368 Histria, 4, 2014. | Grupa autora

samo aktivnim dijalogom, poevi od onoga unutar struke, a potom s insti-

tucijama i pojedincima. U tom su smislu Dijalozi s batinom 2014. u potpu-

nosti ispunili svoj dio misije, a velik broj sudionika i posjetitelja najbolje je

svjedoanstvo o afirmaciji i rastuem znaaju ovoga skupa.

Nikolina Beloevi

Znanstveni skup Etnoloke i folkloristike znanosti u Kvarnerskome

primorju i Istri u 19. i 20. stoljeu, Rijeka, 11. i 12. listopada 2013.

U rijekoj Gradskoj vijenici 11. i 12. listopada 2013. odran je meunarodni

znanstveni skup Etnoloke i folkloristike znanosti u Kvarnerskome primorju i

Istri u 19. i 20. stoljeu. Skup je okupio 30 strunjaka iz etnologije, kulturne

antropologije, sociologije, folkloristike, etnomuzikologije, povijesti, dija-

lektologije, socijalne lingvistike i drugih humanistikih i drutvenih disci-

plina iz Hrvatske i Slovenije. Organizatori skupa bili su Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti Zavod za povijesne i drutvene znanosti u Rijeci s

Podrunom jedinicom u Puli i Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i

drutvene znanosti u Zagrebu, a organizacijski odbor inili su Ivan Cifri,

Petar Stri, Sanja Holjevac, Jaka Primorac i Tanja Peri Polonijo.

Nakon sveanoga otvorenja i pozdravnih rijei akademik Ivan Cifri

odrao je uvodno izlaganje pod naslovom Etnoloke znanosti u soci-

jalno-povijesnom kontekstu u kojemu je istaknuo da govor o etnolokim

znanostima nije govor o povijesti, o prolosti, nego je povijesni govor o

suvremenosti. Suvremene procese kulturne entropije i homogenizacije kul-

tura vidi kao znaajnu znanstvenu verifikaciju povijesnih procesa kulturnih

promjena. Cifri je govorio i o prirodnoj i kulturnoj batini, o nekim aspek-

tima kao to su batina i tradicija, batina i identitet, batina i suverenitet,

batina i susjedne zemlje.

Skup je bio podijeljen u sedam sesija. Prvu sesiju Etnoloka istraiva-

nja Istre u 19. i 20. stoljeu otvorila je Ivona Orli izlaganjem Etnoloka

istraivanja na podruju Istre u prvoj polovici 20. stoljea (analiza rada

Ranierija Marija Cossara). Autorica je istaknula kako je cilj rada prikazati

i sistematizirati etnografski, folkloristiki i etnoloki rad Ranierija Marija

Cossara (Gorica, 1884. Trst, 1963.), koji je vezan prvenstveno uz hrvatski

171-398 | Ocjene, prikazi, izvjea 369

dio Istre. Cossar je, prema rijeima Orli, unato politici asimilacije, pro-

matrao, biljeio, prikupljao i interpretirao elemente narodnoga ivota istar-

skoga ovjeka poput obiaja, nonje, nakita, pjesama, legendi, praznovjerja,

obreda i vjerovanja. Slaven Bertoa u izlaganju Etnoloke i folkloristike

teme u Kandlerovu listu LIstria osvrnuo se na niz lanaka neposredno ili

posredno vezanih za etnoloke teme iz razliitih razdoblja istarske prolosti

objavljenih u tjedniku LIstria (1846. 1852.), koji je ureivao i izdavao Pie-

tro Kandler. Bertoa je izdvojio priloge o grkim naseobinama, Morlacima

na Kopartini i Buzetini, narodnoj strai u Graiu te lanke o migracij-

skim vezama izmeu Dalmacije i Istre, o istarskim dijalektima i govorima

i o starim narodnim obiajima. Na temelju drutveno-politikih, gospodar-

skih, kulturnih, ali i knjievnih tekstova objavljenih u listu Istra, Dolores

Petrini odrala je izlaganje Emigrantski list Istra (1929. 1940.): Istra

tijekom meuraa (1929. 1940.), u kojem je posvetila pozornost teksto-

vima Mije Mirkovia (Mihe Krvavca). Uslijedilo je izlaganje Katje Hrobat

Virloget op kljuev. Spomini na sobivanje prebivalstva na Obali v asu

oblikovanja Jugoslavije, u kojem je analizirala sjeanja na suivot i migra-

cije u sjevernoj Istri prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata.

Nakon rasprave i stanke zapoela su izlaganja iz druge sesije Vino-

dol: hrvatska etnografska batina u kontekstu kulturnih politika. Ivica

Filipovi je u izlaganju Ad turres u svjetlu oblikovanja crikvenikog kul-

turnog identiteta na primjeru Crikvenice pokazao kako je otkrie arhe-

olokoga lokaliteta sa sauvanim rimskim keramikim peima u sreditu

grada dovelo do preispitivanja lokalnoga kulturnog identiteta i prilagodbe

potrebama kulturnoga turizma. Radom Etnoloka i kulturnoantropoloka

istraivanja turizma primjer Vinodola i Crikvenice Petra Kelemen je na

temelju terenskih istraivanja progovorila o brojnim aspektima turistikoga

razvoja Vinodola i Crikvenice, primjerice o smjetaju gostiju, izradi suve-

nira i razglednica, angamanu pojedinaca i institucija, odnosima turista i

domaega stanovnitva, osmiljavanju turistikih projekata i sl. Na temelju

tih podataka autorica je upozorila na vanost etnolokih i kulturnoantropo-

lokih istraivanja turizma, kao i na mogunost novoga pogleda kojim bi se

sliku turistikoga razvoja i njegova dananjega stanja uinilo potpunijom.

U posljednjem izlaganju druge sesije Petra Kelemen i Sanja Lonar su u

radu Istraivanje zidarstva i klesarstva u Kvarnerskom primorju temat-

ski, prostorni i vremenski okvir iznijele rezultate terenskih istraivanja u

370 Histria, 4, 2014. | Grupa autora

Vinodolu i Crikvenici o zidarstvu i klesarstvu u drugoj polovici 19. i u 20.

stoljeu. Autorice su eljele upozoriti na prednosti primjene etnolokih i kul-

turnoantropolokih pristupa istraivanju, na kompleksnost i irinu te teme

te na mogunost daljnjih istraivanja i njihova iskoritavanja u osmiljava-

nju kvalitetne turistike ponude.

Treu sesiju Istarski identiteti otvorila je Lidija Nikoevi refera-

tom Od laboratorija naroda do konstrukcije identiteta: osvrt na ideoloke

okvire etnografskih i etnolokih istraivanja u Istri. Nikoevi je istaknula

da je u radu rije o nainu gledanja na istarsku tradicijsku kulturu tijekom

20. stoljea. Dotaknula se i naglaavanja istarskoga regionalnog identiteta

te oblika i strunih aktivnosti koje su proizlazile iz toga ideolokoga odree-

nja ili ga pak razlagale. Sandi Bagoni je u radu isti i zaputeni, mucavci

i bedaci: pisana kultura i kolektivni identitet hrvatske etnike kategorije u

Istri dao prikaz kolektivnih identiteta hrvatske etnike kategorije u Istri

nastalih u uvjetima predmoderne drutvene strukture. Izlaganje o prou-

avanju tradicijskoga nasljea ejanaca imao je Branko Kukurin u referatu

ejansko starovlako tradicijsko nasljee u slovensko-hrvatskom okrue-

nju. Istaknuo je da su ejane posebno zanimljive zbog svojega hrvatskoga i

slovenskoga okruenja u kojem su ejanci uspjeli zadrati mnogo izvornoga

folklornog bogatstva iz svoje prapostojbine istovremeno se uspjeno uklo-

pivi u slavensko okruenje.

Nakon rasprave zapoela je etvrta sesija Gospodarstvo, stanovanje,

prehrana u kojoj je prvi referat ovjek je najvredniji kapital: o organizaciji

rada u rakim ugljenokopima 1930-ih i 1940-ih imao Andrea Matoevi.

Istraio je kako su se dva oprena ideoloka sustava, faizam i socijalizam,

odnosila prema rakim ugljenokopima i radnicima te njihovoj ulozi. U izla-

ganju Znaenje i uloga kua u strukturiranju odnosa unutar zajednice tije-

kom XX. stoljea na primjeru dananje Opine Vikovo Duga Mavrinac

je upozorila na vanost analize kua kao predmeta materijalne kulture u

razumijevanju viestrukih drutvenih i kulturnih promjena koje su obiljeile

prostor Opine Vikovo u 20. stoljeu. Mavrinac je istaknula da kue nisu

samo statusni simboli nego i markeri identiteta, sredstvo komunikacije te

pokazatelji lokalnih odnosa moi. Tanja Kockovi Zaborski je radom Pro-

uavanje prehrane u Istri na primjeru etnoloke analize tartufa kao gastro-

nomskoga simbola regionalnog identiteta prikazala rezultate istraivanja

interpretirajui fenomen prehrane kao dio kulturnoga identiteta Istre. Pose-

171-398 | Ocjene, prikazi, izvjea 371

ban naglasak stavila je na injenicu da plod i namirnica koja u prvoj polovici

20. stoljea nije bila dio tradicijske prehrane ruralnoga dijela Istre u novije

vrijeme postala simbolom regionalne gastronomske ponude. Posljednje izla-

ganje prvoga dana imala je Ivana ari ic pod naslovom Maslina u pre-

hrambenoj praksi otoka Krka: tradicionalni i suvremeni diskurs, u kojem je

preispitala i upotrebu drugih masnoa kako bi temeljem toga upozorila na

razlike u stvarnim prehrambenim navikama u odnosu na one koje se danas

promiu kao model mediteranske prehrane.

Tihomira Stepinac Fabijani je izlaganjem Revitalizacijski procesi u

malim gradovima Primorsko-goranske upanije otvorila drugi dan rad-

noga dijela skupa u petoj sesiji Batina i suvremenost. Autorica je teme-

ljem dotadanjih interdisciplinarnih istraivanja i pokrenutih projekata

analizirala uzroke prestanka tradicijski uvjetovanoga ivota i privreivanja

u Moenicama, Lovranu, Omilju, Bakru, Fuinama i Delnicama. Refera-

tom Od kosiria do muzeja Damir Kremeni prikazao je promjenu identi-

teta sela Korni na otoku Krku, od mjesta u kojem se nita pozitivno nije

dogaalo do mjesta poznatoga po folkloru, glagoljici, mozaiku i muzeju.

Uslijedila je rasprava pa potom i stanka.

Folkloristika usmena knjievnost, tradicijska glazba i ples bio je

naslov este sesije skupa. U referatu Krsnik ili trigo? Istarski primjer

odrugotvorenja Luka eo pruio je novo tumaenje problema istarskoga

krsnika (mitskoga bia tradicijskih vjerovanja), argumentirajui da trigo

nije krsnikov antipod ve pandan, ovisno o gleditu tvoraca i nositelja tradi-

cije. Lokalna verzija polke u Istri i na Kvarnerskome primorju bila je u sre-

ditu zanimanja Tvrtka Zebeca u izlaganju Potresuljka suvremeni biser

tradicije Kvarnerskog primorja i Istre. Zebec je na konkretnim primjerima

prikazao prikupljeno gradivo o potresuljki i njezino znaenje u suvremenoj

hrvatskoj kulturi. U radu Puko glagoljako pjevanje u Kvarnerskom pri-

morju i Istri nekad i danas Jaka Primorac je istaknuo da je zbog moder-

nizacijskih procesa u drugoj polovici 20. stoljea puko glagoljako pjevanje

u Kvarnerskom primorju i Istri uglavnom u potpunosti iezlo iz ive izvo-

ake prakse. Estela Banov u referatu Tiskani i rukopisni zapisi pjesama iz

zbirke Stjepana ie analizirala je tiskane i rukopisne zapise iz iine zbirke

u kontekstu teorijskih i idejnih polazita onovremene folkloristike i filologije.

Nakon rasprave i kratkotrajne stanke zapoela je posljednja, sedma

sesija Dijalektologija radom Jezina vieslojnost etnografskih zapisa u 19.

372 Histria, 4, 2014. | Grupa autora

i 20 stoljeu s posebnim osvrtom na Boljun Ivane Milo. Autorica je sinteti-

zirala standardoloka i dijalektoloka naela u jezinim opisima etnografske

grae, odnosno u opisima narodnoga ivota i obiaja potkraj 19. i 20. sto-

ljea. Istaknula je primjere iz akavske grae boljunskoga kraja koju je Frane

Novljan zapoeo sakupljati na prijelazu iz 19. u 20. stoljee prema napucima

Antuna Radia. Silvana Vrani je u izlaganju Prilog istraivanju jezinih

promjena u govoru Vrbnika na otoku Krku analizirala jezine mijene na

planu leksika semantikoga polja hrane u dananjem govoru Vrbnika na

Krku u odnosu na stanje kada je Ivan ic biljeio narodni ivot i obiaje toga

mjesta. Posljednji referat na skupu odrala je Sanja Zubi naslovljen Dija-

lektologija i etnologija (na primjeru odabranih etnolokih zapisa) u Kvarner-

skom primorju i Istri u 19. i 20. stoljeu. U radu je autorica etnografskom

zapisu prila s aspekta dijalektologije, a odabrane je zapise analizirala na

nekoliko razina. Predmet istraivanja bili su zapisi Ivana Miletia, Frana

Lovljanova (Novljanova), Andrije Bortulina/Bartulina, Ivana ica i Ive Jar-

dasa. Uslijedila je rasprava, potom zavrna rasprava i zatvaranje skupa.

Mnogobrojna izlaganja na znanstvenoj razini uz raznolikost tema sva-

kako su vrijedan prinos etnolokim i srodnim istraivanjima o Kvarner-

skome primorju i Istri u 19. i 20. stoljeu.

eljko Cetina

19. meunarodno arheoloko savjetovanje ivot sa staklom od

prapovijesti do srednjeg vijeka, Pula, Zadar, 20. 23. studenoga 2013.

Meunarodni istraivaki centar za arheologiju Brijuni-Medulin, kao funk-

cionalni Centar za arheoloka istraivanja zagrebakoga Instituta dru-

tvenih znanosti Ivo Pilar, pod trajnim pokroviteljstvom UNESCO-a i u

suradnji s Muzejom antikog stakla u Zadru (jednom od najmlaih hrvat-

skih muzejskih institucija, utemeljenom 2006.) i Drutvom za povijest i kul-

turni razvitak Istre u Puli odrao je u Puli i Zadru od 20. do 23. studenoga

2013. 19. meunarodno arheoloko savjetovanje na temu ivot sa staklom

od prapovijesti do srednjeg vijeka.

Za savjetovanje su pripremljena etrdeset etiri priopenja koja su

predstavila podatke i zakljuke o nalazu, kvaliteti i raznovrsnim oblicima