47/201024. studenog 2010.

Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara

Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskoga rata

misno slavlje za sve poginule i nestale predvodio

nadbiskup Barišiæ, koji je Vukovar nazvao svetištem

hrvatske žrtve i stradanja, hramom hrvatske patnje i

ponosa, a Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara,

obilježenom diljem Domovine, blagdanom nacionalnog

sjeæanja te molitve za sve poginule i nestale branitelje i

civile

Ðakovo: Studijski dan o socijalnom nauku Crkve

O stavovima prema radu u Republici Hrvatskoj

govorio je dr. Gordan Èrpiæ, prof. dr. Vladimir

Dugaliæ o kršæanskoj etici i duhu kapitalizma, a mr.

Igor Jakopfi o pravu na rad, odnosno o moguænostima

i poteškoæama

Sveèanost proglašenja 24 novih kardinala

Nakon što se sastao s oko 150 kardinala s kojima je

razmotrio trenutaèno stanje i problematiku u Crkvi, a

sutradan podijelio novim kardinala purpurne birete,

papa Benedikt XVI. završio je treæi javni konzistorij

svog pontifikata sveèanom misom s novim kardinalima

i podijelio im kardinalski prsten - znak povezanosti s

Petrovim nasljednikom

"Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, èvrsti u vjeri"

U rubrici Dokumenti donosimo cjeloviti tekst poruke

pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mladih 2011.

Domovinske vijesti

Godišnja sveæenièka skupština Poreèko-pulske biskupije

Ekumenska veèer "Kazalište razgovora"

Sastanak predsjednika i ravnatelja Caritasa Hrvatske i BiH

Misa zadušnica na obljetnicu smrti dr. Alde Stariæa

Projekt Kompetentni roditelj - kompetentno dijete

Molitveni hod za domovinu u Zadru

Skupština Društva "Tkalèiæ"

Sastanak predstavnika pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije

19. obljetnica stradanja Škabrnje

Rijeka: Znanstveni skup o Marku Antunu de Dominisu

Susret mješovitih pjevaèkih zborova u zagrebaèkoj katedrali

Susret mladih Šibenske biskupije

Osam novih ðakona Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Varaždin: Drugi dio Festivala sv. Cecilije

Ðakonsko reðenje u Zadarskoj nadbiskupiji

Posljednji ispraæaj benediktinke Bernarde Sturnele

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorèeviæ u Adelaidi

Dokument o prijenosu liturgijskih slavlja

U Hamiltonu proslavljena obljetnica blagoslova crkve

Inozemne vijesti

Omoguæite svima pristup zdravstvenoj skrbi

"Religija i društvo danas: kršæanski i muslimanski izgledi"

Predstavljena knjiga-intervju Benedikta XVI. "Svjetlo svijeta"

Prilog dokumenti

Sveta Julijana i klanjanje Presvetom Sakramentu

S prijestolja svoga križa Isus prigrljuje svakog èovjeka

Poruka pomorcima i ribarima uz blagdan sv. Nikole 2010.

Domovinske vijesti

Godišnja sveæenièka skupština Poreèko-pulske biskupijePazin, 15.11.2010. (IKA) - U Pazinu je 15. studenoga unazoènosti velikog broja sveæenika održana godišnjasveæenièka skupština Poreèko-pulske biskupije. Nakonuvodne pjesme i molitve, biskup Ivan Milovan pozdravio jebraæu sveæenike, prezbiterij Poreèko-pulske biskupije.Intenzivan je ovo trenutak zajedništva, razmišljanja irazgovora o poslanju nas pastira Crkve u obnašanju našetemeljne službe – naviještanja, posveæivanja i okupljanja ivoðenja crkvene zajednice, rekao je mons. Milovan. OvaSkupština želi biti godišnji rezime djelovanja Crkve u Istri inaznaka programa za sljedeæe razdoblje, nastavio je biskup iistaknuo da se prezbiterij Poreèko-pulske biskupije ovegodine poveæao za èetiri mladomisnika: V. Briziæa, J. Jokiæa,I. Sekickog, A. Žufiæa, a zlatnu misu imali su S. Cvitiæ, D.Domšiæ, A. Krajcar i A. Žufiæ. Spomenuo je i bolesnu braæusveæenike koje se posjeæuje, kao i sveæenike na studiju uZagrebu i Jeruzalemu. Na poziv Svetog Oca 2010. godina slavljena je kao"Sveæenièka godina" koja je završetak obilježavanja imalaokupljanjem kod Sv. Marije Svetomore u Žminju, gdje je nablagdan Srca Isusova otkrivena ploèa s imenima sveæenikastradalih u Istri od 1941. do 1949. godine. U Pazinu i Kringisveèano je obilježena 120. obljetnica roðenja i 30. obljetnicasmrti mons. Bože Milanoviæa. Obitelj, koja je temeljnastanica Crkve i društva, opasno je ugrožena sa svih strana,upozorio je biskup te pozvao da se zajedno sa svom Crkvomu Hrvatskoj pripremimo za obilježavanje nacionalnog Danaobitelji 2011. u Zagrebu i za dolazak pape Benedikta XVI. uHrvatsku. Pozvao je i na populariziranje lika vlè. MiroslavaBulešiæa kod vjernika jer se približava dan njegovebeatifikacije. Uz zahvalu svim sveæenicima za èesto putanevidljiv, jednolièan i neprepoznatljiv rad i poziv zanjegovanje biskupijskog zajedništva kao i otvorenost zanovo u iduæoj godini, mons. Milovan završio je izlaganje.Predstojnici biskupijskih ustanova, vijeæa i ureda zatim supredstavili izvješæa o radu u protekloj godini i planovima uiduæem razdoblju.

"Vukovar '91. – devetnaest godina poslije"Znanstveno-struèni skup o stradanjima i žrtvi VukovaraVukovar, 15.11.2010. (IKA) – U Pastoralnom centru sv.Bone u Vukovaru održan je 15. studenoga 13. znanstveno-struèni skup "Vukovar '91. – devetnaest godina poslije" natemu "Victor quia victima – Nada za Hrvatsku". Organizatorskupa bio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, (Centar zareligijske studije) Zagreb i Podruèni centar Vukovar, uzsuorganizaciju Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda, te Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu.Sudionike skupa pozdravio je voditelj Podruènog centraVukovar prof. dr. Dražen Živiæ, vikar Hrvatske franjevaèkeprovincije fra Matija Koren, ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" dr.Vlado Šakiæ, te predstavnik Hrvatskog sabora i zamjenicavukovarskoga gradonaèelnika.U radu skupa sudjelovali su teolozi - sveæenici: Ivica Raguž,Željko Tanjiæ, fra Ivan Šarèeviæ, fra Nikola Vukoja, fraDarko Tepert, fra Mario Cifrak, fra Ante Perkoviæ i fraGordan Propadalo koji su s raznih vidika teološki i biblijskiosvijetlili žrtvu pojedinca (Vukovara) u svjetlu žrtve IsusaKrista.Ostali sudionici: Vlado Šakiæ, Jelena Marièiæ i IvanaVrselja; Slobodan Lang, Zvonimir Šeparoviæ, Vine

Mihaljeviæ i Ivana Bendra; Ivana Simiæ Bodrožiæ, ReaFulgosi Masnjak i Vlasta Vince Ribariæ; Sanja ŠpoljarVržina, Renato Matiæ i Sandra Cvikiæ, svatko je sa svogaznanstvenog pogleda iznio odnos prema žrtvama i žrtviVukovara, te su izneseni pokazatelji religioznostistanovništva grada Vukovara 1991., žrtva Vukovara utemeljima hrvatske države, djeca ratnog Vukovara – iskustvožrtve i progonstva, Vukovar i kultura zaborava i drugo. Takoje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar po trinaesti putpridonio da se struèno i znanstveno progovori ovukovarskim stradanjima i žrtvi Vukovara. Nakon svakogodržanog skupa tiskana su izlaganja u zbornicima, što æeslijediti i poslije ovoga skupa. Prije poèetka struènog dijelasudionici su iskazali poèast žrtvama molitvom i polaganjemvijenca na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata. Uz održavanje skupa postavljena je u samostanskimprostorima izložba darova posjetitelja i hodoèasnikaFranjevaèkom samostanu i župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova uVukovaru, kojima su iskazali štovanje žrtvi Vukovara.

Misa na obljetnicu progonstva SlunjanaSlunj, 16.11.2010. (IKA) - U Slunju je 16. studenogaobilježen Dan sjeæanja na dane progonstva stanovnikaslunjsko-plitvièkog kraja u doba Domovinskog rata. U 10sati zvuk sirena i zvonjava podsjetili su na tužne trenutke odprije 19 godina kada su Slunjani morali napustiti svoje kuæe,a zatim su položeni vijenci pred spomenike poginulimbraniteljima. Molitvu za poginule predvodio je vojni kapelanAndrija Markaè. Zatim je misu u župnoj crkvi PresvetogTrojstva predslavio slunjski župnik i dekan mons. Mile Peciæu koncelebraciji dekana karlovaèkog vojnog dekanataAndrije Markaèa, župnika Rakovice Petra Boguta, župnikaLaðevca i Cvitoviæa mr. Antonija Èuture i župnog vikara izOgulina Stanka Smiljaniæa. U propovijedi je mons. Peciæistaknuo žrtvu svih branitelja i stradalnika sa slunjskogpodruèja te potaknuo okupljene da po njihovu primjerusvjedoèe ljubav i požrtvovnost za bližnje. Nakon mise je uDrežnièkom Selištu otkriven spomenik hrvatskom policajcuNikoli Hodaku.

Ekumenska veèer "Kazalište razgovora"Zagreb, 16.11.2010. (IKA) – Kršæanski mirovni krugpriredio je 16. studenoga u dvorani sv. Franje samostanafranjevaca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebuekumensku veèer "Kazalište razgovora". U prvom dijeluveèeri kazališna umjetnica Kathleen Ann Thompson izvelaje predstavu "... a Sara je imala 90 godina...". U uvodnomdijelu umjetnica je autorskim tekstom kratko preprièalaSarin život s Abrahamom u prvom licu, a potom je uz glazbuèiji je autor estonski skladatelj Arvo Part uslijedio nizupeèatljivih pokreta i gesta kojima je doèarala Saru.Predstava je bila prigoda još jednom posvijestiti potrebuustrajnosti u vjeri i nadi èemu je upravo Sara metafora tepovuæi usporedbu s vlastitim životom. U nastavku veèeribila je prilika razmijeniti mišljenja i iskustva na temupredstave. "Kazalište razgovora" želi posvijestitigledateljima, koji nakon predstave postaju i aktivni sudioniciprograma, da je Bog živ, prisutan i da bez njega život nemasmisla.

Domovinske vijesti ika

2 24. studenog 2010. broj 47/2010

U tijeku akcija ostvarivanja kumstva u školovanjuafrièke djeceAkcija se provodi u katedralnoj župi sv. Stošije u Zadru i jošnekim gradskim župama do poèetka došašæa kad æe seprikupljeni iznosi poslati u KongoZadar, 16.11.2010. (IKA) - U katedralnoj župi sv. Stošije uZadru i još nekim gradskim župama u tijeku je akcijapoticaja na kumstva u školovanju afrièke djece. Katedralnižupnik mons. Ivan Mustaæ pozvao je vjernike koji pohodekatedralu, a na misna slavlja u katedralu dolaze i mnogi kojinisu župljani sv. Stošije, da pomognu djelovanje hrvatskihmisionara u svijetu školovanjem djeteta u Africi. "Ljudimaje to vrlo privlaèno i zanimljivo, žele konkretno pomoæipotrebne, a puno se može uèiniti sa za naše prilike malimiznosom. Mnogi se javljaju. Tko želi školovati jedno dijete s50 eura godišnje, time plaæa osnovno školovanje i jedanobrok koji je èesto jedini obrok djetetu. Godišnje školovanjesrednjoškolca iznosi 100 eura, a jednog studenta 300 eura.Tu akciju provodimo do poèetka došašæa kad æemoprikupljene iznose poslati u Kongo", rekao je mons. Mustaæ.Istièe da je jedna mlada obitelj dala 400 eura i tako platilaškolovanje djeteta od 1. do 8. razreda, te potièe vjernike nadaljnji odaziv. Povod akciji je nedavni boravak u svojojFranjevaèkoj provinciji sv. Jeronima u Zadru hrvatskogmisionara fra Ilije Barišiæa koji u Kongu djeluje 38 godina.Fra Ilija æe poslati fotografiju i izvještaj o školovanju djetetakoje su Zadrani pomogli. Crkva u Kongu je izuzetno živa, brojni su suradnici laici icrkveni pokreti. Kongo je, uz Sudan i Nigeriju, najveæaafrièka zemlja. Ima 62,5 milijuna stanovnika od èega jekatolika 52 posto, a kršæana 58 posto. Ima sedam službenihjezika i još 385 jezika jer je toliko i plemena. Ove su godinefranjevci u Kongu imali 17 mladomisnika, rodomKongoanaca. Posljednjih godina osobito sudjeluju u gradnjisrednjih škola. Posljednje èetiri godine izgradili su 20razreda za srednju školu. Veliki problem u tom kraju jenepismenost, 90 posto je nepismenih, kaže fra Ilija kojidjeluje u biskupiji Butembo Beni. "Nema škola. Bilo jenekoliko osnovnih škola, no nije bilo srednjih škola. Nužnoje trebalo pomoæi mladoj generaciji da se uzdigne. Dosad suuglavnom bogataši slali svoju djecu u školu jer školovanjetreba plaæati. Sad nastojimo naæi kumove, da se baza školuje.Puno je sirotinje i ratne siroèadi koji nikad ne bi vidjeli školuda im ne pomažu kumovi", kaže fra Ilija, istièuæi da subogatstvo Konga natalitet, broj djece i zvanja. "Ima djece,vjenèanja, obitelj je lijepo strukturirana. Tu ima i zvanja.Biskupija Butembo Beni ima 256 biskupijskih sveæenika adjeluju i drugi redovnici. Od 1985. g. èlan sam Provincijekoju smo osnovali u Kongu, pokrovitelj je sv. BenediktAfrikanac. To je prvi crnac kojeg je Crkva kanonizirala,franjevac koji je 1589. umro na Siciliji gdje su mu roditeljibili prodani kao robovi. Ne znaju iz koje je zemlje i zato suga nazvali Benedikt Afrikanac. Ta Provincija ima 153zavjetovana, 85 bogoslova, imaju svoju filozofiju, teologiju,novicijat, dvije kuæe postulata", rekao je fra Ilija u èijoj suProvinciji u Kongu još samo tri stranca: dva iz Belgije ijedan iz SAD-a. Pomažu ih Crkve iz Europe, Amerike,caritasi, osobito španjolski. Župa Kimbulu, gdje je fra Ilija,primila je najviše pomoæi od Provincije sv. Jeronima zagradnju župne kuæe koja je prvi franjevaèki samostan u tomkraju. Pomažu ih i kumovi za djecu, dobroèinitelji,samostani poput Male braæe u Dubrovniku, Papinskamisijska djela iz Zagreba skrbe o gradnji škole. Izgradili suosam razreda, a planiraju još èetiri. Oko 630 djece imakumove. O 22.000 katolika u toj župi brinu tri sveæenika. "Nastojalo se proširivati kontracepcijska sredstava. No, to jeprotivno kulturi i životu tog naroda s velikim natalitetom. Ti

pokušaji nisu uspjeli. Kad nisu uspjeli s ogranièenjemnataliteta došle su sekte koje od jutra do mraka napadajuKatolièku Crkvu. Imaju pojaèala, propovijedaju po selima,putovima i tržnicama, èuje ih se posvuda u svako doba danai kritiziraju Crkvu. No, što oni više napadaju, to Crkva višedobiva na ugledu i važnosti", kaže fra Ilija. Ima puno pljaèkipo župama, samostanima i redovnièkim zajednicama. Noæu ipo sto naoružanih vojnika opljaèka župnu kuæu. Èeste su ipljaèke na cestama, problem su i djeca vojnici. One koji neidu u školu, u unutrašnjosti i selima, odvode u vojnike. "Umojoj župi Kimbulu u dvije kapelanije ove godine nije biloškole jer su vojnici odveli svu djecu u šumu", kaže fra Ilija.Od 52 biskupije svi su biskupi domaæi. Po strukturi i brojubiskupa, sveæenika i redovnika ta Crkva ima buduænost."Vrlo je važno evangelizirati èovjeka u dubini, njegovmentalitet, svakidašnji život. Crkva u Africi je stara stogodina; 2006. g. u istoènom dijelu Konga slavili smo stotuobljetnicu dolaska prvih misionara. Njihov mentalitet je vrloprikladan za primanje katolièke vjere i sakramentalni život.Bio je zanos misionara, socijalno uzdizanje naroda prekoškola, karitativno djelovanje Crkve preko bolnica. Crkva jebrinula o najmanjima, bolesnima, odbaèenima,hendikepiranima, gubavima. To je Crkvi dalo elan i snagu.Ali, to mora biti Duh Sveti koji vodi. Èovjek je zadivljen. Iztih banana, šume, iz tih koliba, kako Gospodin pozovedjevojke i mladiæe za zvanja. Od 1960. do 1975. g. uHrvatskoj je bilo puno zvanja. I povijesne i politièkeokolnosti utjeèu na život Crkve. Crkvi nikad neæe naškoditiprogonstvo i opozicija. Crkvi škodi privilegij u društvu,bogatstvo koje postaje teret Crkvi i razara je iznutra. To jestarost Crkve u Europi. No, s tog starog stabla sigurno æecvasti drugi cvatovi. To su pokreti o kojima i papa govori idaju novi polet Crkvi. To je kvasac koji æe društvu datismisao života. Amorfna masa gubi smisao za život, ideale,za ono što je dobro i èini više èovjekom, što izgraðuje iuzdiže. Zato æe taj kvasac u Crkvi u Europi tijestu dativrednote. Ne bih rekao da Crkva stari i umire, nego imapovijesni tijek, gledajuæi kroz povijest spasenja. Crkva jedjelo Duha Svetoga i onda se ne treba bojati. Crkva imasvoju buduænost jer je vodi Duh Sveti. Crkva nikad neæeostarjeti", poruèio je fra Ilija Barišiæ.

"Sjeæanje na Vukovar" u RijeciRijeka, 16.11.2010. (IKA) - "Sjeæanje na Vukovar" èetvrtugodinu za redom 16. studenoga organizirao je Klubgimnazijalaca Ivan Merz Prve sušaèke hrvatske gimnazije uRijeci. Njima su se pridružili udruge udovica domovinskograta, Udruga 128. brigade HV-a, Zdrug katolièkih skauta,Mreža katolika grada Rijeke, Ekumenski klub grada te Klubnavijaèa Armada koji su proteklih dana na dostojanstvennaèin oslikali Vukovarsku ulicu i s okupljenima zapalilisvijeæe na Mostu hrvatskih branitelja. Unatoè pljusku, po završetku tribine sudionici su se uputilimimohodom i sa svijeæama Vukovarskom ulicom koju suèlanovi navijaèke skupine Armada oslikali dostojanstvenimgrafitom, a nakon toga na Mostu branitelja u središtu Rijekezapalili svijeæe koje podsjeæaju Rijeèane na stradanjeVukovara.

.

Domovinske vijestiika

324. studenog 2010. broj 47/2010

Ðakovo: Kolokvij o ekumenskim nastojanjima sveæenikaÐakovo, 16.11.2010. (IKA/TU) – Sveæenici Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije okupili su se 16. studenoga uNadbiskupskom domu u Ðakovu na kolokviju oekumenskim nastojanjima na podruèju nadbiskupije. Susretje zapoèeo molitvom, a nazoène je pozdravio pomoænibiskup Ðuro Hraniæ, prenoseæi im pozdrave nadbiskupaMarina Srakiæa. U pozdravu je istaknuo da je nadbiskupijageografski na vratima prema Istoku te stoga ne može bitiekumenski zatvorena za druge konfesije. Rekavši kako zbogpoljuljanih meðunacionalnih odnosa ne možemo s vedrinomgledati buduænost razjedinjenog kršæanstva, potvrdio je kakoekumenizam ne treba svesti samo na ekumenske dane umolitvenoj osmini, veæ ga treba provoditi u tijeku cijelegodine.Uslijedila su kratka izvješæa o ekumenskom djelovanju upojedinim regijama. O. Ante Kukavica iz kapucinskogsamostana u Osijeku govorio je o ekumenizmu u osjeèkojregiji, o velikoj tradiciji molitvenih osmina u kapucinskojcrkvi koja traje od godine 1926., kada su kapucini sami, bezdrugih vjerskih zajednica, poèeli moliti za jedinstvo. Vlè.Ivan Leniæ, župnik brodske župe Gospe brze pomoæi, iznioje ekumenska nastojanja na brodskom podruèju. Rekao jekako su ratna dogaðanja i ondje zaustavila ekumenizam, alida se svake godine u brodskim crkvama organizirazajednièki molitveni susret, kao i ekumenski usmjerenoduhovsko bdjenje. O. Ivan Jagodiæ, župnik vukovarske župesv. Filipa i Jakova, potvrdio je èinjenicu kako je nakonDomovinskoga rata ekumenizam na tom podruèju splasnuo iteško uspijeva, te da se oko ekumenizma najviše trudiEuropski dom. Doc. dr. Antun Èeèatka, nadbiskupijski povjerenik zaekumenizam, osvrnuo se na ekumenske inicijative mjesneCrkve, kao veæinske na prostoru Istoène Slavonije,istaknuvši izazove i moguænosti za unaprjeðenjeekumenskog djelovanja. Naglasio je kako je ekumenizamslužbeni stav Katolièke Crkve te da se ne može pripadatisuvremenom svijetu ako se ne vodi dijalog s drugima, na štoupuæuju i brojni crkveni dokumenti. Kao zanimljivumoguænost iznio je postojanje župnih ekumenskih skupinakoje bi podržavale i stvarale inicijative, meðusobnosuraðivale, formirale druge župljane i slièno. Rekao je da jevažno i u èisto katolièkim župama odgajati vjernike zadijalog, moliti za ekumenizam, stvarati ozraèje otvorenosti iprihvaæanja, organizirati tribine, suraðivati na karitativnom,društvenom i kulturnom polju, itd. Donesena je i inicijativa oosnivanju Nadbiskupijskog ekumenskog povjerenstva iekumenskih koordinacija u pojedinim regijama na podruèjunadbiskupije. S obzirom da u osjeèkoj regiji veæ postojipovjerenstvo, koje posebno djeluje u organizaciji molitveneosmine za jedinstvo kršæana, u skoroj buduænosti planira seosnovati povjerenstvo za brodsku, a kasnije i za vukovarsko-vinkovaèku regiju.Sveæenici su se prisjetili velikog susreta katolièkih ipravoslavnih sveæenika i biskupa u Vukovaru godine 1998.,kada je izražena nada da æe se susret organizirati svakegodine. Proteklo je 12 godina, a susret se nije ponovio, pa jereèeno kako bi se ta inicijativa trebala ponovno pokrenuti,susret ponoviti, èuti ideje pravoslavnih sveæenika, upoznatiih, porušiti neke zidove i razbiti predrasude. Važno danastaviti njegovati meðuljudske odnose, pri èemu su èestovažni i mali koraci, susreti za blagdane, suradnja nakaritativnom polju. Gdje god je moguæe, važno je podržavatimolitvenu osminu, uzeti "kurs otvorenih vrata", èiniti štoviše i zauzimati se za ekumenizam, zakljuèak je kolokvija.

Zadar: 16. skupština katolièke udruge medicinskihsestara i tehnièaraZadar, 16.11.2010. (IKA) - U velikoj dvorani samostanaŠkolskih sestara franjevki u Arbanasima u Zadru 16.studenoga održana je 16. godišnja skupština Hrvatskekatolièke udruge medicinskih sestara i tehnièara Zadar(HKMUST), ujedno izborna, kad je izabrano novo vodstvoUdruge èija je predsjednica s. Melhiora Biošiæ. Uzsudjelovanje brojnih èlanova i prijatelja Udruge, prigodnerijeèi uputili su zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, duhovnikudruge don Jerko Gregov, predstavnici gradske i županijskevlasti te suradnici Udruge. U sveèanom programusudjelovali su sastav HKUMST-a "Magnificat", Zadarskiplesni ansambl, mladiæi iz Cenacola u Jankolovici i klapasveæenika Zadarske nadbiskupije "Sv. Zoilo". Izvijestilo se o prošlogodišnjem radu HKMUST-a kojiduhovno i karitativno djeluje u nadbiskupiji. Uz svojaprimarna radna mjesta u zdravstvu i drugim službama, dajuveliku pomoæ u raznim podruèjima društva. "Sretna sam štosam Isusova uèenica. To je moj poziv, posao, ljubav, mojživot – služiti braæi ljudima u njegovo ime. Hvala svima štoste sudionici u dijeljenju ljubavi onima kojima je potrebno.Hvala u ime bolesnika, siromaha, bivših ovisnika, djece spoteškoæama u razvoju, staraca i svih do koje doðemo",rekla je s. Melhiora, poruèivši: "Mi nismo potrebni Bogu dabismo stvorili ljepši svijet; svijet je veæ najljepši, jer ga jeBog stvorio. Mi smo potrebni ljudima da im pokažemo da suvrijedni i od Boga jako ljubljeni. Mi nismo sadržaj našegživota, ne smijemo se poistovjetiti s ulogama koje igramo uživotu i s onim što se dogaða s nama. Mi smo iznad svihuloga koje obavljamo, iznad svih dogaðaja i drama kojeproživljavamo". Èestitavši tim zauzetim vjernicima naplemenitom radu, nadbiskup Puljiæ je podsjetio da je papaIvan Pavao II. prije 25 godina osnovao tijelo koje æe voditibrigu i pastoralnu skrb za osoblje bolnice, smatrajuæi da je tosveti i lijepi posao, pa je i kao papa htio dati podršku ismjernice. "Rekao je tada nešto što nismo naviknuti èuti - dasu bolnice svetišta patnje. Kad imamo u vidu tu èinjenicu, daje bolnica svetište, tada æemo pred èinjenicom bolesnika kojiboravi u tom svetištu biti nadahnuti sve više èiniti dobro,uistinu svjedoèiti dobrotu i plemenitost. Želim da Bog prekovas djeluje i da budete svjedoci Božje ljubavi", potaknuo jenazoène mons. Puljiæ, ohrabrivši ih da i dalje izgraðujuljepotu svog poziva. HKUMST je primio i brzojave èestitke,poput pozdrava vukovarskih sveæenika koji Udrugu radooèekuju jer je inicijator i organizator akcije 'VukovaruZaDar' koja posljednjih godina s kamionima poklon paketapomaže Vukovarce u potrebi raznim potrepštinama. Brojnisu izrazili priznanje s. Melhiori kao upornoj osobi,nazivajuæi HKUMST primjerom bezgraniène Božje ljubavi.Èlanovi se okupljaju svakog utorka na molitvi u prostoruUdruge, organiziraju hodoèašæa u domovini i svijetu, pohodedomove, bolnice, komune, druge ustanove i pojedince. Zadarski gradonaèelnik Zvonimir Vranèiæ izrazio jepoštovanje i priznanje njihovu radu, a kao lijeèniku poznatmu je osjeæaj pacijenta koji doživljava odgovornu i ugodnumedicinsku sestru u pružanju potrebne njege. Njihov rad jesve više sofisticiran i zahtjevan. Dr. Vranèiæ upozorio je nakult nerada, neodgovornosti, lakomislenosti, uhoðenja inasilja u društvu. Rekao je da svatko treba pridonijeti da seiz toga izaðe, za to trebamo napore i osvještavanje, te uzpoštovanje rada i uljuðenosti pružiti ljudima nadu i ohrabritiih. Davor Vidakoviæ, ravnatelj Medicinske škole AnteKuzmaniæa s èijim uèenicima HKUMST izvrsno suraðuje,rekao je da 16 godina znaèi doba adolescencije i buran jeperiod u životu, a Udruga je krenula burno i u startu bilapunoljetna. Udruga uspješno suraðuje i s uèenicima iz drugih

Domovinske vijesti ika

4 24. studenog 2010. broj 47/2010

škola, meðu kojima je i Klasièna gimnazija Ivana Pavla II.Zadar, kao i s pokretom Marijina legija. U dogaðaju jesudjelovao i bolnièki kapelan don Šime Zuboviæ. DuhovnikUdruge don Jerko Gregov je potaknuo na potrebu obnovekršæanskog života na pravim temeljima, a HKUMST živi natemeljima molitve i rada. "Kristov put je u nama, u našemživotu. Ako smo toga svjesni, i svjetlo je u nama. I SvetiOtac hvali pokrete i udruge, to je svijetli dio u svjedoèkomživljenju vjere i pomoæi potrebnima", rekao je don Jerko. Dr.Josip Kraljiæ, županijski proèelnik za zdravstvo, poželio jeda ne dopustimo patnji da nas preraste i bude naš gospodar.

Sastanak predsjednika i ravnatelja Caritasa Hrvatske iBiHRazgovaralo se o Tjednu solidarnosti i zajedništva s Crkvomi ljudima u Bosni i HercegoviniZagreb, 16.11.2010. (IKA) - U Zagrebu je 16. studenogaodržan sastanak predsjednika i ravnatelja Caritasa Hrvatske iBosne i Hercegovine na kojem se razgovaralo o korizmenojakciji Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima uBosni i Hercegovini kojoj je cilj senzibiliziranje vjernièke iopæe javnosti za stanje Crkve i Hrvata u BiH. Na sastanku susudjelovali predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinskibiskup Josip Mrzljak, predsjednik BK BiH i Caritasa BKBiH banjoluèki biskup Franjo Komarica, v.d. ravnateljaHrvatskog Caritasa Fabijan Svalina i ravnatelj Caritasa BKBiH fra Miljenko Mika Stojiæ. Na susretu su sudjelovale ivoditeljice projekata u Hrvatskoj i BiH Suzana Borko i SanjaHorvat. "Tim Tjednom želimo hrvatskim graðanima posvijestitidramatiène prilike u kojima žive ljudi u susjednoj Bosni iHercegovini i potaknuti ih na solidarnost, odricanje i pomoæonima kojima je ona potrebna. Želimo potaknuti dijalogizmeðu obiènih ljudi, crkvenih i javnih institucija igospodarskih subjekata u obje zemlje. Nastojimo pridonijetirazbijanju raznih predrasuda i boljem meðusobnomrazumijevanju. Na koncu, želja nam je da ova akcija ostanetrajni oblik svjedoèenja solidarnosti s Crkvom i ljudima uBosni i Hercegovini, kojima je više nego ikada potrebnanaša potpora i blizina", rekao je Svalina. Osim evaluacije projekata iz 2009./2010. godine, govorilo seo moguænostima za uvoðenje novih oblika senzibilizacijejavnosti za tu akciju solidarnosti s ljudima u Bosni iHercegovini, koje æe biti predstavljene i usuglašene nasljedeæem zajednièkom zasjedanju dviju biskupskihkonferencija. Potpisan je i Ugovor za projektnu godinu 2010./2011. kojimse odreðuje distribucija sredstava prikupljenih u korizmi2010. godine. Prikupljena sredstva namijenjena sufinanciranju struktura i projekata Caritasove mreže u Bosni iHercegovini (Caritas BK BiH; biskupijski Caritasi BanjaLuka, Sarajevo i Mostar), malim projektima fizièkih ipravnih osoba, zatim za fond hitnih intervencija pri CaritasuBK BiH, te monitoringu i evaluaciji projekata u BiH. Biskup Komarica zahvalio je svima koji se na razlièitenaèine ukljuèuju i podupiru tu akciju. Biskup Mrzljak izjavioje da osim prikupljanja sredstava ta akcija želi prije svegapromicati zajedništvo i na vidljivi naèin pokazati zahvalnostza dar ljudi podrijetlom iz BiH koji su Hrvatsku obogatilisvojom vjerom, kulturnim identitetom te je izgraðuju svojimznanjem i radom. "Posebno smo zahvalni za mnogasveæenièka i redovnièka zvanja koja su ponikla na temeljimaduboke vjere Crkve u BiH", rekao je biskup Mrzljak. Nakon sastanka održana je sjednica novog sastavaNadzornog odbora u Hrvatskom Caritasu za akciju Tjedansolidarnosti 2010./2011. godine.

Struèno vijeæe vjerouèitelja Krèke biskupijeCres, 17.11.2010. (IKA) - Drugi sastanak struènog vijeæavjerouèitelja osnovnih i srednjih škola Primorsko-goranskežupanije/Krèke biskupije, pastoralno podruèje Krk-Cres-Lošinj održan je 17. studenoga u OŠ Frane Petriæa u Cresu, uorganizaciji Katehetskog ureda Krèke biskupije i voditeljastruènih vijeæa Dubravke Bunièiæ i Antona Peraniæa. Susret je poèeo kratkom meditacijom nakon koje je slijedilaprva toèka dnevnoga reda pod nazivom "Prilagoðeniprogram u nastavi vjeronauka – obveza ili izbor?" u kojoj jevjerouèiteljica Dubravka Bunièiæ potakla sudionike narazmišljanje i razgovor o potrebi prilagoðenih programa unastavi vjeronauka. Uslijedila je radionica za vjerouèitelje uosnovnoj školi na temu prve toèke u kojoj se na konkretannaèin pristupilo samoj izradi prilagoðenog programa zapojedina godišta i sluèajeve, s ciljem da se isto primjeni uvlastitim školama sa stvarnom djecom s posebnimpotrebama. Za to vrijeme vjerouèitelji u srednjoj školianalizirali su radni prijedlog Nastavnoga programa zakatolièki vjeronauk u trogodišnjim srednjim školama. Svojeprijedloge uputit æe Nacionalnom katehetskom uredu.U drugom dijelu susreta vjerouèitelj Marko Karèiæ osvrnuose na novi Pravilnik o naèinu, postupcima i elementimavrednovanja uèenika u osnovnoj i srednjoj školi i kako gaprimjenjivati s obzirom na narav nastave vjeronauka.Usporedo s podrobnijim upoznavanjem samoga pravilnikautvrðivalo se kriterije, prava i obaveze koje nova regulativastavlja pred vjerouèitelje, a posebice razrednike, te roditelje,struène suradnike i same vjerouèenike u nastavnom procesu.U završnom dijelu uslijedile su obavijesti iz Katehetskogureda koje je skupu predstavio predstojnik ureda mr. AntonPeraniæ.

Župa Jalžabet sveèano proslavila blagdan sv. ElizabeteUgarskeBiskup Huzjak "otvorio" novu mrežnu stranicu župeJalžabet, 17.11.2010. (IKA) – Župa Jalžabet, posveæena sv.Elizabeti Ugarskoj, zaštitnici Franjevaèkoga svjetovnogreda, sveèano je 17. studenoga proslavila njezin blagdan.Središnju misu predslavio je bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak u koncelebraciji s više sveæenika. Pjevaoje veliki mješoviti župni zbor uz pratnju tamburaškogsastava mladih KUD-a "Elizabeta".Na poèetku euharistijskog slavlja župnik Josip Vidoviæpozdravio je biskupa uime župne zajednice, izrazivši ponosšto biskup potjeèe iz njihove župe, te mu zahvalio za dolazakna godišnje proštenje. U homiliji o svetoj franjevaèkojtreæoredici biskup Huzjak je, izmeðu ostaloga, rekao da uovom današnjem raskršæanjenom svijetu punom korupcije idrugih pogubnih utjecaja koji rastaèu kršæansko tkivoEurope i svijeta, nastojeæi uništiti i kršæanske korijene i sveljudske i kršæanske vrednote, trebamo od Boga izmoliti ljudevjere i molitve, spremne da žrtvuju sebe za dobro drugih kaošto je to bila sv. Elizabeta i mnogi drugi duhovni velikanikroz povijest Crkve sve do danas. Nakon misnog slavlja biskup Huzjak je u župnom uredu"otvorio" novu župnu internetsku stranicu, izrazivšizadovoljstvo što se i njegova rodna župa kroz taj suvremenimedij približila svijetu te izrazio nadu da æe to povezivanjebiti i na duhovnu i pastoralnu korist župne zajednice. Župnastranica nalazi se na adresi: www.zupa-jalzabet.com.

