Prof. dr. sc. Vesna Crnii-GrotrcPredstojnica Katedre za medunarodno pravo

Pravni fakultet SveudiliSla u Riieci

PROGRAM RADA DEKANAza razdoblje 2017. - 2020.

Na Pravnom fakultetu zaposlena sam od prosincal985. godine i od tada sam obavljalafunkciju prodekarla za nastavu u mandatima dvaju dekana. Reklo bi se, meclutim, da sam vi5e

odgovornih lunkcija obavljala izvan f'akulteta. ukliudujuci i nekc nredunarodne. Vodila sam

pravni tim Republike Hrvatske u pamici pred Medunarodnim sudom u Haagu o genocidu,

predsjednica sam Odbora strudnjaka Vije6a Europe za Povelju o manjinskim jezicima udrr.rgom mandatu, upravo mi je zavrSio mandat predsjednice Matidnog odbora za polje pravo,

vanjski sam strudnjak slovenske agencije NAKVIS, koordinator panela za procjenu projekata

Hrvatske zaklade za znanost, suradu.jem na projektima FP7 i Horizon2020 Europske unije, itd.

Vjerujem da 6u svojirn iskustvima moci pomoii i svom f'akultetu da postigne.io5 boljerezultate u iduiem mandatu do 2020. godine.

U ovom programu rada polazim od dosada5njih rezultata na5ega fakulteta sa Zeljom da ihdalie unaprijedim u korist nasih nastavnika i drugih djelatnika te, naravno, studenata. DrZim

da sam svojim dosadaSnjim radom na fakultetr.r dala odredeni doprinos njihovom ostvarenju.Polazim i od vaZeie Strategiie SveudiliSta u Rijeci koja vrijedi do 2020. godine, a sadrZi

kljudne rijedi kao Sto su javna odgovornost i transparenlnost, oduvanje integriteta institucija ipo.ledinca. potrebu da se usporedujemo s boljirna, itd. Moramo pokazati da je i u vremenima

krize kvaliteta kao mjerilo najbolji ulog u buducnost.

DrZim da se program moZe podijeliti r"r nekoliko cjelina za koje dr7,im da su kljudne za na5

lazvoj u iduie tri godine:

l) studijski programi i studenti,2) znanstveni rad,3) medunarodna suradnja,4) cjeloZivotno udenje i povezanost s pravosudem igospodarstvom.

l) Studijski programi i studenti

Vijeie fakulteta pokrenulo.le vei rad na izmjenama naSih studijskih ptogtama za integrirani istrudni studij, a s ciljem nlihova poboliSanja. I'ovjerenstvo diji sam ilanje ved izradiloprijedlog za strudni studij, a upravo dovrSavamo i onaj za integrirani. DrZim dajepovjerenstvo ispravno zakljudilo da se kod integriranog studija viSe radi o ,,/ine tuningi'negoo velikim izmjenama, a uzimaiu6i u obzir dobre ocjene kojeje program dobio u zadnj oj

evaluaciji. NaSim studentima moramo u sadrZaju ponuditi nove znanstvene spoznaje te nove

metode koje ukljuduju vtie ,.e-learninga" i koriStenje novih platformi. pa razmisliti i oprelasktr na Mudri. Nastavu na engleskom jeziku koju razvijamo za Erosmus studente

moramo nuditi i naSim studentima radi proSircnja njihova strudnog znania. f)oZelino bi bilodalje ohrabrivati sudjclor,anje naSih studenata u Moot Court nadecanjima i ispitati moguinostipovratka u svjetsku ligu natjecanja kao Sto su,./errrp i tr/rs, na kojima su na5i studenti ranije

Vcsna Crnii-Crotit

uspjesno sudjelovali pod mojim i vodstvom prot. Tomljenovii i mla<lih suradnica. Opdenito,

potrebno je raditi najadem ukljudivanju studenata u aktivnosti lakulteta.

Potrebno je u slijedeiem razdobliu ostvariti pro.iekt Pravne klinike u kontekstu Zakona o

besplatnoj pravnoj pomoii. S obzirom na iinjenicu da.je nas Iakultet bio prvi pravni t'akultet u

Hrvatskoj na kojem.jc pokrenut projekt plavnih klinikajoS 1995. godine, a pokenula sam ga

u suradnji s prot'. Radoloviiem, dugogodiSnji rad Pravne klinike kao predmeta potrebno je

transformirati u poseban pro.iekt koji ie biti financiran od strane nadleZnog ministarstva.

Unatod nekim najavama, to se nije dogodilo tiiekom mandata sadaSnje uprave.

NaSi poslijediplomski studiji su danas priznati i cijenjeni, ali treba pokrenuti novi ciklus

studija Europske integracije, za kojim postoji intcres Sirejavnosti. Rad na doktorskom studij u

takoder treba.iadu poclrsku fhkulteta kako bismo privukli veii bro.i kandidata i angaZirali veci

broj nastavnika-nrentora.l'osljednjih godina se dosta radilo na pristupadnosti fbkulteta studentima s motoridkimsmetnjama, ali.joS ima puno prostora za napredak, npr. udiniti pristupadnom na5u knjiZnicukojaie, iako u novom dijelu zgrade, ostala nepristupadna. Osim toga, nije do kraja rije3en nipristup studenala s invaliditelom u kantinu i ostale zajednidke prostore'

