Lipanj, 2012.Lipanj, 2012.

Broj 16Broj 16Godina IX.Godina IX.

Filatelija hobi kraljeva kralj hobija= =

HR

VA

TS

KO

F ILAT E L I S T IČ

KO

DR

UŠ

TV

OZADAR

HR

VA

TS

KO

F ILAT E L I S T IČ

KO

DR

UŠ

TV

OZADAR

1946.

ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XIV.) Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XIV.) ...................................... ...................................... 2

Romeo Visković, Ivo ViskovićHrvatske marke u drugoj emigraciji Hrvatske marke u drugoj emigraciji ............................................................................ ............................................................................ 6

Mauricij Frka PetešićHrvatska – Hrvati i njihovi potomci na poštanskim markama Hrvatska – Hrvati i njihovi potomci na poštanskim markama ................................... ................................... 1313

Novo prigodno izdanje Novo prigodno izdanje ((Igor Černigoj) ) ......................................................................... ......................................................................... 1818

Zadarske doplatne markeZadarske doplatne marke (Igor Černigoj) ) .................................................................... .................................................................... 1919

Priznanje zadarskom prigodnom žigu i prigodnoj omotnici Priznanje zadarskom prigodnom žigu i prigodnoj omotnici (Igor Černigoj) .................. .................. 2222

Novosti iz HFS-a Novosti iz HFS-a (Igor Černigoj) .................................................................................. .................................................................................. 2424Iz povijesti FD Zadar Iz povijesti FD Zadar (Zdenko Škarpa) .......................................................................... ..........................................................................2626

Održana redovita izborna škupština Održana redovita izborna škupština (Jurica Vučetić) ................................................... ................................................... 2828Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj) ............................. .............................2929

Zadar na starim razglednicamaZadar na starim razglednicama (iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SADRŽAJSADRŽAJ

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica VučetićOblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafi čka priprema: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrTisak: STAJER - GRAF, Tiskara, izdavaštvo d.o.o. ZagrebNaklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno

2

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( XIV. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( XI. )RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( XI. )

Poštanski žigovi u razdoblju uporabe poštanskih maraka

Predfi latelistički zadarski poštanski žigovi na markama Kao što je već u prijašnjim člancima nave-

deno, u austrijskom poštanskom sustavu od 1. lipnja 1850. kao sredstvo plaćanja uvedene su poštanske marke. Spomenuti način plaćanja poštanskih usluga uvelike je promijenio i re-volucionarizirao dotadašnji poštanski sustav, a to se očitovalo i na izradu, oblike i uporabu poštanskih žigova.

Iako su se jednokružni poštanski žigovi pojavili u austrijskom poštanskom sustavu ne-tom prije uvođenja u sustav poštanskih mara-ka, njihova uporaba kao pravilo zaživjela je upravo uvođenjem poštanskih maraka u pro-met. Spomenute jednokružne žigove u rado-blju predfi latelije na zadarskom su području imali poštanski ured Obrovac, Pag i Silba dok Zadar, začudo, takav žig tada nije imao (me-đutim susrećemo ga u uporabi već na prvom austrijskom redovnom izdanju poštanskim maraka).

Unatoč uporabi novih poštanskih žigova, u većini poštanskih ureda, pa tako i u zadar-skom, u uporabi su još jedno vrijeme ostali i stari predfi latelistički poštanski žigovi. U za-darskom poštanskom uredu su tako u uporabi bila tri posljednja predfi latelistička žiga. Da-kako riječ je o sljedećim žigovima :

1. dvoredni pravocrtni s natpisom „ZARA / datum“ u obliku velikih rimskih tiskanih slova veličine 21 x 13 mm

2. dvoredni pravocrtni s natpisom „Zara / datum“ u obliku velikih rimskih pisanih slova veličine 21 x 13 mm

3. dvoredni pravocrtni s natpisom „ZARA / datum“ u obliku velikih tiskanih kosih (italik) slova veličine 19 x 11 mm

Prema mome osobnom istraživanju i pre-ma dostupnoj literaturi, sva tri žiga bila su i dalje u uporabi od lipnja 1850. Kako fi lateli-stički materijal poništen ovim žigovima u tom razdoblju i nije baš tako čest, osobna istraživa-nja ne mogu temeljiti na nekome većem uzor-ku. Iz do sada viđenog materijala mogu izdvo-jiti pismo poništeno žigom broj 1 (6. travnja 1867.), pismo poništeno žigom broj 2 (16. kolovoza 1862.) te potvrda novčane doznake poništena žigom broj 3 (25. listopada 1867.) Brumby, međutim, navodi da se žig pod bro-jem 3 susreće samo na prvom redovnom iz-danju poštanskih maraka, dakle, najkasnije do kraja 1858. godine, a da se žigovi pod brojem 1 i 2 susreću čak i na petom redovnom izdanju poštanskih maraka, dakle, najkasnije do sredi-ne 1867. godine.

Novinska marka poništena 18. svibnja 1858. predfi latelističkim zadarskim žigom u formi velikih rimskih tiskanih slova.

3

Jedokružni poštanski žig s talijanskim imenom grada i bez oznake godine

Iako su, a kako sam već prije napomenuo, prvi jednokružni poštanski žigovi pojedinačno i rijetko uvedeni u promet u četrdesetim godi-nama XIX. stoljeća, njihova uporaba postala je pravilo uvođenjem prvih austrijskih poštan-skih maraka. Točan datum uvođenja u promet navedenog poštanskog žiga u zadarski poštan-ski ured još uvijek je nepoznanica. Brumby šturo navodi da je taj žig bio u uporabi na pr-vim redovnim poštanskim markama te da se zaključno susreće na šestom izdanju. Cividi-ni pak navodi da je taj žig u uporabi od 1850. godine. Moje osobno istraživanje do sada je obuhvatilo 14 poštanskih objekata (objekti na kojima sam mogao utvrditi i godinu slanja / zaprimanja, a s obzirom na to da spomenuti žig u svom sadržaju nema oznaku godine) koji

su poništeni s takvim žigom, odnosno s njego-ve dvije inačice (postojanje dvije inačice na-vodi i Brumby). Moj najraniji viđeni datum uporabe navedenoga žiga je 25. lipnja 1854., a najkasniji 8. listopada 1874.

Što se tiče žiga, riječ je o jednokružnom žigu promjera 23 mm s natpisom „ZARA“ u gornjoj polovici kruga i s oznakom datuma (arapske brojke) u sredini. Datumski dio žiga kod prve inačice ima brojčanu oznaku dana, u sredini vodoravnu crtu te ispod nje brojčanu oznaku mjeseca, dok druga inačica nema na-vedenu crtu u sredini. Obje inačice žiga su ko-rištene kao odlazni i dolazni žig i to većinom u običnom rukovanju poštanskim objektom.

Pismo poslano iz Zadra 13. veljače 1854. u Veli Lošinj. Marka nominale 3 kreuzera prvog redovitog iz-danja poništena je predfi latelističkim zadarskim žigom u formi velikih rimskih pisanih slova

Jurica Vučetić

Prikaz prvog zadarskog kružnog žiga druge inačice bez vodoravne crtice između brojčane oznake dana i mjeseca.

4

Pismo poslano iz Zadra 18. travnja 1855. u Beč. Marka nominale 9 kreuzera prvog redovnog izdanja poništena je prvim zadarskim kružnim žigom.

Pismo poslano iz Zadra 7. listopada 1865. u Drniš. Na pismo nije naljepljena poštanska marka, već je poštarina naplaćena u gotovini u iznosu 15 kreuzera. Poštarina u ovako visokom iznosu mi

nije u potpunosti jasna, ali pretpostavljam da se tu radi o porto poštarini za pismo težine 3 lota (osnovno pismo sa sadržajem nije teže od 1 lota, ali očito je da se u pismu nalazilo još nešto)

upućeno na udaljenost preko 10 milja.

Službeno pismo poslano iz Zadra 13. listopada 1865. u Kotor. S obzirom da je pismo službenog karaktera, nije terećeno poštarinom, ali je poništeno drugom inačicom kružnog žiga bez

vodoravne crtice između brojčane oznake dana i mjeseca.

5

Literatura1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.2. Cividini, Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb, 1994.3. Ercegović, Velimir, Hrvatska fi latelija, Zagreb, 1995.4. Ferchenbauer, Urlich, Österreich 1850 – 1918, Handbuch und Spezialkatalog, Wien, 20005. Gabbini, Emanuele M., Storia Postale di Zara, Trapani, 1995.6. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 1960.7. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, Split, 2004.8. Petric, Nikola, Predfi latelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.9. Rukavina, Nikola. Priručnik žigova predfi latelističkog i fi latelističkog doba, Zagreb, 1944.

10. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.11. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Split, 2004.12. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice 1496 – 1871, Beograd, 2000.

HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF ZADAR AND ZADAR`S AREA (XIV.)

PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (XI.)

Postal marks in period of use postal stamps

Summary

In this article the author writes about postmarks used in Zadar`s post offi ce during period after introduction postal stamps into circulation. In time between June 1850 and June 1867 in use were old pre-philatelic postmarks and. In year 1854 fi rst single circle postmark was put in use in Zadar`s post offi ce. That postmark was in use till year 1874 and it was 23 mm big with Italian name of city – Zara – in upper part. In the middle was date in form of Arabic numerals with day mark in upper part and month mark in down part. Also, there were two types of that postmark. One with short line between day and month mark and another without it.

6

Defi nicija emigracije je “iseljenje zbog političkih, ekonomskih, vjerskih, po-

vijesnih, nacionalnih, socijalnih ili drugih ra-zloga u drugu državu ili na druga područja”. Ekonomsko iseljavanje podrazumjeva privre-meno ili trajno iseljenje iz nerazvijenih i siro-mašnih područja ili država u industrijski ra-zvijene i ekonomski jače države, tražeći bolje uvjete života, radi nezaposlenosti, elementar-nih nepogoda, epidemija ili ratova većih raz-mjera. Dobrovoljno ili prinudno političko izbjeglištvo je rezultat neslaganja pojedinaca ili organiziranih skupina društvenim sustavom države u kojoj žive, te radi političkih progo-na vladajuće strukture na nacionalnoj osnovi.