.

Domovinske vijestiika

524. studenog 2010. broj 47/2010

Utemeljeno Vijeæe za posveæeni život u ZadarskojnadbiskupijiZadar, 17.11.2010. (IKA) – "Posveæeni život je sastavni dioCrkve i njenog poslanja u svijetu. Nužno je vezan uz njenupovijest. Dok je Crkve bit æe i posveæenog života. Karizmane može biti izvan Crkve i misijskog poslanja", poruèio jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ na svojoj prvoj rekolekcijis redovnicama Zadarske nadbiskupije u dvorani sjemeništa"Zmajeviæ" u Zadru u srijedu 17. studenoga. Tada je ipriopæio svoju odluku o utemeljenju Vijeæa za posveæeniživot u Zadarskoj nadbiskupiji èije su èlanove predložilepojedine redovnièke zajednice, a izmeðu ostalog æeodreðivati i teme svojih mjeseènih susreta. U Vijeæu su: fra Diego Dekliè, o. Ryszard Reikowski, s.Benedikta Miš (Karmeliæanke), s. Viktorija Gadža (Kæerimilosrða), s. Jozefina Bagariæ (Kæeri Božje ljubavi), s.Rozarija Æuriæ (Klanjateljice Krvi Kristove), s. LaudesBosanèiæ (Služavke Malog Isusa), s. Andrijana Mirèeta (sv.Vinka Paulskog) i s. Klara Šimunoviæ (Školske sestrefranjevke). Brojnost i raznolika orijentiranost redova oèitujese od tišine samostanskih æelija do aktivnog apostolskoguranjanja u èetvrtima velikih gradova; od razmatranja ikontemplacije do apostolata i akcije; od povlaèenja iz svijetado stvaralaèkih nastupa u obavijesnim sredstvima; odmonaške stabilnosti do misionarske pokretljivosti imobilnosti, rekao je nadbiskup Puljiæ zahvalivši na Božjemdaru posveæenog života. "U kršæanskom okruženju sve jemanje optimizma a sve više depresije i bezvoljnosti.Nedostaju sanjari i optimisti. Oèekivati je da æe Duh Božji'zgrabiti' pojedince kako bi i u ovom povijesnom kairosu iizazovnom vremenu stali uz program Isusova Govora na gorii opstali pred stupicama i zavoðenjima svijeta. Crkva je kaomistièno tijelo u jedinstvu i raznolikosti sazdana nasakramentima, službama i karizmama", rekao je nadbiskupPuljiæ. Da bi se ostvarila vitalnost posveæenog životapotrebna je vjernost Kristu i Evanðelju, Crkvi i njenommisijskom poslanju, idealima posveæenog života i karizmiosnivaèa te èovjeku svog vremena. Nadbiskup je podsjetiona poruku sinodalnih otaca da je posveæeni život u crkvenojpovijesti živo djelovanje Duha Božjeg, povlašteni prostorljubavi prema Bogu i bližnjemu, svjedoèanstvo božanskognauma da od èovjeèanstva uèini veliku obitelj djece Božje.Taj Duh neæe prestati upravljati Crkvu oblicima neiscrpnesvetosti. Europa proživljava "izgon" evanðeoskih vrednota te jenadbiskup Puljiæ istaknuo pojavu novih areopaga gdjeredovnici trebaju biti kvasac, sol zemlje i svjetlo svijeta,svjedoèiti poput sv. Pavla u Ateni. To su sveuèilišta, škole,istraživaèki centri, mediji i kulturne institucije. "Èestoizgleda da je Europa umorna, redovnici zbunjeni, dakršæanstvo ne nudi ništa novog. Onima koji su držali da jekršæanstvo zastarjelo i na isteku snaga G. Bernanos jeuzviknuo: 'Evanðelje je mlado, samo vi ste stari!'", rekao jemons. Puljiæ istaknuvši da su Bogu posveæene osobe upovijesti Crkve bili putokazi. "Bili su kritièka svijest isavjest svojih suvremenika. Oni su znali u ime Isusovasiromaštva i opredjeljenja za prezrene i napuštene optuživatibogataše i uznemirivati knezove. Nisu se bojali kritiziratiživot kršæana kad je poèivao na oèijukanju s državnom moæi.Bili su svjesni da se uime Isusovo ne mogu ni s kim pravitikompromisi", istaknuo je nadbiskup. Opisao je povezanostredovništva s poviješæu Europe, odluèujuæe su je oblikovalipreko kulture, obièaja, školstva i odgoja. Povijest pojaveredovnièkih zajednica otkriva da je redovništvo bilopokazatelj promjenjivih vremena i smjerokaz u novastoljeæa. Pojava sv. Benedikta s "moli i radi" bila je socijalnistabilizator za velikih seoba naroda a njegovo monaštvo

utisnulo je peèat u rano srednjovjekovno agrarno društvo.Prosjaèki pokret sv. Franje i sv. Dominika poprima oblik snastankom gradova i urbanoga civilizacijskog života ukasnom srednjem vijeku pri izlasku iz feudalizma. Družbasv. Ignacija iz Loyole dobiva profil poèetkom modernogvijeka u srazu s izazovom reformacije i misijskih krajeva. U19. st. mnoge ženske grane apostolskog obilježja želeublažiti vjerske i socijalne probleme koje je donijelaindustrijalizacija. Prvi Dan Bogu posveæenih osoba proslavljen je jubilarne1997. g. posveæene Isusu Kristu, sakramentu krštenja ikreposti vjere, rekao je nadbiskup, poželjevši redovnicamada im zaštitnici i utemeljitelji redova isprose milostradikalnog življenja krštenja. "Hrvatska treba odvažnihgraditelja i obnovitelja, ustrajnih molitelja koji æe prositiblagoslov svom narodu. Treba tješitelja i lijeènika duša kojiæe dobrotom i ljubavlju lijeèiti rane. Neka vas nadahnjujudivni uzori vaših utemeljitelja koji su pred svetohraništem ipod Isusovim križem otkrivali kako biti brižljivi i dobriprema ljudima, osobito prema malenima, siromašnima ipotrebnima. Dobrotom i majèinskim srcem ne prestajtetražiti Isusa na poprištima ljudskog jada. Budite vjerneKristu i Evanðelju, Crkvi i misijskom poslanju, idealimaposveæenog života i karizmi svog utemeljitelja", zakljuèio jezadarski nadbiskup obraæanje redovnicama. Predvodeæi misuu sjemenišnoj kapeli, nadbiskup je u propovijedi tragomnavještaja o talentima poruèio: "Da se nadarenost razvije iostvari, traži se dug i ustrajan rad, napor i nastojanje".

Branitelji - zahvalni darovateljiZagreb, 17.11.2010. (IKA) - Hrvatski branitelji iz Udrugedragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, èija su djecatijekom protekle dvije godine ljetovala u Caritasovoj kuæi zaodmor u Rovinju, pomažu Caritasovim korisnicimadarovima u naravi. Zahvalni na izvrsno organiziranimljetovanjima za svoju djecu, hrvatski branitelji su, premadopisu proèelnice Odjela za humanitarnu djelatnost UDVDRDubravke Kutleše Herljeviæ, proteklih mjeseci doniralizagrebaèkom Caritasu sljedeæe kolièine poljoprivrednihproizvoda: branitelji Brodsko-posavske županije - ogranakUDVDR Vrpolje i Slavonski Brod 500 kg jabuka; braniteljRenato Plaftak iz Orahovice dvije tone krumpira; braniteljiiz Donjeg Miholjca i tvrtka "Agrofructus" d.o.o. 640 kgjabuka; branitelji Bjelovarsko-bilogorske županije izGrðevca 300 kg jabuka. "Nadamo se da neæemo na tomestati, da æemo i dalje pomagati prema našim moguænostima.Posebno se zahvaljujem s. Jeleni Lonèar, ravnateljiciCaritasa, ali i djelatnicima Caritasovog centralnog skladištau Rakitju koji branitelje prihvaæaju s ljubavlju i opskrbljujuih potrepštinama za svakodnevni život s velikimrazumijevanjem za njihovu situaciju, a ne biste vjerovalikako teško žive branitelji! Potrebna im je odjeæa i obuæa.Zahvaljujuæi upravo zagrebaèkom Caritasu dobili smo 6 tonaodjeæe za 22 ogranka UDVDR u Vukovarsko-srijemskojžupaniji. Buduæi da nemamo odgovarajuæeg skladišnogprostora, odjeæu smo smjestili kod iloèkog župnika odakle jedalje distribuiramo", istaknula je povodom ovih donacijaproèelnica Kutleša Herljeviæ. "Takoðer moram spomenuti izahvaliti zagrebaèkom Caritasu na potpori u provoðenjuprojekta Djeca hrvatskih branitelja - Ulici NE! Sportu DA!Osim što na taj naèin želimo mlade udaljiti od nasilja iagresije, želimo im pružiti priliku da se sportskim uspjesimaoduže svojim oèevima koji su s ljubavlju stvarali našuDomovinu. Sportskom opremom koju smo dobili od Caritasauspjeli smo opremiti jedan rukometni klub u Iloku i dvanogometna kluba u Dalju, Erdutu i Aljmašu.

Domovinske vijesti ika

6 24. studenog 2010. broj 47/2010

Akademija o 90. obljetnici roðenja dr. Ante SekuliæaZagreb, 17.11.2010. (IKA) – Matica hrvatska, Društvohrvatskih književnika i Udruga za potporu baèkim Hrvatimaiz Zagreba priredili su sveèanu akademiju u povodu 90.obljetnice roðenja prof. dr. Ante Sekuliæa. Akademija jeodržana 17. studenoga u dvorani MH u Zagrebu. Èestitke irijeèi zahvale slavljeniku na prinosu hrvatskoj kulturi iznanosti izrekli su uime MH dopredsjednik Stjepan Suèiæ,dopredsjednik DHK-a Božidar Petraè, predsjednik Udrugeza potporu baèkim Hrvatima Stjepan Skenderoviæ, akademikMilan Moguš, književnica Nevenka Nekiæ, v. d. glavnogurednika Tjednika za kulturu Hrvatsko slovo i uredniknaklade Hrvatske kulturne zaklade Stjepan Šešelj ipredsjednik Instituta za povijest, kulturu i duhovnost "IvanAntunoviæ" iz Subotice dr. Andrija Kopiloviæ. U toj prigodidr. Kopiloviæ je prof. Sekuliæu predao Papin blagoslov ièestitku. Na kraju akademije okupljenima se obratio i samslavljenik. "Iskreno, ja nisam planirao svoj život, Gospodinje onaj koji je to tako vješto izvodio. Temeljno što sam želioje ispuniti zadaæu koju je imao Bog kad me stvarao i kad medao da se rodim ondje, a da živim ovdje", rekao je prof.Sekuliæ. Prikazan je i dokumentarni film "Ante Sekuliæ,pjesnik, znanstvenik, akademik" koji je godine 2007. snimioRajko Ljubiè, filmski redatelj iz Subotice. Prikazan je ifilmski zapis Josipa Stantiæa iz Subotice o dodjeli zvanja"Poèasni graðanin Grada Subotice" prof. Sekuliæu godine2009. Ante Sekuliæ roðen je u Tavankutu, 16. studenoga1920. Osnovnu školu završio je u Subotici, a srednju uSomboru i Subotici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu1946. diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost, tedoktorirao s temom "Govor baèkih Hrvata". Živi u Zagrebu.Pjesnik je i prozaik, esejist, lingvist, povjesnik, etnolog,prevoditelj i još kao srednjoškolac u Subotici anagažirao se udruštvenom životu svoga naroda - u radu Baèkog okružjakrižara, Subotièke matice u Subotici, a kasnije kao student uDruštvu baèkih Hrvata u Zagrebu i drugih. Dva puta robijaoje zbog svojih svjetonazora i tekstova, a kao profesormijenjao je srednjoškolske sredine, da bi kraj pedagoškekarijere doèekao u Rijeci, kao profesor Pedagoškeakademije. Nije tamo doèekao mirovinu, veæ je 15. sijeènja1972. uhiæen i s lisièinama na rukama sproveden u istražnizatvor u Subotici, gdje je osuðen na dvije i pol godinestrogog zatvora. Radovi Ante Sekuliæa na teme vezane uzbaèke Hrvate dragocjeni su i neozaobilazni kameni temeljciza buduæe naraštaje. Sekuliæevo djelo, koje èine 57 knjiga iviše od 600 struènih i znanstvenih radova, veæinom stemama vezanim uz baèke Hrvate, više je od pjesnièkoga iznastvenoga i više od "enciklopedije" baèkih Hrvata - ono jedokaz o neuništivoj energiji te male skupine hrvatskoganaroda, koja je na surovim baèkim vjetrometinama ostalaèvrsto ukopana u zemlju koju je natapala znojem i krvlju.Autor je i "Rjeènika govora baèkih Hrvata" (2005.), kao i"Karmeliæanskih prinosa hrvatskoj kulturi" (2001.). Sekuliæ je dopisni èlan Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti (Razred za filološke znanosti), Papinskemeðunarodne marijanske akademije (PAMI) u Rimu,Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije,Hrvatskoga mariološkog instituta, Društva hrvatskihknjiževnika, Hrvatskog PEN-a, Matice hrvatske, Hrvatskogafilološkog društva, Društva za povjesnicu Zagrebaèkenadbiskupije "Tkalèiæ", kao i Katolièkog instituta za kulturu,povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" iz Subotice.Odlikovan je najvišim državnim odlièjima Danicom s likomStjepana Radiæa i Danicom s likom Marka Maruliæa (1996.)i Hrvatskim pleterom (1997.), a 2009. imenovan je poèasnimgraðaninom Subotice.

Radni susret sa zajednicom RomaOštarije, 17.11.2010. (IKA) - Veèernjom misom zapoèeo je17. studenoga prvi zajednièki susret župnika župa Oštarije iCerovnik Ante Luketiæa s vjernicima iz romske zajednice.Nakon što je ove godine preuzeo upravljanje tim župama,pop Ante Luketiæ je nakon upoznavanja svojih župa uvidiopotrebu za žurnim uspostavljanjem kontakta s romskimobiteljima. Sve obitelji srdaèno su primile župnika i urazgovorima dali potrebne informacije, ali i prihvatiliprijedlog za zajednièki susret na koji se odazvalo dvadesetodraslih osoba i šesnaestoro djece. Nakon mise u dvoranižupnog stana nastavljeno je druženje na kojem su sudjelovalii ostali vjernici iz župe, te Josip Anušiæ, vjerouèitelj ivoditelj podruène škole Oštarije, i Ivan Luketiæ, vjerouèitelju Skradniku. Nakon posjeta romskim obiteljima u njihovimkuæama, župnik je saznao da je malo vjenèanih parova, djecasu uglavnom krštena, ali je zanemareno pristupanjesakramentima euharistije i potvrde, premda veæina školskedjece pohaða vjeronauk. Gospodarsko i socijalno stanjeromskih obitelji je vrlo loše; žive u lošim higijenskimuvjetima u trošnim kuæama, zaposlenost je gotovo nikakva, aobitelji žive od prikupljanja sekundarnih sirovina. Takoðer jezapaženo da obitelji žive u dobrim susjedskim odnosima i umeðusobnom poštovanju. Župnik je na susretu s romskimobiteljima nakon mise obeæao da æe se zauzeti i zapedagoške potrebe, ispitujuæi moguænosti dovršavanjaosnovnoškolskog obrazovanja, kao i na socijalno-karitativnom polju. Pozvao je sve na suradnju i strpljenje.Svi sudionici susreta dobili su obrasce za popuniti kako bi sesaznalo toèno stanje primljenih sakramenata i uèinjenidaljnji koraci tek zapoèete pastoralne suradnje.

Misa zadušnica na obljetnicu smrti dr. Alde StariæaZagreb, 17.11.2010. (IKA) – U povodu prve obljetnicesmrti mons. dr. Alde Stariæa, profesora na KBF-u u Zagrebui glavnog urednika Kršæanske sadašnjosti, u srijedu, 17.studenoga misu zadušnicu u samostanskoj kapeli sestara sv.Križa na Vrhovcu u Zagrebu predvodio je varaždinskibiskup Josip Mrzljak. U koncelebraciji su bili direktor KS-adr. Željko Tanjiæ, nekadašnji direktor KS-a dr. AdalbertRebiæ, mons. Vladimir Stankoviæ, više profesora KBF-a tesveæenici suradnici i prijatelji dr. Stariæa. U prigodnojhomiliji biskup Mrzljak rekao je kako je dr. Stariæ bio"hodajuæi teološki priruènik". "Kad god bismo nešto trebalirazjasniti znali smo otiæi Aldi i postaviti pitanje. Nije semoglo postaviti pitanje iz teologije na koje on ne bi znao,možda ne odgovor do kraja, ali u kojem ne bi znao uputitikojim smjerom treba iæi, kako bi to trebalo živjeti svojuvjeru", rekao je biskup te istaknuo kako dr. Stariæa možemo imoramo smjestiti u kontekst teologije i vjere koju je on nesamo tumaèio, nego je to živio. "Bila je uvijek radostsusresti se s njime, èuti njegova razmišljanja, njegovesavjete, jer nije bio samo teoretièar, veæ praktièar, posebno uonim prvim danima u župi sv. Terezije u Miramarskoj kadasmo se znali tamo sastajati, razgovarati o nedjeljnimpropovijedima. On je bio izuzetan poznavatelj ne samoteoloških razmišljanja, nego i društvene stvarnosti. Živio je usvom vremenu, pratio mnoge stvari i upravo u tim stvarimapokušao je dokuèiti što se dogaða u društvu, kako Crkvatreba odgovoriti, što treba èiniti", rekao je biskup. Na krajumise rijeè zahvale na poticajnim rijeèima kojima je iznovapribližio lik dr. Stariæa izrekao je dr. Tanjiæ. Zahvalio je isestrama sv. Križa što kroz molitvu i sjeæanje èuvajuuspomenu na pokojnog profesora i glavnog urednika KS-a.Pjevanje tijekom mise animirale su sestre sv. Križa uzpratnju s. Cecilije Pleše.

Domovinske vijestiika

724. studenog 2010. broj 47/2010

Spomen na vukovarske žrtve i bana Nikolu ZrinskogGornji Kuršanec/Èakovec, 18.11.2010. (IKA) - U GornjemKuršancu i Èakovcu 18. studenoga spomenulo se 346.obljetnice smrti hrvatskoga bana Nikole ZrinskogÈakoveèkog te 19. obljetnice tragiènih vukovarskihdogaðanja. Sveèanost obilježavanja obljetnice smrti togpoznatog hrvatskoga bana, vojskovoðe i pjesnika veætradicionalno zajedno organiziraju Meðimurska županija,Matica hrvatska ogranak Èakovec, Opæina Nedelišæe,Družba "Braæa hrvatskoga zmaja" i Zrinska garda Èakovec.Na sveèanosti kod spomen-obeliska u Gornjem Kuršancugovorili su prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednikèakoveèkog ogranka MH, Mladen Horvat, naèelnik OpæineNedelišæe i Anðelko Horvat, zamjenik meðimurskog župana.Podsjetili su kako je Nikola Zrinski VII. bio zaèetnik pokretaveæe samostalnosti i neovisnosti tadašnjih hrvatskih krajevaunutar habsburškog carstva, a na poziv tog velikogdomoljuba, rodoljuba i bogoljuba u Èakovec su došlifranjevci. Bio je predvodnik slobodarskog duha koji sukasniji naraštaji ugraðivali u borbu za slobodu Hrvatske. Nasveèanosti se i ove godine spomenulo herojskih žrtavaVukovara i Škabrnje koje su prije 19 godina pokleknule prednasiljem barbara na hrvatsko tlo i njegove svetinje. Prof.Hranjec istaknuo je kako Zrinskog i vukovarske braniteljepovezuje èežnja za slobodom svoga roda, dodavši kako jeslobodarski duh Zrinskih nastavio živjeti u borcima sTrpinjske ceste. Zakljuèio je kako svi Zrinski i Frankopanitrebaju biti stalno nastanjeni u nacionalnoj memoriji. Kodspomenika Nikoli Zrinskom Èakoveèkom položen je vijenacte su zapaljene svijeæe, dok je Zrinska garda Èakovec odalapoèast pozdravom "Navik on živi ki zgine pošteno" iplotunom iz gardijskog topa. U mjesnoj kapeli Majke Božje na nebo uznesene zadušnomisno slavlje predvodio je župnik iz Belice Stjepan Šoštariæu koncelebraciji s dekanom Èakoveèkoga dekanata fraStankom Belobrajdiæem, domaæim župnikom iz Novog Selana Dravi mr. Josipom Jankoviæem i župnikom iz GornjegMihaljevca Ivanom Vugrinèiæem. Predvoditelj misnogslavlja podsjetio je na rijeèi bl. Alojzija Stepinca kako jeljubav prema narodu i domovini èasna i moralna obvezasvakog vjernika. Pozvao je okupljene da te moralnevrijednosti unose i u razvoj slobodne Hrvatske koju svakikršæanin treba izgraðivati po Božjim zapovijedima. Iste veèeri u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Èakovcumisu zadušnicu za sve pogubljene i stradale žrtve herojskoggrada Vukovara predvodio je gvardijan Franjevaèkogsamostana u Èakovcu i domaæi župnik fra StankoBelobrajdiæ u koncelebraciji s vikarom fra AnðelkomRakhelom. Spomenuvši se oba tragièna dogaðaja, opsade ipada Vukovara i pogibije Nikole Zrinskog Èakoveèkog,istaknuo je kako neke žrtve podnesene za istinske vrijednostinikada ne nestaju nego ostaju živjeti u svijesti svoga naroda.Citirao je zatim zapis iz kronike Franjevaèkog samostana uVukovaru o posljednjim danima opsade u kojoj suzabilježeni dramatièni trenuci koje su proživljavali franjevcisa svojim narodom. Da sve žrtve ne bi bile zaboravljene iuzaludne, potrebno ih se ne samo sjeæati nego ono za što suse oni borili i èemu su se nadali i izložili smrtnoj pogibeljiugraðivati u pravednije društvo, istaknuo je Belobrajdiæ. Okupljeni su u procesiji sa svijeæama krenuli od župne crkveulicama Èakovca i Franjevaèkog trga do Trga Republike imeðimurskog zida plaèa i boli, na kojem se nalaze spomen-ploèe s likovima i imenima 74 poginula i nestala branitelja izMeðimurja od kojih su mnogi stradali upravo u obraniVukovara. Kod zida boli upaljene su svijeæe, a molitvu zastradale predvodio je gvardijan Belobrajdiæ.

Projekt Kompetentni roditelj - kompetentno dijeteOsijek, 18.11.2010. (IKA/TU) - Ohrabreni pozitivnimiskustvima protekle godine, koja je Caritasovo braèno iobiteljsko savjetovalište u Osijeku steklo kroz projekt"Kompetentni roditelj - kompetentno dijete", u kojemu su udeset radionica za dvije skupine roditelja roditelji imalipriliku uèiti, doživjeti, razmijeniti iskustva, ideje i mišljenjao odgojnim temama koje ih zaokupljaju u njihovojsvakodnevici, savjetovalište je s novim idejama i još veæimentuzijazmom poèetkom ove godine krenulo u novi ciklusprojekta, nadopunivši rad u radionicama druženjima u Caffekutku. Caffe kutak zamišljen je tako da jednom mjeseèno, utrajanju od šezdeset do devedeset minuta, u praksi i duže, nadruženju uz topli ili hladni napitak, roditelji zajednièkipromišljaju i razgovaraju o nekoj obiteljskoj temi. Samutemu razgovora predlažu roditelji, a voðenje i animiranjeskupine prepušteno je struènjaku koji se mijenja svakimnovim susretom. Druženje u Caffe kutku ponekad jenastavak druženja s pojedine radionice, kada je predviðenivremenski okvir trajanja bio prekratak za sva pitanja ili svešto se željelo podijeliti. Kada su sudionici mladi roditelji,odnosno majke s malom djecom, Caffe kutak pretvara se uigraonicu pozitivne razmjene osjeæaja i ideja. Koji put tuzapoèinju prijateljstva i druženja koja prerastaju susrete krozpojedine aktivnosti savjetovališta. To svjedoèe i mame kojekažu da je Caffe kutak za njih mjesto upoznavanja novihljudi, traženja rješenja, ali i odmak od zaokupljenostipoteškoæama razlièite naravi. Jedan od ciljeva takvihaktivnosti je da roditelji izaðu iz osamljenosti i zatvorenostite pokažu da roditeljstvo može biti ugodno, da obitelj imasvoju vrijednost, ali i da uvijek možemo uèiti jedni oddrugih. Osim toga, kroz savjetovanje o odgoju, roditeljimogu saznati kakvu potporu i pomoæ mogu oèekivati natakvom mjestu s kršæanskom pozadinom te koje dobrobitimože donijeti rad na roditeljskim i osobnim vještinama.Buduæi da je roditeljstvo optereæeno brojnimegzistencijalnim pitanjima - od nezaposlenosti do teškihsocijalnih situacija - roditeljima je potrebna pomoæ i potpora,kako bi djeca izrasla u psihofizièki i duhovno zdrave iodgovorne osobe prema sebi i drugima. Dobra suradnja iumreženost s državnim institucijama, prije svega s Centromza socijalnu skrb iz Osijeka i okolnih mjesta iz Osjeèko-baranjske županije te pozitivne povratne informacije od njihglede aktivnosti Caritasova savjetovališta, kao i potporaGrada Osijeka, djelatnicima savjetovališta daje poticaj zanastavak i uèvršæuju u uvjerenju kako njihov rad s obiteljimanije samo koristan i smislen, nego i neodvojiv dio njihovaukupnog rada i društvene odgovornosti.

Predstavljene pronatalitetne publikacijeZagreb, 18.11.2010. (IKA) – Predstavljanje pronatalitetnihpublikacija s kalendarom za 2011. godinu, održano je 18.studenoga u prostorijama Pronatalitetnog pokreta u Zagrebu.Predstavljeni su jednolisni zidni kalendari, 12-lisneilustrirane publikacije s kalendarom za 2011. godinu,rokovnici, audio-izdanja, novi broj lista "Narod" ipronatalitetna publikacija "Jedno dijete više" prevedena napet stranih jezika. Autor publikacija je don Anto Bakoviæ,koji je istaknuo da publikacijom "Jedno dijete više" iz maleHrvatske šalje poruku bogatoj i staroj Europi da bi obiteljitrebale razmišljati o raðanju još jednog djeteta više, kako bispasili kršæansku Europu. Pronatalitetni pokret protivan jeaktualnoj hrvatskoj praksi obitelji s dvoje djece. Publikacijaje prevedena na njemaèki, talijanski, francuski, engleski inizozemski, a u pripremi je i španjolsko te maðarsko izdanje.

Domovinske vijesti ika

8 24. studenog 2010. broj 47/2010

Molitveni hod za domovinu u ZadruTim ophodom prikljuèujemo se silnoj povorci naših vjernikakoji su hodoèastili na mjesta stradanja, o spomendanuVukovara, Škabrnje i mjesta diljem Hrvatske gdje su stradalinaši ljudi, rekao je nadbiskup PuljiæZadar, 18.11.2010. (IKA) - "Molitveni hod za domovinu –Koracima nade u istinu" prvi put ove godine održan je uZadru 18. studenoga, a organizirali su ga Zadarskanadbiskupija i inicijator, udruga Žene u Domovinskom ratu.To je molitveno zajedništvo odazivom vjernika nadmašilooèekivanja mnogih, a vjernici su pristigli iz svih dijelovagrada i župa izvan Zadra. Najprije su u crkvi Sv. Šime èuvarsvetišta don Josip Lenkiæ i èlanovi braniteljskih udrugapredmolili žalosna otajstva krunice uz razmišljanja ostradanju branitelja i pretrpljenim poniženjima u ratu. Potomsu se u ophod središtem grada s upaljenim svijeæama dozadarske katedrale Sv. Stošije uputili sveæenici, redovnici ipuk meðu kojima su bili brojni roditelji s djecom, stari i uzpomoæ štapa, školarci i mladi, poput organiziranog dolaskauèenika gimnazije Vladimira Nazora s ravnateljem RadomŠimièeviæem te mladih iz Obrtnièke škole "Gojko Matulina".Na poèetku ophoda u dostojanstvenoj tišini bio je križ kojegje nosio Ivica Arbanas, predsjednik zadarske HVIDR-e. "Naposeban naèin sjeæamo se onih koji su nesretno izgubili životi svih ljudi koji su svoje živote ugradili u našu slobodu. Onošto im mi možemo dati je naša molitva, poštovanje isjeæanje, ali sve to jedino u Bogu", rekao je ceremonijar donDario Tièiæ. Ophod prema katedrali u tišini bila je vanjskamanifestacija u izrazu poštovanja žrtve stradalih te molitvaGospodinu da nam da snage da budemo dostojni njihovihžrtava. "Tim ophodom prikljuèujemo se silnoj povorci našihvjernika koji su hodoèastili na mjesta stradanja, ospomendanu Vukovara, Škabrnje i mjesta diljem Hrvatskegdje su stradali naši ljudi. Želimo njihov život prinijeti naoltar gdje æemo prikazati euharistijsku žrtvu, Isusovu žrtvupo kojoj nas je spasio i otkupio", rekao je zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ, koji je nakon ophoda u katedrali Sv. Stošijepredvodio misno slavlje. Nadbiskup je pozvao na jedinstvo uCrkvi i narodu, istaknuvši da tom liturgijom želimo Boguzahvaliti za slobodu i zajedništvo koje smo imali. "KristeKralju, daruj nam to jedinstvo ponovno", molio jenadbiskup. "Sjeæam se utješnih i znakovitih rijeèiblagopokojnog kardinala Franje Kuhariæa koji je ponavljao ustrašnom ratu koji smo proživjeli i nevoljama koje su naszadesile - trijumfirala je Božja dobrota! Dogodila su se èudakoja smo rukama opipali i možemo ih drugima svjedoèiti.Zaziv za psalam koji smo pjevali: 'Pred poganima Gospodinobznani spasenje svoje', aktualan je za godišnjicu stradanja ivrijeme iza nas. Gospodin je objavio spasenje pred onimakoji su poganskim principima i mentalitetom pošli èinitinedopušteno, osvajati tuðe, ponižavati l jude, pljaèkati, predonima koji su skršenih ruku sve to gledali iz Europe isvjetskih metropola, govoreæi: 'To je njihova unutarnjastvar'. Gospodin je zaista pokazao svoju moæ. To nam jeveliki znak i veliki put kojim nam je iæi", istaknuo je mons.Puljiæ, naglasivši: "Rat i stradanja koja smo preživjeli,pretrpljene nevolje i poniženja moraju oèistiti naše srce.Zbog toga, spominjuæi se tog dana i sjeæajuæi se žrtava, neželimo srce puniti neèim što ne valja. Želimo Bogu zahvalitišto se poslužio nama jadnima i nemoænima; tko je bionemoæniji prije 20 godina od nas", upitao je nadbiskup,dodavši da je jedan škabrnjski zapovjednik, strateškigledano, rekao: "Žrtve su strašne, svaka žrtva je velika. Alirealno, nas je malo poginulo kakva se sila obrušila na nas".Zar i to nije Božje èudo, upitao je mons. Puljiæ, istaknuvši dasjeæanje na dane stradanja diljem Hrvatske ne možemozaboraviti ne da bismo bili zlopamtila, nego da ne

zaboravimo da nam je u godinama teškog hrvatskogstradanja od Vukovara do Dubrovnika Gospodin objaviosvoje spasenje. Navodeæi niz pogoðenih podruèja mons.Puljiæ je rekao: "Slušajuæi ta imena, svako ime ima svojutežinu. Izvješæa su stalno govorila o tome. Nikad nismoupoznali zemljopis naše domovine kao u ratu. Tada smo prviput èuli za imena nekih mjesta. Koliko smo put tijekom rataiz usta naših sveæenika i biskupa èuli utješnu Isusovu rijeè'Ne boj se maleno stado, Bogu se pomoli, njemu zavapi'".Nadbiskup je zahvalio Bogu što su se tim hodom Zadranimogli povezati meðusobno i s cijelom Hrvatskom. Nakon mise vjernici su spontano pred zadarskom katedralomupalili lampione, sa željom da svatko bude luèonoša istine ohrvatskoj slobodi i obrani domovine.

Skupština Društva "Tkalèiæ"Društvo za povjesnicu Zagrebaèke nadbiskupije u proteklojje godini objavilo 14. godišnjak "Tkalèiæa" i tri knjigeZagreb, 18.11.2010. (IKA) – Redovita godišnja skupštinaDruštva za povjesnicu Zagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ"održana je 18. studenoga na Nadbiskupskom duhovnomstolu u Zagrebu. Nakon molitve u kojoj su se èlanoviskupštine sjetili pokojnih èlanova, ali i svih koji su dali životu obrani domovine, posebno vukovarske žrtve, izaslanikpokrovitelja Društva zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæprenio je kardinalove pozdrave u posebnoj radostiišèekivanja velikoga posjeta pape Benedikta XVI. TajnikDruštva dr. Stjepan Razum spomenuo je kako je najstarijièlan Tkalèiæa, koji je i èlan Upravnog odbora, dr. AnteSekuliæ 16. studenoga navršio 90. godinu života, te je njemuu èast u Matici hrvatskoj dan kasnije održana sveèanaakademija. Predstavljajuæi izvješæe za razdoblje od protekleskupštine održane 10. prosinca 2009. godine, predsjednikDruštva dr. Stjepan Kožul istaknuo je kako "Tkalèiæ" ima 33redovna èlana, 62 èlana suradnika, 27 èlanova podupirateljate 38 èlanova utemeljitelja, što ukupno èini 160 èlanova. Utijeku prošlog razdoblja preminula su dva èlana Društvamons. dr. Ivan Tilšer i dr. Josip Barbariæ. Dr. Kožul uizvješæu je istaknuo kako je Društvo program usvojen naprošloj skupštini u potpunosti ostvarilo, tj. objavljen je 14.godišnjak "Tkalèiæa" te tri knjige. Uz to nastavljen je rad naprikupljanju životopisa sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije.Uslijedilo je financijsko izvješæe koje je predstavio riznièarIvan Huzjak te izvješæe Nadzornog odbora koje je predstavioèlan mo Miroslav Martinjak. Tijekom skupštine predstavljene su i tri knjige koje jeDruštvo objavilo protekle godine. Dr. Ivan Mirnikpredstavio je knjigu dr. Pavla Maèeka "Plemeniti rodoviJelaèiæa. I. Rod Jelaèiæa od Prigorja, Pušèe, Buzina iPretkovca (Krapine). II. Rod Jelaèiæa od Biševiæa". Društvoje knjigu objavilo u knjižnom nizu "Radovi", br. 20.Najnovija knjiga Pavla Maèeka prvi puta donosi cjelokupnarodoslovna razmatranja o svim plemenitim rodovimaJelaèiæa, bilo izumrlim, ali i postojeæim. Ujedno je toMaèekova najobilnija rodoslovna studija, rekao je Mirnik.Mr. Anðelko Košæak predstavio je knjigu dr. StjepanaRazuma "Vjeroispovijedi i župnièke prisege Zagrebaèkenadbiskupije. Professiones fidei et iuramenta parochorumecclesiae Zagrebiensis, 1648.-1997." objavljenu u knjižnomnizu "Radovi" br. 21. Košæak je podsjetio kako je prvažupnièka prisega u Zagrebaèkoj nadbiskupiji èiji se zapisèuva do danas uèinjena 27. lipnja 1648. godine, u vrijemezagrebaèkog biskupa Petra Petretiæa. U Nadbiskupijskomarhivu u Zagrebu èuva se u skupini "razlièitih zapisnika"("protocolla varia") pet svezaka rukopisnih knjiga ili uveza

Domovinske vijestiika

924. studenog 2010. broj 47/2010

(s oznakom 10a, 10b, 10c, 10d i 10e), koje sadržesveæenièke, ponajviše župnièke vjeroispovijedi i prisege izposljednja tri i pol stoljeæa, tj. od 1648. do 1997. godine.Pojedina se knjiga izvorno naziva "Album parochorum" ili"Liber parochorum". Nakon cjelovitog objavljivanja prisegaiz najstarijega razdoblja, 1648.-1674. ("Tkalèiæ", 8./2004.),tu su objavljeni, osim ponovljenog izdanja tih najstarijihprisega, sažeci vjeroispovijedi i prisega župnika i drugihsveæenika Zagrebaèke nadbiskupije iz razdoblja 1675.-1997.Time se javnosti predaje na korištenje bogati sadržaj svih petsvezaka knjiga, koji je vrlo koristan za prouèavanje povijestiZagrebaèke nadbiskupije, te osobito povijesti pojedinih župai života samih župnika. Knjigu dr. Miroslava Akmadže"Crkva i država. Dopisivanje i razgovori izmeðupredstavnika Katolièke Crkve i komunistièke državne vlastiu Jugoslaviji. Svezak II. 1953.-1960." objavljenu u knjižnomnizu "Radovi" br. 22 predstavila je dr. Agneza Szabo. "Izovdje sakupljenih relevantnih povijesnih dokumenataišèitavamo kako su jugokomunistièke režimske vlasti iunatoè promjene svoje taktike nakon smrti kardinalaStepinca i dalje uporno nastavile teško i nemilosrdnoprogoniti, muèiti, kažnjavati, ali i ubijati hrvatski narod nanajrazlièitiji naèin prije svega sveæenike i redovnike, potom iostale vjernike pripadnike Katolièke Crkve, te im otimatinjihova zakonska prava ili pak steèena dobra. Autor jesistematizirao uzroke promjena taktike komunistièkogrežima prema Katolièkoj Crkvi", rekla je dr. Szabo. Predložen program rada za sljedeæu godinu koji se sastoji oddvije toèke: izdavanje 15. godišnjaka "Tkalèiæa" te knjigaprema ljudskim i materijalnim moguænostima, jednoglasnoje usvojen. Kako je nakon smrti dr. Josipa Barbariæaupražnjeno mjesto u uredništvu godišnjaka, èlanoviskupštine izabrali su dr. Miroslava Akmadžu.