2) Znanstveni rad

Ovaj dio programa odnosi se na unaprjedenje uvjeta rada na5ih nastavnika i suradnika na

svojem strudnom i znanstvenom usavrSavanj u. 'lreba zadriati i viSe koristiti medunarodne

baze. Novi Pravilnik o uvjetima za znanstvena zvanj a poostrio je uvjete o statusu publikaciia

u kojima se objavljuju radovi. U tom kontekstu vrlo.ie vaZna uloga naSeg Zbornika ipotrebe

da budemo u relevantnim bazama. Svi smo svjesni potrebe da se ubrzano unaprijedi i

modernizira rad na Zborniku, ukljudujuii i uvoclenjc e-recenzija ko.ie su postale standard u

nekim drugim iasopisima, a treba razmisliti i o e-izdanjima. Fakultet mora podupiratiinicijative o medunarodnim strudnim i znanstvenim konferencijama koje su se nekad previSe

bazirale (samo) na entuzijazmu pojedinih nastavnika. Svaka je medunarodna konferencija dio

legitimacije fakulteta i njegove prepoznatlj ivosti, paie za njihovu organizaciju potrebno

osigurati i administrativnu i financijsku pomoi.NaS se fakultet moZe pohvaliti lijepim brojem znanstvenih projekata s obzirom na naSu

velidinu. Voditcljima (zapravo, voditeljicama) i istraZivaiima potrebno je pruZiti potporu

priznati im ta.j anga2man u ukupnu optefedcnost kao Sto to predvidaju i sktopljeni ugovori. I

studente lreba ukljuditi u znanstveni rad, kao Sto je bio dobar primjer zajednidke publikacije

nastavnika i studenata. Rad na privladenju talentiranih studenata na fakultet je trenutno otezan

postojeiom linancijskom situacijom, ali ipak moranio razmi5ljati o novim asistentima za

kojima nesumnjivo postoji potreba.

3) Medunarodna suradnja

lako je mobilnost nastavnika bila medu prioritetnim zadacima i dosadaSnje uprave, odekivanja

se nisu u cijelosti ostvarila. Jedan od uzrokaje preoptere6enost nastavnika nastavom,

evidencijama i prevelikim administrativnim obvezama, a drugi uzrooi leZe u nespremnosti

dijela nastavnika da se izloZe medunarodnoj sredini i drugim nadinima rada. a toje vrlo vaZno

osobito mladim suradnicima. Sanlo na taj nadin moguie je osigurati kvalitetu nlihovogznanstvenog razvoja, a time i podizanja kvalitete Fakulteta u uspostavljanju usporedivihkriterija i metodologija u visokom Skolslvu, posebicc glede razvo.ja novih nastavnih programa

tejadanja meduistitucionalne suradnje. Ne smijemo zaboraviti da se u medunarodnurazmjenu ukljuduju i ostali djelatnici iosobito studenti. Konadno, u kontekstu intenziviranjanredunarodne suradnje, moramo pojadati napore za uspostavu novih medunarodnih projekata,

Vcsna Clrnii-Crolii

posebno u okviru EU, ukljuduju6i i ostvarenje najavljenog, ali neostvarenog. joint-degree

doktorskog programa. Mislim da se do sada potencijal dlanstva Hrvatske u EU nije dovoljno

iskoristio.

4) Cjeloiivotno uienje i povezanost s pravosuilem i gospodarstvom

Sastavni dio visokoobrazovnih aktivnosti je i razvijanje programa cjelozivotnog udenja, koje

je postavljeno kaojedan od ciljeva u okviru Strategije SveudiliSta u Rijeci. Posebnu paZnj u

usmjerit Cu razvij anju i osmiSljavanju novih specij alistidkih odnosno kraiih obrazovnih

progruru i tedaieva visoke kvalitete. U tom smislu primarni zadatak bit ie provesti ankete

ioje ie datijasnu sliku potreba u gospodarstvu ijavnom sektoru. Na temelju dobivenih

reiultata bit ie potrebno osmisliti nove programe cjelozivotnog uienja, koji ie biti vise

usmjereni na razvijanie kompetencija potrebnih aktivnom gradanstvu i koji 6e biti prilagodeni

trzistu rada. Tojejedino mogu6e udiniti u koordinaciji s bududim korisnicima ovog

specifidnog obri zovanja. U tom smislu jedna od mjera biti 6e formiranje tima koji 6e se baviti

oiuaranjem Fakulteta prema subjektima u gospodarstvu i javnom sektoru. lnterakcija

Fakulteia s gospodarstvom, pravosudem i lokalnom samoupravom osigurat ie viSu razinu

kvalitete cjeloZivotnog udenja, a time osigurati i veiu prepoznatlj ivost Fakulteta na lokalnoj,

regionalnoj idriavnoj razini. Prepoznatlj ivost l'akulteta u nasoj lokalnoj sredini nije

zalovoljavajuia, osim nekolicine nastavnika koji se osobno istidu, pa na tome svakako treba

viSe raditi.Pravosude je na! prirodan saveznik, od odvjetnijtva do sudova, i moramo iskoristiti svaku

priliku da s njima suradujemo. Ponekad 6e oni biti prvenstveno konzumenti nase usluge kroz

npr. nase poslijediplomske specijalistidke programe ili cjeloZivotno udenje. lJ kontekstu

dianstva u EU, kao i u primjeni Europske konvencije za ljudska prava posebno je vaZna

permanentna edukacija kadrova u pravosudu. U tu svrhu potrebno je uspostaviti

institucionalnu suradnju s Pravosudnom akademijom, s kojom se dosada5nja suradnja svodila

na sporadidni i individualni angaLman nastavnika. S druge strane, fakultet mora iskoristiti u

svojem nastavnom procesu iskustva i strudna znanja sudaca, poglavito Vrhovnog suda .

Reiublike Hrvatske te ostalih viSih sudova, ali i priznatih odvjetnika koji su se specijalizirali

za odredena pravna podrudja. I ovdje ima prostora za institucionalnu suradnju s fakultetom.

U Rijeci. 24.04.2017.

Vqsna Cmii-Croti(: