = 1 novi denar).

Od osamostaljenja izašlo je samo jedno zajedničko (blizanac) izdanje. Povodom 100. obljetnice rođenja Majke Tereze izašla je 26. kolovoza 2010. marka u suradnji s poštanskim upravama Kosova i Albanije.

Zajedničko izdanje Makedonske pošte

Makedonska pošta do sada nije izdala do-platnu marku. Sve doplatne marke koje su bile u uporabi od samostalnosti do danas su izda-nja Crvenog Križa Makedonije.

Izvori i literatura:• Risto Kostovski: „Makedonska pošta i Make-

donski telekomunikacii“;• Dušan Stojsavljević: „Celine Jugoslavije –

katalog 2002“;• „Katalog poštanskih maraka jugoslovenskih

zemalja 1989/90“ – Radna organizacija za proizvodnju i promet poštanskih maraka „Jugomarka“, Beograd;

• A.D. Makedonska pošta: „Katalog na po-štenski marki i celini – Macedonian postal stamps 1991 - 2001“;

• Wikipedia;• www.ebay.com;• web stranica Makedonske pošte – www.

posta.mk

32


RUČNI PRETISCI FIUME NA MAđARSKIM POŠTANSKIM

MARKAMA (2. dio)Nenad Rogina

Podtip 2:

Karakteristike podtipa:

•Ovaj podtip predstavlja drugu fazu pretiskivanja slovima korištenim kod podtipova 1A i 1B odnosno slovima korištenim kod strojnog pretiskivanja. Tijekom upotrebe klišeja dolazi do oštećenja na slovima F, I i E, te do zamjene oštećenih slova.

•Slovo F ima specifičan oblik. Deblje je nego kod prvog podtipa, a gornja crta ima debeli oštri završetak koso prema dolje. Slova I, U i M su tanka.

•Vidljivo je da je pretisak nastao devijacijom prvog podtipa.

II. tip ručnog pretiska – 2. podtip

Dvostruko otisnuto, slovo E.

33


Dvostruko otisnuto (zamaknuto) slovo F. Oštećeno slovo I.

Dvostruko otisnuto (zamaknuto) slovo F. Oštećeno slovo I.

Zamijenjena slova F i I.

Zamijenjena slova F i I. Kod slova E se nazire početak oštećenja.

34


Zamijenjena slova F i I, oštećeno slovo E.Slova U i M korištena su i kod I. tipa ručnog pretiska (II. podtip).

Zamijenjena slova M i E.

Podtip 3:


• Izrazito je sličan I. tipu ručnog pretiska, budući da su kod nekih pretisaka I. tipa korištena upravo ova slova.

•S unutarnje strane slova U nazire se dijagonalna pukotina.•Slovo E ima kraću baznu liniju što je također karakteristika I. tipa ručnog pretiska.• Jedinu razliku između I. tipa ručnog pretiska čini nedostatak pukotina (slova su još uvijek

bez oštećenja)

II. tip ručnog pretiska – 3. podtip

35


Slova su korištena u trećem podtipu I. tipa ručnog pretiska.

Slova su korištena u trećem podtipu I. tipa ručnog pretiska.

Podtip 4:


•Ovaj podtip karakteriziraju debela slova, sva tipična za II. tip ručnog pretiska. Vjerojatno je prilikom izrade slova korišten materijal mekanijih svojstava, pa se upotrebom klišej brzo trošio.

•Upotrebom klišeja dolazi i do oštećenja na slovima. Prvo je potrošeno slovo I koje je zami-jenjeno, a kasnije je potrošeno i slovo E.

36


II. tip ručnog pretiska – IV. podtip

37


38


39


Podtip 5:


•Osnovna razlika između ovog podtipa i prethodnih podtipova je zamijenjeno slovo F. U klišeju kojim je nastao korišteno je slovo F karakteristično za IV. tip ručnog pretiska.

•Slovo U je u početnoj fazi usko i puno tanje nego u kasnijim fazama pretiskivanja.

40


Podtip 6:


•Slovo F korišteno kod ovog podtipa karakteristično je za IV. tip ručnog pretiska•Slovo U je korišteno i kod III. tipa ručnog pretiska, odnosno 7. podtipa II. tipa ručnog pre-

tiska•Slovo M ima oštećeni vrh na mjestu gdje se spajaju središnje linije.•Slova I i E tipična su za II. tip ručnog pretiska.

41


Zamijenjeno slovo E tipično je za IV. tip ručnog pretiska.

42


Podtip 7:

Pretisak je nastao kombinacijom slova iz različitih tipova pretisaka:.

Osnovne karakteristike:

•Slovo F karakteristično je za prvi podtip III. tipa ručnog pretiska.•Slovo I je u početnoj fazi iz strojnog pretiska, a kasnije je zamijenjeno slovom sličnim onom

iz IV. tipa ručnog pretiska.•Slovo U je tanko, slično onom iz strojnog pretiska ali nešto uže. Kod kasnije nastalih preti-

saka slično je onom iz III. tipa ručnog pretiska (II. podtip).•Slovo M je široko sa oštećenim vrhom gdje se spajaju središnje linije.

43


www.post.ba

Prigodna marka „Marin Čilić“ Mladi talentirani Hercegovac Marin Čilić u finalu jednog od najvećih teniskih turnira, US Opena 2014. pobijedio je Japanca Keija Nishikorija i stigao na sami vrh teniskog svijeta. Pokazao je da uz talent i uporan rad unatoč tome što dolaziš iz sredine koja nema tradiciju, uvjete niti stručnjake možeš ući u odabrano društvo najboljih tenisača na svijetu. Hrvatska pošta Mostar na poseban način čestitala je Marinu Čiliću rođendan i pobjedu na US Openu 2014. izdavanjem prigodne poštanske marke s njegovim likom, žiga i omotnice prvoga dana (FDC). Marka je tiskana u arku od 8 maraka + 1 vinjeta. Prvi dan marke je 28. rujan 2014. godine.

Hrvatska pošta Mostar, Sektor za marketing i odnose s javnošćuTvrtka Miloša b.b., 88 000 Mostar, BiH, telefon: 00387 (36) 445 094 / 00387 (36) 445 022, e-mail: [email protected]

Hrvatska pošta Mostar predstavlja Vam novo izdanje

28. 9

. 201

4.

28. 9

. 201

4.

FDC-HP 12/14

MARIN ČIL

IĆ 2

014.

| PR

VI DAN 28. 9. 2014. | 88266 M

EĐUGORJE

www.posta.hrwww.postata.h

HRVATSKO PODMORJEU novoj seriji maraka „Hrvatsko podmorje“ Hrvatska pošta izdala je četiri redovite samoljepljive marke posvećene podmorskom svijetu hrvatskog Jadrana: ljubičastoj abelini, kožastom perjaničaru, vladiki arbanaškoj i promjenjivoj sumporači. Marke su tiskane u samoljepljivim arčićima od četiri marke i sa četiri naljepnice „Prioritetno/Zrakoplovom“.

Marke su namijenjene za slanje razglednica/dopisnica u međunarodnom prometu, a mogu se kupiti u poštanskim uredima od 9. travnja 2014. godine.

Documents

3/20142 HRVATSKA FILATELIJA 3/2014 To nam ostaje kao trajno sje-ćanje i zapis u filateliji RH ,a mi tvoji prijatelji zahvalni smo ti na svemu što si svojim entuzijazmom i predanim