Već pred najezdom Turaka (od 15. do 18. stoljeća), padom Bosne i kasnije za vrijeme uspostave Vojne krajine, Hrvati emigriraju u Slovačku (Bratislava, Trnava), Južnu Morav-sku, Mađarsku (Šopronj), Austriju (Gradišće) i Italiju (Molise). U prvoj emigraciji, čiji su korijeni u Austro-Ugarskoj monarhiji i kasni-je u kraljevini Jugoslaviji, prevladavaju eko-nomski uzroci i rijetki su oni koji se vraćaju u rodni kraj, pogotovo oni druge, treće i četvrte generacije. Početci Prve političke emigracije nastaju raspadom Austro - Ugarske monarhije kada pojedinci (vojni časnici) emigriraju ne-zadovoljni novonastalim državama SHS i Ju-goslavijom. Većina Prve političke emigracije nastaje poslije osnivanja Hrvatskog oslobodi-lačkog pokreta (HOP) 1929. i odlaska dr. Ante

HRVATSKE MARKE U DRUGOJ EMIGRACIJIUvod

Pavelića 1930. u emigraciju. Rijetki se vra-ćaju u Hrvatsku, samo oni nakon sporazuma Italije i Jugoslavije 1937. (Beogradski spora-zum) o amnestiji i sprječavanju ustaške djelat-nosti u Italiji.

Vrijeme Druge emigracije započinje u svibnju 1945. kada vojska NDH i njihove obitelji, koji su izbjegli Bleiburg emigrira-ju i raspršuju se po svim kontinentima. Ve-ćina izbjeglica druge emigracije privremeni smještaj dobiva u tri najveća izbjeglička logo-ra Trst, Fermo (Ancona) i Bagnolo (Napoli) u Italiji. U poslijeratnoj Jugoslaviji nastavlja se trend iseljavanja iz političkih razloga s ten-dencijom povećanja do sredine 70-ih godina nakon gušenja “Hrvatskog proljeća”. Nije bila rijetkost da se već u završnim razredima gi-mnazije u grupama đaci upuštaju u riskantni pothvat prelaska granice preko mora u Itali-ju. Pojedine grupe nisu nikada stigle u Italiju, niti se vratile, pa se pretpostavlja da su stradali u nevremenu ili od jugoslavenskih graničara. Tih vremena i bježanja preko granice krajem 50-ih godina prošlog stoljeća sjeća se jedan od autora članka iz svog VI. i VII. razreda gimna-zije. Od 1962. pojačava se trend ekonomske emigracije, kada se granicu prelazi legalno s putovnicom, pa se ti emigranti nazivaju “Put-ničari”. “Iseljena Hrvatska” daje procijenjeni broj iseljenih iz Hrvatske. Od najezde Turaka do 18. stoljeća – 500 000, a od 19. stoljeća do 1991. - 1100 000.

Hrvatske političke stranke u drugoj emigraciji

Hrvatske političke stranke u izbjeglištvu poslije 1945. osnivaju uglavnom visoki civilni i vojni dužnosnici izbjegli iz NDH, a članstvo nalaze u domicilnim i novopridošlim Hrvati-ma emigrantima iz Jugoslavije radi oslobođe-nja Hrvata od komunizma i uspostave neovi-sne države Hrvatske. Zbog čestih neslaganja pojedinci se odvajaju u nove stranke, što je postala neminovnost za Hrvate u izbjeglištvu,

pa se tako povećava njihov broj, koji je inače bio velik. Većina stranaka legalno je registrir-na u državama gdje su osnovane, a posebno su dobro prihvaćene u Argentini i Španjolskoj, koje su bile sklone svjetonazoru nastalih poli-tičkih stranaka. U zamjenu za azil poštuju za-kone države u kojoj legalno djeluju i ne mije-šaju se u njihove političke i društvene prilike. Neke stranke djeluju ilegalno u državama s

7

većom demokracijom i u državama koje se ne žele zamjeriti vlastima u Jugoslaviji.

Ujedinjeni narodi 1946. osnivaju “Među-narodnu organizaciju za izbjeglice (IRO)” da bi se pravni položaj izbjeglica regulirao kon-vencijom od 28. lipnja 1951. za one koji se ne žele vratiti u matičnu državu radi vlastite si-gurnosti. Politički emigranti koriste se insti-tucijom “Nansenove izbjegličke putovnice” [Fridtjof Nansen (1861. - 1930.), norveški po-larni istraživač, zoolog, diplomat i nobelovac za mir - 1922.]. Nansen je bio visoki kome-sar Lige naroda za humanitarne akcije, repa-trijaciju ratnih zarobljenika i izbjeglica, koji

se brine o raseljavanju i pronalasku nove do-movine za izbjeglice.

Na njegov prijedlog 5. srpnja 1922. u Že-nevi na konvenciji o izbjeglicama uvedena je Izbjeglička putovnica, na početku kao potvrda identiteta i reguliranja pravnog položaja izbje-glica. S Nansenovom putovnicom izbjeglice bez državljanstva mogli su putovati u sve ze-mlje svijeta, osim u državu iz koje su izbije-gli. Radnu vizu moglo se dobiti samo u drža-vi gdje je ostvaren politički azil. Uspostavom Republike Hrvatske većina stranaka se gase ili postaju minorne s izuzetkom HSS-a .

Hrvatska bratska zajednica ( HBZ)

Preteča društva su “Slovinsko-Ilirsko uza-jamno i potporno društvo” osnovano 17. stu-denoga 1857. u San Franciscu od hrvatskih mornara iz Boke Kotorske i “Slovinsko uza-jamno i potporno društvo” (Slovinsko društvo od dobročinstva) osnovano 1. svibnja 1874. u New Orleansu od dalmatinskih ribara.

Hrvatska bratska zajednica je prvo organi-zirano okupljanje hrvatskih iseljenika (radni-ka željezničara) osnovano 1894. u Pittsburgu kao “Hrvatska zajednica”. Društvo je potpor-

no i osiguravajuće hrvatskih radnika i ise-ljenika u SAD-u i Kanadi. Tri godine kasni-je (1897.) ime društva je “Narodna Hrvatska zajednica”. Ujedinjenjem svih sličnih organi-zacija u SAD-u i Kanadi 1926. dobiva svoje današnje ime. Službeno glasilo društva je ča-sopis “Zajedničar” koji izlazi u Pittsburgu od 1904. isprva kao mjesečnik, a potom kao tjed-nik. HBZ održava dobre odnose s poslijerat-nom Jugoslavijom i zato nije prihvaćena u ek-stremnim emigrantskim krugovima.

Hrvatska seljačka stranka ( HSS)

Braća dr. Antun (Trebarijevo Desno 11. VI. 1868. - Zagreb 10. II. 1919.) i dr. Stjepan Radić (Trebarijevo Desno 11. VI. 1871.- Za-greb 8. VII. 1928.) osnivaju u prosincu 1904. “Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS)”. U svom ranom političkom programu stranka se zalaže za slavenstvo i oslanjanje na Rusi-ju. Mišljenja su da su Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod, te Južni Slaveni narodna i gos-podarska cjelina. Stranka se zalaže za pra-vicu, slobodu i napredak, te pravo seljaka na zemlju. Kao odgovor na ujedinjenje SHS stranka 1920. mijenja ime u “Hrvatsku repu-blikansku seljačku stranku (HRSS)” koja želi voditi politiku umjesto “pokvarene gospode”. Nisu za nasilnu borbu. Od 1925. stranka se na-ziva današnjim imenom “Hrvatska seljačka

stranka (HSS)”, koja vodi politiku monarhi-stičke Jugoslavije i zalažu se za federalno ure-đenje Jugoslavije s očuvanjem hrvatskih inte-resa. Poslije dr. Stjepana Radića stranku vodi dr. Vladko Maček (Jastrebarsko 20. VII. 1879. – Washington 15. V. 1964.) zaslužan za stva-ranje Banovine Hrvatske. Politička pozicija stranke je desni centar, a ideološki demokr-ščanstvo i konzervatizam. HSS je protiv svih stranaka koje vode bivši ustaški dužnosnici.

Za vrijeme NDH stranka je zabranjena kao i sve ostale stranke. Pripadnici stranke politič-ki se svrstavaju na: “Sredinski dio”, koji zago-vara nesudjelovanje i čekanje, “Desno krilo” aktivnu suradnju s ustaškim režimom i “Lije-vo krilo” suradnju s Narodnooslobodilačkim pokretom. Pojedinci se priključuju “Jugosla-

8

venskoj izbjegličkoj vladi” u Londonu. Stranka djeluje neprekidno u iseljeniš-

tvu prije, za vrijeme i poslije Drugog svjet-skog rata. Stranku na Radićevim principima u iseljeništvu poslije Drugog svjetskog rata vodi dr. Vladko Maček, koji i dalje prihvaća Jugoslaviju s Banovinom Hrvatskom. Smatra da samo HSS ima legalitet predstavljati Hrva-te, pozivajući se na rezultate izbora iz 1938. Stranku od 1964. vodi . dr. Juraj Krnjčević (Ivanić grad 19. II. 1895.- London 9. I. 1988.). Tek na konvenciji stranke 1969. u Torontu

HSS se zauzima za suverenu republiku Hrvat-sku. Sjedište stranke je neprekidno u Londo-nu uz podružnice po cijelome svijetu. U Liegu 1979. od dviju frakcija unutar stranke nastaju dvije organizacije HSS-a. Dr. Jurja Krnjčevi-ća naslijeđuje dr. Josip Torbar (Zagreb 1922.). Mnogi članovi HSS-a 1989. približuju se ini-cijativi dr. Franje Tuđmana. Stranku predstav-ljaju glasila: “Slobodni Dom” u Londonu, “Hrvatska sloboda” u Australiji, “Hrvatska ri-ječ” u Belgiji, “Hrvatski glas” u Winnipegu (Kanada) i “Danica” iz Chicaga.

Hrvatski domobran

Ilegalna organizacija za borbena djelova-nja “Hrvatski domobran” osnovao je dr. Ante Pavelić ( Bradina 14. VII. 1889. - Madrid 28. XII. 1959.) 1.listopada 1928. u Hrvatskoj, a preteča je ustaškog pokreta. Po nalogu dr. Ante Pavelića iz izbjeglištva u Italiji dr. Bran-ko Jelić (Donji Dolac 28. II. 1905.- Zapadni Berlin 30. V. 1972.) osniva nove organizaci-je istog imena 12. svibnja. 1931. u Argentini i zemljama Južne Amerike, te 21. VIII. 1933. u

New Yorku. Starješina “Hrvatskog domobra-na” 1947. u Argentini je dr. Vjekoslav Vran-čić (Ljubuški 25. III. 1904. - Ramos Meija 25. III. 1990.), zadnji živući član posljedne vla-de NDH, a kasnije i ing. Ivica Frković ( Lički Novi 3. II. 1894.- Buenos Aires 21. XI. 1980.). Glasilo organizacije je tjednik “Hrvatski do-mobran” i kasnije “Hrvatska republika”.

Hrvatska državotvorna stranka (HDS)

Stranku osniva dr. Ante Pavelić po dola-sku u Argentinu 1949. Zbog lokalnog karakte-

ra stranka djeluje kratko vrijeme.

Hrvatska emigrantska politička stranka (HEPS)

Stranku osniva dr. Ante Pavelić u Argen-tini . Djeluje kratko vrijeme, prestaje s radom

iako nikada nije raspuštena.

Hrvatski narodni odbor (HNO)

Preteča HNO je “Društvo Hrvata u Engle-skoj iz 1948., a predsjednik društva dr. Branko Jelić se distancira od dr. Vladka Mačeka radi njegove političke orijentacije. Potkraj listopa-da (21. - 22.) 1950. u Munchenu dr. Branko Jelić osniva “Hrvatski narodni odbor” zajed-no s bivšim ustaškim dužnosnicima dr. Stje-panom Bućom (Dubrovnik 7. III. 1888. – Munchen 8. IV. 1975.), dr. Matom Frkovićem (Lički Novi 31. XII. 1901. - Buenos Aires 17. IX. 1987.), dr. Ernestom Bauerom (Zagreb 4.

IV. 1910. – Zagreb 20. XII. 1995.) i vlč. prof. dr. Krunoslavom Draganovićem (Brčko 30. X. 1903.- Sarajevo 5. VII. 1983.), po političkom opredjeljenju raznoliki sastav. Dr. Branko Je-lić od studentskih dana (1929.) neprekidno je u emigraciji. HNO propagira: borbu protiv komunističke tiranije u domovini, uspostavu suverene Hrvatske, jednakost svih pred zako-nom, bez rasne, vjerske i narodne diskrimi-nacije, demokratsku autonomiju BiH unutar Hrvatske, ideal ujedinjene Europe i ostanak

9

pučanstva u Hrvatskoj. Primat daju strankama koje su bliže Hrvatskoj, a za buduće političke ciljeve bilo bi najbolje da se dr. Ante Pavelić povuče iz političkog života, te da stranke ne bi smjeli voditi ratni zločinci. Dr. Branko Jelić zagovara pomirbu s hrvatskim komunistima, a podržava veze i s komunistima SSSR-a. Od-bor po cijelome svijetu osniva predstavništva, u državama tajništva, a u gradovima ogranke. Osniva poluvojničku organizaciju “Hrvatska obrana”, a od 1955. u Munchenu mjesečnik “Hrvatska država” (Hrvatska do Drine). Izda-je i putovnice koje naziva “putnice”, taksirane

s vlastitim “Porto” markama. Dr. Branko Je-lić razilazi se s dr. Antom Pavelićem i HSS-om u drugoj polovici pedesetih godina. Vodi odbor do smrti 1972. kada ga nasljeđuje brat dr. Ivan Jelić ( Donji Dolac 17. IV. 1912. - 14. VII. 1988.). Od 1988. do raspuštanja odbora uspostavom države Hrvatske stranku vodi dr. Ernest Bauer, kada se većina članstva uklapa u HDZ. Otpadnik odbora Miroslav Varoš i bivši komunist dr. Ante Ciliga (Šegotići 20. 2. 1898. - Zagreb, 21. 10. 1992.) u Italiji 1967. osniva-ju “Hrvatski demokratski odbor (HDO)”.

Hrvatska repubiklanska stranka (HRS)

Nakon razlaza s dr. Antom Pavelićem prof. Ivan Oršanić (Županja 2. VII. 1904. - Buenos Aires 17. XII. 1968.) i brat Ante Oršanić (Vu-kovar 28. IV. 1909. - Temperley, Buenos Aires 2. X. 1959.) osnivaju stranku u Buenos Airesu 9. siječnja 1951. Ideja o stranci u prof. Ivana Oršaniča sazrijeva već u emigrantskom logo-ru u Italiji. HRS osim ustaških i načela stranke prava nastavlja Radićevu misao da narod tre-ba “osvijestiti, dati mu organizaciju i snagu, revolucija se mora odigrati u domovini, a ne u emigraciji”.

Prof. Ivan Oršanić bio je suradnik kardi-nala Stepinca, za Banovine Hrvatske interni-ran u Bosni u logoru Kruščica, ministar pro-pagande NDH, osnivač “Ustaške mladeži”, te urednik nacionalističkih časopisa “Hrvat-

ska smotra” i “Republika Hrvatska”. Od 1969. stranku do preseljenja u Zagreb 1991. vodi dr. Ivo Korsky (Osijek 22. II. 1918. - Buenos Ai-res 12. XII. 2004.), kada stranka mjenja ime u “Hrvatska republikanska zajednica (HRZ)”. Tromjesečnik “Republika Hrvatska” tiska se u Buenos Airesu od 1951. a mjesečnik “Hrvat-ska budućnost” u Los Angelesu.Poznate su propagandne akcije HRS: –u rujnu 1975. bacanje letaka s balkona za vrijeme Opće skupštine UN-a–na nogometnoj utakmici Australija-Velež 1976. zapaljena jugoslavenska zastava–na rukometnoj utakmici Zapadna Njemačka- Jugoslavija zapaljena jugoslavenska zastava–nasilni ulazak u Jugoslavensku misiju UN-a u New Yorku 1977.

Hrvatski narodni odpor (HNO)

Ideja o organizaciji zamišljena je na Ivan planini krajem 1944. kao ilegalna organizaci-ja za borbu iza partizanskih linija. Brza rea-lizacija izostaje te je osnivanje ostvareno tek 1955. Preteča organizacije je društvo “Prijate-lja Drine”, na čijem je čelu zapovjednik Vje-koslav Maks Luburić (Humac-Ljubuški 6. III. 1914. - Carcagente 20. IV. 1969.) sa sjedištem u Carcagente kraj Valencije. Od početka orga-nizacija posjeduje vlastitu tiskaru “Drina Pre-ss” u kojoj se tiskaju novine “Obrana”, revija “Drina”, letci, politički članci i rasprave o ge-

rilskom ratovanju, te ostali propagandni ma-terijali. Luburić tekstove potpisuje kao boj-nik “Dizdar” ili general “Drinjanin”. Zalaže se za rušenje Jugoslavije, te promicanje i za-jedništvo svih političkih struktura u iseljeniš-tvu i domovini, dolazili oni s lijeve ili s desne opcije. Podružnice organizacije su u Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji i Zapadnoj Eu-ropi. Poslije 1969. zapovjednici su Stipe Bi-landžić iz Koelna i Rudolf Erić iz SAD-a. U Camberri 29. studenoga 1977. otvaraju Hrvat-sko poslanstvo koje opstaje tri godine.

10

Organizacija je odgovorna za oružane ak-cije na jugoslavenski konzulat u Goeteborgu 10. veljače. 1970., ubojstvo ofi cira tajne ju-goslavenske službe Vladimira Rolovića 6. travnja 1971., otmica švedskog zrakoplova u rujnu 1972. i iznuda oslobađanja hrvatskih po-

litičkih zatvorenika. Od 1972. organizacija se predstavlja kao državotvorni pokret. Rad or-ganizacije zabranjen je u Njemačkoj 1978., a u SAD-u i Kanadi 1979. Poslije uspostave Hr-vatske države HNO se 19. lipnja 1990. raspu-šta.

Hrvatski oslobodilački pokret (HOP)

HOP je osnovan 8. lipnja 1956. u Buenos Airesu kao nasljednik “Hrvatskog domobra-na”. U Drugoj emigraciji HOP je nastavak Ustaškog pokreta da bude vodeća politič-ka snaga Hrvatske emigracije. Za osnivanje pokreta zaslužni su bivši ustaški dužnosni-ci, pripadnici hrvatskih oružanih snaga: dr. Ante Pavelić, Džafer-Beg Kulenović (Raj-novci - Kulin Vakuf 17. II. 1891.- Damask 3. X. 1956.), dr. Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, ing. Ivica Frković, Josip Marković, te čelnici Desnog krila HSS-a dr. Stjepan Hefer (Čepin 18. VII. 1897. -Buenos Aires 31. VII. 1973.), Ivo Šarinić, Stipe Matijević (Blato na Cetini 21. IX. 1887.-Buenos Aires 2. VIII. 1972.) i Ivan Kordić. Pokret ideološki zagovara: hrvat-ski nacionalizam, pravaštvo, antikomunizam, slobodu hrvatskog naroda i uspostava NDH na cijelom povijesnom i etničkom prostoru iz-među Mure, Drave, Dunava, Drine i Jadran-skog mora. Suradnje s bilo kojom drugom strankom hrvatskog predznaka nema. HOP surađuje s oslobodilačkim pokretima drugih naroda na principu obostranosti. Stranku vodi predsjedništvo s predsjednikom, područna vi-jeća su u drugim državama, a ogranci po gra-

dovima nazvani imenima poznatih Hrvata iz prošlosti. HOP osniva Izvještajnu službu, Pro-miđbeni ured i druga radna tijela. Glasilo po-kreta argentinski dvotjednik “Hrvatska” uje-dinjuje argentinski “Hrvatski domobran”, australsku “Spremnost”, Zapadno-Njemačku “Hrvatsku slobodu” i “Nezavisnu Državu Hr-vatsku” Ujedinjenih Hrvata Europe. Glasilo je preneseno u Zagreb kao mjesečnik 1996.

HOP je uz HSS bila najveća hrvatska emi-grantska snaga Druge emigracije. Bio je i član “Svjetske lige za slobodu i demokraciju”. Dr. Vjekoslav Vrančić 1958. napušta pokret i 1960. osniva “Reformirani HOP” s glasilom “Hrvatski narod” s tim da surađuje sa svim drugim hrvatskim strankama. Dr. Ante Pave-lić usmenom oporukom pred svjedocima fra Brankom Marićem i suprugom Marom odre-đuje dr. Stjepana Hefera za svog nasljednika. Kratko vrijeme poslije 1973. na čelu pokreta je Antun Bonifačić ( Punat-Krk 8. X. 1901.- Chicago 24. IV. 1986.) a zadnji u emigraciji dr. Srećko Pšeničnik (Pregrada 10. XI. 1921.), koji pokret prebacuje 1991. u Zagreb. Danas je pokret minoran u Hrvatskoj, nešto je jači je-dino u Australiji i Kanadi.

Tajne revolucionarne ustaške postrojbe (TRUP)

Organizaciju osnivaju otpadnici iz HOP-a 1961. u Munchenu Mile Rukavina (ubi-jen 1968.), Nahid Kulenović (ubijen 1969.) i Dane Šarac (pokušaj ubojstva 1973.). Ciljevi

trupa su diverzije u Jugoslaviji (kino u Beo-gradu 1967.). Kada Udba likvidira Rukavinu i Kulenovića, organizacija prestaje djelovati.

Hrvatsko križarsko bratstvo (HKB)

slaviji. Pavelićev dušebrižnik fra Rafael Me-dić (Široki Brijeg 3. 4. 1914. - Munchen 29. 9. 1973.) krajem pedesetih godina prošlog stolje-

Bratsvo nastaje od pojedinaca iz HOP-a koji su smatrali da HOP nije dovoljno radi-kalan revolucionarnim akcijama prema Jugo-

11

ća u Zapadnoj Njemačkoj osniva HKB po na-čelima pravog revolucionarnog rada. Člano-vi bratstva daju prisegu i osposobljavaju se za diverzantske akcije. Demonstriraju 29. stude-

noga 1961. pred Jugoslavenskim trgovinskim uredom u Mehlemu kada je slučajno ubijen domar, a ujedno i pripadnik Udbe Jovo Popo-vić. Nakon te akcije bratstvo je zabranjeno.

Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB)

U Sydneyu je osnovano 1961. “Hrvatsko revolucionarno bratstvo”, tajna organizacija koja svijesno krši zakone Australije, od biv-ših pripadnika HOP-a: Geza Pastya (Čepin 1936., nestao u Francuskoj 1965.), Jere Seni-ća, Jure Marića (Kruševo - Stolac 1931.), Ilije Tolića (Ljupljanci - Derventa 1930.) i Josipa Oblaka (Španovići-Daruvar 1937.), svi emi-granti iz Jugoslavije 50-ih godina prošlog sto-ljeća. Bratstvo ima podružnice diljem svijeta. Prvi predsjednik je Dragutin Bratuša. Članovi prisežu prisegu i imaju konspirativna imena.

Osnovna načela bratstva su: borbeno djelo-vanje, oslobođenje Hrvatske i uskrsnuće Hr-vatske države, upotreba svih sredstava uklju-čujući i upotrebu oružja. U Sydneyu od 1965. izdaju list “Uzdanica”, a mladež je organizira-na u “Hrvatskoj mladeži”.

Neke borbene akcije su: tri trojke diverza-nata u Jugoslaviji 1963., diverzija u Klubu Ju-goslavena u Parizu 1966., ubojstvo šefa jugo-slavenskog generalnog konzulata u Stuttgartu 1966., neuspjeli atentat na Tita 1967. i akcija Bugojanske skupine (Fenix) u lipnju 1972.

Hrvatska narodna fronta (HNF)

Frontu također osnivaju nezadovoljnici iz HOP-a, Mate Prpić i Ivan Miličević u Zapad-noj Njemačkoj 1967. U ljeto 1972. šire propa-gandni materijal po Lici i Hrvatskom primorju i tom prilikom likvidiraju zapovjednika mili-

cijske stanice u Karlobagu. U drugoj polovici 1974. ponovno su u Jugoslaviji na istom za-datku, gdje su u zasjedi ubijeni. Fronta presta-je postojati.

Hrvatsko narodno vijeće (HNV)

Jedinstvenu Hrvatsku političku organiza-ciju pokušalo se osnovati već 50-ih i 60-ih go-dina prošlog stoljeća, kao krovnu organizaciju Hrvata u izbjeglištvu, koja bi okupila na jed-nom mjestu svu političku emigrantsku sna-gu Hrvata. Prvi neuspjeli pokušaji osnivanja HNV-a jesu: - u rujnu 1961. na VI. Hrvatskom saboru u Chicagu- u organizaciji Ujedinjenih Američkih Hrvata (UAH) 31. kolovoza 1962. na svehrvatskom kongresu- u organizaciji Vijeća Hrvata Južne Ameri-ke 6. ožujka 1970. na čelu s dr. Vjekoslavom Vrančićem.

Na osnivačkom Saboru u Torontu 1-3.ve-ljače 1974. predstavnici: Hrvatskog Narod-nog Odbora i Odpora, Ujedinjenih Američ-

kih Hrvata, Hrvatske Republikanske Stranke, Reformiranog HOP-a (ukupno 23 Hrvatske državotvorne stranke), nezavisni hrvatski in-telektualci i mnogi drugi osnivaju HNV. Pred-sjednik vijeća je Ante Došen, a podpredsjed-nik dr. Vjekoslav Vrančić. HSS i izvorni HOP nisu pristupili vijeću jer smatraju da su oni jedini koji imaju pravo zastupati Hrvate. Za-datak HNV-a je pomagati hrvatskom narodu svim sredstvima u oslobađanju Hrvatske od Jugoslavije. Slijedeće 1975. na redovnom Sa-boru vijeću se pridružuju tri časopisa. “Hrvat-ska revija”, književno politički časopis koji od 1951. izlazi četiri puta godišnje u Buenos Airesu, a nasljeđuje Hrvatsku reviju u Zagre-bu iz 1929. - 1945. Urednici Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Od 1966. izlazi u Parizu, Munchenu i Barceloni. “Nova Hrvatska” (na-

12

sljednik “Hrvatskog biltena” iz Londona koji pokreće 1959. Jakša Kušan) i “Studia Croati-ca” (na španjolskom jeziku četiri puta godiš-nje izdaje hrvatsko-latinsko-američki klub). Nakon Hrvatskog proljeća 1971. vijeću se pri-

družuju novopridošli emigranti (Bruno Bušić i Franjo Mihalić). Zadnji sabor vijeća održan je 1989. u Stuttgartu. HNV se shodno ustavu vijeća raspušta 1990. s prvim zasjedanjem Hr-vatskog sabora u Republici Hrvatskoj.

Romeo ViskovićIvo Visković

/ Nastavlja se /

Hrvatski revolucionarni oslobodilački pokret (HROP)

U drugoj polovici 70-ih godina prošlog stoljeća otpadnik iz HOP-a Vladimir Sečen u Južnoj Americi osniva HROP. Čelnik HROP-a Vladimir Sečen, časnik HOS-a, emigrira u Južnu Ameriku, stručnjak je za protugerilsko

ratovanje u vojsci Dominikanske Republike. Sudjeluje u likvidaciji Che Guevare u Bolivi-ji. Pristupa vojsci SAD-a. Stranka nije dugog vijeka.

Hrvatski državotvorni pokret (HDP)

Skup za osnivanje pokreta održan je 1980. u New Yorku i u Lundu (Švedska) 1981., a utemeljen je 5. - 7. lipnja 1981. u Malmou od pristaša ubijenog Brune Bušića (1939.-1978.) odvojenih od HNV-a. Ciljevi pokreta su: na-cionalno pomirenje, općehrvatsko jedinstvo i Hrvatska država mirnim putem u domovini.

Predsjednik Nikola Štedul, a pročelnik za po-litička pitanja Mladen Schwartz. Glasilo po-kreta “Hrvatski tjednik” tiska se u Melbour-neu. Pokret se uključuje u Domovinski rat i politički život Hrvatske, a prestaje djelovati 1996.

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

FILATELIJA = Hobi kraljeva = kralj hobija

13

Austrijska književnica, zaljubljenica u Jadransko more, njegovu obalu i sta-

novnike, Paula Preradović, unuka je hrvat-skog pjesnika Petra Preradovića, od kojeg je, može se reći, naslijedila melodičnost pjesnič-kog izraza, koji zrači u svim njezinim djeli-ma, kao i osjećaj za ljepotu zemlje i njezine krajolike.

HRVATSKA – HRVATI I NJIHOVI POTOMCI NA STRANIM POŠTANSKIM MARKAMA

Paula von Preradović(Beč, 12. listopada 1887. – Beč, 25. svibnja 1951.)

Paola von Preradović

Paula je rođena u Beču 12. listopada 1887. kao prvo od petero djece Dušana pl. Prerado-vića i Helene Falke von Lilienstein, koji su se vjenčali 1886. Otac joj se rodio u Beču 18. ruj-na 1854., gdje je i umro 30. rujna 1920. Bio je četvrto dijete pjesnika Petra Preradovića, iz prvog braka, s Pavicom de Ponte (1828.–1855.). Imala je dva brata, Ivu i Petra, i dvi-je sestre, Helenu i Gabriellu zvanu Jele. Hele-na je umrla u trećoj godini života 1898. Stariji brat Ivo (1889.–1944.) poginuo je naletjevši na minu u Jadranu, s engleskim razaračem. Ivin sin Nikola rođ. 1917. je bio znanstveni radnik i priznati povjesničar na sveučilištu u

Grazu. Mlađi Paulin brat Petar (rođ. 1891.) s kojim je bila jako povezana, preselio se 1918. u Zagreb i posvetio književnom radu. Pisao je pjesme i zapažena dramska djela, koja su se prikazivala u više europskih država. Umro je 1941. u Zagrebu. Imao je kćer Maru koja je ži-vjela u Beču. Sestra Jele rođ. 1899. udala se za Alberta Sarfosa. Živjela je u Engleskoj i imala je troje djece.

