7/23/2019 35_ET35_GUDZEVIC

1/3

etnoloka

trib

ina35

vol.42,2012.

str.293-323

PRIKAZI

298

Mesta Evrope: mitovi i granice, Stella Ghervas i FranoisRosset, ur., Biblioteka XX vek. Knjiara Krug, Beograd 2010.,

323 str.

Stella Ghervas i Franois Rosset uredniki su dvojac koji je priredio zbornik rado-vaMesta Evrope pokuavajui kroz njega progovoriti o odnosu mjesta kao zikogprostora i kategore sjeanja. Naznaivi tom vezom neizbjenost senzibilitetavezanog uz politiki, kulturni i ekonomski kontekst prostora, Ghervas i Rossetpokazali su kako u tri, samo naizgled odvojena, dela zbornike cjeline postojimogunost isprepletanja fenomena mjesta, meumjesta i njihove spojnice mita. Trima navedenim cjelinama prethodi tekst Pascala Dethurensa, Evropa,mesto-fantazam. Mit o Evropi u istori umetnosti, u kojem se autor bavi nai-

nima prikazivanja Europe u knjievnim i likovnim djelima umjetnika, tragajuiistodobno za onim to naziva mjestom smisla. Polazei od antike ikonograjemita o eni Europi, Dethurens biljei razvoj konceptualizace ideje te lika Eu-rope u umjetnosti. Preko razdoblja srednjega veka, u kojem se Europu odreujemetazikim i religskim gleditima, do ovovjekovne materalizace Europe uprostorno/zemljopisnoj/politikoj izvedbi, Dethurens nudi zanimljivu retrospek-cu i dekonstrukcu stereotipa o tome to je Europa predstavljala umjetnosti.

Polovi i arita (Principia) naslov je prve cjeline zbornika i se fokus usmje-ruje ka pregledu razvoja znanosti u kojem je primjetno isticanje koncepta Eu-rope kao knjievne republike ili ideala o slobodnoj i nepristranoj saradnji meuhumanistima i eruditama svih vrsta, iz svih zemalja ili drutvenih klasa. U ovoj

cjelini intrigira poglavlje Bertranda Lvyja koji spretno nastavlja s tematizira-njem Europe kao prostora slobode, pokazujui kako je konceptualiziranje grad-skih trgova i uope gradskih prostora dio narativa o konstituiranju europskosti,teei pri tome razluiti pojmove upisivanja znaenja i sjeanja u prostor odpojedinih prostornih fragmentaca. Uskladivi svoju misao s onom francuskogantropologa Marca Auga, Bertrand Lvy predlae etiri nezaobilazna obiljejatoga sredinjeg gradskog prostora: da bude istorsko, da bude identitetsko, dabude relaciono, da nosi simboliki smisao (str. 90). Sluaj trga kao reprezenta-tivne toke svakog europskog grada posebno je zanimljiv ako se njegov nastanaki vrednost sagledaju kao spoj ograniavanja prostora, s jedne, i tenje k beskraj-

nom, s druge strane, kao mjesto na kojem se svaki put iznova stjeu politiki,vjerski i, ponajpre, svi graanski aspekti ljudskoga ivljenja.

I druga zbornika cjelina, naslovljena Teritori i granice (Limites), dotiese takoer prostora, no ovaj put tako da se njime ispisuju granice Europe. U tomse delu autori bave Europom kao izvedbom politikog projekta s nunim po-zivanjem na prostornost pri odreenju vlastitog identiteta. U toj cjelini oku-pljeni tekstovi proeti su idejom o koherentnosti europskog teritora u odnosuna ostale kontinente. Kontrastirajui Istok i Zapad te Sjever i Jug oigledna jeeuropska razliitost i, ponajpre, europski identitet koji je iznjedren posredstvomnaglaavanja razlike. Kompleksnost ideje europskog pokazana je i na primjerulingvistike konstrukce prostora kroz povesni prikaz upotrebe termina cen-

tar i perifera u francuskom i ruskom jeziku (Inkova). Izmeu imaginarne i

7/23/2019 35_ET35_GUDZEVIC

2/3

PRIKAZI

etnolokatrib

ina35

vol.42,2012.

str.293-323

299

realne Europe odreivanje teritoralnih limesa predstavljalo je problem, kako ukulturnom kontekstu, tako i u onom politikom. Tekst Stelle Ghervas koji razlaesluaj urbanistikog europeiziranja Odese kao vize idealnog europskog gradai prati imagoloko postavljanje Odese u djelima Pukina i Balzaca, uspjeno pri-ziva jednu urbanistiku konkretizacu kao predloak za tumaenje europskogarhitektonskog mita. Kako navodi Ghervas, Odesa je predstavljala idealizovanomesto, i bilo je zemlja iz snova tokom celog XIX veka (str. 142).

Posljednji dio zbornika, u treoj cjelini naslovljenoj Istorsko naslee i mestaseanja (Exempla), upuuje na viedimenzionalnost deniranja europskog kon-tinenta u kolektivnom sjeanju, ponajvie se zadravajui na mitskim i ostalimkulturnim odrednicama neodvojivim od politikog obzora unutar kojeg se ostva-ruju. Imaginaca kombinirana sa sjeanjem istaknuta je kao neodvojivi segmenttvorbe mjesta, nuno upisan u mjesto, ime se europski teritor u geografskom

kontekstu zamjenjuje mentalnom kartom. U uvodnom e delu te cjeline uredni-ci Ghervas i Rosset izdvojiti specinost povesnih zbivanja u kojima su velikeljudske tragede, posebno dva svetska rata, totalitarizmi, genocid nad Jevreji-ma i kolonalni ratovi imali a posteriori ulogu u promeni evropske svesti (str.211). Kako e autori primetiti, to je posebno vidljivo kad se kolektivno sjeanjesagleda u kontekstu kontinuiranog prisjeanja na zatiranje onih humanistikihvrednosti kojima Europa danas tei. Posljednji tekst u zborniku autorskog paraGhervas i Sigrist naslovljen je Evropsko seanje u vreme paradigme rtve, apoiva na zaudnosti uoene kulturne prakse koja dananju Europu gradi i zazi-va re-mitologizacom ve postojeih mjesta sjeanja. Prihvaajui Europsku uni-ju kao konstruirani projekt u kojemu se nadilaze razlikovne osobine nacionalnihidentiteta, autori uoavaju kompleksnost termina mjesta sjeanja i upisuju ih uideju zajednikog europskog sjeanja. Zasluge za kolektivno sjeanje i kontinu-irano sjeanje na sve rtve na mjestima Europe pripisuju se ponajvie civilnomdrutvu koje je neosporno ustrajalo na tome sve do dananjih dana. No, ono tospomenuto sjeanje ini mitom jest ujedno i njegovo zazivanje u kontekstu na-cionalnog ponosa te, s druge strane, nacionalnog srama (posebice vezanog zapovesne epizode totalitaristikih reima). Suprotstavljajui Rusu itavoj osta-loj prisjeajuoj Europi, Ghervas i Sigrist uspostavile su bitno mjesto razlikeu konceptualizaci kolektivnih mjesta sjeanja. Napetost razlike grade u tezi odvama pristupima konceptualizace mjesta sjeanja, pokazujui kako je Rusa

oblikovala kolektivno pamenje na mjestima sjeanja kao mjestima slavljenja na-cionalnih heroja, njihovih pobjeda i herojstava, nasuprot europskoj praksi obli-kovanja mjesta sjeanja kao mjesta komemorace rtava. Upravo je ta razlikapokazatelj kompleksnosti legitimizace mjesta sjeanja, osjetljiva toka pre-pora, posebice stoga to se, kako govore Ghervas i Sigrist, politiki zahtjev mul-tikulturne Europe prepoznaje i u promoci zajednikih europskih vrednosti, patako i oko promiljanja kolektivnih povesti.

ZbornikMesta Evrope okuplja radove nekolicine europskih intelektualaca kojidaju zanimljiv uvid u kompleksne procese upisivanja mjesta na prostoru Eu-rope. Ovaj pregled umjetnosti, knjievnosti, geograje, politike graenja ideje oEuropi neosporno je jedinstven pregled europske kulturne stvarnosti koji svo-

jim obuhvatom nadilazi nacionalne okvire, no uvek se spretno vraa na pri-

7/23/2019 35_ET35_GUDZEVIC

3/3

etnoloka

trib

ina35

vol.42,2012.

str.293-323

PRIKAZI

300

mjere istih, promatrajui Europu kao jedinstven kulturni kontinent prisiljen dase uvek ispisuje i propituje kroz svoje teritoralne granice. Vrednost zbornikaje upravo u toj dvoznanosti odnosa cjeline i delova koji ine Europu i mjestaEurope, ne samo zato jer se njome opisuju beskrajni primjeri kroz koje se Euro-pa denira kao zbir razliitosti, ve i zato to se ovim tekstovima ispisuju tragovidugotrajnog oblikovanja ideje o europskoj kulturnoj jedinstvenosti i posebnosti.

Alja Gudevi

Ljudska prava ena, Razvoj na meunarodnoj i

nacionalnoj razini 30 godina nakon usvajanja KonvenceUN-a o uklanjanju svih oblika diskriminace ena, IvanaRadai i Jelka Vince Pallua, ur., Institut drutvenih znanostiIvo Pilar, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, Zagreb2011., 360 str.

Diskriminaca ena globalni je problem i, unato postojanju meunarodnih inacionalnih pravnih instrumenata, prisutna je u gotovo svim drutvima. Hrvat-ska spada u red zemalja koje su svojom pravnom regulativom i institucionalnimmehanizmima uinile iskorak u postizanju rodne ravnopravnosti pa tako u nas,osim ravnopravnosti spolova kao ustavne vrednote, postoji i Zakon o ravnoprav-nosti spolovai niz institucionalnih mehanizama koji bi trebali osigurati i stvarnoprovoenje ravnopravnosti, poput Pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova,Vladinog ured za ravnopravnost spolova, Koordinace za ravnopravnost spolo-va u telima dravne uprave. K tomu, Hrvatska je potpisnica Konvence UN-a ouklanjanju svih oblika diskriminace ena, usvojene 1979. godine, a kod nas nasnazi od 1991. godine.

Demokratska drutva tite ljudska prava, a ona svoj temelj grade na nae-lu jednakosti i zabrane diskriminace. Unato tomu, u stvarnome je ivotu Hr-vatska daleko od oivotvorenja ravnopravnosti ena i mukaraca, ljudska prava

ena kre se na razliite naine.Konvenca UN-a denira diskriminacu ena kao svaku razliku, iskljuenje

ili ogranienje uinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugroava-nje ili onemoguavanje priznanja, uivanja ili koritenja ljudskih prava i osnov-nih sloboda u politikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskomili drugom podruju na osnovi ravnopravnosti mukaraca i ena, obrazovnom,ekonomskom, socalnom, kulturnom, graanskom i svakom drugom podrujuivota.

Najoiti primjeri krenja enskih prava su u sluajevima obiteljskoga i sek-sualnog nasilja kao i reproduktivnih i seksualnih prava. Valja naglasiti da dis-

kriminaca u veini demokratskih zemalja nee biti izravna ve neizravna. Tuneizravnu mnogi e teko prepoznati i osvestiti, jer je temeljena na nizu predra-