Sastanak predstavnika pokreta i udruga ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 18.11.2010. (IKA) – Prvi sastanak predstavnikapokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije u ovoj pastoralnojgodini održan je 18. studenoga u Nadbiskupijskompastoralnom institutu u Zagrebu. Biskupski vikar za laike dr.Tomislav Markiæ kratko je predstavio program aktivnosti utijeku pastoralne godine. Spomenuo je kako je u listopaduumjesto prve planirane tribine upuæen poziv predstavnicimapokreta i udruga za sudjelovanje na Meðunarodnomsimpoziju crkvenih pravnika koji je ove godine za temuimao djelovanje laièkih udruga i pokreta. Tijekom godinenastavit æe se s nizom tribina "Jedinstvo u razlièitosti". Osimosme po redu tribine koja je održana nakon sastanka, bit æeuprilièene još èetiri tribine na kojima æe se predstavitimeðunarodni pokreti i udruge, dok æe posljednja tribina ulipnju ponovno biti formacijskog karaktera. Dr. Markiæ istaknuo je kako se i ove godine planira Danpokreta i udruga koji bi se trebao održati uoèi Duhova, teizrazio nadu da æe dolazak pape Benedikta XVI. dati dodatnipolet u pripremi i održavanju toga dana. Najveæi dio sastanka bio je posveæen raspravi i potrebiprireðivanja posebnog programa namijenjenog formacijivoditelja pokreta i udruga. U raspravi se dotaknulo ieventualnih tema koje bi imale vrlo širok raspon od ustroja iživota nadbiskupije, duhovnog vodstva, crkvenog prava,ekumenizma i meðureligijskog dijaloga do opæeorganizacijskih tema. Odluèeno je da se oko tema i terminaprovede anketa meðu pokretima i udrugama te da se nasljedeæem sastanku ponovno razgovara o tome. Ukoliko bise stvorili svi preduvjeti za ostvarenje takvog programa, onbi mogao krenuti u pastoralnoj godini 2011./2012.

Bratska pomoæ gospiækog CaritasaCaritas Gospiæko-senjske biskupije meðu prvimdarovateljima akcije prikupljanja drva za ogrjev zadevedeset obitelji i samaca s podruèja grada ZagrebaZagreb, 18.11.2010. (IKA) - Caritas Gospiæko-senjskebiskupije je meðu prvim darovateljima akcije CaritasaZagrebaèke nadbiskupije kojom prikuplja drva za ogrjev zadevedeset obitelji i samaca s podruèja grada Zagreba."Gospiæko-senjski Caritas darovao je bukove trupce koji sudostavljeni 9. studenoga u središnje skladište CZN u Rakitjunedaleko Zagreba. Obrtnik Goran Asiæ takoðer se ukljuèio uakciju pruživši besplatnu uslugu prijevoza. Od trupaca jedobiveno 36 m drva za ogrjev koji æe se podijeliti sedamsocijalno ugroženih obitelji. Meðu graðanima koji su seodazvali akciji meðu prvima bilježimo donaciju punogkombija drva Marka Voljavca, te donaciju 500 kg drvenogugljena Nade Prebeg", rekla je Jadranka Bosnar,koordinatorica akcije koja napominje da je osim navedenihdonacija u blagajnu CZN do sada uplaæeno 2730 kunanamijenjenih nabavi drva za ogrjev. Graðani i tvrtke mogu se u akciju ukljuèiti uplatom novèanihsredstava na žiro-raèun CZN: Zagrebaèka banka, 2360000-1101340277, s naznakom: za drva za ogrjev. Novèanasredstva može se i osobno predati u Upravu CZN: Vlaška36, u Zagrebu. Darovatelj može izravno osigurati drva zaodreðenu obitelj i/ili samca èije podatke može dobiti uPodruènom uredu CZN u Selskoj 165. Tvrtke koje imajumoguænost donirati drva mogu ih dostaviti u središnjeskladište CZN u Rakitju ili ih dostaviti izravno odreðenojobitelji ili samcu. Više informacija o radu CZN i potrebamaCaritasovih korisnika zainteresirani mogu saznati namrežnim stranicama www.czn.hr.

Tribina o zbrinjavanju otpadaNa tribini "Jedinstvo u razlièitosti" sudjelovali Franjevaèkisvjetovni red i Franjevaèka mladežZagreb, 18.11.2010. (IKA) - Franjevaèki svjetovni red iFranjevaèka mladež predstavili su se s vrlo aktualnomtemom ekološkog karaktera o zbrinjavanju otpada uHrvatskoj na osmoj tribini "Jedinstvo u razlièitosti" održanoj18. studenoga u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskogapastoralnog instituta u Zagrebu. Èlanovi FSR-a iFranjevaèke mladeži kratko su predstavili neka rješenja togproblema u europskim zemljama, a potom se osvrnuli naaktualnu situaciju u Hrvatskoj. Problem gospodarenjaotpadom prepoznali su kao jedan segment u koji se može uæii u kojem se može osobno dati doprinos, tj. mijenjati ga. Stoga su svjetovni franjevci tom tribinom željeli upozoriti naproblem, podsjetiti da sigurno postoje rješenja koja seekonomski isplate u odnosu na megalomanske problemepoput spalionice. Takoðer su istaknuli kako u svakomsluèaju struka mora biti na prvom mjestu, a oni samo želeširiti osjeæaj za cijelu problematiku. Nakon uvodneprezentacije, uslijedila je vrlo živa rasprava u kojoj jedotaknuto više vidova (ne)zbrinjavanja otpada, kao i drugihaktualnih ekoloških problema. Cilj niza tribina "Jedinstvo u razlièitosti" u organizacijiNadbiskupijskoga pastoralnog instituta je informiraticrkvenu javnost i pastoralne djelatnike o razlièitimkarizmama, radu i djelovanju crkvenih pokreta, udruga izajednica, a ujedno formacijski djelovati na èlanovecrkvenih pokreta i udruga.

.

Domovinske vijesti ika

10 24. studenog 2010. broj 47/2010

19. obljetnica stradanja ŠkabrnjeŽrtva za slobodu i domovinu pokazuje koje vrednote trebamoživjeti i u miru ujedinjeni u vjeriŠkabrnja, 18.11.2010. (IKA) - Na 19. obljetnicu masakra uŠkabrnji u èetvrtak 18. studenoga, kad je na ulazu u toravnokotarsko mjesto 1991. g. zvjerski ubijeno 44 ljudi: 31civil, uglavnom starci i 13 pripadnika HV-a, Škabrnju supohodila brojna izaslanstva i poštovatelji žrtve za domovinuiz cijele Hrvatske. U Škabrnji je u Domovinskom ratuubijeno 55 civila i 25 vojnika, a šest Škabrnjana poginulo jenakon Domovinskog rata od zaostalih mina. Prvi put u Škabrnji na taj spomendan bili su i predsjednikdržave dr. Ivo Josipoviæ i predsjednica Vlade JadrankaKosor. Samo je dr. Franjo Tuðman kao predsjednik državebio u Škabrnji 1996. g. U Škabrnji je 17. studenoga održanKrižni put od Marinovca do brda Ražovljeve glavice gdje jebio položaj neprijateljskih utvrda odakle su napadali cijeleKotare. Potom je u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji,koja je u agresiji bila sravnjena sa zemljom, održanocjelonoæno bdjenje. Škabrnjani su tu veèer položili i 1700crvenih lampiona uzduž glavne ulazne ulice Žrtvesrboèetnièke agresije u Ambaru do središta mjesta u daljiniod 2 km. Naveèer 18. studenoga škabrnjska djeca ponovnosu postavljala lampione na mjestu prethodno dogorjelih kakobi gorjeli cijelo vrijeme spomena na žrtve zloèina.Misno slavlje u župnoj crkvi 18. studenoga predvodio jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ zajedno s brojnimsveæenicima. Puk je pristigao iz cijele nadbiskupije iHrvatske. Državna i civilna izaslanstva nakon mise položilasu svijeæe i cvijeæe te se poklonila pred žrtvom kod masovnegrobnice. Na trgu dr. Franje Tuðmana održan je komemorativni skupgdje su govorili i predsjednik Josipoviæ i premijerka Kosor.Potom se povorka tisuæa pridošlih u mimohodu uputilaprema groblju sv. Luke gdje je kod središnjeg križageneralni vikar Zadarske nadbiskupije don MilivojBolobaniæ molio odrješenje za pokojne, poruèivši da njihovživot nije uzalud prohujao a žrtva za slobodu i domovinupokazuje koje vrednote trebamo živjeti i u miru ujedinjeni uvjeri. "Naša stradanja, žrtve i boli donosimo na oltar gdje seprinosi žrtva Novog zavjeta. A misa je najviši žrtveni darzahvalnosti. Mjesece listopad i studeni 1991. g. ne možemo ine smijemo zaboraviti. To su dani teških stradanja diljemHrvatske. Svi smo u molitvi i trpljenju bili s Marijom inašim zaštitnicima koji su nam ulijevali svjetlost. Toga sesjeæamo s pijetetom i zahvalnošæu", rekao je mons. Puljiæ,poruèivši da ni u najtežem trenutku ne dopustimo da nassvlada oèaj, nego da kroz oluju života proðemo s vjerom uBoga koji svoje ne zaboravlja. Èovjek èesto misli na Bogasamo u opasnostima života. "To su oblici poganskogvjerovanja jer su rezultat straha. Kršæanstvo nije religijastraha nego slobode i ljubavi, nade i povjerenja. KršæanskiBog nije Bog straha ni Bog osvete. On je Bog dobrote,blagosti i ljubavi", poruèio je mons. Puljiæ, dodavši da naseuharistija èuva ovdje i vodi prijeko, s onu stranu prostora ivremena. Crkva Božja je na uzburkanom moru povijesti, noBog svojih ne ostavlja. Prati ih izbliza. Ljudima je bliži odnjih samih. "Ne gubimo se na vjetrometini bespuæa negokrenimo njemu u susret! Tko ima snažnu vjeru, kadar je svepobijediti: oèaj i tugu, napasti zavoðenja i grijeha. Jer zna daje Božja ruka uz njega. Bez te ruke tone a s njom nadvladavaoluje života", istaknuo je mons. Puljiæ. Tu je školu vjereprošao i Petar apostol, rekao je nadbiskup na dan koji jeujedno spomendan posvete bazilika sv. Petra i Pavla. Petar jeod sumnjivca postao stijena na kojoj je Gospodin sagradiosvoju Crkvu. "Na kraju nije dopustio da ga ikakav strahrastavi od Krista. Neustrašivo je podnio i muèenièku smrt na

vatikanskom brežuljku gdje je sagraðena velièanstvenabazilika koje spomen 18. studenoga obilježavamo. Petar jeslika svih nas. Kad smo u nevolji, lako se pokolebamo.Dolaze i na nas razlièiti udarci života kao i oluja na apostolena Genezaretskom jezeru. Kao Petar na valovima našegživota, u vjeri znamo da je on tu, kraj nas; u našoj blizini. Tonas tješi i daje nam snagu", rekao je mons. Puljiæ poruèivšiŠkabrnjnanima "Niste zaboravljeni i niste sami. Pokazuje toi dolazak brojnih iz cijele Hrvatske". Nadbiskup je sve uHrvatskoj potaknuo na odgovornost prema žrtvi života kojegsu drugi dali za našu slobodu. Udruga Žene u Domovinskom ratu postavila je uz zid župnecrkve 86 crnih vreæa, u koje se inaèe stavljaju mrtva tijela,simbol 86 ubijenih Škabrnjana. U takve su bili stavljeniposmrtni ostaci ubijenih Škabrnjana. Pokraj vreæe je bilasvijeæa, a na njoj ime stradalog, godina roðenja i pogibije.Time poruèuju da kao što svaka žrtva ima ime, i svakizloèinac ima ime. Škabrnjane boli da su u zatvorima hrvatskigenerali, a za zloèin u Škabrnji još nitko nije odgovarao,osim u hijerarhiji beznaèajne Zorane Baniæ èijih šest godinazatvora tumaèe kao 26 dana kazne za svaku od 86škabrnjskih žrtvi. "Pobjeda branitelja je èista, donijela jeslobodu i mir. Mir je najdragocjenije što možemo dati svojojdjeci. Duboko sam zahvalan za sve što ste dali uDomovinskom ratu. Ljudi su na najstrašniji naèin izgubiliživot, za najsvetiji cilj - slobodu domovine. Dugujemozahvalnost svima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu,osobito onima koji su dali svoje život i zdravlje. Ono što subranitelji ugradili u Hrvatsku tekovina je koju æemo ponijetii u Europsku uniju", rekao je predsjednik Josipoviæ nakomemorativnom skupu, èestitavši Škabrnjanima što nisudopustili da se zatre hrvatsko ime. Predsjednik je rekao da jeŠkabrnja dvaput pobijedila: u ratu, kad je u Škabrnji potjeranneprijatelj i osloboðena zemlja, a pobijedili su i drugi put jeržele mir. Poruèio je da nije dovoljno što su neki za zloèin uŠkabrnji osuðeni u odsutnosti. Hrvatska ima pobjednièku,mirotvornu stranu i dužnost je svih u Hrvatskoj da zloèin nepadne u zaborav, a ostvarena pobjeda je stup na kojem setreba graditi mirotvorstvo, istaknuo je Josipoviæ.Predsjednica Vlade Kosor istaknula je da su od Vukovara iOvèare do Škabrnje 143 masovne grobnice, a još se traži1024 branitelja i civila. "Svatko tko je poèinio zloèine imaime i prezime, mora stati pred lice pravde. Borit æemo se zapravnu državu i osudu svih zloèina. Neka nas sjeæanje nažrtve Domovinskog rata ispuni dostojanstvom i dubokimponosom. Neka nas okupi sve zajedno kako bismo obeæalida æemo biti bolji, pametniji i složniji", rekla je Kosor.Josipoviæ i Kosor posjetili su u obiteljskoj kuæi u AmbaruEvu Šegariæ kojoj su u èetnièkom pokolju 1991. g. ubijenisinovi Šime, Budo i Ivica te suprug Vice. Misno slavlje pjevanjem je animirao zbor župa Mravinci iKuèine kod Solina pod vodstvom s. Dulceline Plavše koji sunakon mise u župnoj crkvi izveli i prigodne pjesme. Nakonkoncerta u kripti župne crkve prikazan je film "Sjeæanje nastradanja Škabrnje" koji pokazuje snimke neprijatelja kakonapada Škabrnju i zadarsko podruèje te snimke pripadnikaSamostalnog škabrnjskog bataljuna kako su izvlaèili stradalesuborce i ušli u mjesto nakon pokolja. Filmom iz udrugeŽene u Domovinskom ratu poruèuju da se ne može ignoriratimemorija hrvatskog naroda.

.

Domovinske vijestiika

1124. studenog 2010. broj 47/2010

Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara u GospiæuGospiæ, 18.11.2010. (IKA) - U ispunjenoj gospiækojkatedrali Navještenja Blažene Djevice Marije, na Dansjeæanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga, misu za žrtveVukovara, Škabrnje, Gospiæa i Široke Kule kao i za svežrtve za slobodu Hrvatske, predslavio je gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ, uz koncelebraciju gospiækoga župnikai dekana mons. Mile Èanèara, vikara don Anðelka Kaæunka iosièkog župnika i ravnatelja Caritasa Luke Blaževiæa. Ueuharistijskom slavlju sudjelovali su u velikom djelatnicipoglavarstva Grada Gospiæa koje je predvodio gradonaèelnikMilan Koliæ, predstavnici Lièko-senjske županije, èlanoviudruga proisteklih iz Domovinskog rata te veliki brojškolske djece.U propovijedi je biskup Bogoviæ najprije napomenuo da jetoga dana u bogoslužnom kalendaru spomen na posvetubazilika Sv. Petra i Sv. Pavla u Rimu, koje su sagraðene namjestima gdje su muèenièki završili svoj ovozemni životapostolski prvaci Petar i Pavao. Kršæanima su ta mjesta bilasveta jer su ondje njihovi uèitelji u vjeri hrabro posvjedoèilišto su naviještali. To mjesto su najprije neèim obilježili,zatim su napravili spomenik, potom kapelicu, a kada je došlasloboda i to bilo moguæe izvesti sagradili su velebne crkve-bazilike. Na ta mjesta dolazili su hodoèasnici sa svih strana.Mnogi i danas hodoèaste, a biskupi iz svih krajeva svijetasvake pete godine trebaju doæi i pomoliti se na tim mjestima,rekao je mons. Bogoviæ, istaknuvši da je upravo hrabrapatnja i žrtva za ideale, apostole uèinila vrijednim spomenameðu svim kršæanima."Mogli bismo s tim mjestima usporediti i Vukovar koji jedugo muèen i na današnji dan je klonuo pred okrutnimneprijateljem. Mnogi su zbog toga zaželjeli pohoditi tomjesto. Pogotovo mnogi to èine na današnji dan. Vidjeli smopreko televizije i neke Gospiæane. Drugi æe doæi u svoježupne crkve i pomoliti se. Pa i oni koji to ne uèine, ne moguda se danas ne sjete žrtve koju su Hrvati u Vukovaruproživjeli na današnji dan pred 19 godina", rekao je biskup,podsjetivši takoðer na tadašnje žrtve Gospiæa, Škabrnje,Saborskog, Dubrovnika i drugih mjesta po cijeloj Hrvatskoj.Posvijestivši kako je tada bilo mnogo okrutnosti, istaknuo jeda je bilo još više žrtve i umiranja za ideale. A to se ne samone smije zaboraviti, veæ štoviše to treba prenijeti i na mlade.Potom se biskup kritièki osvrnuo na uzreèice da se "netrebamo osvrtati natrag i da moramo okrenuti stranicu", kakosve èešæe govore oni koji ne žele da u nama žive sjeæanja nanaše velikane i junake. Zašto se valja okretati i pamtiti,upitao je biskup te naveo dva glavna razloga. Jedan je davidimo tko nam je što nevaljalo uèinio, kako bismo znaliprema njemu biti zli. No, to je zlopamæenje, upozorio jebiskup, od kojega trebamo oèistiti svoju memoriju. A drugije razlog da poput prvih kršæana odamo poštovanje našojbraæi i Bogu zahvalimo za njihovo hrabro držanje. "Mi seokreæemo prema mjestima naših stradanja i prema mjestimagdje su naši nevini stradali zato da bolje uoèimo što ne valjaraditi i kako se ne valja odnositi prema drugome; mimožemo žaliti što to drugi nisu prepoznali, ali i što je meðunama bilo sluèajeva kada smo se loše ponijeli. Mi seokreæemo prema tim danima, mjestima i osobama jerosjeæamo da trebamo Bogu zahvaliti što smo imali braæukoja su se spremno izložila i založila za naše dobro, koji suponijeli svoj križ i za nas. Mi se okreæemo prema timvremenima, mjestima i osobama jer im želimo izrazitizahvalnost i poštovanje ter se pomoliti za njih", rekao jemons. Bogoviæ, istaknuvši da nije dobro dijeliti pravdu teoholo i naduto osuðivati druge napreèac. Mnogo je toga jošskriveno našim oèima i našim spoznajama, no Gospodin æekada doðe iznijeti na vidjelo sve što je skriveno i razotkriti

nakane srdaca. Zato bi valjalo, dodao je biskup, da nas"zarazi ona hrabrost u borbi za ideale, za svoje obitelji, zasvoj grad, za svoj narod. Bilo je tu divnih primjera nesebiènežrtve za spas drugih, za to da bi drugi imali bolju buduænost.Ne treba se bojati povezati tu snagu dobrote s onom koju supokazivali muèenici. Sv. Leon Veliki kaže, misleæi na Petra iPavla i druge muèenike, nema te okrutnosti koja je u stanjuporušiti vjeru sazidanu na otajstvu Kristova križa." A buduæida se i danas suoèavamo sa svime što su ljudi trpjeli uVukovaru, u Gospiæu, Škabrnji i na drugim mjestima, uopasnosti smo da - poput apostola Petra kad je poèeo tonutiu valovima - pomislimo da nas je Bog napustio i prepustiozloæi ljudi koji nas mrze. Zato, zakljuèio je biskup Bogoviæ,zamolimo i mi Isusa da nas drži i vodi, jer se svojimsnagama ne možemo boriti protiv zla u svijetu i oko nas.Uspjet æemo samo snagom odozgor, koju su "osjetilimuèenici i u Rimu i u Vukovaru i na mnogim drugimmjestima gdje su se ljudi oslanjali na Boga svoga stvoritelja ispasitelja".Poslije mise biskup je u perivoju pored katedrale predvodiomolitvu kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima icivilnim žrtvama rata, gdje su zapaljene svijeæe, kao i odmahnakon toga na prostoru ispred katedrale kod kipa Martevodarice. Tu su svijeæe, koje je Grad Gospiæ podijeliookupljenom mnoštvu graðana, zapaljene u oblikuvukovarske golubice, simbola Vukovara, te u obliku križa,znaka kršæanske vjere u uskrsnuæe, a takoðer niz cijelu Ulicudr. Franje Tuðmana, nakon èega su mnogi ostali u molitvi ilirazgovoru, oduševljeni što je Gospiæ na jedinstvenovelièanstven naèin cijeli dan sudjelovao u Danu sjeæanja nažrtvu Vukovara.

Blagoslovljen križ u spomen na obljetnicu stradanjaVukovaraSlavonski Brod, 18.11.2010. (IKA) - U spomen na 19.obljetnicu stradanja Vukovara, o 50. obljetnici smrtimuèenika bl. Alojzija Stepinca župljani istoimene župe uSlavonskom Brodu izradili su znakovit križ koji su nazvali"Znak Kristova križa u spomen hrvatskim muèenicima".Blagoslovio ga je tijekom veèernjeg misnog slavlja 18.studenoga domaæi župnik Tomislav Æuriæ. Križ je crne bojekao simbol Kristove žrtve, muke i patnje. Na njemu senalaze 33 crne kocke predviðene za luèice na èast 33 Isusovegodine; jedna je crvena kao simbol Kristove krvi i žrtve ikao poveznica s domovinom Hrvatskom. Slovo "a" naglagoljici u crvenom polju preuzeto je kao detalj hrvatskepovijesti i kulture i kao poveznica s crkvom na Udbini, èijeje proèelje takoðer u tom znaku. "Želja mi je da vam ovajkriž bude uvijek poziv na molitvu na predanje na žrtvu, sveono što èinimo. Da bude poticaj i znak da se samo prekokriža doživljava sjaj i svjetlo Kristova uskrsnuæa kojeoznaèavaju i ove male svjeæice na križu", kazao je župnikÆuriæ, koji je dao idejni nacrt i dizajn križa. Unatoèskuèenom prostoru gdje se održavaju liturgijska slavlja, jerje gradnja crkve u planu, križ je našao svoje prikladnomjesto. Govoreæi o Vukovaru u propovjedi župnik Æuriæ seprisjetio i novinara Siniše Glavaševiæa koji je prilike uVukovaru dirljivo prenosio kroz svoje stihove, poput; "Tkoæe èuvati moj grad, moje prijatelje, tko æe Vukovar iznijeti izmraka? Nema leða jaèih od mojih i vaših, i zato, ako vamnije teško, ako je u vama ostalo još mladenaèkog šaputanja,pridružite se...". Poslije mise vjernici su u tom naseljupoložili lampione u obliku križa koji su gorili tijekom noæi isutradan.

Domovinske vijesti ika

12 24. studenog 2010. broj 47/2010

Rijeka: Znanstveni skup o Marku Antunu de Dominisu"Dosezima Drugoga vatikanskog sabora u de Dominisuprepoznajemo biskupa koji je u mnogo èemu anticipiraodanašnja razmišljanja", istaknuo nadbiskup DevèiæRijeka, 19.11.2010. (IKA) - Uz 450. obljetnicu roðenjaMarka Antuna de Dominisa UNESCO je proglasio Godinude Dominisa, a tim je povodom 19. studenoga u Gradskojvijeænici u Rijeci održan znanstveni skup u organizacijiZavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU iPovijesnog društva Rijeka. Rodom Rabljanin, svojim jesveæenièkim, filozofskim i znanstvenim djelom ostavio tragau hrvatskoj i europskoj kulturi, a o njemu je na skupu jegovorilo 11 izlagaèa koji su predstavili porijeklo, misao,biskupsku službu i povijesne okolnosti u kojima je djelovaode Dominis.Predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš u uvodu jeistaknuo zanimljivi životopis de Dominisa, koji je obilježenkontroverzama. Katolièki biskup koji je želio reformiratiCrkvu i bio blizak protestantima, posmrtno je proglašenkrivovjercem i spaljen. Drugi vatikanski sabor i novijacrkvena povijest ipak ga rehabilitiraju i iz optuženika zaherezu de Dominis se poèinje predstavljati kao reformator iekumenist. Rijeèi pozdrava znanstvenicima uputio je iprimorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a pismorijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa proèitao je jedan odizlagaèa dr. Milan Špehar. "Dosezima Drugoga vatikanskogsabora u de Dominisu prepoznajemo biskupa koji je umnogo èemu anticipirao današnja razmišljanja", istaknuo jenadbiskup u pismu.Izlaganja je otvorio akademik Petar Strèiæ, voditelj rijeèkogZavoda HAZU za povijesne i društvene znanosti,objašnjavajuæi porijeklo imena de Dominis. Njegovuteološku misao iznio je dr. o. Marijan Jurèeviæ, ustvrdivšikako od nauka fundamentalne teologije nije odstupao.Zagovarao je odvajanje Crkve od državne vlasti tepolemizirao oko Papina primata meðu biskupima. "U onovrijeme reforma Crkve stvarno je bila potrebna. De Dominisje bio reformator, ali ne na protestantski naèin, premda jeèak i živio u Engleskoj." Dr. Špehar govorio je o njegovu ekumenskom djelovanju,istaknuvši da je on bio kritièan i prema katolicima i premaprotestantima. U svojim je optužbama bio oštar, što nijedanašnji ekumenski pristup, ali uvijek je isticao želju ivažnost ujedinjenja Crkve. "Bio je kontroverzan, aliKatolièka Crkva trebala bi ga rehabilitirati", zakljuèio jeŠpehar. Njegov znanstveni i filozofski utjecaj predstavila jedr. Aleksandra Goluboviæ. "Univerzalna humanost,demokracija, odvojenost Crkve od države, karakteristike sunjegove misli. On je jedan od onih koji stoje u poèecimahrvatske filozofije." Podsjetila je i na njegova znaèajnadostignuæa u fizici, posebno optici, koja su nadahnulaDescartesa i kasnije Newtona. "Inkvizicija ga je posmrtno osudila i oduzela sve èasti iposjede. Ipak, UNESCO je posveæivanjem ove godinenjemu, afirmirao njegovu misao, rad i mirotvorstvo",zakljuèio je akademik Franjo Šanjek. O de Dominisu kaosenjskom i splitskom biskupu govorili su mons. dr. MileBogoviæ i dr. Marko Medved, a dr. Vinko Barbariæpredstavio ga je kao posljednjeg upravitelja HavajskogKraljevstva. Dr. Marijan Bradanoviæ predstavio je palaèuDominis u Rabu, dr. Vesna Bauer Muniæ govorila je opovijesnim okolnostima u Hrvatskoj u njegovo doba, aMirjana Crniæ o prisutnosti de Dominisa u hrvatskimenciklopedijama i leksikonima. Njegovo najznaèajnije djelo"O crkvenoj državi" predstavio je dr. Ante Maletiæ.

Dan sjeæanja na žrtvu VukovaraNa Memorijalnom groblju žrtava Domovinskoga rata misnoslavlje za sve poginule i nestale predvodio nadbiskup Barišiækoji je Vukovar nazvao svetištem hrvatske žrtve i stradanja,hramom hrvatske patnje i ponosa, a Dan sjeæanja na žrtvuVukovara blagdanom nacionalnog sjeæanja te molitve za svepoginule i nestale branitelje i civileVukovar, 19.11.2010. (IKA) - Pod geslom "Vukovar -pobjednik jer je žrtva" u Vukovaru je od 6. do 20. studenogaodržano niz dogaðanja u sklopu Dana sjeæanja na žrtvuVukovara 1991. Središnji dogaðaj obilježavanja 19.obljetnice tragedije Vukovara u Domovinskom ratu bio je uèetvrtak 18. studenoga, na dan kada je godine 1991.slomljena vukovarska obrana. U ranim jutarnjim satimauèenici vukovarskih osnovnih škola zapoèeli su sprogramom pod nazivom "Put sjeæanja i svjetlosti", u sklopukojega su zapalili svijeæe na Križnom putu: Opæa bolnicaVukovar - Memorijalno groblje žrtava Domovinskoga rata uVukovaru. Potom je prijepodne u dvorištu Opæe bolniceVukovar uprilièen prigodni program uèenika GimnazijeVukovar pod nazivom "Vukovar-pobjednik jer je žrtva", kojije osmislila profesorica Vesna Karaula. Nakon prigodnog programa oko dvadeset tisuæa hodoèasnikakrenulo je na Križni put, odnosno u kolonu sjeæanja dugu peti pol kilometara. Kolonu su iz Opæe bolnice Vukovar,jednim od brojnih križnih putova Vukovaraca onih danagodine 1991. povele stjegonoše s razvijenim stjegovima.Predvodile su je èlanice i èlanovi udruge Hrvatskog društvalogoraša srpskih koncentracijskih logora grada Vukovara. Ukoloni sjeæanja, meðu ostalima, bili su branitelji, braniteljskeudruge, roditelji, djeca, obitelji, prijatelji poginulih, nestalih,zarobljenih i nasilno odvedenih, redovnice, bogoslovi,povijesne postrojbe. Bili su tu i predsjednik RH IvoJosipoviæ, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebiæ,predsjednica Vlade RH i poèasna graðanka VukovaraJadranka Kosor, dužnosnici Vukovarsko-srijemske županijepredvoðeni županom Božom Galiæem, dužnosnici GradaVukovara na èelu s gradonaèelnikom Željkom Sabom,predstavnici Hrvatske vojske i policije, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ,bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ i ostalo sveæenstvo, teostali sudionici-hodoèasnici kako iz Hrvatske tako i izvannje. Ove je godine bilo iznimno mnogo male djece sroditeljima, djedovima i bakama, uèenika osnovnih isrednjih škola te mladih. U koloni sjeæanja biskup Huzjak rekao je: "Kolona jepokazatelj koliko je Vukovar u srcu današnjega hrvatskogaèovjeka, premda se to, nažalost, medijski ne može tolikovidjeti, ali srce svakog hrvatskog èovjeka diše s Vukovaromi kolona sjeæanja pokazuje upravo da svi skupa živimo sVukovarom i da je on, rekao bih, i krv i meso hrvatskoganaroda i hrvatskoga društva. Nažalost, to se u mnogimstvarima ne vidi ili možda nije javno poznato, ali nadamo seda æe svake godine ovaj dan biti novi poticaj za novu brigu,pažnju, skrb i za Vukovar i za sve ono što se u Vukovarudogaða, jer Vukovar ostaje simbol hrvatske slobode, otpora,pobjede, pobjednièkog duha i upravo kroz žrtvu. Dakle, to jeono što nas uèi Crkva i što je Krist Gospodin pokazao da sepobijediti na križu može jedino žrtvom. Žrtva je put dopobjede. Tako je i Vukovar pokazatelj da je teška žrtva, alije to jedini naèin da se stigne do prave, iskrene, istinitepobjede i da se to može upotrijebiti, iskoristiti kao temelj zanovi zamah i za novi život."Nakon što je kolona sjeæanja došla na Memorijalno groblježrtava Domovinskog rata, održan je program pod nazivom"Ruže za poginule branitelje i civile". Sudionici Križnoga

Domovinske vijestiika

1324. studenog 2010. broj 47/2010

puta pojedinaèno su odali poèast poginulim braniteljima icivilima, žrtvama Domovinskoga rata polažuæi ruže nanjihove grobove ili podno spomen-obilježja pred kojim jepotom molitvu za žrtve iz Domovinskoga rata gradaVukovara predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup imetropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeMarin Srakiæ. Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskoga rata misnoslavlje za sve poginule i nestale predvodio je nadbiskupBarišiæ. Koncelebrirali su nadbiskup Srakiæ, biskupiGašparoviæ, Huzjak i Hraniæ te osamdesetak sveæenika. Prijemisnoga slavlja nadbiskup Srakiæ rekao je: "Naša prva misaoide prema nevinim žrtvama, obrani grada Vukovara, premabraniteljima naše domovine i prema drugim nevinimžrtvama. To su oni koje smo tijekom prošlih godina èasnopokapali, ali i oni koji poèivaju u nepoznatim zajednièkimgrobnicama, bunarima, moèvarama, rijekama, vlastitimdvorištima. Što kazati? Kako da zatomimo ljutu bol zbognepravednog i okrutnog ubojstva nevinih osoba? U ovomèasu ne želimo se zaustaviti na opæepoznatim okolnostimatih smrti, stradanja, i ne želimo upasti u iskušenje daproklinjemo, mrzimo, da izazivamo osvetu i uzvrat nasilja.Ovim spomen-èinom, spomen-slavljem, želimo upravitimolitve nebeskom Ocu za pokoj duša naših branitelja.Želimo s ovim obilježjem da se žrtve Vukovara i njegovastradanja i cijeloga našega naroda ne zaborave jer ukoliko sezaborave, ukoliko istinu o Vukovaru prekriju poluistina,neistina i laž, tada æemo svi mi biti žrtve Vukovara. Tada æežrtva biti cijeli naš narod i naša domovina Hrvatska. Upravoi ovim spomen slavljem, ovom svetom misom to želimoizbjeæi. To ne želimo da se dogodi."U homiliji je nadbiskup Barišiæ Vukovar nazvao svetištemhrvatske žrtve i stradanja, hramom hrvatske patnje i ponosa,a Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara blagdanom nacionalnogsjeæanja te molitve za sve poginule i nestale branitelje icivile. "Bolno je sjeæanje na ubijene branitelje i civile uVukovaru i Ovèari, ali još je bolnija i žalosnija pomisao daje takva razaranja i pogubljenja mogao uèiniti èovjek. Žaomi je da još neki ljudi ne shvaæaju da je Hrvatskoj bionametnut rat zbog suludih pretenzija na tuðe teritorije",rekao je nadbiskup. Vukovar danas vapi i moli oprosnièki iistinoljubivo. Istaknuo je kako samo istina oslobaða: "Živonas istina zanima, ali ne samo ona tamnih noæi prošlosti, veænas kao ljude i kao vjernike zaokuplja pitanje cjelovite istinei konaène buduænosti života naših poginulih branitelja."Obraæajuæi se oèevima, majkama i djeci poginulih i nestalihbranitelja, nadbiskup Barišiæ je poruèio. "U Kristu raspetomi uskrslom nalazite i crpite snagu, ohrabrenje i nadu tepogled na buduænost svojeg i njihova života. Kristov križljubavi i pobjede ostaje nam trajna i stalna zvijezda krozživotne noæi, tame i životne izazove. Samo Kristov križljubavi može biti izvor našega mira i pomirenja, oproštenja ipraštanja." Usudio se, kako je rekao "s ovoga mjesta pozvatisve institucije dotiènih država da uèine sve kako bi toliki…koji veæ dugi niz godina tragaju za mrtvim tijelom svogasina, oca, supruga, konaèno mogli doznati istinu o svojimmilima i dostojno ih pokopati. Isto tako, molim svepojedince koji znaju nešto o tolikim skrivenim grobištima,da ne ostanu neosjetljivi na bol i patnju brojnih obitelji".Nadbiskup Barišiæ takoðer je rekao: "Naši pokojni braniteljiiz svoje buduænosti i danas nas podsjeæaju da je slobodna ineovisna Hrvatska utemeljena na žrtvi sebedarja i nesebièneljubavi. Ovaj temelj je trajni izvor nadahnuæa socijalnijeg ipravednijeg društva gdje je u središtu èovjek i opæe dobro."Na kraju homilije poruèio je: "Pozvani smo rasti i odgajatinove naraštaje u izvornom duhu naših branitelja – u duhuodgovornosti, solidarnosti i ljudskosti. Takav živi i trajni

spomenik dobrote i požrtvovnosti za opæe dobro bit æe našnajzahvalniji naèin sjeæanja na žrtve Vukovara i na svebranitelje Hrvatske. I jedno svjedoèanstvo svima nama da uLijepoj našoj život može biti lijep jer smo svi sinovi i braæajednoga Oca." Završio je takoðer porukom da ljubav koja jenosila branitelje "bude nadahnuæe za život i nit vodilja svimanama na putu buduænosti koja je smisao naše sadašnjosti".Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti zbor župe sv.Filipa i Jakova u Vukovaru "Sv. Cecilija" kojim je uzorguljašku pratnju s. Alemke Štefanko dirigirala s. MirjanaKesiæ. U veèernjim satima istoga dana na Dunavu od Lukedo Vuèedola uprilièen je program pod nazivom "Svjetlosnarijeka sjeæanja" kao i program "I u mom gradu Vukovarsvijetli", kada su u svim gradovima u Republici Hrvatskojupaljene svijeæe kao što su upaljene i u Vukovaru. Èetvrtak18. studenoga ujedno je bio i dan jedanaestoga spomen-hodoèašæa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije kada su sevjernici, zajedno sa sveæenicima, redovnicama ibogoslovima, sjedinili s tisuæama onih koji su o 19.obljetnici stradanja stanovnika Vukovara i hrvatskogPodunavlja u Domovinskom ratu došli iz razlièitih mjestaHrvatske i izvan nje, kako bi odali poèast onima koji supoložili živote za slobodu Vukovara i cijele domovineHrvatske.

Duhovna obnova i susret ministranataVijeæe Splitsko-makarske nadbiskupije za sjemeništa i zvanjapriredilo duhovnu obnovu i susret ministranata 6., 7. i 8.razreda osnovne školeSplit, 20.11.2010. (IKA) – Svjesni koliko je dimenzijaduhovnosti potrebna svima, a osobito djeci i mladima,Vijeæe Splitsko-makarske nadbiskupije za sjemeništa izvanja priredilo je 20. studenoga u Nadbiskupskomsjemeništu u Splitu, duhovnu obnovu i susret ministranata 6.,7. i 8. razreda osnovne škole. Ministrante u njihovoj važnojslužbi služenja kod oltara došao je podržati i ohrabritisplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Zahvalivši im napredanosti i zauzetosti u njihovim župnim zajednicamapoželio im je da odvažno ustraju na tom uzvišenom putusluženja Bogu i Crkvi. "Bog nas poziva na svetost. To je naškonaèni smisao i cilj za kojim težimo. Naš ovozemaljskiživot bio bi promašen bez ostvarivanja kršæanskog idealasvetosti. Svaki vjernik je pozvan da svojim životom budedionik posveæenja sebe i svijeta. Na svetost nisu pozvanisamo odrasli, veæ je mogu ostvariti i odvažni djeèaci,ministranti", zapoèeo je svoj uvodni govor voditeljNadbiskupijskog vijeæa don Jure Vrdoljak. U prvimkršæanskim vremenima mnogi su djeèaci i mladiæi poputTarzicija, svoju svetost dokazali i muèeništvom.Ministrantsko služenje koje nije zaèinjeno barem klicomsvetosti gubi svaki smisao i znaèenje. Isus voli i cijeni svetedjeèake, posebno uz svoj oltar. Oni su ures ne samoovozemaljske Crkve, veæ i proslavljene, nebeske Crkve.Sjemenište je za to jedna izvanredna prilika da djeèaci –ministranti osjete i dožive meðusobno zajedništvo i poticajza daljnje korake, istaknuo je don Jure. Na susret su pozvanioni djeèaci – ministranti koji su dobri, pobožni i koji suotvoreni za ono, na što ih Gospodin poziva, a iz jedne župemože doæi najviše 6 ministranata. "Kroz iskrenoprijateljstvo, molitvu, igru, nastojat æemo ministrantima –djeèacima, približiti Onoga koji nas ljubi i najbolje vodi krozživot", zakljuèio je don Jure. Susret je zapoèeo u subotu 20.studenoga, a završit æe u nedjelju 21. studenoga. Za oneministrante koji nisu sudjelovali na ovom susretu predviðenje drugi susret koji æe biti uprilièen 27. i 28. studenoga,takoðer u sjemeništu.

Domovinske vijesti ika

14 24. studenog 2010. broj 47/2010

Ðakovo: Studijski dan o socijalnom nauku CrkveÐakovo, 20.11.2010. (IKA/TU) - "Kultura rada" bila jetema drugog susreta treæeg ciklusa Studijskih dana osocijalnom nauku Crkve, održanog 20. studenoga uprostorima KBF-a u Ðakovu, u organizaciji Nadbiskupskogureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvenapitanja te Centra za promicanje socijalnog nauka CrkveHrvatske biskupske konferencije. O stavovima prema radu uRepublici Hrvatskoj govorio je dr. Gordan Èrpiæ iz CentraHBK za promicanje socijalnog nauka, prof. dr. VladimirDugaliæ, prodekan ðakovaèkog KBF-a, govorio je okršæanskoj etici i duhu kapitalizma, a mr. Igor Jakopfi opravu na rad, odnosno o moguænostima i poteškoæama. Skupje okupio 60-ak sudionika, koji su u tijeku predavanja i uradionicama promišljali kako se kao vjernici odnosimoprema radu i koliki je u tome doprinos kršæanstva. U tijekususreta najavljen je V. hrvatski socijalni tjedan koji æe se uorganizaciji HBK održati upravo na temu rada, uzpodsjeæanje da je posljednji, IV. socijalni tjedan održandavne godine 1940., na poziv blaženog Alojzija Stepinca.U uvodnom predavanju dr. Èrpiæ predstavio je rezultateistraživanja zagrebaèkog KBF-a provedenog 1999. i 2008.godine, koji pokazuju kako su u posljednjih 10 godinavrijednosti rada pale. Istraživanje je pokazalo kako je veæininajvažnija instrumentalna vrijednost rada, odnosno plaæa, dase gubi subjektivna dimenzija rada, da je sve višenepovjerenja, nesolidarnosti i individualizacije, uz veæaoèekivanja od zajednice. U takvoj situaciji, istaknuo je dr.Èrpiæ, potrebno je ponovno uèiti raditi, u radu pronalazitiradost, na poslu stvarati dobro ozraèje, školu pretpostavitikao mjesto gdje æe se ne samo uèiti kako raditi, veæ stvaratidobro ozraèje u zbornicama i pomiriti roditelje i uèitelje tekao posljednje, ali ne manje važno, obiteljima vratiti ulogukoju su izgubile, da ponovno postanu radne zajednice iobitavaju zajedno. "Kršæanska etika i duh kapitalizma" bila je tema izlaganjaprof. dr. Dugaliæa, koji je rekao kako se kapitalizam ne možepoimati samo kao gospodarski sustav jer, s obzirom da bitnozadire u mentalnu svijest graðana i oblikuje društveno-politièki proces jednog društva, zahtijeva etiku. Potvrdio jekako kršæanstvo pritom i te kako može dati svoj doprinos, jernaglašava dostojanstvo ljudske osobe, èovjeka stvorenog nasliku Božju, koji kao takav nastavlja Božje djelo stvaranja."Rad je integriran u našu vjersku strukturu, jer je izrièaj našeduhovnosti, izrièaj Božjeg poziva na oblikovanje i stvaranjesvijeta. S jedne strane imamo objektivnu dimenziju rada,plaæu, i onu subjektivnu, koja ukljuèuje promjenu èovjeka.Hrvatska danas stoji pred odreðenim izazovima, ne samopromjene društvene klime, veæ je to izazov socijalne politikei tržišnog gospodarstva, s dimenzijom solidarnosti i snažnomsviješæu supsidijarnosti, odnosno graðanske odgovornosti.Prijedlog je toga stvaranje jednoga vrijednosnog, vjernièkogkonsenzusa, koji mora prožeti društvene institucije, našezakone, osobito Zakon o radu, koji æe biti osnova za daljnjirazvoj", rekao je, izmeðu ostaloga, prof. Dugaliæ.Mr. Jakopfi govorio je o uvjetima gospodarskog oporavka,meritokraciji i fleksibilizaciji rada. Izmeðu ostaloga, rekao jekako je tržište potaknulo nove oblike natjecanja meðudržavama, kako bi one razlièitim sredstvima, od kojih valjaizdvojiti povoljne porezne stope i smanjenje broja zakonavezanih uz svijet rada, privukle proizvodne pogoneinozemnih kompanija. Ti procesi sa sobom su donijeli ismanjenje mreža socijalne sigurnosti, pri èemu sunajozbiljnije ugrožena prava radnika, temeljna ljudska prava,kao i solidarnost koja se ostvarivala u tradicionalnimoblicima socijalne države. Rekao je kako proraèunskapolitika rezova u socijalnoj potrošnji graðane može ostaviti

posve nemoænima pred starim i novim ugrozama, istièuæivažnost laièkih vjernièkih društava u službi ostvarivanjaprava na rad.Susret je nastavljen radionicama u kojima je zakljuèeno kakoideje postoje te kako treba probuditi kreativnost, stvaratiodgovornog èovjeka, pozitivno govoriti jer tužne prièe nerješavaju probleme, ne treba biti pasivan promatraè veæreagirati, glasno govoriti protiv zla, u sadašnjosti oblikovatibuduænost, razvijati svijest prema radu, zagledan u Isusa,odraslog u nazaretskoj, radnièkoj obitelji.

Struèni skup za vjerouèitelje Splitsko-makarskenadbiskupijeSplit, 20.11.2010. (IKA) – "Suvremeni govor o Božjimzapovijedima" bila je tema struènoga skupa za vjerouèiteljeu školi na podruèju Splitsko-makarske nadbiskupije 20.studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, aorganizirali su ga Katehetski ured Splitsko-makarskenadbiskupije i Agencija za odgoj i obrazovanje podružnicaSplit. Molitveni poèetak pripremio je vjerouèitelj HrvojeRogulj iz OŠ Ivana Gorana Kovaèiæa u Cisti Velikoj.Okupljenim vjerouèiteljima, njih oko dvije stotine, i splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiæu, koji je takoðer bionazoèan na skupu, najprije se pozdravnim rijeèima obratiopredstojnik KU Splitsko-makarske nadbiskupije mr. donJosip Periš. Istaknuo je da Dekalog i danas može uvjeronauku i katehezi poslužiti kao kratka formula životnihpravila koje svoj vrhunac nalaze u Isusovim dvjemazapovijedima ljubavi, prema Bogu i èovjeku. Božjezapovijedi nisu prvotno nametnuti propisi, zabrane nego suizraz Božje ljubavi prema èovjeku; u njima je prisutan samživot, vrednote koje bismo trebali usvajati, prenositi i unositiu srca naše djece i mladih, kazao je nadbiskup Barišiæ.Nazvavši vjerouèitelje svjedocima ljubavi i kršæanskihvrednota, poželio im je uspješan i blagoslovljen rad naskupu, a još više u uèionicama meðu vjerouèenicima. Tema Dekaloga na struènom skupu promatrana je kroz trivida: biblijski i moralni u predavanjima te katehetsko-didaktièki u pedagoškim radionicama. O duhu i filozofijiTore govorio je dr. don Marinko Vidoviæ, profesor biblijskihpredmeta na splitskom KBF-u, dok je o Božjimzapovijedima kao izvoru etiènosti i moralnosti usuvremenom svijetu predavanje održao moralni teolog dr.don Marijo Volareviæ. Istaknuvši kako se u Bibliji izvornogovori o deset rijeèi, a tek u prijevodu Sedamdesetorice odeset zapovijedi, dr. Vidoviæ istaknuo je proroèku dimenzijutih rijeèi koja se èesto zanemaruje u odnosu na zakonodavnu.Te zapovijedi nisu uvjeti koji omoguæuju ljudima kontakt sBogom nego im samo daju moguænost ostanka u savezu sBogom. "Neke zapovijedi Tore Isus potvrðuje, nekenadilazi, a nekima se suprotstavlja. Takvim pristupompokazuje da zabranjuje i same korijene zla, da je uodreðivanju ispravnoga ponašanja usmjeren èovjekovojnutrini. Toru treba integrirati u novost koju on donosi, a onželi nadiæi zakonsku logiku i usmjeriti ponašanje na ljubav.Volja Božja se ne smije i ne može vršiti samo zbog prisile iliprijetnji zakonskih sankcija. Ona se ispravno vrši samo uime slobodnog prianjanja i opredjeljenja za nju", naglasiopredavaè. Vrativši se na kraju svoga izlaganja na pojam Torekao Božje volje i upute za red u svemiru, ali shvativši usvjetlu Isusova života i nauka da Logos nije samo razumnosti red u svemiru, da nije samo matematièki um u temeljustvarnosti, nego i stvoriteljska ljubav po kojoj je sam Bogpostao suputnik i supatnik sa svojim stvorenjem, dr. Vidoviæje zakljuèio "da je i u Starom zavjetu i u Novom zavjetuljubav temeljno poèelo, a onda i naèelo, uredba, uputa, pa

Domovinske vijestiika

1524. studenog 2010. broj 47/2010

èak i zakon ostvarenja svega stvorenoga u Bogu. Sveopæi redi mir (sve – mir) proizlaze i oslonjeni su samo na praktiènuljubav prema bližnjemu, odnosno na neophodnoprevladavanje vlastitoga. Istina razuma je ljubav, a ljubav jeistinski razum. U svomu jedinstvu razum i ljubav su, dakle,pravi temelj i pravi cilj svekolike zbilje. A temelj i ciljmoraju biti zakon svakomu ponašanju, ukoliko ne želimo daono bude jalovo, da ne iskoèi iz zamisli Onoga koji nas jehtio kao plodne sustvaratelje i suradnike svoje zamisli o sve– miru (svemiru)".Dr. Volareviæ skrenuo je pozornost na modernosekularizirano društvo koje ne trpi apsolutnu etiku, ne trpirijeè zakon, a naglasak se stavlja na važnost savjesti i osobneslobode. Dekalog sadrži temeljne æudoredne odrednice,posebice druga ploèa koja predstavlja naravni moralni zakoni može poslužiti kao poveznica za stavove razlièitih religija ietika. Predavaè je nabrojio suvremene probleme koji semogu staviti u okvir Dekaloga tražeæi za njih moralnarješenja. Naglasio je i kako moralni život ne obuhvaæa samoèovjekov odnos prema drugima i društvu nego i njegovodnos prema Bogu na što upozorava prva ploèa Dekaloga."Pretežno negativna formulacija (zabrane) ima, uz lakushvatljivost i težnju opæih pojmova za negativnimomeðenjem (kod èega je omeðena stvarnost ipak pozitivnavelièina), poseban razlog u samom savezu: Izraelcu ne dajevršenje zapovijedi udio u savezu nego izabranje. On ne morasavez steæi, ali ga može izgubiti. Ipak treba voditi raèuna daæudoredni zakon SZ èuvaju svoju unutarnju obvezatnost i uNZ, ali oni više ne poprimaju svoju obvezatnost, tumaèenje isankciju na temelju Starog nego Novog zavjeta. Zato ovezapovijedi ne trebaju se shvaæati samo kao zabrane nego kaopoticaj na dobro življenje. Kako reèe Isus: 'Sve dakle, štoželite da ljudi vama èine, èiniti i vi njima. To je doista,Zakon i proroci' (Mt 7,12). Isus nije rekao što ne želite daljudi vama èine, nemoj ni ti drugome. On kaže sve što želiteda ljudi vama èine, èinite i vi njima! Pozitivna zapovijed. Utom kontekstu trebalo bi shvatiti i Dekalog, kao zakon kojiusmjeruje naš razum, našu slobodu i našu volju (sva trielementa koja ukljuèuju jedan æudoredni èin) kako seodnositi (èiniti) najprije prema Bogu (bogoljublje), a onda iljudima (èovjekoljublje)", zakljuèio je dr. Volareviæ.Uslijedile su pedagoške radionice na temu "Dekalog umetodièkoj obradi prema vjeronauènom programu", a vodilisu ih voditelji struènih vijeæa. Sukladno vjeronauènom planui programu okupljeni vjerouèitelji su ono što su èuli napredavanjima pokušali primijeniti na odgovarajuæe nastavnejedinice.

Akcija Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije "Djeèjiosmijeh"Split, 20.11.2010. (IKA) – Caritas Splitsko-makarskenadbiskupije podružnica "Djeèji osmijeh" u sklopu programa"Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalneiskljuèivosti" organizirao je 20. studenoga na splitskoj Rividobrotvornu prodajnu akciju kolaèa i slastica. U akciji susudjelovali donatori: poduzeæe za trgovinu i proizvodnjuslastica iz Solina i pekarnica "Suèiæ" te brojni pojedinci izmolitvenih i redovnièkih zajednica, volonterskih ikaritativnih skupina OŠ Marjan, OŠ Šestanovac, Drugejeziène splitske gimnazije, prijatelji i sami korisnici djeèjegCaritasa, koji su željeli pripomoæi akciji da ona uspije.Voditeljica podružnice "Djeèji osmijeh" s. Marta Kegaljizvijestila je da su se sve slastice prodane te da æeprikupljena sredstva biti namijenjena za nabavku djeèjehrane za djecu siromašnih obitelji, kojih ima oko stotinu,koji dolaze u Caritas "Djeèji osmijeh".

Susret mješovitih pjevaèkih zborova u zagrebaèkojkatedraliZagreb, 20.11.2010. (IKA) - U organizaciji Hrvatskogadruštva crkvenih glazbenika zagrebaèki župni mješovitipjevaèki zborovi okupili su se 20. studenoga u zagrebaèkojkatedrali na euharistijskom slavlju kojim su u zajedništvuproslavili svoju zaštitnicu svetu Ceciliju.Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebaèki pomoænibiskup Ivan Šaško u koncelebraciji s rektorom katedralemons. Josipom Kuhtiæem te prof. dr. Antom Crnèeviæem,predstojnikom Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral priHBK. Zajednièkim pjevanjem petnaest okupljenih zborovaiz zagrebaèkih župa te iz Samobora i Jastrebarskog ravnao jepredsjednik Hrvatskog društva crkvenih glazbenika moMiroslav Martinjak dok je za orguljama bio BožidarLjubenko. Susret je zapoèeo pozdravom rektora katedrale terazmišljanjem o liturgijskoj glazbi "Glazba u suzvuèjuliturgijskoga slavlja" koje je s okupljenima podijelio prof. dr.Ante Crnèeviæ, nakon èega su prisutni ostali u šutnjipripravljajuæi se za euharistijsko slavlje. Euharistijsko slavljezapoèelo je pozdravnom rijeèi biskupa. Pozdravljajuæiokupljene u svoje i u ime zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa, mons. Šaško kazao je: "Ovo je zahvalnoslavlje Bogu za vas, ali i zahvala Crkve vama za sve štoèinite, da bi liturgija u župama naše nadbiskupije, a osobito ugradu Zagrebu bila odraz nove pjesme koju nam je Bogdarovao u svome Sinu Isusu. Èestitam nadolazeæe slavljevaše zaštitnice sv. Cecilije, moleæi ju da vas i dalje pratisvojim zagovorom i potièe na osluškivanje Božjega Duha,nadahnitelja i najveæega Glazbenika i Pjevaèa u Crkvi." Uhomiliji je biskup ocrtao narav i smisao liturgijske glazbe težupnih pjevaèkih zborova. "Vi niste bilo kakvi zborovi. Vašaodrednica da pripadate župi govori o specifiènosti koju nesmijemo zanemariti. Vi niste bilo kakve skupine koje bipjevale bez posebne svrhe i razloga, tražeæi iskljuèivo svojužitak i priznanja. Crkveni pjevaèi su prije svega vjernici.Takvo pjevanje zahtijeva susret s Bogom i prepoznavanjeBožje prisutnosti. Osim toga, crkveno pjevanje, osim vježbeglasa traži osobnu žrtvu i služenje. No, ponavljam, župnizborovi nose ime župe, svetaca koje posebno èaste, te i usvojim imenima ostaju samozatajni služitelji evanðelja...Župni zborovi moraju biti drukèiji od drugih zborova, jer onisu navještaj Božjega kraljevstva i njegova slika koja živi uCrkvi. Župni pjevaèi redovito su angažirani vjernici...Crkveni pjevaèi poznaju svoje granice, ali ne prigovarajudrugima, nego svoje poteškoæe stavljaju u molitvu", istaknuoje biskup. Bio je to prvi susret i zajednièka proslava sveteCecilije ujedinjenih župnih pjevaèkih zborova u Zagrebaèkojnadbiskupiji.

Susret mladih Šibenske biskupijeMisno slavlje predvodio biskup IvasŠibenik, 20.11.2010. (IKA) - Pod geslom "Izabrah vas daidete i rod donosite" u Šibeniku je 20. studenoga održancjelodnevni susret mladih Šibenske biskupije. Mladi su seokupili u prostorima Katolièke osnovne škole, a središnji diookupljanja bilo je misno slavlje koje je predvodio šibenskibiskup Ante Ivas. U homiliji je mladima govorio o IsusuKristu. Istaknuo je kako je nužno povjerovati Isusu. Isusvam i danas na ovom susretu poruèuje da na vas raèuna. ViIsusu vrijedite. On na vas raèuna u ovoj biskupiji i narodu.Budite podrška jedni drugima, to je smisao ovog susreta,kazao je biskup Ivas, pozivajuæi mlade na zajedništvo."Poseban cilj ovogodišnjeg susreta mladih je nakana dauèinimo još jedan korak naprijed u organiziranju ipovezivanju mladih Šibenske biskupije kroz osnivanje

Domovinske vijesti ika

16 24. studenog 2010. broj 47/2010

udruge mladih", kazao je biskupijski povjerenik za pastoralmladih don Marinko Mlakiæ. Na susretu je ta idejapredstavljena mladima, te smo zajedno promišljali o tome,kazao je vlè. Mlakiæ. Istaknuo je kako je vrijeme zaudruživanje sazrelo. Tome u prilog ide i èinjenica da je veævelik broj mladih u biskupiji ukljuèen u projekt formacijeanimatora. "Vjerujemo kako æe oni biti dobra jezgra iz kojeæe se dalje razvijati djelovanje mladih. Posebna nam je željakod mladih razvijati dragovoljni karitativni rad", poruèio jevlè. Mlakiæ.Sudionicima susreta u prvom dijelu svjedoèili su mladi izzagrebaèke župe Sveta Mati slobode koji su predstavilidjelovanje u župnoj zajednici, te salezijanski rad s mladima injihovu duhovnost. U drugom dijelu susreta animatoriŠibenske biskupije osmislili su radionice koje su imale ciljukazati na važnost povezivanja mladih katolika u biskupiji,te potaknuti na zauzeto djelovanje u župnim zajednicama.

Ðakovo: Podjela potvrdnica polaznicima Škole za župnesuradnike i Glazbene školeÐakovo, 20.11.2010. (IKA/TU) - U sveèanoj Dvoranibiskupa Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske isveuèilišne knjižnice u Ðakovu 20. studenoga održana jepodjela potvrdnica o završenoj formaciji polaznicima èetvrtegeneracije Škole za župne suradnike Slavonskobrodskeregije te treæe generacije Glazbene škole Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije. Nakon dvije godine stjecanja osnovnihteološko-pastoralno-katehetsko-liturgijskih iskustava iznanja, potvrdnice je iz ruku ðakovaèko-osjeèkog MarinaSrakiæa nadbiskupa primilo 38 župnih suradnika i 10glazbenih suradnika, a sveèanosti su prisustvovali èlanovinjihovih obitelji te župnici i župni vikari župa polaznika.Nakon glazbene toèke polaznika Glazbene škole, uvodnomrijeèju i pregledom rada Škole za župne suradnike,prisutnima se obratio predstojnik dr. Stanislav Šota. Zatim seokupljenima obratio mo Ivo Andriæ, predstojnik Glazbeneškole, istaknuvši je kako su kroz 30 radnih subota i 150 satinastave svi polaznici, bilo poèetnici, bilo oni s privatnomglazbenom poukom ili osnovnom, odnosno srednjom,glazbenom naobrazbom, pokazali napredak te dobili solidnetemelje za nastavak buduæega rada. Èestitajuæi polaznicima, ðakovaèko-osjeèki nadbiskupnavedene je Škole istaknuo kao plod II. biskupijske sinode,prema njegovim rijeèima najvažnijeg dogaðaja tijekomnedavne povijesti Ðakovaèke i Srijemske, a danasÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije. "Postali smo svjesni da udanašnje doba živimo u drugim prilikama koje trebaiskoristiti na dobro, stoga se više ne možemo zaustavljati naonome što je bilo u vrijeme bivšega sustava", rekao jenadbiskup. Polaznicima je zahvalio na ustrajnosti, kao injihovim ukuæanima i djeci, koji su im pomogli da krozdvije godine formaciju privedu kraju. "Bez žrtve se nemože", istaknuo je te poruèio: "Mi jednostavno želimobuduæe generacije gledati u oèi, a to znaèi da želimopokazati kako smo ozbiljno shvatili vrijeme u kojem živimo,bez obzira na žrtve koje trebamo prihvatiti."Od 2004. godine kroz Školu za župne suradnike prošlo jeèetiri naraštaja polaznika iz Ðakovaèke, Županjske, Osjeèkei Slavonskobrodske regije, a naraštaji u Vinkovaèkoj iValpovaèkoj regiji još su u procesu formacije. Glazbenaškola završila je program treæeg dvogodišnjeg ciklusa zacijelu nadbiskupiju. Završetkom formacije oko dvjestopolaznika iz svih regija Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije bitæe osposobljeno za intenzivniji angažman te animiranjejednoga od pastoralno-katehetskih podruèja rada u župama.

Zagreb: Struèni skup za vjerouèiteljeZagreb, 20.11.2010. (IKA) - U organizaciji UredaZagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u školi i Agencije zaodgoj i obrazovanje u prostorijama Nadbiskupijskogapastoralnog instituta u Zagrebu 20. studenoga održan je prviod èetiri struèna skupa predviðena za vjerouèiteljeZagrebaèke nadbiskupije i Bjelovarsko-križevaèke biskupije.Zbog radionièkoga tipa seminara i ogranièenoga brojasudionika, na skupu je sudjelovalo 120 vjerouèiteljaosnovnih i srednjih škola. Okvirna tema "Vjeronauk udruštvenom i humanistièkom podruèju suvremene škole"konkretizirana je kroz temu medija i odnosa vjerouèiteljaprema njima, kako u svakodnevnome životu kao kršæana,tako i u razredu kao vjerouèitelja. Vjerouèiteljima jedobrodošlicu na skup izrazila dr. s. Valentina Mandariæ uimeUreda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u školi,zaželjevši im dobar rad. Uime Agencije za odgoj iobrazovanje pozdravnu rijeè uputila je viša savjetnica zavjeronauk u školi Gordana Barudžija. Skupu se obratio ipredstojnik Katehetskoga ureda Bjelovarsko-križevaèkebiskupije Mirek Hrvojiæ, zaželjevši svima dobar rad i dobrumeðusobnu suradnju. Predavaèi su o medijima govorili svakiiz svoga kuta i dugogodišnjega iskustva u izravnom radu namedijima i s medijima. Glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Mikleniæ svoje jeizlaganje temeljio na moguænostima medijske manipulacijeza koju mediji doista i imaju veliku moguænost. Mediji sukao takvi stvarnost koju ne možemo izbjeæi – okružuju nassa svih strana (tisak, radio, televizija, Internet). Nijeneobièno stoga da mediji, odnosno moænici koji stoje izamedija, nastoje nametnuti vlastiti pogled na stvarnost u kojojživimo, a to je onda manipulacija – zloporaba medija.Predavaè osobito istièe moænike koji putem medija nastojepromovirati vlastite želje. Pojedinci ili skupine tako nastojevlastiti ideološki, gospodarski ili politièki interes plasirati uširu javnost. Primjer gospodarske manipulacije jest ioglašivaèka industrija u koju se ulaže velik novac, aiskljuèivo radi vlastitoga profita. Protiv medijskemanipulacije, smatra predavaè, može se boriti samozdravokritièkim mišljenjem, a medijska neutralnost ne bitrebala biti izgovor za otupljivanje kritiènosti. Doc. dr. Danijel Labaš stavio je težište na ulogu medija uodgoju i obrazovanju kroz prizmu stjecanja medijskepismenosti upravo kod vjerouèitelja, a da bi se uèenicimaomoguæio kritièki odnos prema medijima s kojima dolaze udoticaj. Predavaè je istaknuo tri osnovne funkcije medija:informirati, formirati i zabaviti, te nasuprot fascinacijimedijima istaknuo razvoj kritièkoga i stvaralaèkog duha.Predavaè je osobit naglasak stavio na dekonstrukcijustvarnosti koju mediji konstruiraju, pronalaženjekomercijalnih implikacija, i znaèenje koje mediji daju;otkrivanje ideoloških i vrijednosnih poruka; društvene ipolitièke implikacije; naèin na koji razlièiti medijiizvještavaju o istom dogaðaju. Èetiri radionice vodili suurednik Maloga koncila Vojmil Žic, koji je radionicunaslovio "Vjerski djeèji listovi kao pomagalo u vjeronauènojnastavi". Novinar i urednik magazina Prilika Branimir Staniæodržao je radionicu "S retorièkim umijeæem odgovoriti nasvakodnevne izazove". U radionici koju je vodio dipl.novinar i teolog Tomislav Šovagoviæ radilo se na temu"Razlike u pisanju tekstova za novine, radio i televiziju.Izvještaji iz Biblije kao novinarska forma", dok je IvanUldrijan održao radionicu "Zašto je važan medijski odgoj ikako medijski odgajati koristeæi medije u nastavi". Nakonradionica uslijedila je njihova prezentacija ostalimsudionicima struènoga skupa.

Domovinske vijestiika

1724. studenog 2010. broj 47/2010

Ukop preè. Gustava KuzmiæaVaraždin, 20.11.2010. (IKA) - Preè. Gustav Kuzmiæ,umirovljeni sveæenik Varaždinske biskupije i kanonikZbornog kaptola Èazmansko-varaždinskog, koji je nakonduge i teške bolesti preminuo 17. studenoga u Opæoj bolniciu Varaždinu u 83. godini života i 56. godini sveæeništva,pokopan je 20. studenoga u sveæenièku grobnicu navaraždinskom groblju.Pogrebne obrede, kao i misu zadušnicu koja je slavljenanakon ukopa u crkvi Dobroga Pastira, predvodio jevaraždinski biskup Josip Mrzljak. Na ukopu se okupilo 90-tak sveæenika, meðu kojima i generalni vikar Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godina te generalni vikar Bjelovarsko-križevaèke biskupije preè. Stjepan Ptièek. Sprovodnimobredima te misi zadušnici, uz pokojnikovu rodbinu,prisustvovalo je i mnoštvo vjernika iz župe Visoko,pokojnikove rodne župe te iz župa Virje, Gornja Rijeka iHrašæina gdje je pokojni sveæenik Kuzmiæ kao župnikdjelovao. Nazoène su bile i brojne redovnice te djelatniciSveæenièkog doma u Varaždinu u kojemu je pokojnikproveo posljednje godine svog zemaljskog života.Rijeèi oproštaja na groblju su uputili ravnatelj Sveæenièkogdoma u Varaždinu preè. Mirko Horvatiæ, zatim uime rodnežupe vlè. Ivan Šestak, župnik u Visokom, uime sveæenikarodom iz župe Visoko preè. Lovro Hadroviæ te uime vjernikažupe Virje, gdje je pokojnik proveo punih 19 godinažupnièke službe, Ivica Benkek.Preè. Horvatiæ ukratko je opisao životni put preè. Kuzmiæa.Spomenuo je kako je taj put bio prekinut na tri godineodsluživanjem kazne zatvora u trajanju od 3 godine koju je"zaradio" radi iskazivanja potpore tada zasužnjenomnadbiskupu Stepincu tvrdeæi da nadbiskup nije ništa kriv.Preè. Horvatiæ posebno je istaknuo kako je u vrijemežupnikovanja u župi Gornja Rijeka poèeo stjecati korisnapovijesna znanja te ljubav prema povijesti, opæoj i crkvenoj,koja ga nije ostavljala do zadnjih dana. Tu je svoju ljubavprema povijesti pretoèio u nekoliko knjiga koje je samnapisao, a tièu se povijesti župa Virje i Visoko. Podsjetio jeda se godine 2004. uselio u novoizgraðeni Sveæenièki dom uVaraždinu kao njegov prvi stanovnik. Svoj govor preè.Horvatiæ zakljuèio je rijeèima: "Svojim životom idjelovanjem, na svim župama u kojima je djelovao, kao iovdje u Varaždinu, ostavio je iza sebe duboki trag vjernogsluženja Bogu i hrvatskom narodu. Taj trag ne može nivrijeme izbrisati, ni grob sakriti."Vlè. Ivan Šestak, župnik u Visokom, istaknuo je da supokojniku domoljublje, bogoljublje te obitelj i rodni kraj bilisvetinja kojoj je služio i darivao srce i dušu. Spomenuo jekako je imao veliko srce, plemenitu dušu i èvrstu vjeru.Istaknuo je kako je župa Visoko imala u njemu velikogprijatelja koji je uvijek rado navraæao u svoj rodni kraj, prièemu je posebno spomenuo proslavu njegove zlatne mise2005. godine te izdavanje knjige "Visoko. Oaza starehrvatske krijeposti i èestitosti" koja je izdana uz 200.obljetnicu župe.Preè. Lovro Hadroviæ istaknuo je kako je pokojnik imaoveliko znanje i kulturu te je sa svakim èovjekom mogaouspostaviti dijalog. Takoðer je naglasio kako je pokojnikcijelog svog života živio životom poštenjaka.Nakon što su pokojnikovi zemni ostaci položeni usveæenièku grobnicu, u crkvi Dobroga Pastira nasuprotgroblju, slavljena je misa zadušnica. U homiliji je biskupMrzljak istaknuo da je sveæenik prvi koji vjeruje da treba iæiputem koji se zove Isus Krist te onda i druge vodi tim putem.Biskup je istaknuo kako je i pokojni sveæenik Gustav svojimživotom nastojao svjedoèiti Isusovu poruku o putu, istini iživotu te izrazio svoju nadu da je on veæ sada uspio postiæi

taj vjeèni život u Kristu. Na kraju mise okupljenima seobratio preè. Ptièek, koji je biskupu i svima prisutnimaprenio izraze suæuti bjelovarsko-križevaèkog biskupaVjekoslava Huzjaka i njegovih suradnika, istaknuvši kakopokojnikova rodna župa danas pripada upravo toj biskupiji, ai svoj je sveæenièki život pokojnik kao župnik proveo nanekoliko župa današnje Bjelovarsko-križevaèke biskupije.Misno slavlje te sprovodne obrede svojim su pjevanjempratili muški oktet "Arka" iz Varaždina, župni zbor iz Virjate KUD Visoko koji je na groblju otpjevao pokojniku dragupjesmu "Povratak" autora sveæenika Branka Birta.Gustav Kuzmiæ roðen je 19. sijeènja 1928. godine u župiVisoko kod Zeline. Nakon èetiri razreda osnovne škole, kojeje završio u Visokom, upisuje Nadbiskupsku klasiènugimnaziju u Zagrebu. 1945. ostaje bez oca, koji je dvamjeseca nakon završetka II. svjetskog rata nestao u NovomMarofu, ubijen od strane partizana. Nakon mature 1947.godine upisuje Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Zbogiskazivanja podrške nadbiskupu Alojziju Stepincu tijekomstudija teologije 1950. g. osuðen je na tri godine teškogzatvora, zbog èega je zareðen tek na Petrovo 29. lipnja 1955.godine. S petoricom svojih kolega èinio je prvi naraštajbogoslova koji je zaredio zagrebaèki nadbiskup koadjutor dr.Franjo Šeper. Po reðenju imenovan je kapelanom naPlešivici, a zatim je dvije i pol godine bio župnikom uSutlanskoj Poljani uz granicu sa Slovenijom. Daljnjih desetgodina bio je župnikom u Hrašæini u Hrvatskom zagorjugdje se borio za slobodu vjeronauka i ureðenje crkvenihobjekata. Potom je pet mjeseci bio župnikom u Kapeli krajBjelovara. Iduæih deset i pol godina bio je župnikom uGornjoj Rijeci pokraj Križevaca. I tamo je obnavljao župnucrkvu i župni dvor, a na njegovu inicijativu dr. Josip Butoracnapisao je u to vrijeme knjigu "Povijest Gornje Rijeke iokolice". Godine 1980. imenovan je župnikom u Virju,danas župi Varaždinske biskupije. Tamo obnavlja župnucrkvu i druge crkvene objekte na podruèju župe. Tu se jošviše ukljuèuje u izdavaèku djelatnost te tijekom gotovo dvadesetljeæa sudjeluje u izdavanju crkvenog lista "Podravskizvonici" te izdaje knjigu "Spomenica Župe Virje". Nekovrijeme bio je savjetnik zagrebaèkog nadbiskupa tesedamnaest godina dekan Virovskog dekanata. Godine 1998., nakon uspostave Varaždinske biskupije,imenovan je kanonikom Varaždinsko-èazmanskog kaptola.Iste godine imenovan je poèasnim graðaninom Opæine Virjezbog unapreðenja vjere i kulture u Virju, a iduæe ga jegodine predsjednik dr. Franjo Tuðman odlikovao RedomDanice Hrvatske s likom Katarine Zrinske. U 72. godiniživota umirovljen je te se, preselivši u Varaždin, stavio naraspolaganje Varaždinskoj biskupiji, gdje je od 1999. do2004. godine pomagao u ekonomatu i obavljao niz drugihpastoralnih zadataka. Bio je katedralni ispovjednik, obaviokanonske vizitacije župa, a zbog zdravstvenih problemaposljednjih je godina smanjio svoje aktivnosti vrativši sepisanju i izdavaštvu, kojima se i ranije tijekom životaposveæivao s osobitim žarom. Od srpnja 2004. g. živio je uSveæenièkom domu u Varaždinu.God. 2005. u svojoj rodnoj župi Visoko proslavio je 50.obljetnicu misništva te je iste godine prigodom 200.obljetnice župe pripremio knjigu "Visoko. Oaza starehrvatske krijeposti i èestitosti". Iste je godine dobio i poveljuOpæine Visoko za sveukupno životno djelo na korist opæineVisoko. Do posljednjeg je dana svog života redovito jepratio dogaðaje u svijetu, u domovini, u Crkvi, a posebno jevolio prouèavati povijest mjesta i župa u kojima je proveosvoj životni vijek.

Domovinske vijesti ika

18 24. studenog 2010. broj 47/2010

Osam novih ðakona Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeNovi su ðakoni Red ðakonata primili po posvetnoj molitvi ipolaganju ruku nadbiskupa Srakiæa u prepunoj prvostolniciSv. PetraÐakovo, 21.11.2010. (IKA/TU) - Na kraju crkvene godine,na svetkovinu Krista Kralja, 21. studenoga, Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija dobila je osmoricu novih ðakona, kojisu red ðakonata primili po posvetnoj molitvi i polaganjuruku ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa utijeku sveèanoga misnog slavlja u prepunoj ðakovaèkojprvostolnici Sv. Petra. Pozdravljajuæi sve nazoène,nadbiskup je istaknuo kako su svi kandidati: Mato Jokiæ izPrivlake, Tomislav Karavidoviæ iz Gundinaca, TomislavLasiæ iz Osijeka, Pavo Martiæ iz Slavonskog Broda, VedranMešanoviæ iz Otoka, Damir Staniæ i Željko Šimiæ iz Valpovate Ivan Živiæ iz Sikirevaca, plod dugogodišnje molitve zaduhovna zvanja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, ujedno ipoticaj za još usrdnije molitve za nova zvanja u mjesnojCrkvi. Na misnom slavlju koncelebrirali su poglavari Bogoslovnogsjemeništa, na èelu s rektorom mr. Josipom Bernatoviæem iprodekanom ðakovaèkog KBF-a prof. dr. VladimiromDugaliæem, a sveèanosti je pridonio Zbor bogoslova podvodstvom maestra Ive Andriæa i uz orguljašku pratnjumaestra Vinka Sitariæa. U homiliji nadbiskup je podsjetio da su u tijeku povijestipostojala mnoga kraljevstva, ali jedno je za drugim nestajalo."Jedino je Kristovo kraljevstvo preživjelo. Mnogi su biliokrunjeni za careve, ali su im se carske krune otkotrljale sglave. Jedino Krist za sebe može reæi da mu nitko nije staviokraljevsku krunu na glavu te mu je stoga nitko ne možeskinuti, premda su mnogi do sada pokušali, ali bez uspjeha.Krist je ostao kao gospodar svega, kralj, postavivši na zemljitemelje kraljevstva istine i života, svetosti i milosti, pravde,ljubavi i mira", rekao je, izmeðu ostaloga, nadbiskup Srakiæ.U molitvi reðenja molio je za osmoricu kandidata, da unjima obiluje svaka vrst evanðeoske kreposti, iskrena ljubav,zauzimanje za siromašne i bolesne, skromnost u upravljanjui potpuna neporoènosti i uzdržavanje duhovne stege, kako biostali jaki i nepokolebljivi u Kristu i nasljedujuæi Krista, kojije na zemlju došao da služi. "Za kršæane, pogotovo zaðakone, kraljevati znaèi služiti, naroèito siromasima ipatnicima u kojima Crkva prepoznaje sliku svogasiromašnoga i trpeæeg ustanovitelja. Dragi ðakoni, nemojtezaboraviti da ste ovaj red služenja primili na svetkovinuKrista Kralja. Ona svojom porukom za vas ima velikoznaèenje. Uvijek se u svojim postupcima pitajte jesu li onikraljevanje u Kristovu duhu služenja", pozvao je nadbiskupSrakiæ. Nakon obreda reðenja ðakoni su primili i odjenuli štolu,znak ðakonskog služenja i dostojanstva, i zaogrnuli sedalmatikom. Zahvaljujuæi roditeljima novih ðakona uimecijele nadbiskupske zajednice, nadbiskup ih je pozvao da ih idalje prate svojim molitvama, a novim ðakonima poruèio:"Isus je prolazio putovima Palestine èineæi dobro. Na to ste ivi pozvani, napose po službi euharistije. Budite suputnicisvakoga èovjeka. Krist sluga nije se stidio spustiti do potrebasvih ljudi koji su ga susretali, pun razumijevanja, privlaèeæiih sebi, izlazeæi u susret najrazlièitijim potrebama bližnjih.Neka vaš hod svijetom bude trajno nošenje dobra svima kojeæete na svom putu susretati i koje æete prihvaæati u svomesrcu i u svome životu. Nemojte se obeshrabriti tom tvrdom iodgovornom zadaæom jer niste sami. S vama je vaša Crkva,vaš biskup, sveæenici i molitva vaših najbližih."

Split: Proslavljen blagdan Gospe od zdravlja i svetkovinaKrista KraljaSplit, 21.11.2010. (IKA) - Gospu od zdravlja, svoju nebeskuzaštitnicu, istoimena splitska župa sveèano je proslavila unedjelju 21. studenoga. Središnje jutarnje misno slavlje ucrkvi Gospe od zdravlja u Splitu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji sprovincijalom franjevaèke provincije Presvetog Otkupiteljafra Željkom Toliæem, gvardijanom i župnikom samostana tebrojnim župnicima okolnih župa. Buduæi da se istoga danaslavila svetkovina Krista Kralja, nadbiskup je u propovijedigovorio o ulozi Krista Kralja u povijesti brojnih naroda kakobi istaknuo što ta svetkovina poruèuje hrvatskom èovjekudanašnjice. Svetkovinu Krista Kralja je 1925. godine uveo ukalendar opæe Crkve papa Pio XI. To je vrijeme totalitarnihsustava, ateistièkog režima i kršæanima tada nije bilo lako,bili su progonjeni. Nadbiskup je podsjetio na meksièkemuèenike koji su, neustrašivo ispovijedajuæi svoju vjeru, nastratištu govorili: "Živio Krist Kralj!" Govoreæi o današnjempoimanju "kralja", nadbiskup je istaknuo da je ono obojanonegativnim konotacijama. "Nigdje se ne govori o kraljudobrote, solidarnosti, praštanja, mira i ljubavi nego se istièukraljevi mafije, droge, podzemlja i moæi". Istaknuo je kako"Krist Kralj ima posljednju rijeè u našem životu, kojizahvaljujuæi Njemu nije izruèen jednom kaosu i ništavilunego ima svoj smisao. A mi smo pozvani biti filijala KristaKralja", zakljuèio je nadbiskup Barišiæ. Na kraju misnogaslavlja rijeè pozdrava i zahvale nadbiskupu, predstavnicimažupanijske i gradske vlasti, županu Splitsko-dalmatinskežupanije Anti Sanaderu i dogradonaèelniku Juri Šundovu, tepredstavnicima drugih institucija i svima koji su pridonijeliljepoti slavlja uputio je gvardijan samostana fra MarkoDuran. U tijeku mise pjevao je mješoviti župni zbor podravnanjem fra Stipice Grgata i s. Zorislave. U tijeku cijelogadana brojni hodoèasnici posjeæivali su omiljenu splitskucrkvu da bi izmolili od Gospe zdravlje za sebe i svojenajbliže, upalili svijeæu, pomirili se s Bogom u sakramentupomirenja te se osnažili u euharistiji tijelom Kristovim. Zasvetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatomduhovnim i kulturnim sadržajem. Blagdan Gospe od zdravlja splitski puk posebno štuje, asveèano se slavi 21. studenoga u istoimenom svetištu naDobrome. Na tom podruèju franjevci se nalaze još od godine1731., kada im je fra Filip Grabovac za kapelu darovaoGospinu sliku, koja se danas nalazi na oltaru. U to doba uSplitu je vladala epidemija kuge te su graðani, prestrašenitom bolešæu, odlazili pred sliku i molili se. Uvjereni da jeGospe oèuvala Dobri od opasne zaraze, franjevci su zajednos pukom odluèili na tome mjestu izgraditi sveèaniju kapelugdje bi se ona posebno štovala. Time se udario temeljdanašnjeg svetišta. Današnja crkva je zapravo treæa na tomemjestu, izgraðena je 1936. godine prema projektu LadislavaHorvata, a njoj je prethodila manja barokna crkva koja jebila srušena zbog gradnje ove, veæe crkve. Osim èudotvorneGospine slike, crkvu krasi velièanstvena freska Krista Kraljaslikara Ive Dulèiæa, otkrivena 1959. godine. Uz crkvu senalazi franjevaèki samostan, koji se takoðer kroz povijestširio, a posljednja je rekonstrukcija bila 1985. godine. Unjemu živi 20-ak franjevaca koji se bave razlièitimdjelatnostima, kao što su vjeronauk i pripreme zasakramente. Župa je osnovana 7. svibnja 1946. godine, a do1976. nosila ime Krista Kralja. Danas obuhvaæa podruèjeDobroga i Skalica, a ima oko 5700 vjernika. Župnik Gospeod zdravlja je fra Mate Matiæ, a gvardijan fra Marko Duran.

Domovinske vijestiika

1924. studenog 2010. broj 47/2010

Varaždin: Drugi dio Festivala sv. CecilijeBiskup Mrzljak prvi puta uruèio poslanja 20-ero psalmistaVaraždin, 21.11.2010. (IKA) - Festival svete CecilijeVaraždinske biskupije nastavljen je u nedjelju Krista Kralja21. studenoga u varaždinskoj katedrali Uznesenja BDM, adrugo i završno zborovanje okupilo je crkvene pjevaèe iz 21zbora iz svih krajeva biskupije. Na poziv biskupijskog Uredaza crkvenu glazbu u prigodi blagdana sv. Cecilije, zaštitnicecrkvenih glazbenika, ove se godine festivalu odazvalorekordnih 40-tak zborova, pa je zborovanje održano u dvadijela, 14. i 21. studenoga. Više od 600 okupljenih pjevaèa snjihovim zborovoðama i župnicima pozdravili suvaraždinski biskup Josip Mrzljak koji im je èestitao blagdannjihove zaštitnice, te preè. Blaž Horvat, koji je predvodioSlužbu rijeèi. Biskup Mrzljak kazao je kako se svakaduhovna pjesma može smatrati molitvom. S po jednom skladbom, nadahnutom geslom festivala iproslave 600. obljetnice štovanja Presvete Krvi u Ludbregu"Otkupio si nas krvlju svojom" nastupio je 21 zbor. Svojaveæ vrsna umijeæa izvoðenja crkvene glazbe pokazali sužupni zborovi iz Male Subotice, Sraèinca, Štrigove, SvetogÐurða, Svetog Ilije, Koprivnièkih Brega, VaraždinskihToplica, Starigrada, Kneginca, Jalžabeta, KloštraPodravskog, Svete Marije i župe sv. Nikole iz Èakovca,zatim župni zbor i zbor mladih "Eshaton" iz župe Moèile,udruženi zborovi mladih varaždinskih župa sv. Josipa i sv.Fabijana i Sebastijana, župni zbor, muška vokalna skupina ivokalni ansambl "Svjetlost" iz župe Sveti Juraj na Bregu, težupni zbor i zbor mladih "Doði, slijedi me" iz MurskogSredišæa. Na susretu je ujedno biskup Mrzljak prvi puta uruèioposlanja 20-ero psalmista koji su prošli odgovarajuæuformaciju u organizaciji Ureda za crkvenu glazbu te supostavljeni u službu izvoðaèa psalama na liturgijskimslavljima. Biskup Mrzljak rekao je psalmistima da su timepostali prenosnici Rijeèi Božje, odnosno javno æe je iznositite naviještati poruku spasenja ljudima. Na kraju festivalazahvaljeno je svim sudionicima, a osobita zahvala upuæenaje organizatoru predstojniku Ureda mo Anðelku Igrecu.

Susret župnih zborova Bakarskoga dekanataŠkrljevo, 21.11.2010. (IKA) - U crkvi Presvetog SrcaIsusova u Škrljevu održan je 21. studenoga susret župnihzborova Bakarskoga dekanata u povodu blagdana sv.Cecilije, zaštitnice pjevaèa i glazbe. Susretu se odazvalo višeod stotinu pjevaèa i svi sveæenici dekanata koji su zajednopjesmom i molitvom sudjelovali u Veèernjoj koju jepredvodio bakarski dekan Sanjin Francetiæ. Prije Veèernjekratko predavanje o liturgijskoj glazbi održao je liturgièar sTeologije u Rijeci mr. Mario Geriæ. "Liturgijska glazba jeliturgijski èin. Pogrešno se misli ako se kaže da je liturgijskopjevanje samo ures liturgijskoga dogaðaja, da je onoiskljuèivo element koji liturgiju prati kao nešto nadodano,što ne spada u samu bit. Liturgijski pjevaèi su sudionicislavlja i pridonose tom slavlju zajedno sa sveæenikom ,ministrantima, èitaèima i okupljenim narodom", rekao je mr.Geriæ, istaknuvši kako bi svakako trebalo pjevati dijeloveliturgijskog slavlja koji su namijenjeni pjevanju, kao i da jemjesto zbora blizu oltara jer je zbor dio cjelokupnogdogaðaja liturgije a ne nešto paralelno, te da bi crkvenipjevaèi svoje služenje kroz glazbu trebali znati ugraditi usvoje kršæansko biæe. Nakon Veèernje svaki župni zborpredstavio se jednom pjesmom a agape je nakon togaorganiziran u Domu kulture u Škrljevu.

Otvorena Godina obitelji u Sisaèkoj biskupijiSisak, 21.11.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je u nedjelju 21. studenoga misno slavlje usisaèkoj katedrali Uzvišenja svetog Križa u tijeku kojega jeotvorio Godinu obitelji u biskupiji. Odredbom hrvatskihbiskupa godina pred nama bit æe Godina obitelji, koja æevrhunac i središnju proslavu doživjeti 4. i 5. lipnja 2011.godine dolaskom pape Benedikta XVI. u Hrvatsku te s njimdoživjeti zajednièki susret. Na poèetku misnog slavlja sve jepozdravio povjerenik za pastoral braka i obitelji Sisaèkebiskupije fra Nikola Jureta. U misnom slavlju molitvom ièitanjem sudjelovali su braèni parovi, predstavnici svih šestdekanata biskupije. Nakon misnog slavlja biskup se susreo sbraènim parovima u pastoralnom centru katedralne župe.Animaciju braènih parova Sisaèke biskupije poticao je fraNikola, susreæuæi se s obiteljskim zajednicama udekanatskim središtima proteklog tjedna. Tim susretima želise uz osnovni cilj, pripremu obitelji za susret sa SvetimOcem, u Godini obitelji u Sisaèkoj biskupiji potaknuti iuèvrstiti obiteljske molitvene zajednice u župama koje æedjelovati i nakon posjeta Svetog Oca.

Svetkovina Krista Kralja u Slavonskom BroduProslavom svetkovine ujedno oznaèen poèetak godinezlatnog jubileja - 50. obljetnice osnutka istoimeneslavonskobrodske župeSlavonski Brod, 21.11.2010. (IKA) - Pod geslom "Oživinam vjeru i ljubavi plam!" preuzetom iz župne himne, župaKrista Kralja u Brodskom varošu u Slavonskom Broduproslavila je u nedjelju 21. studenoga svetkovinu KristaKralja i ujedno poèetak godine zlatnog jubileja - 50.obljetnice osnutka župe. Sveèano euharistijsko slavljepredvodio je ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup ÐuroHraniæ. Uz domaæe župljane na slavlju su sudjelovali ivjernici ostalih gradskih župa. Slavlje je pjesmom uzvelièaozbor župe Bezgrešnog Srca Marijina predvoðen s. AnkicomTomas. O znaèenju proslave jubileja biskup Hraniæ upropovijedi je rekao da jubilarna godina vraæa izvorima, jernova je župa osnovana radi preporoda u Isusu Kristu, "dabismo u njemu otkrili svjetlo, snagu i nadahnuæe, da bismo unjemu imali hrabrosti plivati protiv struje, biti drukèiji, bitivjerni Bogu". "Pjevajuæi pjesmu-geslo 'Oživi nam vjeru iljubavi plam', mi molimo danas Isusa da oživi našu vjeru, dau njemu raspetom na križu, onda kada je najslabiji,najnemoæniji prepoznamo velièinu koja mu je davala snageda ide na križ iz vjernosti prema Bogu. Oživi nam Isusevjeru da se isplati biti èastan i pošten, da imamo snagesuoèavati se sa sobom, odustajati od površnosti, od mlakevjere i doista biti u potpunosti Tvoji", zakljuèio je biskupHraniæ. Kao znak Kristova svjetla blagoslovio je pet svijeæakoje su preuzeli predstavnici svih skupina u župi te takozahvalili Bogu za istinske plodove jubileja u župi; zasveæenike, vjerouèitelje i sve zauzete suradnike župnogapostolata s molitvom da im jubilejska godina bude svetagodina. Župa Krista Kralja u Slavonskom Brodu osnovana je 1.srpnja 1961. i prva je novoosnovana župa u SlavonskomBrodu, odvojena od tada jedine župe sv. Stjepana Kralja,danas župe Gospe od brze pomoæi. Uz sadašnjeg župnikaIvana Æuriæa, koji je na službi èetvrtu godinu, do sada je užupi na službi djelovalo još šest sveæenika. U poèecimadjelovanja župe djelovao je kao župni vikar i ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ. Danas župa okuplja 2200vjernika, ukljuèujuæi i filijalnu zajednicu Gromaènik. U 50godina iz te velike župe nastalo je i sadašnjih pet brodskihžupa: sv. Josip radnik, sv. Nikola Taveliæ, sv. Dominik

Domovinske vijesti ika

20 24. studenog 2010. broj 47/2010

Savio, župa Bezgrešnog Srca Marijina i Uznesenja BDM.Nekadašnji zaštitnik crkve sv. Rok sada je suzaštitnikmjesta. Župljani su se za svetkovinu i zlatni jubilejpripremali duhovnom obnovom od 17. do 20. studenoga. Usrijedu je konferenciju "Biblijska nadahnuæa zlatnogajubileja" predvodio mr. Marko Tomiæ, profesor biblijskihznanosti na KBF-u u Ðakovu. U èetvrtak i petak veèernjaeuharistijska slavlja predvodili su brodski župnici Ivan Leniæi Andrija Ðakoviæ, a u predveèerje svetkovine, u subotu 20.studenoga, sveèano bogoslužje 1. veèernje predvodio ježupnik Pavao Madžareviæ.

Ðakonsko reðenje u Zadarskoj nadbiskupijiNadbiskup Puljiæ poželio je ðakonima ponizno obnašanjeslužbe u usklaðenosti njihova života s Kristovim primjeromZadar, 21.11.2010. (IKA) - Ljubav bez koristoljublja,uzdarje bez pridržaja te dar služenja i poslušnosti bezuvjetovanja – na molitvu za takvo predanje ðakona pozvaoje zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ na svetkovinu KristaKralja, u nedjelju 21. studenoga, kad je u tijekueuharistijskog slavlja koje je predvodio u katedrali Sv.Stošije u Zadru za ðakone zaredio akolite Zadarskenadbiskupije Rolanda Jeliæa iz župe Benkovac, DarkaMarušiæa (Stanovi Zadar), Slavka Ivoša (Kali) i TomislavaPlaniniæa (Opuzen). "Dar je Božje Providnosti što subogoslovi snagom Duha Svetoga svjesno, slobodno iodluèno izrekli svoj: 'Evo me!' Duh Sveti je milosno poèelo inevidljiva snaga koja Crkvu vodi dvije tisuæe godina. Tajnaðakonskog reðenja odvija se njegovom snagom", rekao jemons. Puljiæ, dodavši da reðenje uvodi u otajstvo Božjegplana s ljudima. Opisao je geste u èinu reðenja: poziv iodgovor, predavanje duhovnih ovlasti, molitva Crkve iobeæanja sa strane kandidata. "Poziv dolazi s Božje strane,on je dar neba i nezaslužena milost. Poziv je osobna stvarpojedinca i ne može se dogoditi po delegaciji. Tvoj sam,Gospodine, cijelim svojim biæem. I kad radim i kad spavam;i kad hodam i kad se molim. Nema privatnog i javnog ilipovremenog služenja", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da upredanju duhovnih ovlasti kod reðenja kandidat postajeprijenosnik božanskog djelovanja i službeni molitelj uimeCrkve. "Zato on nije više privatna osoba. On je u službi.Crkva se služi njegovim ustima kako bi odala hvalu Bogu.Njegovo je reðenje dar zajednici vjernika, Crkvi i svijetu",istaknuo je nadbiskup. Zazvao je blagoslov i puku kojem æeðakoni služiti u pastoralu. Na svetkovinu Krista Kralja nadbiskup je podsjetio da su ukršæanskoj tradiciji kraljevi bili krunjeni vjerskim obredompa je blagoslovom krune bila blagoslovljena njihova službaza opæe dobro naroda. "Kraljevska se vlast obavljala sasviješæu odgovornosti pred Bogom, a kraljevi su trebali bitipravedni zaštitnici ugroženih. Isticalo se kako æe i oni Bogupolagati raèun o tome kako su upravljali povjerenimkraljevstvom", rekao je mons. Puljiæ. Poželio je ðakonimaponizno vršenje službe u usklaðenosti njihovog života sprimjerom Krista, da Duh Sveti do kraja izvede zapoèeto nanjihovom krštenju. Potaknuo je na zahvalnost Kristu, kralju isredištu srdaca, što po svetom Redu i drugim sakramentimapojedince èini dionicima svoje božanske naravi. U slavlju su sudjelovali i rektor Bogoslovije u Rijeci mons.Nikola Uraviæ, vicerektor Božidar Mrakovèiæ, duhovnik narijeèkoj bogosloviji Alejandro Castillo, župnici iz župaodakle reðenici potjeèu, kolege bogoslovi reðenika, rodbina iprijatelji. Uime ðakona, Roland Jeliæ zahvalio je svima kojisu ih pratili na putu života i zvanja, izmeðu ostalog iblagopokojnom nadbiskupu Ivanu Prenði koji ih je uveomeðu sveæenièke kandidate.

Makarska proslavila sv. KlementaMakarska, 21.11.2010. (IKA) - Ovogodišnja proslavasvetkovine sv. Klementa muèenika, zaštitnika gradaMakarske i nekadašnje Makarske biskupije, koja se u gradupod Biokovom slavi od poèetka 18. st., tradicionalno jezapoèela trodnevicom u katedrali Sv. Marka. Prvog dana, 18.studenoga, misu je predvodio vikar u župi sv. Pavla nasplitskim Pujankama don Ante Prnjak. Kao i do sada,Makarani su poèetak trodnevnice vezali uz sjeæanje naVukovar, moleæi za sve branitelje i nevine žrtve, te paleæisvijeæe na središnjem gradskom trgu. Drugog dana misu jepredvodio župnik solinske župe sv. Kaja don StjepanLonèar, a slavlje je uzvelièao solinski župni zbor.Posljednjeg dana trodnevice misu je predvodio vikar umakarskoj župi sv. Marka don Ante Žderiæ. Prema stoljetnojtradiciji, dan prije središnjeg slavlja otvorena je raka sasveèevim moæima, èije su kljuèeve katedralnom župnikupredali èlanovi Župnoga pastoralnog vijeæa te predstavnicigradske vlasti na èelu s dogradonaèelnikom IvanomIvandom. Zazivi svecu zaštitniku i himna u njegovu èast kojisu pratili ceremoniju izlaganja sveèevih moæi, još jednom supodsjetili na povijesni trenutak dolaska relikvija u Makarsku,te izricanje višestoljetnih zavjeta nepoznatom rimskommuèeniku, kojeg su Makarani davne 1725. izabrali za svogsveca zaštitnika. Na samu svetkovinu, u nedjelju 21. studenoga, sveèanipontifikal i panegirik u makarskoj katedrali predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Misi jeprethodila procesija sa sveèevim moæima po Kaèiæevu trgu.Nadbiskup je svetkovinu sv. Klementa vezao uz posljednjunedjelju liturgijske godine koja se tradicionalno slavi kaoblagdan Krista Kralja. U tom kontekstu nadbiskup jeèašæenje svetaca i njihovo nasljedovanje ocijenio kao "našput prema Kristu i Kristov put prema nama". "U aktualnomtrenutku koji nam nudi kulturu smrti i beznaða, Krist je tajkoji nam daje nadu za ulazak u novu i bolju stvarnost. On jeza nas jedini Gospodar cjelokupne, ali i naše osobnepovijesti, a s tim priznanjem postajemo predstavnici Njegovakraljevstva u sadašnjosti. U molitvi koju nas je Isus nauèio,traženje dolaska Kraljevstva Božjeg moramo shvatiti kaootvorenost prema drugome. Dio tih dobara ne smijemotražiti samo za sebe, veæ se naše želje moraju ostvarivatipreko odnosa s bližnjima", rekao je nadbiskup, pozivajuæivjernike na nasljedovanje svetaca u hrabrom svjedoèenju zaistinu, pravednost, ljubav i mir. Proslavu svetkovinemakarskog sveca zaštitnika uzvelièao je katedralni mješovitizbor sv. Marka, a prema tradicionalnom liturgijskompravilniku, sveèana koncelebracija završila je izlaganjemmoæi sv. Klementa te pjevanjem himne njemu u èast.

Blagoslov slike Gospe od zdravlja u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 21.11.2010. (IKA) - U tijeku mise 21.studenoga u župi bl. Alojzija Stepinca u Slavonskom Brodužupnik Tomislav Æuriæ blagoslovio je repliku slike Gospe odzdravlja koju su postavili donedavno blagoslovljenog križaposveæenog hrvatskim muèenicima. Ljudi najèešæe iskazujesvoje molitve za potrebe zdravlja i doista smo potrebnimoliti za zdravlje duha duše i tijela. To je sveti pozivsvakoga od nas. Ova je slika u našu kapelu postavljena daljude mole za svoje zdravlje i za zdravlje ljudi u potrebi,istaknuo je župnik Æuriæ. U predveèerje blagdana župljani su do pola noæi u molitviprobdjeli uz Gospinu sliku.

.

Domovinske vijestiika

2124. studenog 2010. broj 47/2010

Rekordan broj novih ministranata u požeškoj župi sv.Leopolda MandiæaPožega, 21.11.2010. (IKA) - U požeškoj župnoj crkvi Sv.Leopolda Mandiæa na nedjelju Krista Kralja, 21. studenoga,u ministrantsku službu u tijeku euharistijskog slavljaprimljeno je 16 novih ministranata, uglavnom uèenika treæihrazreda osnovne škole. To je do sada najveæi brojnovoprimljenih ministranata od 1976. godine, od kada župapostoji. U župi inaèe ima èetrdesetak ministranata kojiredovno dolaze na misna slavlja po svome rasporedu tesubotom na susret ministranata. Župnik mons. VjekoslavMariæ zahvalio je roditeljima, prije svega majkama, a onda ibakama koje su s ljubavlju djecu koja su primljena uministrante slali u crkvu. Kazao je da od njih oèekuje dasvojoj djeci i dalje budu potpora. "Roditelji koji imaju dijetekod oltara mogu slobodno raèunati na Božju pomoæ iblagoslov. Svako dijete koje dolazi u crkvu da bi ministriraložrtva je za roditelje, žrtva za djecu, ali Krist je po žrtvisvijetu donio spasenje, tako æe po ovoj žrtvi doæi blagoslovza vaše obitelji", rekao je mons. Mariæ te ministrante pozvaoda nastoje da im duše budu bijele i èiste poput bijelih haljinakoje nose kao poslužitelji kod oltara. Na kraju misnog slavljaèlanovi križarskog društva bl. Alojzije Stepinac obnovili susvoja križarska obeæanja.

Cecilijanska veèer u ðakovaèkom BogoslovnomsjemeništuÐakovo, 22.11.2010. (IKA/TU) - Na spomendan sv.Cecilije, djevice i muèenice te zaštitnice crkvene glazbe, 22.studenoga u Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu održana jetradicionalna Cecilijanska veèer. Ovogodišnja proslava bilaje nešto drukèija od onih prijašnjih godina. Dogovoromsjemenišnih poglavara, dekana KBF-a u Ðakovu tezalaganjem maestra Vinka Sitariæa i maestra Ivana Andriæa,u sjemeništu su se okupila tri zbora: Mješoviti katedralnizbor, Mješoviti zbor studenata KBF-a te Zbor bogoslova.Središte dogaðanja bila je kapela Bogoslovnog sjemeništa,gdje su sva tri zbora pjevala sveèanu veèernju molitvu(vespere) u èast sv. Cecilije. Sveèanu veèernju s nekolikoprigodnih rijeèi predvodio je rektor Bogoslovnog sjemeništamons. mr. Josip Bernatoviæ, koji je uime cijele bogoslovskezajednice uputio srdaènu dobrodošlicu èlanovima sva trizbora te pozvao na daljnje njegovanje crkvenog pjevanja,istièuæi njegovu važnost u oblikovanju same liturgije. Nakon veèernje, u velikoj blagovaonici nastavljeno jeprigodno druženje uz veèeru te zajednièko pjevanje svimapoznatih domoljubnih i narodnih, napose slavonskihpjesama. U prigodnom govoru kod stola, mo Sitariæ uputioje èestitke i zahvalnost pojedinim osobama koje veæ dugi nizgodina pjevaju u Mješovitom katedralnom zboru, a mladegeneracije, napose studente, pozvao da i kroz daljnji životniput nastave njegovati crkvenu glazbu i suraðivati sa župnimzborovima, jer pjevanje je dar Božji koji treba biti nasluženje drugima. Prigodnu rijeè uputio je i dekan KBF-aprof. dr. Pero Araèiæ koji je izrazio veliku zahvalnostMješovitom studentskom zboru u oblikovanju razlièitihproslava i drugih dogaðaja koja se tijekom godine odvijajuna Fakultetu.

.

Posljednji ispraæaj benediktinke Bernarde SturneleUstrajno je molila, tiho radila i požrtvovno ugraðivala svojesnage i umijeæe u zajednicuZadar, 22.11.2010. (IKA) - Koludrica M. Bernarda (Pavica)Sturnela, najstarija redovnica u zajednici benediktinki sv.Marije u Zadru, okrijepljena sakramentima preminula je upetak 19. studenoga u 91. godini života i 69. godiniposveæenog života. Pokopana je u ponedjeljak 22. studenogana gradskom groblju u Zadru, a nakon ispraæaja misuzadušnicu u katedrali Sv. Stošije predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. Osvrnuvši se na životni put s. Bernarde, mons. Puljiæ upropovijedi je podsjetio kako je s 14 sestara, u ratnom vihoruprognanih Kristovih zaruènica, mogla izdržati jer jevjerovala da je Isus jedini put, istina i život. Zato je hrabrokroèila kroz nedaæe, osobito nakon 1946. g. kad je samostansv. Marije postao zgarište, a sestre našle sklonište usjemeništu 'Zmajeviæ'. S. Bernarda je poèela novicijatobredom u katedrali Sv. Stošije gdje je slavljena misazadušnica za pokoj njene duše. "M. Bernarda vjerno jeslijedila Krista zaruènika po Pravilu sv. Benedikta iprogramu koji je èvrsto postavila na poèetku redovnièkogživota. Marno je kuhala i brinula se o cvijeæu. Ustrajno jemolila, tiho radila i požrtvovno ugraðivala svoje snage iumijeæe u zajednicu. Molitvom je žarko pratila svog bratadon Šimu i ostale sveæenike svoje župe i cijele nadbiskupije.Od vremena do vremena pohaðala ju je bolest: rak 1966.,slomila je kralježnicu, operirala žuè. To spominjemo zbogvelikog svjedoèanstva: u bolnici i u kuæi bila je hrabra,duhovno jaka, sve je sa smiješkom podnosila. "Sve za Isusa,Isusa ljubim" to je bila njena molitva srca! Mlaðima je ususretima uvijek šapnula: "Gore srca, Isus te ljubi!" rekla jeopatica zadarskog samostana Anastazija Èizmin. Podsjetilaje na mišljenja nadbiskupa Pietra Munzanija, opaticeKarmele Hein i magistre Tereze Manzoni koji su hvalilidjevojku Pavicu Sturnelu kao poniznu, radišnu i milosrdnu.U svojoj rodnoj župi sv. Eufemije u Poljani Sutomišæicipripremala je djecu za prvu prièest. Pripremala je i slavlje zamladu misu svom bratu don Šimi Sturneli. Nakon pustoširata, 1946. je godina novog poèetka kad samostanskuzajednicu obogaæuju tri pripravnice: Pavica, Antonija iVesela. U to vrijeme koludricama je bila povjerena služba ukatedrali, bile su sakristanke, te je s. Bernarda s drugimsestrama èinila prvi poratni katedralni zbor. Brinule su okatedrali, biskupskom dvoru i uredima u službama kuhinje,pranja, glaèanja i cjelokupnog održavanja. "Premasvjedoèanstvu sestara s. Bernarda je bila hrabra i duhovnojaka. Sve probleme i nevolje života podnosila je sasmiješkom. Ništa je nije moglo omesti u ljubavi prema svomzaruèniku; nevolja, tjeskoba ni progonstvo; baš ništa je nijemoglo rastaviti od ljubavi Božje u Kristu. Neka je on uvedeu prostranstva nebeskog Jeruzalema i udijeli joj pokojvjeèni", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ. Na Nedjelju dobrog pastira 13. travnja 2008. g. s. Bernarda is. Placida Mustaæ (83) proslavile su 60. obljetnicu monaškogzavjetovanja sveèanim misnim slavljem u samostanskojcrkvi Sv. Marije u Zadru. "Zahvalna sam Bogu da me ljubi.Evo me, Bože moj! Tvoja sam, tu sam. Oèe, budi volja tvoja.Hvala ti na velikoj tvojoj ljubavi. Hvala ti i slava na svemuBože, uvijek zahvaljujem. Samo to mogu reæi i govorimsvaki dan", rekla je tada s. Bernarda èije je lice uvijek resioosmijeh i blagost. Slavljenicama je tada u zahvalnosti Boguza dijamantni jubilej èestitao i zadarski nadbiskup IvanPrenða rijeèima: "Slaba ljudska èestitka ne može ni naslutitišto je Otac uèinio u hramu Vašeg srca. Znamo sigurno, jer toi jubilej svjedoèi - ostale ste mu vjerne."

Domovinske vijesti ika

22 24. studenog 2010. broj 47/2010

Doprinos Petra Kanaveliæa hrvatskoj pasionskoj baštiniSplit, 22.11.2010. (IKA) - Knjiga dr. Hrvojke MihanoviæSalopek i dr. Vinicija B. Lupisa "Doprinos Petra Kanaveliæahrvatskoj pasionskoj baštini" u izdanju ogranka Maticehrvatske Split predstavljena je u ponedjeljak 22. studenoga uPinakoteci samostana Gospe od zdravlja u Splitu. O knjizi sugovorili dr. mons. Drago Šimundža i autori. Knjiga (304 str.)ima dva dijela, u prvome je niz struènih radova, a u drugomKanaveliæeva dramska epopeja "Muka i smrt Gospodinanašega Isusa Isukrsta".

Kaptol: Susret caritasovih volonteraKaptol, 22.11.2010. (IKA) - Susret volontera Caritasakaptolaèke župe sv. Petra i Pavla te župe Svih svetih izPožeških Sesveta održan je 22. studenoga u župnoj dvorani uKaptolu. Na susretu su župnici kaptolaèki preè. Nikola Jušiæi sesvetaèki o. Tomasz Cybula te volonteri Caritasa iznijelisvoja iskustva u radu. Voditeljica kaptolaèkog CaritasaManuela Èakaliæ predstavila je brojne aktivnosti u kojima nesudjeluju samo volonteri nego se rado prikljuèe i ostaližupljani. Posebno je to izraženo u akcijama peèenja kolaèakoje se organiziraju u korizmi te u studenome i prosincu. Užupi se organiziraju i radionice na kojima se izraðujuupotrebni i ukrasni predmeti, a koji se potom prodaju. Odprikupljenog novca kupuju se hrana i ostale potrepštine zanajsiromašnije župljane, a u dva navrata pomoglo se i teškobolesnima. Sesvetaèki župnik Cybula predstavio je rad njihova župnogCaritasa koji djeluje pet godina i koji je do sada imaonekoliko veæih akcija, meðu kojima je bila i jedna za pomoæteško oboljelom župljaninu. Volonteri obilaze i starije iusamljene župljane kojima nije potrebna neka materijalnapomoæ veæ više razgovor. Èlanovi oba Caritasa izrazili suzadovoljstvo susretom na kojem su iznesene mnoge idejekako poboljšati rad župnih Caritasa te pomoæi što veæembroju potrebitih.

Odabrano geslo SHKM u SiskuPrijedlozi za logo Susreta hrvatske katolièke mladeži moguse dostaviti na adresu Sisaèke biskupije do Božiæa ovegodine, a prijedlozi za himnu susreta do Uskrsa 2011. godineSisak, 23.11.2010. (IKA) - "U svjetlosti hodimo" (1 Iv 1,7)bit æe geslo Susreta hrvatske katolièke mladeži u Sisku 2012.godine, odluèili su èlanovi Organizacijskog odbora nasastanku pod predsjedanjem sisaèkog biskupa Vlade Košiæa23. studenoga u pastoralnom centru katedralne župeUzvišenja sv. Križa u Sisku. Biskup je obavijestio èlanoveOrganizacijskog odbora da je na posljednjem zasjedanjuHrvatske biskupske konferencije odluèeno da æe se Susrethrvatske katolièke mladeži u Sisku održati 5. i 6. svibnja2012. godine. Èlanovi Odbora složili su se da æe zaštitniznak biti Kvirinova svjetiljka iz 4. stoljeæa pronaðena uSisku u èijem se Gradskom muzeju èuva, te pozivajuzainteresirane da daju prijedlog za konaèni izgled loga.Ujedno su èlanovi Odbora otvorili i natjeèaj za pisanje iskladanje himne Susreta na temu gesla "U svjetlostihodimo". Prijedlozi za logo susreta mogu se dostaviti naadresu Sisaèke biskupije do Božiæa ove godine, a prijedloziza himnu Susreta do Uskrsa 2011. godine.

.

Zadar: Sveèana Veèernja uoèi blagdana sv. KrševanaZadar, 23.11.2010. (IKA) - Sveèanu Veèernju uoèi blagdanasv. Krševana, zaštitnika Zadra, u utorak 23. studenoga ukatedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. Vrli rimski èasnik, ali i vrlimuèenik Isusa iz Nazareta, Božji vitez - tako je nadbiskupopisao toga ranokršæanskog sveca koji je živio u drugojpolovici 3. stoljeæa. "Kao što su i drugi naši gradovi naJadranu pod zaštitom velikih muèenika iz prvih stoljeæaCrkve, tako se i Zadrani dièe svojim Krševanom. Bio jevojnik u vrijeme cara Dioklecijana koji nije volio kršæane.Dapaèe, progonio ih je", rekao je mons. Puljiæ, dodavši da jeKrševan kao hrabri i angažirani kršæanin javno, bez straha israma oèitovao svoj životni stav, prepoznatljiv po èvrstoj inepokolebljivoj vjeri u Isusa Krista, jedinog Otkupiteljaèovjeka. "Bio je prepoznatljiv po svojoj izrazito velikojljubavi prema svakom èovjeku te po poštovanju premaonima koji su obnašali vlast u narodu. Car nije vrednovaonjegovo poštovanje i vjeru u Krista. Dapaèe, nudio mu je daèasti carske kumire i ponudio mu je namjesništvo u rimskojpokrajini. No, trebalo se odreæi Isusa Krista. Krševan kaopravi Kristov vitez to nije mogao prihvatiti", rekao jenadbiskup, dodavši da je Krševan hrabrio i druge kršæaneprogonjene mlade Crkve u Rimu, da se ne daju zavesti i nekaustraju. Meðu njima je bila i sveta Stošija, mlada Rimljankakoja je prije njega bila zatoèena zbog svog uvjerenja iispovijedanja vjere u Isusa. Slijedilo je Krševanovoprogonstvo u Akvileju i muèenièka smrt odsijecanjem glave."Kršæanski vitezovi se nisu bojali takve smrti. Krševan je biopravi Kristov vitez. Ta rijeè sadrži u sebi puno pozitivnihkvaliteta i pravila ponašanja koja su se odnosila na èast,vjernost, èestitost, odvažnost, hrabrost. Sve te odlikeukljuèivale su i vjersku dimenziju. Zadaæa vitezova bila ještititi Crkvu, boriti se protiv izdaje, poštivati vjerskeslužbenike, otklanjati nepravdu od siromašnih, uvoditi ištititi mir u svom kraju te proliti krv za svoju braæu ako jepotrebno", rekao je mons. Puljiæ, dodavši da spominjuæiKrševana kao Kristova viteza osjeæamo da su Zadrani unjemu prepoznali te odlike pa su ga zato i uzeli za nebeskogzaštitnika svog grada. "Njegovi štovatelji su prihvaæalinjegove ideale i pokušali ih ostvariti u životu, kulturi,javnom i privatnom radu. Vjerovali su, kao što je vjerovao ijedan drugi Isusov vitez, apostol naroda, sveti Pavao, danismo bez nade", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši dakršæanski život, život vjere i nade, po Duhu Svetome prebivau nama. "A svi koje vodi Duh Božji, kaže Pavao, sinovi suBožji jer imaju stvarno sudioništvo u božanskoj naravi",rekao je nadbiskup, poželjevši da vjernike prati Pavlovasigurnost kako nas od ljubavi Božje neæe rastaviti niti sedambeznadnih stanja: nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad,golotinja, pogibao i maè. "Onda dodaje još deset viših,tajanstvenih, nadljudskih sila, koje su takoðer nemoænerastaviti nas od ljubavi Kristove: smrt i život, anðeli i vlasti,sadašnjost i buduænost, sile i dubina, visina niti koji drugistvor. Ništa, baš ništa nas ne može rastaviti od ljubavi Božjeu Kristu Isusu", zakljuèio je mons. Puljiæ, istaknuvši da nisv. Krševana kao Božjeg viteza ništa nije moglo rastaviti odKristove ljubavi.

Domovinske vijestiika

2324. studenog 2010. broj 47/2010

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorèeviæ u AdelaidiAdelaide, 20.11.2010. (IKA) - Završivši svoj posjetHrvatima Melbournea, biskup Antun Škvorèeviæ uputio se15. studenoga u grad Adelaide, gdje ga je doèekao voditeljHrvatskog katolièkog centra Gospe Velikog hrvatskogkrsnog zavjeta vlè. Luka Pranjiæ. On je upoznao biskupa shrvatskom zajednicom u Adelaidi koja okuplja više od 6000vjernika. S nekima od njih biskup se susreo sljedeæega dana,kad je u hrvatskoj kapeli slavio misu. Tom prigodom im jekazao da je znakovito što prvu misu u Adelaidi slavi u malojhrvatskoj kapeli Velikoga hrvatskog krsnog saveza iz kojeoni po molitvi crpe Božju snagu i pomoæ u izgradnji velikoghrvatskog vjernièkog srca u tom južnoaustralskom gradu. Uhomiliji je podsjetio na bogotražiteljsko hrvatskoraspoloženje koje spominje i veliki talijanski pjesnik DanteAllighieri u svojoj Božanstvenoj komediji te je poželioadelaidskim Hrvatima da ostanu ustrajni na tom duhovnomputu djedova i otaca, i u iseljeništvu budu ispunjeni onomistom duhovnom snagom od koje i danas živi najveæi brojHrvata u domovini. Na kraju mise biskup je posebnopozdravio nazoène podrijetlom iz požeškog kraja, koji su muveæ prvoga dana željeli iskazati svoju dobrodošlicu i pažnjute je spomenuo kako ništa nije sluèajno, pa ni èinjenica da jeslužio misu za pokojne iz obitelji Gelemanoviæ, koja potjeèeiz njegova rodnog Davora. Nakon mise biskup se zadržao svjernicima u razgovoru te doznao brojne pojedinosti onjihovu životu u Adelaidi i o njihovoj rodbini u domovini.Dobrodošlicu Slavonaca u Adelaidi biskup je zajedno s vlè.Lukom Pranjiæem i redovnicama KlanjateljicamaPredragocjene Krvi koje djeluju u tom gradu, mogao iskusitiu domu Ante i Jadranke Edliæ, podrijetlom iz Radovanaca užupi Velika nedaleko Požege. Biskup Škvorèeviæ posjetio je 17. studenoga klanjateljice unjihovu samostanu. Predstojnica s. Slavica Turèiæpredstavila mu je veoma korisnu zadaæu koju èetiri sestrevrše na socijalnom podruèju, brinuæi se s volonterima zabrojne starije Hrvate uz svesrdnu potporu australske države.Biskup je u samostanskoj kapeli Sv. Marije zajedno s vlè.Pranjiæem predvodio euharistijsko slavlje za Molitvenuzajednicu Predragocjene Krvi Isusove. U razgovoru nakonmise biskup je meðu ostalim spomenuo èlanovima molitveneskupine da su ga podsjetili na njegovu majku moliteljicu,koja bi - da je živa - upravo toga dana napunila devedesetgodina. Naveèer toga dana biskup je posjetio slavonskuobitelj Zlatka i Vesne Šariæ, podrijetlom iz Trenkova iMihaljevaca kod Požege, veoma zauzetu u Hrvatskomkatolièkom centru u Adelaidi. Biskup Škvorèeviæ je 18. i 19. studenoga u pratnji vlè.Pranjiæa kao prvi hrvatski biskup posjetio Hrvate u CooberPedyju, naselju u australskoj pustinji 850 kilometaraudaljenom od Adelaidea, gdje odavna rade u tamošnjimrudnicima dragog kamenja. U subotu 20. studenoga biskupaŠkvorèeviæa primio je adelaidski nadbiskup i predsjednikAustralske biskupske konferencije mons. Philip Willson,koji je u srdaènom i prijateljskom razgovoru potvrdio svojesimpatije i potporu prema hrvatskoj katolièkoj zajednici usvojoj nadbiskupiji, pohvalio vlè. Pranjiæa u njegovudjelovanju, zanimao se za život Crkve u Hrvatskoj, za radHBK, posebno za Požešku biskupiju. Nadbiskup Willsonpozvao je biskupa Škvorèeviæa zajedno s vlè. Pranjiæem naobjed. Toga dana, u predveèerje svetkovine Krista Kraljasvega stvorenog, biskup Škvorèeviæ predvodio je u crkvi Sv.Patrika euharistijsko slavlje za hrvatske katolike u Adelaidi.

Na poèetku slavlja vlè. Pranjiæ uputio je biskupudobrodošlicu i izrekao zahvalnost za posjet. Biskup je upozdravu istaknuo kako nas svetkovina Krista Kralja svegastvorenog snažno podsjeæa na cilj kojem treba prispjeti našljudski i svemirski hod te da u tom molitvenom susretu sHrvatima u Adelaidi želi posebno moliti da svi od našegaroda, u domovini i iseljeništvu, budu ispunjeni nadom vjeènedomovine i hrabro vjernièki izgraðuju ovaj svijet, svjesni daim je konaèni cilj na nebu. U homiliji biskup je zajedno svjernicima promišljao o sasvim konkretnim pitanjima kojamuèe svako hrvatsko srce, posebno o dogaðanjima udomovini koja stvaraju zabunu o istinskom stanju slobodne ineovisne Republike Hrvatske te ih potaknuo da dubokovjeruju kako æe vrijednosni sustav kojeg i danas živi tzv.mali èovjek u Hrvatskoj biti zalog daljnjih hrvatskihpobjeda, ukoliko ostanemo vjerni Bogu, vjerujemo dobru isložno suraðujemo. Potaknuo je adelaidske vjernike naponos zbog bogate duhovne baštine iz koje su izrasli iohrabrio ih da se u slozi i zajedništvu i dalje u njojprepoznaju i izgraðuju. Pri svršetku slavlja biskup jeadelaidske Hrvate povjerio zagovoru Isusove Majke a potomzahvalio vlè. Pranjiæu i redovnicama za sve njihove napore usluženju hrvatskom èovjeku kao i svim suradnicima kojipromièu hrvatsko dobro u iseljeništvu. Nakon mise biskup jejoš imao prigodu susresti se s pojedinim vjernicima, primitinjihove izraze pažnje i zahvalnosti za posjet. U veèernjimsatima otputovao je iz Adelaidea u Perth.

Dokument o prijenosu liturgijskih slavljaRijeè je o temeljnim odredbama Biskupske konferencije BiHza televizijski, radijski i internetski prijenos liturgijskihslavljaSarajevo, 20.11.2010. (IKA/KTA) - Biskupska konferencijaBosne i Hercegovine u listopadu 2010. objavila je dokument"Liturgijska slavlja u izravnim prijenosima" koji je najveæimdijelom prilagoðeni dokument Hrvatske biskupskekonferencije "Prijenos liturgijskih slavlja". Rijeè je otemeljnim odredbama BK BiH za televizijski, radijski iinternetski prijenos liturgijskih slavlja. Tekst je prilagodioèlan Vijeæa za sredstva društvenog priopæivanja BK BiH dr.Ivo Balukèiæ, a usvojili su ga biskupi BK BiH na svom 49.redovitom zasjedanju od 12. do 14. srpnja 2010. u BanjojLuci. Osim uvoda, u dokumentu se u dvadeset toèaka nalazesljedeæa poglavlja: teološke odrednice kršæanske liturgije,planiranje prijenosa, mistagoško redateljstvo, pastoralna skrbza ispravno služenje medijima u liturgijskim slavljima izavršne odredbe.Predsjednik BK BiH banjoluèki biskup dr. Franjo Komaricau predgovoru podsjeæa na neke najvažnije naglaske izcrkvenih dokumenata u vezi s prijenosima liturgijskihslavlja. "Prije 36 godina (1974.) poèelo je izravnoprenošenje papine mise polnoæke iz bazilike Sv. Petra uRimu i otada je to jedan od najgledanijih TV programareligijskog sadržaja na cijelom svijetu. Svima koji se trudeoko kvalitetnog TV ili radijskog prijenosa takvog ili sliènihsadržaja treba odati veliko priznanje, jer su takvi prijenosiizvrsno pomagalo za naviještanje Božje rijeèi, odnosnopoklada kršæanske vjere. Ako se povezanost božanskeobjave i suvremenih sredstava javnog komuniciranja (TV,radio, internet) ostvaruje u poštovanju istine biblijskog isakramentalnog sadržaja i u korektnoj uporabi tehnièkihsredstava – zacijelo æe donijeti obilan, dragocjen duhovni

Crkva u Hrvata ika

24 24. studenog 2010. broj 47/2010

plod", napisao je biskup Komarica. Nadalje istièe da sukatolièki laici i druge osobe, koje su kao suvremeni apostolizaposlene – u apostolatu sredstava javnog komuniciranja ilipak u svjetovnim medijima u BiH, pozvani na izuzetnodragocjenu zadaæu, koja kod njih pretpostavlja i velikukompetentnost i istinski duh vjere, odnosno poznavanje ipoštovanje konkretnih izražaja vjere Katolièke Crkve.U dokumentu se, izmeðu ostalog, istièe da se televizijski iradijski prijenosi liturgijskih slavlja, zbog otajstvene isimbolièko-komunikacijske naravi liturgije, izdvajaju izdrugih emisija i prijenosa ne samo po religijskom sadržaju,nego ponajprije po posebnom komunikacijskom obliku jer jeliturgija veæ u samoj sebi komunikacijski èin. Istaknuta jepotreba teološke i liturgijske formacije svih odgovornih zatelevizijski i radijski prijenos liturgijskih slavlja, pri èemu immože pomoæi taj dokument BK BiH.Dokument se može nabaviti u nad/biskupskim ordinarijatimau Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu te u sjedištu BK BiH.

U Hamiltonu proslavljena obljetnica blagoslova crkveHamilton, 20.11.2010. (IKA) – Misom zahvalnicom usubotu 20. studenoga u hrvatskoj crkvi Sv. Križa uHamiltonu proslavljena je obljetnica blagoslova crkve. Misuje predvodio fra Marko Puljiæ, franjevac iz Norvala i novivoditelj tamošnjeg Franjevaèkog središta, a koncelebrirali sumons. Vladimir Živèiæ, župnik kanadske župe sv. Josipa unedalekom Grimsbyu, vlè. Josip Priselac, novi župni vikar užupi Hrvatskih muèenika u Mississaugi, te domaæi župnikMarijan Mihokoviæ. Predsjedatelj slavlja u propovijedi jepovezao proslavu posvete crkve (prva blagoslovljena 29.studenoga 1959., a sadašnja 10 godina kasnije 14. rujna1969.) sa svetkovinom Krista Kralja sutradan, i na krajudodao kratki sažetak na engleskom jeziku. Crkvu je uredila župna suradnica Ana Juraj, pjevao je župnizbor u službenim odorama pod ravnanjem AndrejeMahovlich-Raèki, a uoèljivi su bili mladi župne folklorneskupine Hrvatsko selo i odrasla tamburaška skupina Zlatnipajdaši u narodnim nošnjama te poèasna garda Kolumbovihvitezova pod vodstvom velikog viteza Mirka Sigetija ikomandira Drage Povrženiæa.Slavlje je nastavljeno u velikoj župnoj dvorani banketom nakojem su meðu poèasnim gostima prvi puta bili novihamiltonski biskup, ustolièen prije deset dana, mons.Douglas Crosby i novoizabrani hamiltonski gradonaèelnikhrvatskog porijekla Bob Bratina. Program su vodili mladižupljani Natasha Grubišiæ i Ivan Lukšiæ. Nakon himni dvijudomovina i kratke šutnje za poginule, a najmlaði izHrvatskog sela pod vodstvom uèiteljice Lori Protulipaczaplesali su i otpjevali više pjesama i predali cvijeæedobrodošlice biskupu. Slijedio je kratki kulturno-zabavni program. Buduæigradonaèelnik zahvalio se na pozivu i objasnio svojehrvatsko porijeklo iz karlovaèkog kraja te s ponosomistaknuo da govori i još bolje razumije hrvatski. Pohvalio seda æe biti gradonaèelnik najveæega hrvatskog grada izvanHrvatske. Izrazio je nadu da æe biti èešæi gost pod timkrovom. Program je nastavio župni zbor s dvije pjesme,zatim je uèenica Hrvatske škole recitirala pjesmu, da bi nakraju nastupili Zlatni pajdaši spletom hrvatskih pjesama uztamburice. Biskup je zahvalio i osobito pohvalio nazoènostsvih dobi – od male djece do odraslih. Potaknuo jenjegovanje vlastitog kulturnog naslijeða. Obeæao je ponovniskori dolazak u hrvatsku zajednicu. Proslava je u dvoraninastavljena glazbom mladog sastava Oluja.

Crkva u Hrvataika

2524. studenog 2010. broj 47/2010

Inozemne vijesti

Kapucini raspravljali o problemima selilaca u EuropiKrakov, 13.11.2010. (IKA) - U Centru Božanskog milosrðau Krakovu u Poljskoj od 8. do 13. studenoga održan jesastanak predstavnika europskih kapucinskih provincija nakojemu se raspravljalo o problematici selilaca u Europi.Susret je organiziralo Povjerenstvo za mir, pravdu iekologiju pri Generalnoj kuriji Kapucinskog reda u Rimu.Osim 35 predstavnika iz Europe, na skupu su sudjelovali igeneralni ministar Kapucinskog reda fra Mauro Jöhri ièetvorica njegovih savjetnika iz Rima, dok je Hrvatskukapucinsku provinciju predstavljao fra Mirko Kemiveš izVaraždina. Održana su predavanja i raspravljalo se uskupinama o nizu tema. O biblijskim temeljima odnosa prema strancima izlagao jefra Bernd Beermann, OFMCap, iz Rima, sa stanjem u Europis obzirom na selioce i sociološke posljedice upoznao je dr.Andrej Chlodubski iz Gdanjska. O temi "Stranac u Bibliji"govorio je fra Gianfranco Berbenni, OFMCap., iz Milana,dok je o selilaštvu u franjevaèkoj tradiciji izlagao fra NiklasKuster, OFMCap., iz Švicarske. O ekleziološkim temeljimarada sa seliocima govorio je Jose da Silva iz Francuske, opravnom položaju selilaca u Europi Stefan Kessler izBruxellesa, dok je o pastoralnom pristupu radu sa seliocimaizlagao Detlef Schneider iz njemaèkog Stengela. Sudionici skupa suglasili su se da je problem selilaca udanašnjem vremenu ozbiljan problem i izazov za Crkvu uEuropi jer se raèuna da samo u zemljama Europske unije imaizmeðu 1.900.000 i 3.800.000 selilaca od kojih 239.000svake godine traži azil u nekoj od navedenih zemalja. "Izdalibismo Gospodina Isusa, ako ne bismo odmah i djelotvorno –na kršæanski naèin odgovorili na potrebe ove naše braæe isestara, jer æemo na Posljednjem sudu svi slušati Isusoverijeèi: 'Bio sam stranac i primiste me'", istaknuo je uobraæanju skupu generalni ministar Kapucinskog reda fraMauro Jöhri, u želji da na taj naèin potakne svojuredovnièku subraæu na još veæu osjetljivost za problemeselilaca.

Zatvorena benediktinska opatija WeingartenRazlog zatvaranja je veliki manjak novih duhovnih zvanjaBerlin, 16.11.2010. (IKA/KTA) - Benediktinska opatijaWeingarten na Martinsbergu u njemaèkoj pokrajini Baden-Württemberg, biskupija Rottenburg-Stuttgart 16. listopadazatvorena je nakon gotovo tisuæu godina djelovanja. Opatijaje utemeljena godine 1056., a znala je okupljati i do 160benediktinaca, da bi se posljednjih godina broj redovnikasveo na svega samo èetiri od kojih je najstariji imao 98godina. Opatija ima baroknu baziliku, a bila je poznata i pogodišnjem hodoèašæu Presvetoj Krvi. Razlog zatvaranja jeveliki manjak novih duhovnih zvanja. Biskup Gebhard Fürstizrazio je svoje duboko žaljenje zbog zatvaranja, apokušavao je zajedno s redovnicima pronaæi naèine zaopstanak opatije. To je inaèe prva benediktinska opatija uNjemaèkoj koja je bila prisiljena zatvoriti svoja vrata.

.

Vatikan: Povezivanje on-line usluga na novom portaluVatikanska televizija prenosit æe Papina putovanja i opæeaudijencije u HD formatuVatikan, 17.11.2010. (IKA) - Razlièite vatikanske on-lineusluge na informativnom podruèju - bilten, radio, televizija ipoluslužbeni dnevnik Osservatore Romano - bit æeobjedinjene na jednom portalu, najavio je predsjednikPapinskoga vijeæa nadbiskup Claudio Maria Celli, nakonferenciji za novinare. Portal je u razvoju i još mu se tražiime, zasad je favorit "Vatican news".Predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. FedericoLombardi novinarima je, pak, predstavio nova reportažnakola vatikanske televizije (CTV) u kojima je tehnika upotpunosti prebaèena na HD (visoku rezoluciju), u kojoj æese ubuduæe prenositi Papina putovanja i opæe audijencije.Vozilo je takoðer prilagoðeno za trodimenzionalnuteleviziju. Lombardi, koji je ujedno direktor CTV-a, takoðerje najavio da æe ubuduæe Vatikanska televizija u Rimu iokolici izravno emitirati svoj program. Dosad je CTV naimefilmskim materijalom opsluživao druge televizijskeprograme, buduæi da ne raspolaže vlastitom frekvencijom.Nova tehnièka oprema ukupno je koštala 4,5 milijuna eura,od kojih je oko 900.000 eura preuzeo japanski Sony. Projektsu financirali vlastitim sredstvima te pomoæu zakladeKolumbovih vitezova, izjavio je Lombardi. Kao još jednu novost nadbiskup Celli najavio je redizajnstranice "Pope 2 you" na internetskom servisu "YouTube".

Izabran novi predsjednik Amerièke katolièke BKNadbiskup New Yorka Timothy DolanWashington, 17.11.2010. (IKA) – Na opæem zasjedanjuAmerièke katolièke biskupske konferencije, koje se održavau Baltimoreu, za novog predsjednika te BK izabran jenjujorški nadbiskup Timothy Dolan (60). Nadbiskup Dolanza sveæenika je zareðen godine 1976. Godine 2001.imenovan je pomoænim biskupom u biskupiji St. Louis, agodinu dana kasnije nadbiskupom Nadbiskupije Milwaukee.Nadbiskupom New Yorka, druge po velièini amerièkenadbiskupije, koja okuplja oko 2 i pol milijuna katolika,imenovan je u veljaèi 2009. godine. Predsjednik jeAmerièkoga Caritasa (Catholic Relief Service). Sveta Stolicaimenovala ga je apostolskim vizitatorom za katolièkasjemeništa u sklopu apostolske vizitacije irskih biskupija,sjemeništa i redovnièkih zavoda.

Više od treæine stanovnika Jeruzalema su muslimaniJeruzalem, 17.11.2010. (IKA) - Više od treæine stanovnikaJeruzalema su muslimani, objavio je dnevnik "JerusalemPost" 16. studenoga, pozivajuæi se na podatke Središnjegastatistièkoga ureda. Oni, naime pokazuju da u Svetom graduživi oko 264.000 muslimana, što je 20 posto od oko 1,3milijuna muslimana koji žive u Izraelu. Od ukupno 34,2posto muslimana u Jeruzalemu najviše njih živi u Rahatu najugu grada, njih 51.600. Od 72.000 stanovnika Nazareta49.600 je muslimana. Stopa nataliteta muslimana u Izraelutrenutaèno je s 3,7 djeteta po ženi više nego u Siriji,Libanonu i Egiptu. Devet posto muslimana koji žive uIzraelu smatra se "vrlo religioznima", 51 posto njih"religioznima", a 10 posto njih nije religiozno. Udiomuslimanskih studenata na izraelskim sveuèilištima porastaoje s 3,1 posto godine 1989. na sadašnjih 6,5 posto.

Inozemne vijesti ika

26 24. studenog 2010. broj 47/2010

U Kini tiskano 80 milijuna "legalnih" BiblijaNakladnièki uspjeh s dozvolom državnih vlastiPeking, 17.11.2010. (IKA) - U Kini je u posljednja dvadesetljeæa s dozvolom državnih vlasti tiskano 80 milijunaBiblija, izvijestila je agencija "AsiaNews" 15. studenoga,pozivajuæi se na podatke izdavaèke kuæe "Amity Printing",nakladnika koji jedini u Kini posjeduje izdavaèka prava zaBibliju. Time æe svaka èetvrta tiskana Biblija nositi oznaku"Made in China", izjavio je generalni tajnik Vijeæapatriotskih protestantskih Crkava u Kini Xu Xiaohong,dodajuæi kako još uvijek mnogi kršæani u Kini ne posjedujusvoj primjerak Biblije.

Papa o ekumenskom dijaloguJedinstvo kršæana èini Bog a ne vještina pregovaranja ilikompromisiVatikan, 18.11.2010. (IKA) - Ekumenski je dijalog upedeset godina prevalio dug put, ali treba, poglavito naZapadu, steæi novi polet, ne zaboravljajuæi da jedinstvokršæana èini Bog a ne vještina pregovaranja ili kompromisi,rekao je papa Benedikt XVI. sudionicima plenarne skupštinePapinskog vijeæa za promicanje jedinstva kršæana, koje je18. studenoga primio u audijenciju.Osvrnuvši se na obilježavanje pedesete obljetnice togaPapinskog vijeæa, Benedikt XVI. izmeðu ostalog je kao plodekumenskog dijaloga istaknuo bolje poznavanje i uzajamnopoštovanje izmeðu Crkvi i crkvenih zajednica, nadilaženjepovijesnih predrasuda kao i napredak teološkog dijaloga terazlièite oblike plodne suradnje, primjerice u obrani života,oèuvanju okoliša i naroèito ekumenskih prijevoda Svetogapisma. Govoreæi pak o današnjem ekumenskom dijalogu,spomenuo je projekt za provjeru postignutih rezultata napodruèju teološkog dijaloga od II. vatikanskog koncila dodanas s glavnim crkvenim zajednicama, istièuæi glavnuodrednicu "na putu prema jedinstvu". Neki danas misle da jeekumenski pokret posustao, naroèito na Zapadu, te da jenužno oživjeti ekumenski interes i da dijalog ima bitiuèinkovitiji. Osim toga, pojavili su se do sada nepoznatiizazovi, poput novih antropoloških i etièkih tumaèenja,ekumenskih stajališta novih naraštaja, te naknadno cjepkanjeekumenskog scenarija. Bitno je shvatiti sve te promjene,upozorio je Papa, a potom se osvrnuo na dijalog spravoslavnima i drevnim Istoènim Crkvama.S pravoslavnima se raspravlja o "ulozi Rimskoga biskupa uzajedništvu Crkve", a s Istoènim Crkvama o "oèuvanjudragocjene zajednièke baštine, unatoè stoljetnimnesporazumima i odvojenostima". Odluèno valja iæi timputom, ali pod uvjetom da se ne misli da je dovoljna"vještina pregovaranja ili veæa sposobnost iznalaženjakompromisa". Ekumensko djelovanje ima biti dvojako, sjedne strane uvjereno, strastveno i uporno traženje jedinstvau istini, da se otkriju uzori jedinstva, uklone opreke i tamnestrane u svrhu postizanja jedinstva, i sve to u nužnomteološkom dijalogu, u molitvi i pokori, u onome duhovneekumenizmu koji je žila kucavica cijelog ekumenskogpokreta: jedinstvo kršæana jest i ostaje molitva, ono je umolitvi, ustvrdio je Papa. Uostalom, zakljuèio je BenediktXVI., nikada se ne smije zaboraviti ni jednostavna èinjenica:Jedinstvo ne èinimo mi, èini ga Bog, ono dolazi odozgor, izjedinstva Oca sa Sinom i Duhom Svetim, sudjelovanje jedakle u božanskom jedinstvu. No, ta èinjenica ne smijeumanjiti naše napore. I na ekumenskom putu u konaènici jerijeè o tome da Bogu damo njegovo a da mi ozbiljno,ustrajno i neumorno otkrivamo svoju zadaæu, vodeæi raèunao tome da ona podrazumijeva djelovanje i patnju,poduzetnost i strpljivost, umor i radost, poruèio je Papa.

Omoguæite svima pristup zdravstvenoj skrbiPapina poruka sudionicima XXV. meðunarodne konferencijePapinskog vijeæa za dušobrižništvo zdravstvaVatikan, 19.11.2010. (IKA) - Svijet zdravlja ne možeizbjeæi moralna pravila koja ga imaju voditi da ne bi postaonehuman – snažan je apel pape Benedikta XVI. sadržan uporuci sudionicima XXV. meðunarodne konferencijePapinskog vijeæa za dušobrižništvo zdravstva koja jezapoèela 18. studenoga u Vatikanu. Dvodnevni skup ima zatemu "Za pravednu i humanu skrb o zdravlju, u svjetluenciklike 'Caritas in veritate'". U poruci, koju je proèitaoPapin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, Sveti Otactraži od vlada i meðunarodnih ustanova da omoguæe pristupzdravstvenoj skrbi svima, a posebno najpotrebitijima.Potrebno je s više zalaganja djelovati na svim razinama,kako bi pravo na zdravlje postalo stvarno, zatražio je Papa uporuci u kojoj sve ljude dobre volje ohrabruje dazdravstvenim sustavima daju uistinu humani izgled, aprenosi Radio Vatikan. Napomenuvši nadalje da zdravstvenapravednost ima biti meðu prioritetima svih vlada, Papa jeobjasnio da je i na podruèju zdravlja važno uspostavitiistinsku ujednaèenu pravednost koja na temelju objektivnihpotreba svima jamèi odgovarajuæu skrb. Služenje bolesnimai onima koji trpe sastavni je dio kršæanskog poslanja, istièeSveti Otac te napominje da se pravednost promièe onda kadase prihvaæa život drugoga, i kada se preuzme odgovornost zanjega, te odgovori na njegova oèekivanja, jer se u njemu vidilice samoga Božjeg Sina. Papa je nadalje upozorio na moguæe pretvaranje zdravlja ufarmakološki, medicinski i kirurški konsumizam, koje takopostaje gotovo kult za tijelo, dok milijuni ljudi i dalje imajuproblema u pristupu najosnovnijim potrebama za život inužno potrebnim lijekovima. Primijetivši da osim pozitivnihi ohrabrujuæih rezultata ima takoðer mišljenja i smjerovamisli koji vrijeðaju ljudsko dostojanstvo, Sveti Otac posebnospominje tehnike umjetne prokreacije koje dovode douništavanja embrija i legalizirane eutanazije. Papa osim togaupozorava da zaštitu života od njegova zaèeæa do naravnogsvršetka, kao i poštovanje dostojanstva svakog ljudskog biæavalja podupirati kada se ide i protiv struje. Temeljne etièkevrednote zajednièka su baština opæe æudorednosti i temeljdemokratskog suživota, istaknuo je Papa.Upravivši potom svoje misli bolesnicima, Papa im je izraziosvoju blizinu te ih potaknuo da svoju bolest žive kao prigodumilosti da bi duhovno rasli i sudjelovali u Kristovu trpljenjuza dobro svijeta. Papa je na kraju pozvao na dubokoobraæenje unutarnjeg pogleda na svijet. Samo ako se svijetgleda Stvoriteljevim pogledom, koji je pogled ljubavi,èovjeèanstvo æe nauèiti živjeti na zemlji u miru ipravednosti, poruèio je Sveti Otac.

Papa æe 2011. posjetiti NjemaèkuBonn, 19.11.2010. (IKA) – Papa Benedikt XVI. posjetit æe2011. godine Njemaèku, objavila je 19. studenoga Njemaèkabiskupska konferencija, najavljujuæi da æe pohod bitinajvjerojatnije u rujnu. Sveti Otac bi tom prigodom posjetionadbiskupije Berlin i Freiburg, te biskupiju Erfurt. Za iduæu godinu odreðeni su datumi Papina posjetaRepublici Hrvatskoj (4. i 5. lipnja), i Španjolskoj u povoduSvjetskoga dana mladih od 16. do 21. kolovoza.

.

Inozemne vijestiika

2724. studenog 2010. broj 47/2010

Sveèanost proglašenja novih kardinalaS nova 24 kardinala Kardinalski zbor ima 203 èlana, odkojih 121 ima pravo glasaVatikan, 20.11.2010. (IKA) - Papa Benedikt XVI. je 20.studenog u bazilici Sv. Petra predsjedao redovitom javnomkonzistoriju za proglašenje novih kardinala. S nova 24kardinala Kardinalski zbor ima 203 èlana, od koji 121 imapravo glasa. Papa je nove kardinale podsjetio da njihovpoložaj "posebnih i dragocjenih suradnika" Petrovanasljednika nije kruna "vlastite ambicije" nego èinponiznosti i služenja Kristu i Crkvi.Notama skladbe "Ti si Petar" srebrne su trube pratile ulazakBenedikta XVI. u baziliku Svetoga Petra, gdje su ga u dvapolukruga oko glavnoga oltara èekali novoimenovanikardinali. Papu je uime svih pozdravio i zahvalio nakardinalskoj èasti novi kardinal Angelo Amato. Meðunovoimenovanim kardinalima s pravom glasa osam jeTalijana, po jedan iz Švicarske, Njemaèke i Poljske, dvojicaiz Sjedinjenih Amerièkih Država, dvojica iz Južne Amerike,te èetvorica iz Afrike i jedan iz Azije, a ostalinovoimenovani kardinali, dva Talijana, jedan Nijemac ijedan Španjolac nemaju pravo birati papu. Obraæajuæi se novoimenovanim kardinalima, Sveti Otacrekao je da ih s Papom veže "posebno zajedništvo i ljubav".Kardinalska je èast znak Kristove pastirske brižljivosti injegove žrtve na križu. Osvrnuvši se na proèitani ulomak izEvanðelja u kojem Isus uèenicima pojašnjava smisaoprvenstva prema naumu Božjem, Papa je ustvrdio da jesvaka crkvena služba odgovor na Božji poziv. Ona nikadanije plod osobnoga plana ili neke osobne ambicije, nego jeuoblièavanje vlastite volje prema volji Nebeskog Oca, pouzoru na Krista u Getsemanskom vrtu. Nitko nije gospodar uCrkvi, svi su pozvani, poslanici, zamilovani i voðenibožanskom milošæu, istaknuo je Benedikt XVI.Komentirajuæi raspravu izmeðu apostola Jakova i Ivana oprvenstvu te zgražanje drugih apostola, rekao je da im Isusodgovara kako je pred Bogom prvi i velik onaj koji se neravna prema svjetovnoj logici, nego prema Božjoj koju jeKrist posvjedoèio. Mjerilo velièine i prvenstva u Božjimoèima nije vlast, nego služenje; služenje je temeljni zakonuèenika i kršæanske zajednice, ono nam omoguæujeproniknuti Božje gospodstvo. To upozorenje vrijedi zaapostole, èitavu Crkvu i naroèito za one koji su pozvanivoditi puk Božji. To nije logika svjetovne vlasti i moæi, negologika prigibanja da se peru noge, logika služenja; logikakriža je u temelju svakoga vršenja autoriteta, ustvrdio jeBenedikt XVI. Govoreæi, pak, o poslanju na koje Bog poziva nove kardinalei osposobljava ih za još veæu odgovornost, rekao je da onozahtijeva još èvršæu volju da se prihvati stil Sina Božjega,koji je sišao meðu nas "kao onaj koji služi". Rijeè je o tomeda ga se nasljeduje u njegovu darivanju svojoj zaruèniciCrkvi ponizne i posvemašnje ljubavi na križu; Nebeski jeOtac dopustio da upravo na tome drvu Križa umre sjeme,koje je bacio u polje svijeta, da postane zreli plod. Za to jepotrebna duboka i èvrsta ukorijenjenost u Kristu, zakljuèio jeSveti Otac, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.

.

Papa slavio sveèanu misu s novim kardinalimaVatikan, 21.11.2010. (IKA) - Nakon što se u petak 19.studenoga sastao s oko 150 kardinala s kojima je razmotriotrenutaèno stanje i problematiku u Crkvi, a sutradanpodijelio novim kardinalima purpurne birete, papa BenediktXVI. u nedjelju 21. studenoga završio je treæi javnikonzistorij svog pontifikata sveèanom koncelebriranommisom s novoimenovanim kardinalima i podijelio imkardinalski prsten - znak povezanosti s Petrovimnasljednikom. Papa je istaknuo kako je meðu njima potrebnojedinstvo i sloga, jer "nas ne ujedinjuje neka ideja, nistrategija, veæ Kristova ljubav i Kristov Duh Sveti. Svizajedno pod vodstvom Petrova nasljednika moramo ostati uKristovu gospodstvu, misleæi i radeæi po Kristovoj logici, štonije uvijek lako", rekao je Papa i podsjetio kardinale kako jeu njihovoj nadležnosti teška služba, jer se ne poklapa snaèinom mišljenja ljudi, s naravnom logikom, koja jeuostalom uvijek prisutna i u njihovoj naravi. Glavni zadatakPape, kardinala, biskupa i sveæenika je služenje vjeri, štoznaèi vjerovati da je Isus Bog, da je Kralj, jer je došao doskrajnosti. Kardinalski zbor sada ima 203 kardinala, od kojih121 ima pravo glasa. Papa ih je upozorio da budu ponizni, dase "ne osjeæaju moænicima", jer "primat u Crkvi nije uvelièini nego u služenju".

Papa novim kardinalima: Uporno gledajte KristaVatikan, 22.11.2010. (IKA) - Kardinali su pozvani raditizajedno za jedinstvo i svetost Božjega puka, istaknuo je papaBenedikt XVI. govoreæi novoimenovanim kardinalima kojeje s njihovom rodbinom 22. studenoga prije podne primio uaudijenciju u Dvorani Pavao VI. Pozvao ih da nastave svojeduhovno i apostolsko poslanje te da budu "pozorni slušatelji"raznolikih glasova u Crkvi. Budite svjedoci evanðelja dasvijetu pružite nadu koja mu je potrebna i pridonesetepromidžbi mira i bratstva, rekao je Sveti Otac novimkardinalima, pozdravljajuæi njih i njihovu rodbinu. Govoreæina francuskom, pozvao je vjernike da mole za novekardinale "da se u zajedništvu s Petrovim nasljednikomuèinkovito zauzimaju za jedinstvo i svetost èitavog Božjegpuka". Govoreæi pak o imenovanju novih kardinala, rekao jeda obred "usmjerava pogled na dimenzije opæe Crkve". Tosu bili trenuci žarke molitve i dubokog zajedništva, kojedanas želimo nastaviti zahvaljujuæi Gospodinu, jer nam jeudijelio radost da ispišemo novu stranicu u povijesti Crkve",ustvrdio je Benedikt XVI.Papa je rekao da se pouzdaje u molitvu i dragocjenu pomoænovih kardinala, pozvanih "na èvrsto zajedništvo" s Papom ivjerno služenje Crkvi. Vaša se služba obogaæuje dodatnimnaporom u potpori Petrovu nasljedniku, u njegovoj opæojslužbi Crkvi. Uporno gledajte Krista, iz Njega crpite svakumilost i duhovnu utjehu po uzoru na svete kardinale,neustrašive služitelje Crkve koji su vjekovima herojskimvježbanjem kreposti i odvažnom vjernošæu evanðelju slaviliBoga, potaknuo je Sveti Otac. Pozdravljajuæi na engleskomejeziku, ponovio je da su novi kardinali pozvani u Rimskojkuriji i u raznim biskupijama na poseban naèin dijeliti "skrbza opæu Crkvu". Na talijanskome jeziku rekao je da Crkva uItaliji "dolazi obogatiti Kardinalski zbor dodatnompastoralnom mudrošæu i apostolskim zanosom". Naposljetkuje, kako prenosi Radio Vatikan, na nove kardinale zazvao"majèinsku zaštitu Djevice Marije, Majke Crkve te svetemuèenice Cecilije, èiji se liturgijski spomen toga dana slaviou Crkvi. Neka zaštitnica glazbe i dobrog pjevanja prati ipodupire vaše napore da u Crkvi budete pozorni slušateljiraznolikih glasova za èvrstije jedinstvo srdaca, zakljuèio jeBenedikt XVI.

Inozemne vijesti ika

28 24. studenog 2010. broj 47/2010

"Religija i društvo danas: kršæanski i muslimanskiizgledi"Sveta Stolica i Iran dijele jednaka stajališta što se tièe javnei društvene uloge religije, zakljuèak je sedmog Bilatelarnograzgovora koji su organizirali Papinsko vijeæe zameðureligijski dijalog i Centar za meðureligijski dijalogOrganizacije za islamsku kulturu i odnose iz TeheranaVatikan, 22.11.2010. (IKA) - Sveta Stolica i Iran dijelejednaka stajališta što se tièe javne i društvene uloge religije -zakljuèak je to sedmog Bilatelarnog razgovora koji suorganizirali Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog iCentar za meðureligijski dijalog Organizacije za islamskukulturu i odnose iz Teherana. Na susretu, održanom prošlogatjedna, pod naslovom "Religija i društvo danas: kršæanski imuslimanski izgledi", sudjelovalo je vatikansko izaslanstvo,koje je predvodio kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednikPapinskog vijeæa za meðureligijski dijalog. Po povratku iz Teherana, kardinal Tauran u razgovoru zaRadio Vatikan istaknuo je da je njegov posjet Iranu bioobilježen željom za akademskom suradnjom, uz razmjenuprofesora te, istodobno, za produbljivanjem suradnje èineæiju konkretnijom. Govoreæi pak o temama o kojima serazgovaralo na sastanku, kardinal je posebno istaknuovjersku slobodu, pri èemu je vatikansko izaslanstvo izrazilosvoje stajalište. Potrebno je sa slobode bogoštovlja prijeæi naslobodu vjere, odnosno na moguænost koju valja priznativjernicima razlièitih religija da sudjeluju u javnoj raspravi,istaknuo je kardinal te dodao da se govorilo i omeðureligijskom dijalogu koji se ima nastaviti, kao i o stanjuu svijetu. Na novinarov upit kako je iranski predsjednik primio pismopape Benedikta XVI., kardinal je napomenuo da jepredsjednik obeæao da æe s više naklonosti razmotriti Papinapitanja povezana s ustanovljenjem bilateralnogapovjerenstva za rješavanje zajednièkih problema koji suuzrok teškoæa u svakodnevnom životu naših zajednica.Spomenuvši pritom katolièku zajednicu, s kojom se susreo,kardinal je rekao da je to vrlo lijepa zajednica stranaca,meðu kojima su brojni Afrikanci, ali i lokalnih zajednicarazlièitih obreda (armenskog, siro-katolièkog, i drugih).Rijeè je o vrlo malenoj zajednici, ali koja je, kako uvijekponavljam, vrlo važna, rekao je kardinal Tauran.Osvrnuvši se pak na teškoæe s kojima se suoèavaju kršæani utoj zemlji, a o kojima se govorilo na posljednjoj posebnojsinodi za Bliski istok, kardinal je napomenuo da ih ima, aliprema njegovu mišljenju te je probleme bolje rješavatidiskretno nego u javnosti. Rješenja se nalaze u prijateljstvu, iako koji put doðe do nerazumijevanja, ne treba se zaustaviti,valja uvijek iæi dalje, rekao je kardinal. Naglašeno saminsistirao na terorizmu "obojenom" religijom. Naravno, nemože se reæi da se ta djela èine "uime religije", jer nijednareligija i nijedan vjerski voða ne može opravdati takva djela,i u tome se svi slažu. Više sam puta citirao jednu reèenicu izporuke sinodskih otaca Božjem narodu, odaslanu na svršetkusinode: "Pribjegavanje religiji ima svakog èovjeka dovestido toga da u drugome prepozna Božje lice, i da se premanjemu odnosi u skladu s Njegovim zapovijedima, odnosnoprema Božjoj dobroti, pravednosti, milosrðu i Njegovojljubavi prema nama". Mislim da se u tome nalazi rješenjesvega, istaknuo je kardinal Tauran u razgovoru za RadioVatikan.

.

Predstavljena knjiga-intervju Benedikta XVI. "Svjetlosvijeta"Autor knjige Peter Seewald govorio o svom razgovoru sPapomVatikan, 23.11.2010. (IKA) - U Tiskovnome uredu SveteStolice 23. studenoga predstavljena je knjiga "Svjetlosvijeta". Rijeè je o razgovoru pape Benedikta XVI. u CastelGandolfu s njemaèkim novinarom Peterom Seewaldom, kojije veæ objavio dvije knjige razgovora s JosephomRatzingerom. Osvrnuvši se na razgovor sa Svetim Ocemrekao je da je bio posve svjestan kako razgovara spoglavarom najveæe vjerske zajednice, koja ima milijardu i200 milijuna vjernika. Ali tek kad zapodjeneš razgovor snjim shvaæaš, a valja priznati da je najveæim dijelom njegovazasluga, da je isti ugoðaj kao prethodnih razgovora.Ratzinger se nije promijenio, ni njegova srdaènost niponiznost, još manje njegova intelektualna snaga isposobnost suvislog izražavanja. Èak je još ponizniji,jednostavniji nego prije što me zaista oèaralo, kazao jenovinar.Na primjedbu da novinar lako zaboravi na svogasugovornika, rekao je da razgovor sa Svetim Ocem nijesvakodnevna stvarnost. Nije, dakle, lako zaboraviti da senalaziš pred Papom, vrlo dobro znaš pred kim si i darazgovaraš s poglavarom Katolièke Crkve te da sve ono štoga pitaš kao i odgovori ima veliki odjek u èitavome svijetu.Ne smiješ nepripremljen upustiti u takav razgovor jer bi bilaizgubljena prigoda, a odgovornost je vrlo velika, primijetioje novinar.Na primjedbu kako se krajem tjedna podigla velika medijskaprašina kad je L'Osservatore Romano objavio neka poglavljaiz knjige te na upit kako se osjeæao u tome trenutku,odgovorio je da vrlo dobro pozna naèin rada obavijesnihsredstava; gotovo je nemoguæe produbiti neka pitanja,poglavito kad se govori o Crkvi i spolnosti mediji èine sveda doðe do sukobljavanja meðu ljudima. To je prava šteta,jer zanemaruje sadržaj cijele knjige. No, nisam zabrinut jerobavijesna sredstva u ovome sluèaju ne mogu utjecati naèitatelja. Ljepota ove knjige je upravo u moguænostiizravnoga razgovora s Papom, nema medijskogposredovanja, njihove rašèlambe ni dotjerivanja. Èitateljmože u knjizi pronaæi èistu sliku o pontifikatu i èovjekuBenediktu XVI. Ali vrlo je važno da se iz knjige shvati da sePapa i Crkva ne brane uvijek, da su uvijek progonjeni, da nepostoji samo spolno zlostavljanje, nego da ima i drugihsadržaja i vrlo bogata poruka. Osjetiti da svijet želi znati štomisli Sveti Otac, vjerujte mi, vrlo je veliko zadovoljstvo,zakljuèio je autor knjige Peter Seewald, prenosi RadioVatikan.

Inozemne vijestiika

2924. studenog 2010. broj 47/2010

Prilog dokumenti

Sveta Julijana i klanjanje Presvetom SakramentuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 17.studenoga 2010.Draga braæo i drage sestre, i ovoga vam jutra želimpredstaviti jednu malo poznatu ženu, kojoj Crkva dugujeveliku zahvalnost, ne samo zbog njezina sveta života, veætakoðer zato što je, svojim velikim žarom, pridonijelaustanovljenju jedne od najvažnijih liturgijskih svetkovina ugodini – Corpus Domini odnosno Tijelova. Rijeè je o svetojJulijani iz Cornillona, koja je poznata takoðer kao svetaJulijana iz Liegea. Raspolažemo nekim podacima o njezinuživotu upravo zahvaljujuæi jednom životopisu, kojeg jenapisao vjerojatno neki njezin suvremenik iz crkvenihredova, u kojem su sabrana razna svjedoèanstva osoba kojesu izravno poznavale sveticu.Julijana se rodila izmeðu 1191. i 1192. u blizini Liegea, uBelgiji. Važno je istaknuti to mjesto, jer je u to dobabiskupija Liege bila, da tako kažemo, pravi "euharistijskikružok". Naime, prije Julijane tu su glasoviti teolozi tumaèilinajveæu vrijednost sakramenta euharistije i, takoðer uLiegeu, postojale su skupine žena koje su se velikodušnoposvetile štovanju euharistije i gorljivom zajedništvu. Podvodstvom uzornih sveæenika, one su živjele zajedno,posveæujuæi se molitvi i karitativnim djelima.

Ostavši siroèe u petoj godini života, Julijana je sa sestromJanjom bila povjerena brizi sestara augustinijanki izsamostana-bolnice za oboljele od gube Mont-Cornillon.Odgajala ju je prije svega jedna sestra, koja se zvalaSapienza, koja je pratila njezino duhovno sazrijevanje, svedok Julijana nije obukla redovnièki habit i postala i samamonahinja augustinijanka. Bila je veoma naobražena o èemusvjedoèi èinjenica da je èitala djela crkvenih otaca, osobitosvetog Augustina i svetog Bernarda, na latinskom jeziku.Osim što ju je resila naobraženost, Julijana je, od samogpoèetka, pokazivala posebnu sklonost prema kontemplaciji;imala je duboki osjeæaj Kristove prisutnosti, koju je iskusilaživeæi na osobito snažan naèin sakrament euharistije i èestose zadržavajuæi u razmatranju nad Isusovim rijeèima: "I evo,ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta" (Mt 28, 20).

U sedamnaestoj godini je imala prvo viðenje, koje se zatimviše put ponovilo u njezinim euharistijskim klanjanjima. Uviðenju joj se prikazivao mjesec u svojem punom sjaju, stamnom crtom koja se pružala preko èitave njegovepovršine. Gospodin joj je objasnio znaèenje onoga što jevidjela. Mjesec simbolizira život Crkve na zemlji, tamna crtapak predstavlja odsutnost jednoga liturgijskog slavlja. OdJulijane se zato tražilo da se djelotvorno potrudi oko njegovaustanovljenja. Bit æe to svetkovina u kojoj æe se vjernicimoæi klanjati euharistiji kako bi porasli u vjeri, napredovali uvršenju kreposti i davali zadovoljštinu za uvrede koje senanose Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Julijana, koja je u meðuvremenu postala priorica samostana,dvadesetak je godina držala u tajnosti tu objavu, koja jenjezino srce ispunjalo radošæu. Zatim se povjerila dvjemadrugim gorljivim klanjateljicama euharistije, blaženoj Evi,koja je živjela pustinjaèki, i Izabeli, koja joj se pridružila usamostanu Mont-Cornillon. Te su tri žene ustanovile nekuvrstu "duhovnog saveza", kojem je cilj bio slaviti Presvetisakrament. Odluèili su u nj ukljuèiti i jednog vrlo cijenjenogsveæenika, Ivana iz Lausannea, kanonika u crkvi Svetog

Martina u Liegeu, moleæi ga da upozna teologe i crkvenevelikodostojnike o onome što im je ležalo na srcu. Odgovorisu bili pozitivni i ohrabrujuæi.

Ono što se dogodilo Julijani iz Cornillona ponavlja se èestou životu svetaca: da bi dobili potvrdu da neko nadahnuæedolazi od Boga, potrebno je uvijek uranjati u molitvu, znatistrpljivo èekati, tražiti prijateljstvo i utjehu s drugim dobrimdušama i sve podvræi sudu crkvenih pastira. Upravo jebiskup Liegea Robert iz Thourottea, nakon poèetnogoklijevanja, prihvatio prijedlog Julijane i njezinih drugaricate, po prvi put, ustanovio svetkovinu Tijelova (CorpusDomini) u svojoj biskupiji. Kasnije su se za njim poveli idrugi biskupi, ustanovivši istu svetkovinu na teritorijimapovjerenim njihovoj pastoralnoj brizi.

Od svetaca, meðutim, Gospodin èesto traži da svladajukušnje, kako bi njihova vjera ojaèala. To se dogodilo iJulijani, koja je morala pretrpjeti oštro protivljenje nekihpripadnika klera i samoga poglavara pod kojeg je potpadaonjezin samostan. Tada je Julijana, zajedno s nekolikodrugarica, svojevoljno napustila samostan Mont-Cornillon ipunih deset godina, od 1248. do 1258., boravila u raznimsamostanima sestara cistercitkinja. Svojom je poniznošæubila svima na pobudu, nikada nije kritizirala i korila svojeprotivnike, veæ je nastavila širiti štovanje euharistije. U æelijiu kojoj je ležala bio je izložen Presveti Oltarski Sakrament i,prema rijeèima životopisca, Julijana je umrla razmatrajuæi doposljednjeg daha ljubav Euharistijskog Isusa, kojeg je uvijekljubila, èastila i klanjala mu se.

Dobar odjek na koji je u vjernièkom puku naišla svetkovinaTijelova osvojio je takoðer Giacomea Pantaleona iz Troyesa,koji je upoznao sveticu tijekom svoje službe arhiðakona uLiegeu. Upravo je on, kada je postao papa Urban IV., 1264.godine ustanovio svetkovinu Tijelova kao zapovijedaniblagdan za opæu Crkvu, odredivši da se ima slaviti u èetvrtaknakon Duhova. U buli ustanovljenja, naslovljenojTransiturus de hoc mundo (11. kolovoza 1264.), papa Urbandiskretno podsjeæa takoðer na Julijana mistièna iskustva,priznavajuæi njihovu vjerodostojnost, te piše: "Premda seeuharistija svakoga dana sveèano slavi, smatramo ispravnimda, bar jednom godišnje, bude sveèani spomen na nju kadaæe je se na osobit naèin štovati. Sve drugo naime èega sespominjemo, dohvaæamo duhom i srcem, ali time nepostižemo da to bude stvarno prisutno, doèim u tomespomenu Krista na sakramentski naèin, premda pod drugimoblikom, Isus Krist nam se uprisutnjuje u vlastitojsupstanciji. Dok je naime uzlazio na nebo rekao je: 'I evo, jasam s vama u sve dane - do svršetka svijeta' (Mt 28, 20)".

Sam Papa htio je pružiti primjer, slaveæi svetkovinu Tijelovau Orvietu, gradu u kojem je tada boravio. Upravo po njegovunalogu u katedrali toga grada èuvao se – i još uvijek se èuva– glasoviti korporal s tragovima euharistijskog èuda koje sedogodilo godinu dana ranije, 1263., u Bolseni. Nekog susveæenika, dok je posveæivao kruh i vino, obuzele snažnesumnje u stvarnu prisutnost Kristova Tijela i Krvi usakramentu euharistije. I tada se dogodilo èudo: nekolikokapi krvi poèelo je teæi iz posveæene euharistije, potvrðujuæina taj naèin ono što naša vjera ispovijeda. Urban IV. jezatražio od jednog od najveæih teologa u povijesti, svetogTome Akvinskog – koji je u to doba pratio papu i nalazio se

Prilog dokumenti ika

30 24. studenog 2010. broj 47/2010

u Orvietu – da sastavi tekstove liturgijske službe za tu velikusvetkovinu. Ti su tekstovi, koji se i danas koriste u Crkvi,prava remek-djela, na kojima se temelje teologija i poezija.Od tih tekstova zatitraju strune srca te ono uzdiže hvalu izahvalnost Presvetom Sakramentu, dok um, uranjajuæi sdivljenjem u to otajstvo, prepoznaje u euharistiji živu iistinsku prisutnost Isusa, njegove žrtve ljubavi koja naspomiruje s Ocem i daje nam spasenje.

Premda je nakon smrti Urbana VI. proslava svetkovineTijelova bila ogranièena na neke krajeve Francuske,Njemaèke, Maðarske i sjeverne Italije, ponovno je jedanpapa, Ivan XXII., 1317. godine potaknuo njezino širenje naèitavu Crkvu. Od tada pa nadalje, ta se svetkovina silnorazgranala i postala vrlo draga kršæanskom puku.Htio bih reæi s radošæu da danas u Crkvi vlada "euharistijskoproljeæe": koliko samo osoba u šutnji moli predsvetohraništem, u razgovoru s Isusom protkanom ljubavlju!Utješno je znati da su mnoge skupine mladih ponovno otkrililjepotu molitve u klanjanju pred Presvetom euharistijom.Molim da se to euharistijsko "proljeæe" sve više širi u svimžupama, osobito u Belgiji, domovini svete Julijane. SlugaBožji Ivan Pavao II., u enciklici Ecclesia de Eucharistia,ustvrdio je da "u mnogim mjestima klanjanje PresvetomOltarskom Sakramentu (…) je važna svakodnevna vježba ipostaje neiscrpno vrelo svetosti. Pobožno sudjelovanjevjernika u euharistijskoj procesiji na svetkovinu tijela i krviKristove, Gospodnja je milost koja svake godine iznovaispunja radošæu one koji u njoj sudjeluju. Mogli bi sespomenuti i ostali pozitivni znaci euharistijske vjere iljubavi" (br. 10).

Sjeæajuæi se svete Julijane iz Cornillona obnovimo i mi vjeruu stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji. Kao što nas uèiKompendij Katekizma Katolièke Crkve, "Isus Krist je ueuharistiji prisutan na jedinstven i neusporediv naèin.Naime, prisutan je istinski, stvarno i bitno: svojim Tijelom iKrvlju, zajedno sa svojom Dušom i svojim Božanstvom. Unjoj je, dakle, sakramentalno, tj. pod euharistijskimprilikama kruha i vina, prisutan sav i èitav Krist: Bog ièovjek" (Kompendij Katekizma Katolièke Crkve, 282).

Dragi prijatelji, vjernost susretu s euharistijskim Kristom unedjeljnoj misi je bitan za hod vjere, ali moramo nastojatitakoðer èesto pohoditi Gospodina prisutna u svetohraništu!Promatrajuæi u klanjanju posveæenu hostiju susreæemo darBožje ljubavi, susreæemo Isusovu muku i križ, kao i njegovouskrsnuæe. Upravo dok ga gledamo u klanjanju, Gospodinnas privlaèi k sebi, u svoje otajstvo, da nas preobrazi kao štopreobražava kruh i vino (usp. Benedikt XVI., Omelia nellaSolennita del Corpus Domini, 15. lipnja 2006.). Sveci suuvijek nalazili snagu, utjehu i radost u euharistijskomsusretu. S rijeèima euharistijskog himna Klanjam ti sesmjerno ponovimo pred Gospodinom, prisutnom uPresvetom Oltarskom Sakramentu: "Daj da vjera mojauvijek življe sja, da se ufam u te, da te ljubim ja". Hvala!

.

S prijestolja svoga križa Isus prigrljuje svakog èovjekaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 21.studenoga 2010.U vatikanskoj bazilici upravo je završila liturgija Gospodinanašega Isusa Kralja svega stvorenog, na kojoj sukoncelebrirala 24 nova kardinala, koji su ustolièeni najuèerašnjem konzistoriju. Svetkovinu Krista Kralja ustanovioje papa Pio XI. 1925. godine i, kasnije, poslije Drugogavatikanskog koncila, odreðeno je da je se smjesti na krajliturgijske godine. Lukino Evanðelje predstavlja, kao nanekoj velikoj slici, Isusovo kraljevsko dostojanstvo utrenutku raspeæa. Voðe naroda i vojnici ismjehivahu"Prvoroðenca svakog stvorenja" (Kol 1, 15) i staviše ga nakušnju da vide ima li moæ spasiti samoga sebe od smrti (usp.Lk 23, 35-37). Ipak, upravo "na drvu križa dolazi do izražajauzvišenost Boga, koji je Ljubav. Ondje ga se može'upoznati'. (…) Isus nam daje 'život' jer nam daje Boga. Onnam ga može dati jer je on sam jedno s Bogom" (BenediktXVI., Isus iz Nazareta, Milano 2007., 399.404). Naime, dokje bio raspet izmeðu dvojice razbojnika, jedan od njih,svjestan vlastitih grijeha, otvara svoje srce istini, dolazi dovjere i moli "kralja židovskog": "Isuse, sjeti me se kadadoðeš u kraljevstvo svoje" (Lk 23, 42). Od onoga koji je"prije svega i sve stoji u njemu" (Kol 1, 17) takozvani "dobrirazbojnik" odmah prima oproštenje i radost ulaska uKraljevstvo nebesko. "Zaista ti kažem: danas æeš biti samnom u raju!" (Lk 23, 43). Tim rijeèima, s prijestolja svogakriža, Isus prigrljuje svakog èovjeka s beskrajnimmilosrðem. Sveti Ambrozije komentira da je to "lijepiprimjer obraæenja kojem treba težiti: ubrzo je razbojnikuudijeljeno oproštenje i milost svojim obiljem nadilazi onošto traži; Gospodin naime – kaže Ambrozije – uvijek dajeviše od onoga što se traži […] Život je biti s Kristom, jertamo gdje je Krist tamo je Kraljevstvo" (Expositio Ev. sec.Lucam X, 121: CCL 14, 379). Dragi prijatelji, put ljubavi,kojeg nam Gospodin otkriva i kojim nas poziva kroèiti,možemo razmatrati takoðer u kršæanskoj umjetnosti. Naime,u stara vremena, " u ureðivanju svetih kršæanskih zdanja (…)obièavalo se na istoènoj strani prikazivati Gospodina koji sevraæa kao kralj – simbol nade, a na zapadnoj Posljednji sudkao simbol odgovornosti za naš život" (Enc. Spe salvi, 41):pokazatelj je to nade u beskrajnu Božju ljubav i zauzimanjada se vlastiti život uredi prema Božjoj ljubavi. Kadapromatramo Isusove slike Isusa nadahnute na Novomzavjetu – kao što nas uèi drevni koncil – to nam pomaže"shvatiti (…) uzvišenost poniženja Božje rijeèi i (…)spomenuti se njegova života u tijelu, u muci i u spasonosnojsmrti, kao i otkupljenja koje je to donijelo svijetu" (Koncil uTrullu [691. ili 692. godine], kan. 82). "Da, trebamo ga,upravo zato da (…) postanemo kadri prepoznati uprobodenom srcu Raspetoga Božje otajstvo" (J. Ratzinger,Teologia della liturgia. La fondazione sacramentaledell'esistenza cristiana, LEV 2010., 69). Djevici Mariji, nadanašnji liturgijski spomendan njezina Prikazanja u hramu,povjeravamo nove kardinale Kardinalskog zbora i našezemaljsko putovanje prema vjeènosti.Nakon AngelusaNa današnji spomen Prikazanja u hramu Blažene DjeviceMarije Crkva se s posebnom ljubavlju spominje klauzurnihredovnica i redovnika: to je "Giornata pro Orantibus" kojaponavlja takoðer poziv pružiti konkretnu pomoæ timzajednicama. Njima od srca podjeljujem svoj blagoslov.Danas se slavi takoðer "Dana žrtava na cesti". Dok jamèimsvoj spomen u molitvi, potièem da se nastavi rad nasprjeèavanju, koji daje dobre rezultate, sjeæajuæi se uvijek daje mudrost i poštivanje pravila prvi oblik zaštite sebe idrugih.

Prilog dokumentiika

3124. studenog 2010. broj 47/2010

"Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, èvrsti u vjeri" (usp.Kol 2, 7)Papina poruka za Svjetski dan mladih 2011.Dragi prijatelji, èesto razmišljam o Svjetskom danu mladih uSydneyu 2008. Ondje smo doživjeli istinsko slavlje vjere,gdje je Duh Sveti snažno djelovao i stvorio snažnozajedništvo meðu sudionicima iz svih krajeva svijeta. Taj jeskup, kao i svi prethodni, urodio bogatim plodovima uživotima mladih ljudi i u životu same Crkve. Sada svojpogled upiremo prema slijedeæem Svjetskom danu mladihkoji æe se održati u Madridu u kolovozu iduæe godine.Godine 1989., nekoliko mjeseci prije povijesnog padaBerlinskog zida, mladi su hodoèastili u Španjolsku, uSantiago de Compostelu. Danas, kada Europa ima silnupotrebu ponovno pronaæi svoje kršæanske korijene, zaodredište svjetskog susreta mladih odredili smo Madrid.Tema tog susreta æe biti: "Ukorijenjeni i nazidani na Kristu,èvrsti u vjeri" (usp. Kol 2, 7). Pozivam vas zato na taj susretu Madridu, koji je od iznimne važnosti kako za Crkvu uEuropi, tako i za opæu Crkvu. Volio bih da svi mladi, kakooni koji dijele našu vjeru u Isusa Krista, tako i oni kojioklijevaju, sumnjaju ili ne vjeruju, mogu doživjeti iskustvoGospodina Isusa uskrslog i živog i njegove ljubavi premasvima nama, koje može biti presudno za život.

1. Na izvorima vaših najdubljih težnjiU svakom povijesnom dobu, pa tako i u ovom našemdanašnjem u kojem živimo i djelujemo, mladi osjeæajuduboku želju da meðuljudski odnosi budu protkaniiskrenošæu i solidarnošæu. Mnogi pokazuju jasnu želju daizgraðuju istinske prijateljske odnose, upoznaju pravuljubav, zasnuju vlastitu obitelj, postignu osobnu stabilnost istvarnu sigurnost, rijeèju sve ono što može jamèiti vedru isretnu buduænost. Prisjeæajuæi se svoje mladosti, znam dastabilnost i sigurnost nije ono što najviše zaokuplja mislimladog èovjeka. Nema sumnje da su posao i siguran krovnad glavom veliki i žuran problem, no istodobno je mladostdoba u kojem je èovjek u traženju veæega života. U dobamoje mladosti i mi, tadašnji mladi, tražili smo nešto novo, nepristajuæi na prosjeènost i malograðanštinu. Htjeli smo onošto je veliko i novo. Htjeli smo pronaæi život u svoj njegovojširini i ljepoti. Naravno, to je bilo povezano i s tadašnjomsituacijom u kojoj smo živjeli. Tijekomnacionalsocijalistièke diktature i rata bili smo, da takokažem, "sputani" od tadašnjih vlasti. Zato smo se silnoželjeli osloboditi tih okova i istražiti sve moguænosti koje sepružaju èovjeku u svoj svojoj širini. No smatram kako je taželja mladog èovjeka da se izdigne iznad svakodneviceprisutna u svakom dobu. Mladom je èovjeku svojstvenoželjeti nešto više od uobièajene svakodnevice, nešto više odsigurnog zaposlenja i osjeæati težnju za onim što je doistaveliko. Je li to samo isprazni san koji nestaje kada èovjekodraste? Ne nipošto! Èovjek je stvoren za ono što je veliko,za beskonaèno. Sve drugo je nedovoljno. Sveti Augustin bioje u pravu kada je rekao: nemirno je srce naše dok se nesmiri u Tebi. Težnja za veæim životom ukazuje na èinjenicuda smo Božja stvorenja, da nosimo njegov "otisak". Bog ježivot i zato svako biæe toliko snažno teži životu; naposeèovjek, stvoren na sliku i priliku Božju, žudi za ljubavlju,radošæu i mirom. Tako shvaæamo da je besmisleno težititome da se ukloni Boga kako bi èovjek mogao živjeti! Bogje izvor života; ukloniti ga znaèi odvojiti se od toga izvora i,neizbježno, ostati bez punine i radosti: "stvorenje naimeišèezava bez Stvoritelja" (Drugi vatikanski koncil, konst.Gaudium et spes, 36). Današnja kultura, u nekim dijelovimasvijeta, posebice na Zapadu, teže iskljuèiti Boga ili vjerupromatrati kao èisto privatni èin, koji nema nikakvog

znaèenja u društvenom životu. Premda sve vrijednosti kojesu u temelju društva – kao što su ljudsko dostojanstvo,solidarnost, obitelj, rad – proizlaze upravo iz Evanðelja,svjedoci smo svojevrsnog "išèeznuæa Boga", nekogzaborava, ako ne èak i pravog odbacivanja kršæanstva inijekanja blaga primljene vjere, što za sobom povlaèiopasnost gubitka vlastitog dubokog identiteta.Zato vas, dragi prijatelji, pozivam da uèvrstite svoju vjeru uBoga, oca našeg Gospodina Isusa Krista. Vi ste buduænostdruštva i Crkve! Kao što je apostol Pavao nekoæ pisaoKološanima, bitno je imati korijene, èvrste temelje. Toosobito vrijedi danas kada mnogi nemaju èvrsta uporišta nakojima graditi život te tako postaju duboko nesigurni.Rašireni relativizam, prema kojemu sve isto vrijedi i nepostoji nikakva istina i nikakav apsolutna referentna toèka,ne vodi pravoj slobodi, veæ nestabilnosti, izgubljenosti,prilagoðavanju trenutaènim modama. Vi mladi imate pravoprimiti od naraštajâ koji su vam prethodili èvrsta uporištakako biste mogli donositi vlastite odluke i graditi svoj život,kao što mlada biljka treba hranjivu podlogu kako bi njezinokorijenje moglo rasti te da bi tako kasnije postala snažnostablo, kadro davati plodove.

2. Ukorijenjeni i nazidani na KristuDa bi istaknuo važnost vjere u životu vjernika, želim neštoreæi o svakom od tri izraza koje sveti Pavao koristi u ovomsvom izrièaju: "Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, èvrsti uvjeri" (usp. Kol 2, 7). U tome možemo razabrati tri slike:izraz "ukorijenjeni" doziva u svijest sliku stabla i korijenjakoje ga hrani, izraz "nazidani" odnosi se na graðenje kuæe,dok rijeè "èvrsti" upuæuje na tjelesni i duhovni rast. Rijeè jeo vrlo rjeèitim izrazima. Prije nego što ih poènem tumaèiti,treba primijetiti kako su u izvornom tekstu ta tri izraza,gramatièki gledano, u pasivu: to znaèi da je sâm Krist tajkoji ukorijenjuje, naziðuje i uèvršæuje vjernike.Prva slika je stablo koje je èvrsto prionulo uz tlo pomoæukorijenja, koje mu daje èvrstoæu i koje ga hrani. Bez snažnihkorijena lako bi ga odnio vjetar i ne bi preživjelo. Koji sunaši korijeni? To su, naravno, naši roditelji, obitelj, kulturanaše zemlje, koji su vrlo važna sastavnica našeg identiteta.Biblija otkriva i drugu sastavnicu. Prorok Jeremija piše:"Blagoslovljen èovjek koji se uzdaje u Jahvu i kome je Jahveuzdanje. Nalik je na stablo zasaðeno uz vodu što korijenjepušta k potoku: ne mora se nièeg bojati kad doðe žega, nanjemu uvijek zelenilo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine,ne prestaje donositi plod" (Jr 17, 7-8). Za proroka pustitikorijenje znaèi staviti svoje pouzdanje u Gospodina. Odnjega crpimo svoj život. Bez njega ne bismo mogli istinskiživjeti. "Bog nam je dao život vjeèni; i taj je život u Sinunjegovu" (1 Iv 5, 11). Sam Isus se predstavlja kao naš život(usp. Iv 14, 6). Zato kršæanska vjera nije samo vjerovanje uodreðene istine, veæ je prije svega osobni odnos sa IsusomKristom, to je susret s Božjim Sinom, koji životu daje novusnagu. Kada stupimo u osobni odnos s Njim, Krist namotkriva naš identitet i, u prijateljstvu s njim, život raste iostvaruje se u punini. Postoji trenutak u mladosti u kojem sisvatko od nas postavi pitanje: koji smisao ima moj život,koju svrhu, kako ga usmjeriti? Ta temeljna pitanja ponekaddugo zaokupljaju èovjekov duh. Postavljamo si pitanje kojimse poslom baviti, kakve društvene odnose uspostaviti, kojeosjeæaje produbljivati... U vezi s tim ponovno se prisjeæamsvoje mladosti. Na neki sam naèin veæ prilièno rano znao daGospodin želi da budem sveæenik. No kasnije, nakon rata,kada sam u sjemeništu i na fakultetu bio na putu prema tomcilju, morao sam iznova zadobiti tu sigurnost. Brojna pitanjazaokupljala su mi misli i srce: je li to sigurno put kojimželim iæi? Je li to sigurno Božja volja za mene? Hoæu li mu

Prilog dokumenti ika

32 24. studenog 2010. broj 47/2010

moæi biti vjeran i biti potpuno raspoloživ za njega u njegovojslužbi? Takvu odluku nije nimalo lako donijeti, onazahtijeva mnoga trvenja i borbe. Drukèije i ne može biti. Nozatim se javila sigurnost: dobro je tako! Dà, Gospodinme želi, zato æe mi dati i snagu. Kada ga slušam, kadazajedno s njim kroèim postajem doista to što jesam. Nijevažno ispunjavati svoje vlastite želje, veæ njegovu volja.Tako život postaje autentièan.Kao što korijeni drže stablo èvrsto zasaðeno u tlu, takotemelji daju kuæi trajnu stabilnost. Po vjeri smo nazidani naKristu (usp. Kol 2, 7). U svetoj povijesti imamo brojneprimjere svetih ljudi, koji su svoje živote gradili na rijeèiBožjoj. Prvi od njih je Abraham. Praotac naše vjere jeposlušao Gospodina kada je od njega zatražio da napustizemlju svojih predaka i zaputi se u nepoznato. "PovjerovaAbraham Bogu i uraèuna mu se u pravednost pa prijateljBožji posta" (Jak 2, 23). Biti nazidan na Kristu znaèi nakonkretan naèin odgovoriti na Božji poziv, uzdajuæi se unjega i provodeæi u djelo njegovu rijeè. Sam Isus opominjesvoje apostole: "Što me zovete 'Gospodine, Gospodine!', ane èinite što zapovijedam?" (Lk 6, 46); i, pribjegavajuæi slicigraðenja kuæe, dodaje: "Tko god dolazi k meni te sluša mojerijeèi i vrši ih… slièan je èovjeku koji gradi kuæu pa iskopa udubinu i postavi temelj na kamen. A kad bude poplava,nahrupi bujica na tu kuæu, ali je ne može uzdrmati jer jedobro sagraðena" (Lk 6, 47-48). Dragi prijatelji, gradite svoje kuæe na stijeni, poput èovjekakoji "iskopa u dubinu". Trudite se i vi svaki dan slijeditiKristovu rijeè. Doživljavajte ga kao pravog prijatelja s kojimæete zajedno putovati na vašem životnom putu. Dok je on uzvas moæi æete se hrabro i s nadom suoèavati s teškoæama iproblemima, razoèarenjima i porazima. Neprestano vam senude lakše ponude, ali vi primjeæujete da se one pokazujulažnima, ne daju vam vedrinu i radost. Jedino nam Božjarijeè pokazuje pravi put, samo je vjera koja nam je prenesenasvjetlo koje prosvjetljuje put. Zahvalno primite taj duhovnidar koji ste primili od svojih obitelji i trudite se odgovornoodgovoriti na Božji poziv, postanite zreli u vjeri. Ne vjerujteonima koji vam kažu na ne trebate druge da izgradite svojživot! Pronaðite, naprotiv, oslonac u vjeri vama bliskihosoba, u vjeri Crkve i zahvaljujte Gospodinu što ste jeprimili i što ste je prigrlili!

3. Èvrsti u vjeriBudite "Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, èvrsti u vjeri"(Kol 2, 7). Poslanicu iz koje je preuzet ovaj tekst sveti Pavaoje pisao da odgovori na toèno odreðenu potrebu kršæanagrada Kolosa. Ta je zajednica bila izložena prijetnjiodreðenih kulturnih strujanja, koje su odvraæale vjernike odevanðelja. Naše današnje kulturno okruženje, dragi prijatelji,ima mnoge sliènosti s onim u kojem su živjeli onodobniKološani. Naime, u njemu postoji snažna struja laicizma kojiželi potisnuti Boga na margine èovjekova života i društvaopæenito, nudeæi i nastojeæi stvoriti "raj" bez njega. No,iskustvo nas uèi da se svijet bez Boga pretvara u "pakao" ukojem prevladavaju sebiènosti, podjele u obiteljima, mržnjemeðu ljudima i narodima i u kojem nema ljubavi, sreæe inade. Nasuprot tome, tamo gdje ljudi i narodi prihvaæajuBožju prisutnost, klanjaju mu se u istini i slušaju njegovglas, ondje se na konkretan naèin gradi civilizacija ljubavi, ukojoj se svakoga poštuje u njegovu dostojanstvu, rastezajedništvo, s plodovima koje ono sa sobom nosi. Postojemeðutim i kršæani koji su dopustili da ih zavede laicistièkinaèin razmišljanja ili ih privlaèe vjerske struje kojeudaljavaju od vjere u Isusa Krista. Neki drugi, opet, premdanisu podlegli zovu istih, jednostavno su dopustili da im sevjera ohladi, što za sobom neizbježno povlaèi negativne

posljedice na moralnom planu.Braæi zaraženoj idejama koje su tuðe evanðelju, apostolPavao doziva u pamet moæ umrlog i uskrslog Krista. Tootajstvo je temelj našega života, središte kršæanske vjere.Sve filozofije koje to zanemaruju, smatrajuæi to "ludošæu" (1Kor 1, 23), pokazuju svoje ogranièenosti kada se naðu predvelikim pitanjima koja prebivaju u èovjekovu srcu. Zato i ja,kao nasljednik apostola Petra, želim uèvrstiti vas u vjeri(usp. Lk 22, 32). Mi èvrsto vjerujemo da se Isus Krist priniona križu da nam dadne svoju ljubav; u svojoj muci ponio jenaša trpljenja, preuzeo na sebe naše grijehe, podario namoproštenje i pomirio nas s Bogom Ocem, otvorivši nam putvjeènoga života. Na taj smo naèin osloboðeni od onoga štonas najviše smeta u životu: ropstva grijeha, i možemo ljubitisve, pa èak i neprijatelje, i dijeliti tu ljubav snajsiromašnijom braæom i braæom u nevolji.Dragi prijatelji, križ nas èesto plaši jer kao da nekakoponištava život. No križ je zapravo nešto sasvim suprotno!On je Božje "da" èovjeku, najveæi izraz njegove ljubavi ivrelo iz kojeg izvire vjeèni život. Samo nas uskrsli Kristmože spasiti, osloboditi od zla i uspostaviti Kraljevstvopravde, mira i ljubavi. Naime, iz Isusova otvorenog srca nakrižu je potekao taj božanski život, koji je uvijek dostupanonome koji prihvati podiæi oèi prema Raspetom. Pozivamvas zato da prihvatite Isusov križ, taj znak Božje ljubavi, kaoizvor novoga života. Izvan Krista umrlog i uskrslog nemaspasenja! Samo on može spasiti svijet od zla i uèiniti daporaste Kraljevstvo pravednosti, mira i ljubavi kojem svitežimo.

4. Vjerovati u Isusa Krista, a ne vidjeti gaU Evanðelju nam je opisano vjersko iskustvo apostola Tomeu prihvaæanju otajstva križa i Kristova uskrsnuæa. Toma jejedan od dvanaestorice apostola; slijedio je Isusa na njegovuputu; izravni je svjedok njegovih èuda i ozdravljenja; slušaoje njegove rijeèi; iskusio strah zbog njegove smrti. Isus seuveèer prvoga dana u tjednu ukazao apostolima, no Tomanije bio prisutan, a kada su mu ostali apostoli saopæili kakoje Isus živ i da se ukazao, izjavljuje: "Ako ne vidim nanjegovim rukama biljeg èavala i ne stavim svoj prst u mjestoèavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neæuvjerovati" (Iv 20, 25).I mi bismo htjeli vidjeti Isusa, moæi razgovarati s njim, jošsnažnije osjetiti njegovu prisutnost. No, velikom brojudanašnjih ljudi teško je doprijeti do Krista. Kruže tolike slikeIsusa koje se predstavljaju kao znanstveno utemeljene ioduzimaju mu njegovu velièinu, jedincatost njegove osobe.Zato je, tijekom dugih godina prouèavanja i razmišljanja, umeni sazrela misao da prenesem drugima nešto od svojegosobnog susreta s Isusom u jednoj knjizi, gotovo da impomognem vidjeti, èuti, dotaknuti Gospodina, u kojem namje Bog došao ususret kako bi ga upoznali. Sam Isus, naime,ukazavši se iznova uèenicima nakon osam dana, kaže:"Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavije u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran" (Iv 20, 27). I mimožemo imati opipljiv kontakt s Isusom, dodirnuti, da takokažem, rukom biljege njegove muke, znakove njegoveljubavi prema nama: on nam je u sakramentima posebnoblizak, daruje se nama. Dragi mladi, nauèite "vidjeti" i"susresti" Isusa u euharistiji, u kojoj je prisutan i tolikoblizak da nam se daje za hranu na našem životnom putu; usakramentu pokore, u kojem nam Gospodin oèituje svojemilosrðe nudeæi nam uvijek svoje oproštenje. Prepoznajte islužite Isusu takoðer u siromašnima, bolesnima, braæi kojasu u nevolji i trebaju pomoæ.Otpoènite i njegujte osobni dijalog s Isusom Kristom u vjeri.Upoznajte ga preko èitanja Svetog pisma i Katekizma

Prilog dokumentiika

3324. studenog 2010. broj 47/2010

Katolièke Crkve. Razgovarajte s njim u molitvi, pouzdajte seu njega: on vas neæe nikada izdati! "Vjera je prije svegaèovjekovo osobno prianjanje Bogu, istodobno, neodvojivood toga, jest i slobodan pristanak uza svu istinu što ju je Bogobjavio" (Katekizam Katolièke Crkve, 150). Tako æete moæipostiæi zrelu i èvrstu vjeru, koja se neæe temeljiti samo nanekom vjerskom osjeæaju ili na nejasnom sjeæanju na ono štoste u djetinjstvu proèitali u katekizmu. Moæi æete upoznatiBoga i živjeti istinski s njim, poput apostola Tome, kadasnažno oèituje svoju vjeru u Isusa: "Gospodin moj i Bogmoj!"

5. Poduprti vjerom Crkve, da bi bili svjedociU tome trenutku Isus je uskliknuo: "Buduæi da si me vidio,povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju" (Iv 20, 29).On pritom ima pred oèima Crkvu, koja se temelji na vjerioèevidaca: njegovih apostolâ. Shvaæamo onda da je našaosobna vjera u Krista, roðena iz razgovora s njim, vezana uzvjeru Crkve: nismo izolirani vjernici, veæ smo, po krštenju,èlanovi te velike obitelji, a vjera koju ispovijeda Crkva dajesigurnost našoj osobnoj vjeri. Vjerovanje koje molimo nanedjeljnoj misi štiti nas upravo od opasnosti da vjerujemo unekog boga koji nije Bog kojeg nam je objavio Isus: "svakije vjernik kao kolut u dugom lancu onih koji vjeruju. Ja nemogu vjerovati, ako nisam podržan vjerom drugih, a svojomvjerom pridonosim da se podupre vjera drugih" (KatekizamKatolièke Crkve, 166). Budimo uvijek zahvalni Gospodinuza dar Crkve: ona nam pomaže kroèiti naprijed sa sigurnošæuu vjeri, koja nam daje pravi život (usp. Iv 20, 31).U povijesti Crkve sveci i muèenici iz slavnoga su Kristovakriža crpili snagu da ostanu vjerni Bogu sve do potpunogsamopredanja; u vjeri su pronalazili snagu da pobijedevlastite slabosti i prevladaju sve protivštine. Naime, kao štokaže apostol Ivan, "tko to pobjeðuje svijet ako ne onaj tkovjeruje da je Isus Sin Božji?" (1 Iv 5, 5). A pobjeda kojaproizlazi iz vjere je pobjeda ljubavi. Koliko je samonegdašnjih i današnjih kršæana koji su živi svjedoci snagevjere koja se izražava u ljubavi: oni su mirotvorci,promicatelji pravde i zaèetnici boljeg, humanijeg svijeta,svijeta u skladu s Božjim naumom. Ti su ljudi svojomkompetentnošæu i sposobnošæu u razlièitim podruèjimadruštvenog života djelotvorno pridonijeli dobrobiti èitavezajednice. Ljubav koja izvire iz vjere dovela ih je do vrlokonkretnog svjedoèanstva, u djelima i rijeèima: Krist nijedobro samo za nas same, on je najdragocjenije dobro kojemoramo dijeliti s drugima. U dobu globalizacije buditesvjedoci kršæanske nade u èitavom svijetu: mnogo je onihkoji žele prigrliti tu nadu! Pred grobom prijatelja Lazara,koji je ležao veæ èetiri dana mrtav, Isus, prije nego æe gaponovno dozvati u život, reèe njegovoj sestri Marti: "budešli vjerovala, vidjet æeš slavu Božju" (Iv 11, 40). Tako i vi,ako budete vjerovali i svakoga dana svjedoèili svoju vjeru,postat æete oruða koja æe drugim mladima poput vas pomoæipronaæi smisao i radost života, koja izvire iz susreta sKristom!

6. Na putu prema Svjetskom danu mladih u MadriduDragi prijatelji, još vas jednom pozivam da doðete naSvjetski dan mladih u Madridu. Oèekujem svakog od vas sdubokom radošæu: Krist vas želi uèvrstiti u vjeri po Crkvi.Odluka o vjerovanju u Isusa Krista i njegovu nasljedovanjunije laka; stoje joj na putu naše nevjere i mnogi glasovi kojipokazuju lakše putove. Ali ne dajte se obeshrabriti, veæradije tražite potporu vjernièke zajednice, potporu Crkve!Pažljivo se pripremajte tijekom ove godine za susret uMadridu sa svojim biskupima, sveæenicima i odgovornimosobama za pastoral mladih u biskupijama, župnim

zajednicama, udrugama i pokretima. Kvaliteta našeg susretaovisit æe ponajprije o duhovnoj pripravi, molitvi,zajednièkom slušanju rijeèi Božje i uzajamnoj potpori.Dragi mladi, Crkva raèuna na vas! Treba vašu živu vjeru,kreativnu ljubav i snagu vaše nade. Vaša prisutnost obnavlja,pomlaðuje i daje novi polet Crkvi. Zato su svjetski danimladih milost ne samo za vas, nego za cijeli Božji narod.Crkva u Španjolskoj se aktivno priprema da vas ugosti idoživi s vama radosno iskustvo vjere. Zahvaljujem sebiskupijama, župama, svetištima, redovnièkim zajednicama,crkvenim udrugama i pokretima, koji velikodušno rade napripremi toga susreta. Gospodin æe ih sigurno za toblagosloviti. Neka vas Djevica Marija prati u timpripremama. Ona je, na Anðelov navještaj, s vjeromprihvatila Božju rijeè; s vjerom je pristala da Bog izvede unjoj ono što je naumio. Izgovorivši svoj "da", primila je darbeskrajne ljubavi, koja ju je potaknula da preda samu sebeBogu. Neka ona zagovara za svakog od vas, mladiæi idjevojke, kako bi na iduæem Svjetskom danu mladih moglirasti u vjeri i ljubavi. Jamèim vam svoj oèinski spomen umolitvi i od srca vas blagoslivljam.

Iz Vatikana, 6. kolovoza 2010., na blagdan PreobraženjaGospodnjegaPapa Benedikt XVI.

Poruka pomorcima i ribarima uz blagdan sv. Nikole2010.Poruka poreèko-pulskoga biskupa Ivana Milovana,predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoracaPoštovani štovatelji sv. Nikole, dragi naši pomorci i ribari!Obraæam vam se i ove godine o blagdanu sv. Nikole, vašegvelikog Zaštitnika, blagdanu što æete ga neki moæi radosnoslaviti sa svojim dragima ovdje u domovini, drugi paknegdje na puèini oceana ili u dalekim lukama svijeta. Bitæemo ipak, svi mi Sveèevi štovatelji, tog dana na osobitnaèin duhovno povezani – osobito u molitvama i slavljima –misleæi na sve naše "ljude od mora", koji "i u dobru i u zlu"ustraju u svom poslu, zaraðujuæi tako za sebe i svoje obiteljitaj "kruh sa sedam kora".Ove godine uz blagdan sv. Nikole rado mislimo na jubilej90. obljetnice postojanja i djelovanja (1920 – 2010)"Apostolata mora", organizirane konkretne službe KatolièkeCrkve diljem svijeta koja promièe – osobito u veæim lukama– pastoralnu i drugu skrb za pomorce. Sveæenici "luèkikapelani", zajedno sa svojim suradnicima u Apostolatumora, susreæu se s pomorcima, ribarima i drugima koji turade i od mora žive. Susreæu se u crkvama, na hodoèašæima,u obiteljima, na struènim skupovima… a najdraži su susretiupravo na brodovima u lukama gdje se pomorcu, èestoranjivom, umornom, iskorištavanom i zaboravljenom, pružapažnja i ohrabrenje, a može se možda tihim naèinompridonijeti takoðer da se poboljša i sam odnos premapomorcima. U tom smislu vrlo je rjeèito svjedoèanstvojednog našeg pomorca za posjeta sveæenika brodu: "Hvalavam što ste me pažljivo slušali i što za vrijeme razgovoraniste gledali na sat."Sveti Nikola, èiji blagdan slavimo, ostao je živ u memorijikršæana sve do danas upravo stoga jer je u svakompotrebniku s kojim se je susretao, vidio nadasve – èovjeka. Aznamo kako je to u svakom vremenu i prostoru (je li naosobit naèin baš u pomorskom svijetu?) važno, vidjeti unekome ne tek zaposlenika, radnu snagu, broj… nego -èovjeka. Sveti Nikola bio je nadasve èovjek srca. Smijemoželjeti i apelirati, osobito na najodgovornije, da se na svakogpomorca i ribara gleda takoðer srcem, da se u njemu

Prilog dokumenti ika

34 24. studenog 2010. broj 47/2010

ponajprije vidi èovjeka. Sigurno to znaèi da pomorci i ribarii sami jedni na druge tako gledaju i meðusobno se takoodnose. Težina, napori i jednoliènost posla mogu ljudenekad uèiniti da postanu nalik stroju… Kako je za dušuupravo ozdravljujuæe kad doživimo da nas netko znadepogledati okom èovjeka i prijatelja, okom srca! Doista,uvijek æe svijetu biti najviše potrebni ljudi koji æe imati srcaza druge, koji æe u svakoj prigodi poput sv. Nikole u svimaoko sebe znati vidjeti èovjeka, bližnjega, po evanðeljuupravo – brata!Dragi pomorci, vi plovite morima svijeta, izloženidanonoæno velikim opasnostima, da biste osigurali sebi isvojim obiteljima dostojan život. Radite èesto u vrlo lošimuvjetima, ne uvijek i dostojno plaæeni za svoj rad, upuæeni nasame sebe, daleko od svojih najdražih. Èesto okruženinepoznatim osobama, s razlièitih kontinenata, naroda rasa ivjera. Ipak baš u toj razlièitosti možete doživjeti kako smosvi djeca Božja. Kad vas bura i oluja tuèe, daleko na puèiniusred bezdana, svi ste u istoj opasnosti. Vjerojatno se svatkona svoj naèin utjeèe Bogu za pomoæ. Mi se kao vjernicikatolici Bogu obraæamo najviše preko našeg moænogZaštitnika sv. Nikole.Dragi pomorci, neka vas sv. Nikola prati i èuva na svimvašim putovanjima te vas uvijek sretno dovede vašimobiteljima, prijateljima i dragom kraju!

Prilog dokumentiika

3524. studenog 2010. broj 47/2010

Prilog prikazi

Makove Adventske karticeSvi korisnici adventskih kartica mogu sudjelovati u Makovojnagradnoj igriU izdanju Glasa Koncila izišle su kartice za došašæe kojesadrže poticajne misli sveæenika dr. Josipa Šimunoviæa teprigodne ilustracije za svaki dan došašæa. Komplet sadrži 34kartice: 5 uvodnih kartica, 28 kartica s poticajnom misli zasvaki dan došašæa te karticu s božiænom misli. Karticesvojom poticajnom misli mogu poslužiti kao priprema zamise zornice i kao misao vodilja toga dana, a uz njihovupomoæ može se voditi i dnevnik došašæa! Osim u "ozbiljne"svrhe, kartice mogu poslužiti i za igru memo jer svaki je parkartica povezan zajednièkim znakom. Adventske karticemogu se iskoristiti kao ideja za vlastite božiæne èestitke iukrase za božiæno drvce, a s njima se može zaigrati iobiteljska igra "ostavljam poruku" te se tako zajedno sasvojim najbližima duhovno pripremiti za Božiæ. Svi korisnici adventskih kartica mogu sudjelovati u Makovojnagradnoj igri. Meðu karticama nalazi se jedna povratnakartica, koju æe potpisati župnik, župni vikar ilivjerouèitelj/ica i tako potvrditi redovito pohaðanje zornica.Nakon što je kartica potpisom (i žigom) potvrðena – tu istukarticu, s adresom, treba poslati na adresu Maloga koncila –Maka, Kaptol 8, 10 000 Zagreb. Kartice se mogu slati iskupno, jer je predviðeno i nagradno izvlaèenje za skupinepovezane zajednièkim dolaskom na mise zornice. (ika-gk/kj)

Monografija o župi Svih svetih Gala - GljevU prigodi svetkovine Svih svetih župni ured istoimenecetinske župe Gala – Gljev objavio je monografiju o toj župiu Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, objavljenoj u nakladi"Zbornik Kaèiæ Split". Knjiga je podijeljena u èetiri tematske cjeline. Prva cjelinasastoji se od opisa geografskog smještaja župe te njezinihosobina, potom njezino smještanje u Cetinski dekanat èiji jedio i danas, te od povijesno vjerskog prikaza. U tom dijelu seistražuje podrijetlo naroda po njegovim rodovima u oba sela,spomen i vrijeme nastanka i obnova crkava u župi, kao ivrline i mane reèenoga naroda. Tu je obraðen i pastoralno-vjerski život u župi. Slijede životopisi dušobrižnika i župnika župe Gala – Gljev,kao i popis svih muških i ženskih duhovnih zvanja. Drugidio posveæen je kulturnoj baštini. Obraðuju se arheološkilokaliteti u župi, kao i poèetak i razvoj školstva. Donijeto je ikulturološko shvaæanje vjere i crkve u jednom dijelu župe,opis sakralne baštine, crkveno pjevanje, kulturnoumjetnièkodjelovanje, kao i èuvanje potkamešnièke baštine. Treæi je dio posveæen stradanjima župljana u XX. st. Prvi putdonijet je popis svih žrtava, kao i spomen na Domovinski rati njegovu žrtvu. Èetvrti dio je memorijalni i u njemu su osvijetljeni nekivažni likovi iz života župe. Na prvom mjestu se spominje fraFilip Kovaèeviæ (+1683.), muèen na teritoriju župe, potomžupnik muèenik II. svjetskog rata (+1944.) fra MetodVeziliæ. Spomen je tu i drugih svijetlih likova, sveæenika donJakova Èotiæa Èote koji je umro na glasu svetosti. Jednakotako i fra Bernarda Medvida, njegova prethodnika fra IvonaSamardžije te graditelja nove župne kuæe fra Ivana Marunicei fra Ivana Vuke, velikog obnovitelja crkava. (ika-sb/kj)

17. broj "Svjedoka"Godišnjak Katehetskog ureda Splitsko-makarskenadbiskupijeIz tiska je izišao sedamnaesti broj Svjedoka – godišnjakaKatehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Dvije suglavne teme koje obilježavaju novi broj "Vjeronauk ivjerouèitelj pred društvenim izazovima" i "Crkva – proroèkazajednica". U uvodniku, koji potpisuje uredništvo, naslovljenom"Dvadeset godina vjeronauka u školi'", govori se ovjeronauku kao neizostavnom i konstitutivnom oblikuevangelizacijskog poslanja Crkve koji se u isto vrijemepredstavlja kao jedan od najsustavnijih i najboljeorganiziranih naèina prisutnosti Crkve u suvremenomhrvatskom društvu. Slijedi poruka splitsko-makarskognadbiskupa Marina Barišiæa koju je uputio svima onima kojise bave odgojem i obrazovanjem prigodom poèetka noveškolske i vjeronauène godine. U poruci se referira na èetiritemeljne vrijednosti koje donosi najnoviji odgojno-obrazovni dokument "Nacionalni okvirni kurikulum"(znanje, solidarnost, identitet i odgovornost) te istièe kako sute vrijednosti bitno ukorijenjene u kršæansku vrijednosnubaštinu. Slijede standardne rubrike "Svjedoka" po kojima jeovaj godišnjak dobio svoju prepoznatljivu strukturu iustaljenu koncepciju. U rubrici "Struèno usavršavanje" objavljena su cjelovitapredavanja i struèni prilozi s dva nadbiskupijska struènaskupa za vjerouèitelje koja su održana u studenome 2009.godine i u veljaèi ove godine. U prvom dijelu mogu seproèitati predavanja o suvremenom društvu u kojemu živimoi vjerouèitelju koji se nalazi pred ugrozom eklezijalne vjereu hrvatskome društvu. U drugom dijelu objavljeno jepredavanje o katehezi i vjeronauku u kontekstuevangelizacijskog poslanja Crkve. U rubrici "Statistika" objavljeni su statistièki podatci opohaðanju vjeronauka na podruèju Splitsko-makarskenadbiskupije u osnovnim i srednjim školama, te u Centrimaza osobe s posebnim potrebama. U školskoj godini2010./2011. nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjimškolama pohaða gotovo 97 posto uèenika. U istoj rubricidonesen je i popis vjerouèitelja pripravnika za ovu školskugodinu te popis vjerouèitelja koji su kroz proteklu školskugodinu položili u Splitu struèni ispit. Slijedi pregledanraspored vjerouèitelja u osnovnim i srednjim školama te uCentrima za osobe s posebnim potrebama. U rubrici "Kateheze" osobita je pozornost posveæena objavioglednih vjeronauènih modela za osnovnu i srednju školu.Objavljeno je osam vjeronauènih modela za sedmi razredosnovne škole koji èine IV. nastavnu cjelinu: "Proroci –Božji glasnici", te dva vjeronauèna modela za srednju školus naglaskom na proroèku dimenziju Crkve. Èetvrta rubrika naslovljena "Dogaðaji, iskustva,razmišljanja" donosi šire osvrte na neke važnije dogaðaje uorganizaciji Katehetskog ureda, te niz edukativnih i kritièkihrazmišljanja samih vjerouèitelja o suvremenim temama. Uposljednjoj rubrici nalazi se kronika rada Katehetskog uredakroz proteklu školsku godinu te kalendar rada za tekuæugodinu. Svi su tekstovi popraæeni i obogaæeni brojnimfotografijama i ilustracijama. (ika-sb/kj)

Prilog prikazi ika

36 24. studenog 2010. broj 47/2010