Kad su Pauli bile dvije godine seli se s rodi-teljima u Pulu, kamo joj je otac, časnik carsko-kraljevske ratne mornarice, bio premješten. U Puli je pohađala osnovnu i djevojačko–gra-đansku školu, po završetku koje, sa 14 godina nastavlja školovanje u Sankt Pöltenu u Donjoj Austriji, u internatu kod engleskih gospođica. Poslije položenog ispita zrelosti vraća se rodi-teljima u Pulu. Otac je godine 1912. tri mjese-ca vodio Državni arhiv u Zagrebu i želio ostati na tom poslu, čemu se je Paula silno radovala, ali mu to nažalost nije uspjelo. Ona je mnogo putovala Hrvatskim primorjem i Dalmacijom, a 1913. napušta Pulu i odlazi na jednogodišnji tečaj Crvenog križa u München. Godine 1914. cijela obitelj iz Pule seli u Beč, a tada im se i Paula vraća iz Münchena i zapošljava u bečkoj Vojnoj bolnici kao bolničarka, gdje se upozna-je i 1916. udaje za dr. Ernesta Moldena, (Beč, 30. 5. 1886. – Beč, 11. 8. 1953.). S mužem bo-ravi jedno vrijeme u Danskoj i Nizozemskoj, a u Beč se vraćaju 1920. U to vrijeme Ernst Mo-lden postaje glavnim urednikom novina Neue freie Presse. Paula i Ernst su imali dva sina: stariji Otto je rođen 13. 3. 1918. a mlađi Fritz 8. 4. 1924. Za vrijeme rata sinovi su bili u Po-kretu otpora, a ona i muž uhićeni, zatvoreni i zlostavljani od Gestapoa.

Obojica sinova Paule Preradović postali su plodni književnici i vrijedni kulturni i politički djelatnici. Stariji sin Otto Molden se kao prav-nik i povjesničar puno zalagao za ujedinjenje

14

Europe i napisao desetak zapaženih knjiga, od kojih su neke postigle više izdanja. Nazvan je europskim vizionarom, a 1999. je dobio poča-snu medalju grada Beča. Umro je u Paphosu na Cipru 15. lipnja 2002. Imao je dvoje djece.

Mlađi sin Fritz Molden je poslije rata bio diplomat, a kasnije novinar i veliki naklad-nik. Kao pisac je objavio više djela, posebno iz kulturnog i političkog života. Ženio se četiri puta i ima petero djece. Uskoro će navršiti 88 godina. Njegov stariji sin Ernst Molden isto se bavi književnošću, a 1994. je iz ljubavi pre-ma Hrvatskoj nekoliko mjeseci boravio u Du-brovniku i o posljedicama Domovinskog rata objavio svoje dojmove.

Otac Paule Preradović je bio veliki hrvat-ski rodoljub, pa je tako odgajao i svoju djecu, zato je Paula već kao djevojčica počela pisa-ti stihove, i na hrvatskom, a 1909. je u Puli na njemačkom napisala pjesmu svom djedu Petru Preradoviću, koju je na hrvatski preveo Fra-njo Marković i objavio u Zagrebačkim dnev-nim novinama. Najviše je pisala na temu iz hr-vatske prošlosti, a 1929. izlazi joj prva zbirka pjesama Südlicher Sommer (Južnjačko ljeto), koje je posvetila pradjedu, djedu i ocu. Posve-ta u prijevodu glasi :

Vama, moji oci,Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni ofi ciruU Pappenheimovoj četi, koji si pao odšvedske kugle ;Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blago-slovljeni pjesniče svoga naroda ;i tebi oče moj, Dušane Preradoviću,mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavii neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio :Vama posvećujem ove pjesme.

Druga zbirka Die Dalmatinischen Sonette (Dalmatinski soneti), izlazi 1933. u kojoj se, kao i u prvoj zbirci predala osjećajima nostal-gije za zemlju svog mladenaštva i svog podri-jetla. Tu je opjevala ljepotu jadranske obale, osvrćući se na hrvatsku kulturnu baštinu, lju-de i običaje.

Treća zbirka Lob Gottes im Gebirge (Hva-la Božja u brdima), izlazi 1936., a četvrta Ri-

tter, Tod und Teufel (Vitez, smrt i đavao), 1946. godine.

Na temelju neobjavljenih pisama izme-đu Petra Preradovića i njegove prve žene Pave de Ponte napisala je roman o njihovoj ljuba-vi Pave und Pero (Pave i Pero), tiskan 1940. U tom vrlo uspjelom romanu, koji je doživio više pohvala u njemačkom tisku, Paula Pre-radović opisuje ljudski i umjetnički lik svog djeda i njegove ljubavi, donoseći mnoge poje-dinosti iz hrvatske povijesti i kulture. Roman je iste godine preveden na hrvatski, a doži-vio je nekoliko izdanja. Godine 1950. objav-ljuje Königslegende (Legenda o kralju Slav-cu), na temelju povijesnog istraživačkog rada svog oca i legendi iz doba hrvatskih narodnih vladara. Njezino posljednje djelo Die Versu-chung des Columba (Kolumbova kušnja) je oveća novela koja izlazi 1951. Ona umire baš te godine 25. svibnja, a grob joj se nalazi na Središnjem bečkom groblju u grupi C, na bro-ju 42. Njezin suprug i sin Otto zakopani su ta-kođer u tom grobu.

Sva njezina djela sabrao je i izdao sin Fri-tz Molden 1967. u Beču, u jednom svesku na 1128 stranica, pod naslovom Paula von Pre-radović; Gesammelte Werke (Sabrana djela).

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u natječaju za novi tekst austrijske državne hi-mne, između 1800 sudionika, izabrana je kao najljepša i najprikladnija, pjesma Paule Prera-dović Land der Berge, Land am Ströme (Ze-mljo brda, zemljo na rijeci), te zakonski potvr-đena 25. veljače 1947. na adaptiranu glazbu

Paola von Preradović na poštanskoj marki Austrije, izdanje 1996.

15

Maksimum karta posvećena Pauli von Preradović

Mauricij Frka Petešić

Pariz, ožujak 2012.

Wolfganga Amadeusa Mozarta iz 1791. kao nova himna Republike Austrije.

Prigodnu poštansku marku na temu EU-ROPA s likom Paule von Preradović i naslo-vom himne koju je ona napisala, izdala je Au-strijska pošta 17. svibnja 1996. godine. Marka je nominalne vrijednosti 7s (šilinga), veličine 39 x 30 mm, zupčanje češljasto 13 ½ :14 ¼, višebojna, i naklade od 2.700.000 primjera-

ka. Njemački katalog MICHEL donosi marku pod Österreich broj 2189, a francuski katalog YVERT & TELLIER pod Autriche broj 2018.

Paula Preradović je nalazila inspiraciju za veći dio svog književnog stvaralaštva u zemlji svog podrijetla i u svojim precima, pa mislim da bi joj se Hrvatska najbolje odužila izdava-njem njezinih sabranih djela.

16

Na glazbu Wolganga Amadeusa Mozarta, Paula von Preradović, unuka hr-vatskog pjesnika Petra Preradovića napisala je tekst za austrijsku

državnu himnu.

Grobnica na bečkom središnjem groblju u kojoj su pokopani: Paola von Preradović, njezin suprug dr. Erns Molden i sin prof. Otto Molden.

17

Izvori:1. Dragutin Tadijanović: «Petar Preradović / Pozdrav domovini», Kronologija Petra Preradovića, Matica hrvatska,

bibli oteka ARION, Zagreb 1968.2. Mirko Čović: «Paula Preradović / Legenda o kralju Slavcu », Preveo i uvod o spisateljici napisao dr. Mirko Čović.

Izdavač : fra Mirko Čović, vlastita naklada, Beč 1972.3. Branislava Zaradić : « Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji », Internet stranice.

CROATIA - CROATS AND THEIR DESCENDANTS IN FOREIGN STAMPS

Summary

Paula Preradović (October 12, 1887 – May 25, 1951), known professionally as Paula von Preradović or by her married name as Paula Molden, was a Croatian and Austrian writer and narrator. She was a granddaughter of the Croatian poet, Petar Preradović. She was born in Vi-enna but her family moved to Pula, Istria, in 1889. Later she lived in Copenhagen and again in Vienna. She was married to the journalist Ernst Molden and gave birth to two sons, the newspa-per correspondent and editor, Fritz Molden, and a banker, Otto Molden.

She composed the lyrics for the national anthem of Austria in 1947, Land der Berge, Land am Strome. It is said that, after she was informed that her lyrics had been chosen for the nati-onal anthem, her son, Fritz, composed a satirical version of the anthem, for the amusement of the family.

Her works includes: Lyric: Dalmatinische Sonette, 1933, Lob Gottes im Gebirge, 1936, Ri-tter, Tod und Teufel, 1946, Prose: Pave und Pero, 1940, Die Versuchung des Columba, 1951, Königslegende, 1950, Wiener Chronik 1945, her diary, which was published only in 1995.

In memory of Paul von Preradovic Austrian post offi ce in 1996. issued commemorative po-stage stamp

Commemorative postage stamp on EUROPE - Famous women with an image of Paula von Preradovic Austrian postal service issued on 17th May 1996.

Poštanske markePoštanske marke

18

Omotnica i žig izdani povodom 100.obljetnice prvog zrakoplovnog leta u Zadru (br. 92)

NOVO PRIGODNO IZDANJE100. obljetnica prvog zrakoplovnog leta u Zadru

U nedjelju, 12. svibnja 1912. godine na predjelu grada poznatom pod na-

zivom Ravnice, tršćanski Slovenac Ivan Vid-mar, poznat kao “čovjek orao”, izveo je prvi zrakoplovni let u Zadru. Cijeli događaj orga-nizirali su članovi zadarskoga Sokola te je za tu prigodu na Ravnicama izgrađeno improvi-zirano uzletište.

Događaj je privukao mnoštvo Zadrana, a od ulaznica je sakupljeno četiri tisuće kruna u korist Ivana Vidmara. Mladi i odvažni Vid-mar svojim je elegantnim aeroplanom susta-va “Bleriot” poleti tri puta. Sva tri leta po-sve su uspjela. Među mnogobrojnim svijetom na Ravnicama se zatekao i četrnaestogodiš-nji dječak Hamilkar Vitaliani iz poznate i do-brostojeće zadarske obitelji, koji je tada imao fotoaparat i ovjekovječio prvi zadarski zra-koplovni let. Na čuvenoj fotografi ji mladog fotografa Vitalianija u pozadini aeroplana ja-sno se vidi zadnji kat i krov još uvijek postoje-će zgrade u kojoj je trenutno hotel - prenoćište fi rme “Čazmatrans.”

Vidmarov otac doselio se u Trst iz Kranj-ske. Trst je vidio “čovjeka orla” već 1911. go-dine kad je sletio na gat broj 5 u tršćanskoj luci. Vidmaru je bilo tek 19 godina. Iste godi-ne 25. rujna prvi prelijeće Jadran na potezu od Lida u Veneciji do Trsta, a iduće godine svo-jim aeroplanom leti u Zagrebu, Zadru, Splitu, Bosanskom Brodu, Sarajevu, Beogradu, Ceti-nju. Smatran je najboljim avijatičarom u Au-stro-Ugarskoj monarhiji. Do ponovnog dola-ska u Zagreb 1913. godine u zrak se digao 99 puta, laletio 72 sata, prevalivši za to vrijeme 6.696 kilometara i letio u 34 grada. Ivan Vid-mar umro je u Milanu 1971. godine, a poko-pan je u Trstu.

100. obljetnicu prvog zrakoplovnog leta u Zadru HFD Zadar obilježilo je izdavanjem prigodne omotnice i prigodnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 12. 5. 2012. u po-štanskom uredu 23000 Zadar. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Naklada iznosi 70 komada.

Igor Černigoj

19

“ZADARSKE” DOPLATNE MARKE

Početkom 2012. godine hrvatska fi la-telija postala je bogatija za dvije vrlo

lijepe doplatne marke za koje slobodno mo-žemo reći da su “zadarske”, jer je inicijativa za njihovo izdavanje potekla upravo u Za-dru. Time je i moja zbirka, pod nazivom “S poštanskim markama kroz Zadar i zadarski

kraj”, koja okuplja sva izdanja poštanskih maraka posvećenih Zadru i zadarskom kra-ju, odnosno, njezinim kulturnim i povijesnim znamenitostima, važnim događajima, te po-znatim i zaslužnim ljudima, ili su u nekoj vezi s Zadrom, dodatno obogaćena za dva nova lijepa izdanja.

Doplatna marka “Dan mimoza”

Obilježavajući 45. obljetnicu svog rada i petu godinu “Dana mimoza”, Liga protiv raka Zadar izdala je doplatnu marku pod nazi-vom “Dan mimoza”. Motiv marke je stilizira-ni prikaz mimoze i tekst koji poziva na brigu o zdravlju, posebice u borbi protiv raka vrata maternice.

Marka je nominalne vrijednosti 1,55 kn, tiskana je u Agenciji za komercijalnu djelat-nost (AKD), Zagreb u arcima od 50 komada, u ukupnoj nakladi od 100.000 komada.Veličina marke je 35,50 x 29,82 mm, tisak ofsetni, zup-čanje češljasto 14. Likovno rješenje potpisu-je Sonja Mašić, grafi čka dizajnerica uslužnog obrta D-ZNAK iz Zagreba. Marka je puštena u promet 1. siječnja 2012. i u prodaji je do kra-ja godine. Sav prihod od njezine prodaje na-

mijenjen je kupovini cjepiva protiv HPV viru-sa (engl. human papilloma viruses), uzročnika najčešće spolno prenosive bolesti koja poga-đa i žene i muškarce. Cijepljenje se prvenstve-no preporuča mlađim djevojkama, a u Zadru se obavlja u Zavodu za javno zdravstvo. Ova hvale vrijedna akcija zadarske Lige protiv raka mnogim ženama omogućit će besplatno cijepljenje protiv ove neugodne bolesti.

Liga protiv raka Zadar osnovana je 11. prosinca 1967. godine. Za 45 godina svog po-stojanja ostvarila je mnoga vrijedne rezultate - od osnivanja onkološkog dispanzera pri Općoj bolnici Zadar i organiziranja stalnih edukacija građana u borbi s teškom bolešću, pa do otva-ranja besplatnog telefona za pružanje psiho-loške pomoći oboljelima od raka.

Doplatna marka “Dan mimoza”

20

Doplatna marka “180 godina Narodnog muzeja Zadar”

Jedna od najznačajnijih zadarskih kul-turnih institucija Narodni muzej ove godine obilježava veliki jubilej - 180 godina svoga postojanja. Tim povodom muzej je izdao do-platnu marku nominalne vrijednosti 1,55 kn s motivom reljefa sv. Krševana iz 13. stolje-ća, čijom kupnjom građeni Hrvatske pomažu ovoj vrijednoj kulturnoj instituciji. Marka je autorski rad grafi čkog inženjera Danijela Ko-

lega iz studija za grafi čke usluge RESTER – Zadar, a tiskana je u Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD), Zagreb u arcima od 50 ko-mada u standardnom četverobojnom ofsetnom tisku na gumiranom papiru, gramature 102 gr/m² u nakladi od 50.000 komada. Veličine mar-ke je 29,82 x 29,82 mm, zupčanje češljasto 14.Marka je puštena u promet 20. veljače 2012. i u prodaji je do kraja godine.

Igor Černigoj

Marku je u Gradskoj straži predstavila Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar

Doplatna marka “180 godina Narodnog muzeja Zadar”

21

Zastava s motivom doplatne marke na Gradskoj straži kojom se najavljuje početak obilježavanja

180. obljetnice Narodnog muzeja Zadar.

Kratki osvrt na povijest i stalni postav Narodnog muzeja Zadar

Narodni muzej Zadar se tijekom mnogih godina svoje povijesti neprestano mijenjao odražavajući duh vremena. Ipak, ono što je bilo konstantno predani je rad na obogaćivanju kulturnog života i zaštiti umjetničko-prirodne baštine grada Zadra i sjeverne Dalmacije, a od osnutka Galerije umjetnina i šire hrvatske na-cionalne te internacionalne baštine.

Organizirano muzejsko djelovanje u Zadru počinje 1832. godine. Tada je utemeljen prvi pokrajinski muzej općeg tipa, Museo Nazio-nale, proglasom austrijskog carskog namje-snika u Dalmaciji generala grofa Vjenceslava Vettera von Lilienberga koji poziva stanov-ništvo Dalmacije da se u Zadru, kao sjedištu pokrajine, prikuplja građa radi osnivanja Na-rodnog muzeja. Muzej je trebao obuhvaća-ti uzorke iz prirodnih znanosti, starina te na-rodne i industrijske djelatnosti. Iako je muzej osnovan u pretpreporodnom dobu, njegova se djelatnost zasigurno odrazila na razvoj prepo-

rodne misli u Zadru i Dalmaciji.Danas Narodni muzej Zadar broji oko

80000 muzejskih predmeta, svojim posjeti-teljima pruža jedinstveno kulturno-turističko i odgojno-obrazovno iskustvo te kroz svoje odjele nudi niz različitih sadržaja: Prirodo-slovni odjel s izložbama prirodnina, Gradsku stražu u kojoj je smješten Etnološki odjel s bo-gatom etnološkom zbirkom, Galeriju umjet-nina s bogatim fundusom i izložbenom aktiv-nošću, Muzej grada Zadra sa svojim stalnim postavom, zatim Gradsku ložu s uvijek aktu-alnim izložbama i Kneževu palaču iz XIII. st. s atraktivnim i nagrađivanim izložbenim „kr-letkama“ i Pomorskom zbirkom. Uz navede-ne odjele i izložbene prostore, muzej sadrži i dva dislocirana objekta: područnu etnografsku zbirku Veli Iž i područnu kulturno-povijesnu zbirku Mali Iž, a u sastavu muzeja su i dvije stručne službe: dokumentacijska i pedagoška služba.

Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar

22

PRIZNANJE ZADARSKOM PRIGODNOM POŠTANSKOM ŽIGU I PRIGODNOJ OMOTNICI

Povjerenstvo za izbor najljepših prigod-nih izdanja Hrvatskog fi latelističkog

saveza, u sastavu Dean Rosandić, dizajner, Dubravko Družić, voditelj Odjela fi latelije Hrvatske pošte i mr. sc. Stjepan Zdenko Bre-zarić, član HFS-a, na sastanku održanom 19. ožujka 2012. u Jurišićevoj 13 u Zagrebu, pro-glasili su u ime Saveza tri najljepša prigodna žiga i tri najljepša prigodna izdanja priređena u Republici Hrvatskoj u 2011. godini.

Najljepšim prigodnim poštanskim žigom u 2011. proglašen je žig “ZLATNA MEDALJA, ČETVERAC NA PARIĆE” u izdanju HDO-FM Zagreb. Autor žiga je Gordan Turudija.

Drugo mjesto osvojio je žig “100 GODI-NA TENISKOG KLUBA KARLOVAC 1911. – 2011.” u izdanju HFD KARLOVAC”. Autor žiga je Miroslav Krnjić.

Treće mjesto pripalo je žigu“ SVJETSKO JUNIORSKO PRVENSTVO U JEDRENJU DO 19 GODINA“ u izdanju HFD Zadar. Au-tor žiga je Igor Černigoj.

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

Najljepšom prigodnim izdanjem u 2011. godini proglašena je razglednica/maksimum karta “DANI SJEĆANJA NA ŽRTVU VU-KOVARA 1991”. Riječ je o zajedničkom iz-danju Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vuko-varske majke” iz Vukovara i HFD Vukovar. Autori ovog izdanja su ugledni hrvatski diza-jner Danijel Popović te članovi HFD Vukovar Mirko Kovačić i Mario Soldo.

Drugo mjesto osvojila je prigodna omotni-ca Filatelistička izložba “ZADRU NA DAR” u izdanju HFD Zadar. Autor omotnice je Igor Černigoj.

Treće mjesto pripalo je omotnici “DAN POLICIJE RH” u izdanju HFD Karlovac. Au-tor je Stevo Kovačić.

Treće mjesto prigodnog poštanskog žiga posvećenog Svjetskom juniorskom prven-stvu u jedrenju do 19 godina i drugo mjesto za prigodnu omotnicu posvećenu fi latelistič-koj izložbi pod nazivom “Zadru na dar”još je jedan lijep uspjeh našeg Društva u osmišljava-nju ovih zanimljivih prigodnih izdanja.

Igor Černigoj

23

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

24

NOVOSTI IZ HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA

Mladen Vilfan, novi predsjednik Hrvatskog fi latelističkog saveza

Na 50. izvanrednoj izbornoj skupštini Hrvatskog fi latelističkog saveza odr-

žanoj 31. ožujka 2012. godine u Zagrebu za novog predsjednika Hrvatskog fi latelističkog saveza izabran je Mladen Vilfan, diplomira-ni inženjer kemije, ugledni poduzetnik, poli-tičar i fi latelist iz Zagreba. Gospodin Vilfan bio je zastupnik u Hrvatskom državnom sa-boru, zamjenik gradonačelnika grada Zagre-ba, zastupnik u Gradskoj skupštini grada Za-greba, predsjednik udruge građana “Akcija za Zagreb“, trenutno je vlasnik i prokurist tvrtke VILMAR consulting d.o.o., Zagreb

Gospodin Mladen Vilfan član je HFD Za-greb i Riječkog fi latelističkog društva Rijeka. U HFS-u obnašao je mnogobrojne dužnosti: potpredsjednik HFS-a, član Upravnog odbo-ra, član Časnog suda, komesar za Hrvatsku na Europskoj i Svjetskim fi latelističkim izložba-

ma itd. Gospodin Vilfan stručni je ispitivač Zbora ispitivača poštanskih maraka HFS-a, autor dva priručnika HFS-a, te pisac više čla-naka o fi lateliji u hrvatskim i inozemnim fi -latelističkim časopisima. Dobitnik je zlatnog znaka HFD Zagreb, te dobitnik više medalja na nacionalnim, europskim i svjetskim izlož-bama. Osim toga, g. Vilfan član je i najstari-jeg fi latelističkog društva na svijetu, uglednog The Royal Philatelic Society London (Kra-ljevskog fi latelističkog društva iz Londona).

Gospodinu Vilfanu čestitamo na izboru i želimo mu puno uspjeha u obavljanju ove od-govorne dužnosti.

Za potpredsjednike HFS-a izabrani su: Mi-roslav Krnjić (HFD Karlovac) i Željko Divnić (HFD Slavonski Brod), za rizničara Zdeslav Vukas (HFD Zagreb), a za tajnika Tihomir Bi-landžić (HFD Zagreb).

U izradi nova rang lista uspješnosti članica HFS-a za 2011. godinu

Na izvanrednoj izbornoj skupštini HFS-a nije prihvaćen izvještaj Povjerenstva za vred-novanje rada njezinih članica (prema kojem je naše društvo u 2011. godini zauzelo deve-to mjesto), jer je bodovanje članica rađeno prema kriterijima iz novog Pravilnika koji je

donesen tek 27. siječnja 2012 godine. Od Po-vjerenstva je zato zatraženo da provede novo vrednovanje sukladno odredbama starog pra-vilnika koji je bio na snazi 2011. godine te da ga objavi.

Igor Černigoj, član Časnog suda HFS-a

Na 50. izvanrednoj izbornoj skupšti-ni HFS-a u Časni sud Hrvatskog fi latelistič-kog saveza izabrani su: Radovan Vukadinović (HFD Zagreb), za predsjednika, te Igor Černi-goj (HFD Zadar) i Zlatko Škvorc (HFD Zrin-ski, Čakovec), za članove.

Prema članku 38. Statuta HFS-a, Časni sud odlučuje o povredama Statuta, povredama odluka Skupštine, Vijeća, Upravnog odbora i ostalih tijela, te povredama društvenih i etič-kih normi fi latelije.

Hrvatsko fi latelističko društvo ZadarHrvatsko fi latelističko društvo Zadar

25

Jurica Vučetić, član uredništva glasila “Hrvatska fi latelija”

Umjesto Julija Marasa, novi glavni ured-nik “Hrvatske fi latelije”, glasila Hrvatskog fi latelističkog saveza, postao je Petar Strpić. G. Strpić (inače rođeni Zadranin) među fi la-telistima je ponajviše poznat po svom katalo-gu PS poštanske marke Hrvatska. Na njegov prijedlog Upravni odbor HFS-a na svojoj dru-

goj sjednici održanoj 28. svibnja 2012. godine u Zagrebu, imenovao je članove uredništva, među kojima je i naš tajnik Jurica Vučetić. Za članove uredništva imenovani su još Tihomir Bilandžić, Stjepan Zdenko Brezarić, Dario Fi-ljar, Ivan Martinaš, Radovan Vukadinović, te Dubravko Družić iz Hrvatske pošte.

Igor Černigoj

26

IZ POVIJESTI FILATELISTIČKOG DRUŠTVA ZADAR (XIII.)

1980.Članstvo : 55 seniora i 4 juniora

XXXI. redovita godišnja skupština održa-na je 18. ožujka 1980. u prostorijama Matice hrvatske s početkom u 18 sati.

Skupštinu je započeo predsjednik društva g. Josip Himmelreich te nakon izbora tijela skupštine i prihvaćanja dnevnog reda, tajnik društva g. Ante Murn podnosi izvješće o radu tijekom 1979. godine. U izvješću se navodi da su planovi bili znatno veći, ali je realizacija podbacila. Sve je bilo spremno za odražavnje izložbe, osiguran je prostor i pomoć HFS-a, međutim odobreni termin nije odgovarao, a s obirom na to da se Upravni odbor nije mogao sastati u punom broju, sav bi posao spao na dvojicu članova. Naglasio je i da se takva situ-acija više ne bi smjela ponoviti.

Tijekom godine izdana je prigodna omot-nica (br. 15) s prigodnim žigom povodom odr-žavanja Mediteranskih igara u Splitu 15. ruj-na 1979. Omotnica i žig su standardni za sve gradove sudionike, a u zadarskom žigu se na-lazi prikaz crkve sv. Donata i igrač nogometa. Uza svu neaktivnost društva, upisano je novih 6 seniora. Formirana je i komisija za organizi-ranje izložbe u koju su ušli gg. Josip Luša, Du-šan Blidović, Slavko Perović, Mirko Marcelić i Šime Lukić.

Upravni odbor ovlastio je blagajnika g. Zdenka Škarpu da otkupi jednu zbirku poštan-skih maraka SFRJ po 50% kataloške vrijedno-sti, a koji bi se onda prodavala članovima za 70% kataloške vrijednosti, što bi donijelo ma-terijalnu korist društvu, a i članovima priliku da popune svoju zbirku.

Nadalje se iznosi da je fi nancijsko poslo-vanje društva uspješno. Dana 31. ožujka 1980. HFS slavi 40. godišnjicu postojanja i za tu će se prigodu izdati omotnica, značka i „Spome-nica rada 1940. – 1980.“ u kojoj bi bila kratka povijest svih fi latelističkih društava učlanje-nih u HFS. U počasnom odboru proslave, na-

lazi se i naš član g. Zdenko Škarpa, prošlogo-dišnji dobitnik priznanja „Zlatni znak HFS-a“

Donesena je odluka da se u društvenoj pro-storiji zabrani sastajanje sakupljača značaka u vrijeme fi latelističkog sastanka jer se to pre-tvorilo u masovno trgovanje, a značke nemaju ništa s fi latelijom.

Katalozi koje je društvo planiralo nabavi-ti nisu kupljeni zbog previsoke cijene u knji-žarama.

Voditelj financijsko-materijalog poslo-vanja, g. Klement Sikirić, podnio je izvješće koje je, nakon što ga je pregledao Nadzorni odbor, prihvaćeno urednim.

Nakon kratkog razmatranja sva su izvješća prihvaćena, stari Upravni odbor je dobio razr-ješnicu, a izabran je novi u sljedećem sastavu: g. Josip Himmelreich – predsjednikg. Ante Murn – tajnikg. Zdenko Škarpa – blagajnikg. Bruno Fuzul, Šime Lukić i Klement Sikirić – odbornici

U novi Nadzorni odbor izabrani su gg. Slavko Perović i Ferdo Uroda te gđa. Katica Maričić.

Predsjednik skupštine je g. Srećko Ivanko-vić.

1982.Članstvo : 60 seniora i 5 juniora

Godine 1981. nije održana Godišnja skup-ština, a te je godine stanje u društvu bilo: 63 seniora i 5 juniora.

XXXII. redovita godišnja skupština održa-na je 25. siječnja 1982. u prostorijama Matice hrvatske u 18 sati.

Skupštinu je otvorio predsjednik Skupšti-ne g. Srećko Ivanković te nakon izbora tijela skupštine i prihvaćanja dnevnog reda, tajnik društva g. Ante Murn podnosi izvješće o radu za 1980. i 1981. godinu.

Izložba nije organizirana unatoč formira-nju komisije, a problemi su poznati – posao

27

oko izložbe zahtjeva odgovorno i organizira-no djelovanje. Sastanci su se redovito održa-vali, a broj članova se povećao za 8 seniora, dok je jedan junior otpao. Zbog skupoće ka-talozi nisu nabavljeni ni u 1981. godini te će se nabaviti u ovoj godini. Godišnja najamni-na prostorije iznosi 800 dinara, a što moramo prihvatiti. Blagajnik redovito nabavlja marke SFRJ i UN-a, te kataloge SFRJ i fi latelistič-ki pribor.

Tijekom 1980. godine izdane su tri prigod-ne omotnice s dva prigodna žiga. Autor omot-nica povodom „Savezne štafete mladosti“ i žiga (br. 16 i 17) je g. Mate Milišić, a prigod-ne omotnice (br. 18) povodom „20. obljetnice muzičkih večeri u Sv. Donatu“ i žiga, g. Zden-ko Škarpa.

Voditelj financijsko-materijalog poslo-vanja, g. Klement Sikirić, podnio je izvješće koje je, nakon što ga je pregledao Nadzorni odbor, prihvaćeno urednim.

Pod točkom razno, g. Josip Luša napomi-nje, a u svezi s društvenom lutrijom, da su čla-novi priložili viškove svojih poštanskih mara-ka za tu igru, te da bi cijena po kartici trebala iznositi 1 dinar. Međutim, g. Blidović napomi-nje da među poklonjenim poštanskim marka-ma ima i vrijednih komada te da cijena po kar-

tici ne bi trebala biti ispod 20 dinara. Također, nadodaje da se pozivu za doniranje poštanskih maraka nisu odazvali svi članovi društva. Iz zaspisnika se ne vidi koja je cijena prihvaće-na.

Novi član društva, g. Lenkić, iznosi da u Zadru nije mogao saznati za fi latelističko društvo, već da je informaciju dobio od HFS-a. Na njegov prigovor odgovorio je g. Zden-ko Škarpa da je društvo dalo izraditi natpise s adresom, ali ih je PTT Zadar odbilo staviti u protore svojih pošta uz obrazloženje da se radi o reklamiranju konkurencije. Kako vla-stitih prostorija nemamo, ne možemo ni javno objaviti svoju adresu.

Nakon kratkog razmatranja sva su izvješća prihvaćena, stari Upravni odbor je dobio razr-ješnicu, a izabran je novi u sljedećem sastavu: g. Mihajlo Perović – predsjednikg. Goran Kovačić – tajnikg. Zdenko Škarpa – blagajnikg. Ante Murn, Mirko Marcelić i Klement Sikirić – odbornici

U novi Nadzorni odbor izabrani su gg. Stjepan Drvar, Josip Luša i Slavko Stanković.

Predsjednik skupštine je g. Josip Himme-lreich.

Zdenko Škarpa

28

ODRŽANA REDOVITA IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA

U ponedjeljak, 19. ožujka 2012. s počet-kom u 18 sati u prostorijama zgrade Matice hrvatske održana je 57. redovita izborna go-dišnja skupština Društva uz prisustvo 13 čla-nova od 41 upisanoga. Izvješće o radu u 2011. godini podnio je njezin predsjednik g. Igor Černigoj te je istaknuo da se rad Društva odvi-jao u okviru realnih mogućnosti i u skladu sa zacrtanim planom. U 2011. godini tiskana su dva broja časopisa „Zadarski fi latelist“ te tri prigodne omotnice i isto toliko prigodnih ži-gova. Održane su i dvije fi latelističke izložbe s četiri prikazana izloška naših članova. I da-lje se nastoji riješiti pitanje vlastitih prostorija za sastanke.

Izvješće o financijskom poslovanju u 2011. godini podnio je tajnik Društva g. Jurica Vučetić. Naglašeno je da su novčana sredstva trošena vrlo racionalno i strogo namjenski što je vidiljivo iz dostavljenih podataka. Posebna zahvalnost je upućena Gradu Zadru koji već dugi niz godina fi nancijski pomaže i osigura-va naš rad.

Izvješće Nadzornog odbora podnio je g. Milenko Radović te je izvijestio Skupštinu

da se Društvo vodi ispravno i transparentno u skladu sa Statutom.

Nakon što je Skupština jednoglasno pri-hvatila sva izvješća, dana je razrješnica sta-rom Upravnom odboru te se pristupilo izbo-ru novoga. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se u novi Upravni odbor imenuju dosadaš-nji članovi.

U planu aktivanosti za 2012. godinu po-sebno se ističe prijedlog sudjelovanja na svim dostupnim inozemnim i tuzemnim fi latelistič-kim izložbama, priređivanje barem dvije lo-kalne fi latelističke izložbe, izdavanje dva bro-ja časopisa „Zadarski fi latelist“ te izdavanje tri do pet prigodnih omotnica i prigodnih poštan-skih žigova.

Pod točkom razno naročito se razglabalo na koji način animirati ostale članove da prire-de fi latelističke izloške za lokalne fi latelistič-ke izložbe te kako riješiti pitanje članova koji vrlo rijetko dolaze na sastanke i rijetko preda-ju polog za kupnju poštanskih maraka i sl.

Jurica Vučetić

29

IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI

Ove godine cijeli svijet obilježava 100 godina kako je RMS Titanik (Royal

Mail Ship Titanik) udario u santu leda i po-tonuo. Bio je to najveći putnički parobrod na svijetu izgrađen u brodogradilištu Harland i Wolff u Belfastu u Irskoj. Potonuće Titanika uzrokovalo je smrt 1.514 ljudi u jednom od najsmrtonosnijih mirnodopskih pomorskih katastrofa u povijesti. Potapanje Titanika re-zultiralo je i promjenama u pomorskom pravu,

a otkriće olupine u dubinama oceana pridoni-jelo trajnom interesu za ovaj nekad najveći i najluksuzniji putnički parobrod na svijetu. Ovaj tragičan događaj obilježen je diljem svi-jeta mnogobrojnim prigodnim izdanjima – po-štanskim markama, žigovima i sl. Priča o Ti-taniku, uz lijepo dizajnirane poštanske marke na ovu temu, pravi su izazov za ljubitelje te-matske fi latelije. Evo nekoliko najnovijih iz-danja!

Prigodni blok Kraljevine Belgije

Pošta Kraljevine Belgije izdala prigod-ni blok koji se prodaje zajedno s 3D naoča-lama kako bi kupci mogli uživati u gledanju fi lma o Titaniku u 3D formatu (trodimenzio-nalni prikaz sadržaja), izdan 2012. godine u

režiji Jamesa Camerona, čovjeka, koji je re-žirao mnoge kultne fi lmove (poput Titanik, Terminator, Bezdan, Istinite laži itd.). Likov-no rješenje bloka potpisuju Francois Schuiten i Kris Maes.

30

Titanik je isplovio u ranim popodnevnim satima iz luke u Southamptonu i krenuo pre-ma New Yorku. Putovanje je teklo bez ikakvih problema sve do četiri dana nakon isplovlja-vanja. Od 2.207 putnika, njih 231 bili su nor-dijskog podrijetla, a među 1.514 onih koji su se utopili, troje su bili sa Alanda (Alandski otoci – autonomna provincija u Finskoj).

Prigodna marka Alanda

U sjećanje na taj tragičan događaj Alan-dska pošta izdala je 16. travnja prigodnu po-štansku marku nominalne vrijednosti 1,80 eura. Likovno rješenje marke potpisuje Ceci-lija Madsen. Marka je dio zajedničkog izdanja alandske i belgijske pošte. Prigodni list, koji sadrži belgijsku i alandsku marku sa žigom pr-vog dana stoji 5.50 eura.

Ova lijepa suvenir karta zajedničko je izdanje Alanda i Kraljevine Belgije u spomen na troje Alanđanai 27 Belgijanaca, koji su izgubili živote u potonuću Titanika 15. travnja 1912.

31

Na svom prvom putovanju na Titaniku bilo je deset putnika s otoka Jersey (otok u kanalu La Manche - krunski posjed britanske krune). Troje su bile žene, a ostalih sedam mornari, od kojih je samo četiri preživjelo potonuće Tita-

nika. Ovaj tragičan događaj pošta Jerseya obi-lježila je prigodnom poštanskom markom u bloku nominalne vrijednosti 3 funte, koju je osmislio engleski umjetnik i ilustrator Mark Wilkinson.

Prigodni blok Jerseya

Pedeset godina nakon što je postao prvi američki astronaut koji je poletio u

svemir, pokojni Alan B. Shepard, Jr. nagrađen je vlastitom poštanskom markom. Pošta SAD izdala je 4. svibnja 2011. seriju od dvije mar-ke od kojih jedna prikazuje Sheparda, a dru-ga sondu Messenger, prvu letjelicu koja ušla u orbitu planeta Merkur. Predstavljanju mar-ke održano je 4. svibnja 2011. u NASA sve-mirskom centru Kennedy na Floridi. Pored mnogobrojnih dužnosnika NASE, ovom do-gađaju nazočilo je i dvadeset članova Shepar-

dove obitelji, među kojima i tri njegove kće-ri, te kolega astronaut Scott Carpenter. Ovo je prvi slučaj da je jedna poštanska marka SAD izdana u čast nekog astronautu s vlastitom po-štarinom.

Alan Shepard, punog imena Alan Bartlett Shepard, Jr. (1923. - 1998.), bio je američki astronaut i pilot američke mornarice. Shepard je bio prvi Amerikanac u svemiru (iza Gagari-na). Deset godina nakon toga bio je zapovjed-nik misije Apollo 14 i peti čovjek koji je šetao Mjesecom.

Igor Černigoj

32

Američko izdanje posvećeno Alanu Shepardu

Potpredsjednik američke poštanska služba Stephen Masse (lijevo), i astronaut Scott Carpenter, na predstavljanju nove poštanske marke u čast Alana Sheparda, prvog Amerikanca u svemiru.

Lapidarij ispred Sv. Donata

Početkom druge austrijske vladavine u Dalmaciji, 30. 11. 1832. godine, osnovan jeArheološki muzej Zadar u sklopu mješovitog muzeja pod nazivom Narodni ili Pokrajinski

muzej Dalmacije i jedan je od najstarijih muzeja u Hrvatskoj.Muzej je od 1893. do 1954. godine bio smješten unutar rotonde Sv. Donata.

POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE