5. MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI U POMORSKOM PROMETU

14.1.2016.

1

5. MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI U POMORSKOM PROMETU

„Tko je ikada vladao morem, vlada trgovinom, tko je ikada vladao trgovinom, vlada najbogatijima u svijetu i posljedično svijetom.“

Walter Raleigh (c1610)(Rodrigue, J-P., Comtos,C., Slack, B. The Geography of Transport

Systems, ....)

Sadržaj:

5.1 RAZVOJ POMORSKE TRGOVINE5.2. POJAM I ČIMBENICI FORMIRANJA POMORSKIH ROBNIH

TOKOVA5.3. OSNOVNA ODREĐENJA I STRATEŠKI ELEMENTI

POMORSKIH ROBNIH TOKOVA5.3.1. Pomorski pravci i koridori pomorskih robnih tokova5.3.2. Luke kao referentne točke pomorskih prometnih pravaca5.3.3. Kanali, tjesnaci i prolazi kao strateški elementi pomorskih prometnih pravaca

5.4. RELEVANTNI INDIKATORI POMORSKIH ROBNIH TOKOVA U SVIJETU5.4.1. Intenzitet i dinamika pomorskih robnih tokova5.4.2. Struktura robnih tokova 5.4.3. Vodeći pravci pomorskih robnih tokova

5.5. POMORSKA REGIONALIZACIJA I VODEĆE LUKE SVIJETA

5.1. RAZVOJ POMORSKE TRGOVINE

14.1.2016.

2

POVIJESNI ASPEKT…

• More je dugo vremena bilo nesavladiv prostor

• Izum vesla, pronalazak jedra,… svladavanje morskih prostranstva

• “mediteransko razdoblje” – prvo šire gospodarsko i kulturno povezivanje i razmjena

• “oceansko razdoblje” – prekretnica u razvoju pomorstva i svijeta

• Posljedica razvoja oceanske plovidbe (korištenje kompasa) – Velika geografska otkrića

• Do 19.st. - JEDRENJACI (dr. pol.19. st. kliperi)

• Poč.19.st. (1807) – pojava broda na mehanički pogon (ind. (revolucija i izum parnog stroja) – PAROBRODI

• udio parobroda u svjet. trg. mornarici- 1850.–6%, 1892.–50%, 1901.–76%.

• Izgradnja Sueskog i Panamskog kanala (jedrenjaci nisu mogli kroz kanale) – doprinos razvoju pom. povezivanja

• Poč 20.st. jača putnička flota (zračni promet još ne konkurira)

Rane europske pomorske ekspedicije

Treaty of Tordesillas Line (1494)

Gama (1497-99)

Cape Verde370 leagues

Izvor: https://people.hofstra.edu/geotrans (26.06.2013.)

• NAKON II. SVJET. RATA – prometna revolucija, nagli razvoj pom. prometa, porast udjela masovnih tereta – suhih i tekućih

• RAST MEĐ. POM. PROMETA – posebno prometa nafte; gradnja većih bodova (tankeri, bulk-brodovi), tome pridonosi i zatvaranje Sueskog kanala 1967. i ponovno uspostavljanje puta oko Afrike

• Parobrode istiskuju motorni brodovi – pogon na tekuće gorivo, a od 20.st. brodovi na atomski pogon

• NOVE TEHNOLOGIJE INTEGRALNOG I MULTIMODALNOG TRANSPORTA – izgradnja specijaliziranih brodova za prijevoz generalnog tereta (kontejnerski, RO-RO brodovi)

• Odraz na način gradnje i razvoj morskih luka, specijaliziranih terminala

• …dugo nakon velikih geografskih otkrića najprometniji ocean bio je Atlantik, posebno zbog frekventnih veza između Europe i Angloamerike; atlanske luke Europe i SAD-a ostvarivale su najveći promet među svjetskim lukama (London, Rotterdam, New York, Le Havre, Port, Lisabon i dr.)

• krajem 20. i početkom 21. st. prvenstvo u pomorskom prometu preuzimaju pomorske rute i luke na Pacifiku (sve intenzivnije vanjskotrgovinske veze iz među dalekoistočnih država te Angloamerike i Australije Izvor: www.ships.forum.hr.; http://www.naval-history.net; http://www.antiquemapsandprints.com

14.1.2016.

3

5.2. POJAM I ČIMBENICI FORMIRANJA POMORSKIH ROBNIH TOKOVA

• GLAVNI NOSITELJ I POKRETAČ trgovinske razmjene u svijetu - „OKOSNICA”

• bitan AKCELERATOR svjetskog prometnog i gospodarskog razvitka

• GLOBALANI - pomorski putovi povezali međusobno sve dijelove svijeta

• Ima „MONOPOLAN“ POLOŽAJ (u robnom prometu između kontinenata, između otočnih zemalja i kopna -gotovo jedina moguća veza!)

• najvažnija POMORSKA DJELATNOST

• SLOBODAN ZA SVE • NAJJEFTINIJI (posebno za masovni teret)

• RENTABILAN, EKOLOŠKI PRIHVATLJIV

• odvija se POMORSKIM PROMETNIM PRAVCIMA koji spajaju VELIKA INDUSTRIJSKA, PROMETNA I TRGOVAČKA ČVORIŠTA, odnosno LUKE, a na kojima se formiraju značajni Pomorski robni tokovi

POMORSKI PROMET…

• Morski putovi / koridori- NAJJEFTINIJI PUTOVI !!! - NEOGRANIČENIH KAPACITETA (propusna moć)

• Morski brodovi- VELIKI PRIJEVOZNI KAPACITETI!

97,29% vodenih površina

OCEANI i MORA - kao prometni medij!

14.1.2016.

4

• u užem smislu – umijeće plovidbe morem, vještina upravljanja i manevriranja brodovima

• u širem smislu – sve djelatnosti vezane (izravni ili neizravno) za korištenje moraa) kao prometnog medijapomorska trgovina, brodarstvo, brodogradnja, morske luke s njihovim funkcijama i prometnim vezama, nautički turizam

b) kao izvora prirodnih dobara

ribarstvo, marikultura i iskorištavanje dr. tvari u moru i podmorju

Def. pojam POMORSTVO

ATRIBUTI koji određuju pomorske putove (rute) kretanja pomorskih robnih tokova

a) STATIČNI u prostoru i vremenuGEOGRAFSKI ATRIBUTI (FIZIČKI) ...vodeni prostor

b) DINAMIČNI u prostoru i vremenu

STRATEŠKI ATRIBUTI ...kontrola...

TRGOVAČKI ATRIBUTI -...korištenje...

!

• razmještaj i podjela kopna i mora na Zemlji• Svjetsko kopno - šest kontinentskih cjelina, odnosno sedam

kontinenata• Sjeverni kontinenti - puno razvijeniji i ekonomski aktivniji od južnih,

što je važno i reflektira se na pomorsku valorizaciju njihovih obala

Od ukupno 510 mil. km2

površine našega planeta, more obuhvaća 71 %, a kopno obuhvaća 29%

GEOGRAFSKI - FIZIČKI ATRIBUTI....

14.1.2016.

5

GEOGRAFSKI - FIZIČKI ATRIBUTI....

Oceani Km2

(mil.)

%

Veliki ili Tihi ocean (Pacifik)

180 50

Atlantski ocean (Atlantik)

106 29

Indijski ocean (Indik)

75 21

Svjetsko more 361 100

Grafikon 5.1. Razdioba svjetskoga mora

TIHI OCEAN*prostorno najveći ocean,

u novije vrijeme i najznačajniji ocean za pom. robne tokove

Sjeverni i južni dio Atlantika te južni dio

Indika i Pacifika**ne koristi se puno - razlozi?

� nepovoljni PRIRODNI uvjeti (uglavnom led)

� izdvojenosti u odnosu na centre ekonomske aktivnosti

STRATEŠKI I TRGOVAČKI ATRIBUTI….

� Primjer: GEOGRAFSKA GLOBALIZACIJA

� promjene u redoslijedu glavnih svjetskih morskih luka svakiznačajniji svjetski politički ili ekonomski događaj brzo osjeti ireflektira na niz promjena u svjetskom pomorstvu

� promjene volumena pomorskih robnih tokova u zavisnosti od vrstatereta i glavnih smjerova kretanja

� promjene pozicioniranosti vodećih svjetskih luka kao referentnihtočaka pomorskih robnih tokova uzrokovane novim robnimpravcima

� PRIMJER: LUKA SHANGAI

• 1990. godine bila pozicionirana na 6. mjestu u rangiranju vodećih svjetskih luka,

• od 2007. do 2011. godine bila je vodeća luka svijeta

• od 2012. godine kineska luka Ninghbo preuzima status vodeće luke…

POMORSKI PUTEVI - Pomorski koridori• slobodni i otvoreni svim zemljama • velika gospodarska i geopolitička važnost

POMORSKE ENKLAVE

IZLAZ NA SVJETSKO MORE

PREDNOST

NEDOSTATAK?

Biti enklavom ne znači nužno biti isključen iz

međunarodne trgovine…!

POMORSKE ENKLAVEOne DRŽAVE koje nemaju direktan pristup oceanima, pa imaju teškoće u pomorskoj trgovini (nisu sastavni dio područja pomorskog prometa).Rješenje: sporazumi sa susjednim zemljama kako bi se postigla veza s lukama preko cestovnih, željezničkih ili riječnih putova.

Svaki kontinent osim Sjeverne Amerike ima POMORSKE ENKLAVE. Glavne enklave su: Bolivija, Švicarska, Austrija i Mongolija.

manje od 700 km

više od 700 km

POMORSKE ENKLAVE

14.1.2016.

6

5.3. Osnovna određenja i strateški elementi pomorskih

robnih tokova

Strateški elementi pomorskih robnih tokova

� POMORSKI PRAVCI I KORIDORI,

� LUKE (morske, riječne,....),

� KANALI (morski, riječni, riječno-jezerski umjetni, prirodni... ),

� TJESNACI (morski, prirodni, umjetni,...),

� PROLAZI (morski,...) i

� TRGOVAČKA FLOTA

� TERETI - ROBA

…. kopneni promet i promet unutarnjim plovnim putevima - omogućuju kontinuitet pomorskog prometa odnosno otpremu/dopremu roba do korisnika usluga

5.3.1. Pomorski pravci i koridori pomorskih robnih tokova

• Pomorski – oceanima i morima

• Riječni - rijekama

• Kanalski - kanalima

• Jezerski - jezerima

Vodni robni tokovi

Izvor: Rodrigue, J. P., Comtois, C., Slack, B., The Geography ofTransport System, Routlege, Taylor&Francis Group, NewYork, 2006., str.105.

Izvor: http://blogs.scientificamerican.com

Zemljovid:

Gustoća i smjerovi pomorskih prometnih pravaca

14.1.2016.

7

Naglasak pomorskog prometa je na postojanju REGULARNIH ITINERARA poznatih kao:

POMORSKI PRAVCI (RUTE)prostori od nekoliko kilometara širine kojima se povezivanjem luka (glavnih točaka pomorskog i kopnenog prometa) nastoji izbjeći diskontinuitet kopnenog prometa (kopnenih prometnih tokova)

� Rezultat pomorskih ruta su:

POMORSKI KORIDORImeđukontinentalni pomorski prijevozni putovi koji se isprepliću vodenim površinama zemlje na velikim udaljenostima omogućujući međukontinentalno (globalno) povezivanje svijeta i kolanje pomorskih prometnih (putničkih i robnih) tokova

“Luka- Luka” “Oko svijeta”

VRSTE POMORSKIH

RUTA

“Pendulum”


VRSTE POMORSKIH

RUTA

“Pendulum”

a) pomorska ruta “Luka - Luka”

� jedna ili više linija koje egzistiraju između dvije luke� polazno-povratno putovanje, iako teret najčešće putuje u jednom smjeru

� nedostatak: ograničenost veze

� karakterističan teret:razna bogatstava i sirovine (npr. nafta); prijevoz između područja izvorišta (porijekla) i industrijskih regija (potrošača-uvoznika)


VRSTE POMORSKIH

RUTA

“Pendularne”

b)“Pendularne rute”

� regularne linije koje egzistiraju između skupine luka u geografsko neposrednoj blizini

� opslužuje se skupina luka duž jedne obale – prekomorski prijevoz – opsluživanje skupine luka na drugoj obali

� PRIMJER:luke na obali Zapadne Europe – Iuke Ist. obala SAD-a

� karakterističan teret: kontejnerski

Primjer: Vodeće tri “pendularne” rute koje opslužuje OOCL, 2006.

Izvor: OOCL Web Site.

14.1.2016.

8


VRSTE POMORSKIH

RUTA

“Pendulum”

c) Pomorski pravci “oko svijeta”

� međukontinentalnom povezivanju, put oko svijeta � putovanje uglavnom u oba smjera� ticanje (opsluživanje) skupine luka � opslužuje se ograničen broj luka po kontinentu

� karakterističan teret: kontejnerski

Primjer: Pomorska ruta “oko svijeta”

Izvor: “Evergreen” Web Site

Pomorske rute oko svijeta egzistiraju po principu „kontinuirane petlje“ koja pretpostavlja integraciju s drugim oblicima pravaca, primjerice:

� integraciju s pravcima koji, na određenim relacijama, održavaju feeder brodovi (koji se s glavnim pravcima „ oko svijeta“ spajaju (nadovezuju) na važnim pomorskim čvorištima;� integraciju s riječnim pravcima koji opslužuju pomorsko-riječne brodove omogućujući izravno povezivanje riječne i oceanske pomorske mreže

5.3.2. Luke kao referentne točke pomorskih prometnih pravaca

� ishodišne i završne točke svjetskih pomorskih putova (važnih željezničkih i cestovnih magistrala, a često i unutrašnjih plovnih putova)

� ključna čvorišta globalnog prometa

Def. MORSKE LUKE

prirodno i umjetno zaštićen morski, riječni ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon, gdje mogu iskrcati teret i krcati vodu, hranu, gorivo. Ujedno luka je mjesto gdje se susreću pomorski s kopnenim putovima i gdje se vrši ukrcaj i iskrcaj robe i putnika, preko skladišta i drugih lučkih objekata i mehanizacije.

� ishodišta svjetskog pomorstva tj. važna čvorišta u cirkulaciji pomorskih robnih

tokova

� indikativan je pokazatelj količine pomorskog prometa na pojedinim pomorskim pravcima

Def. LUKA� prirodno i umjetno zaštićen morski,

riječni ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon, gdje mogu iskrcati teret i krcati vodu, hranu, gorivo..

� mjesto gdje se susreću pomorski putovi sa kopnenim putovima i gdje se vrši ukrcaj i iskrcaj robe i putnika, preko skladišta i drugih lučkih uređaja

LUKE - ISHODIŠTA SVJETSKOG POMORSTVA

Singapore

14.1.2016.

9

Osnovna određenja luke

Pomorski prostor

Kopneni prostor

Infrastruktura

LUKA

Kopnene veze(zaleđe)

Pomorske veze(pročelje)

VEZA

Izvor: Prema https://people.hofstra.edu/geotrans (26.06.2013.)

Određenost luke PREMA KOPNU

•zaleđe,

•gravitacijsko područje i

•kopnene veze od luke prema zaleđu

Određenost luke PREMA KOPNU

•pročelje luke

•Intenzitet, frekventnost i dr.karakteristike pomorskih veza

pozicioniranost, status i konkurentnost luke

na tržištu!!!

Lučko pročelje i zaleđe

LUKA

A

LUKA

B

LUKA

C

ZALEĐE LUKE

LUKA

D

područje konkurentnosti

NEP

OSR

EDN

O z

aleđ

e

PROČELJE LUKE ZALEĐE LUKE

područje konkurentnosti

UŽE

zal

eđe

ŠIR

E za

leđe

ČIMBENICI LOKACIJE I RAZVOJA LUKA ?

Luka Koper, Izvor: www.luka-kp.si

• GEOGRAFSKI POLOŽAJ - prirodni preduvjet - onjemu zavisi odnos luke prema zaleđu;

• PROMETNE VEZE SA ZALEĐEM - gospodarskirazvijeno zaleđe mora biti zainteresirano zauspostavljanje prometnih veza s lukom, bitna jekvaliteta veze sa zaleđem;

• UNUTRAŠNJI PLOVNI PUTEVI - pojeftinjujetransport robe između luke i zaleđa; luke naušćima velikih plovnih rijeka imaju prednost(Rotterdam, New Orleans);

• TEHNIČKA OPREMLJENOST LUKE - o njoj zavisikvaliteta usluga i uspješnost;

• GRAVITACIJSKA ZONA� područje u zaleđu luke koje je s lukom

povezano prometnicama,� područje čiji su robni tokovi usmjereni preko

te luke,� obuhvaća nacionalni teritorij, ali i druge

zemlje (primjerice, Zapadna Njemačkagravitira luci Rotterdam).

ČIMBENICI LOKACIJE I RAZVOJA LUKA :

Port of Rotterdam - Maasvlakte

14.1.2016.

10

Čimbenici lokacije i razvoja luka :1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ

• prirodni preduvjet; o njemu zavisi odnos luke prema zaleđu

2. PROMETNE VEZE SA ZALEĐEM• gospodarski razvijeno zaleđe mora biti zainteresirano za

uspostavljanje prometnih veza s lukom• bitna je kvaliteta veze sa zaleđem

3. UNUTRAŠNJI PLOVNI PUTEVI• pojeftinjuju transport robe, između luke i zaleđa• luke na ušćima velikih plovnih rijeka imaju prednost

(Rotterdam, New Orleans)

4. TEHNIČKA OPREMLJENOST LUKE• o njoj ovisi kvaliteta usluga i uspješnost poslovanja

5. GRAVITACIJSKA ZONA• područje u zaleđu luke, koje je s tom lukom povezano

prometnicama• područje čiji su robni tokovi usmjereni preko te luke• obuhvaća nacionalni teritorij, ali i druge zemlje• primjerice, Zapadna Njemačka – gravitira luci Rotterdam

VRSTE LUKA:

… PREMA OSNOVNOJ FUNKCIJI1. TRGOVAČKE2. RATNE3. RIBARSKE 4. ŠPORTSKE (MARINE) – jahte

VRSTE TRGOVAČKIH LUKA

a) PREMA NAMJENI- OPĆE (UNIVERZALNE) - Rijeka, Split- TERETNE- PUTNIČKE- Dubrovnik- INDUSTRIJSKE- OPSKRBNE-za opskrbu brodova, malo ih je

Luke prema smještaju

Na delti Na rubu delte Duž rijeke Prirodna luka

Estuarijska Blizu estuarija U zaljevu Zaštičena

b) PREMA SMJEŠTAJU- OBALNE - Rijeka- ESTUARIJSKE - Rotterdam, London- LAGUNSKE- Venecija- OTOČNE - umjetni otoci, specijalno konstruirani kao luke- KANALSKE- Suez, Balboa- RIJEČNE - New Orlins- JEZERSKE

c) PREMA VODOSTAJU- OTVORENE - mala razlika plime i oseke, sve mediteranske luke- ZATVORENE (dokovske) LUKE - obale s velikim plimnim

amplitudama

vrste luka…TRGOVAČKE LUKE

14.1.2016.

11

d) PREMA VELIČINI I VAŽNOSTI- SVJETSKE- MEĐUNARODNE- NACIONALNE- REGIONALNE- LOKALNE

e) PREMA SMJERU ROBNIH TOKOVA- UVOZNE- IZVOZNE- TRANZITNE

f) PREMA STRUKTURI TERETA- OPĆE - univerzalne- SPECIJALIZIRANE - terminali

g) PREMA REGIONALNO GEOGRAFSKOM POLOŽAJU-atlanske, pacifičke, dalekoistočne, sredozemne, jadranske..

vrste luka… Razvoj luka

Poč. položaj Ekspanzija Specijalizacija

12

2

34

4

44

4

5

Grad

Grad - ekspanzija

Lučka oprema

Lučke djelatnosti

Cesta

ŽeljeznicaDubina vode prenamjena

3

GEOPROMETNA ANALIZA VODEĆIH SVJETSKIH LUKA

� Promet luka?� Vodeće svjetske luke? � Vodeće svjetske kontejnerske luke?� Vodeće europske luke?� Vodeće europske kontejnerske luke ?

Vodeće svjetske luke

Izvor: Port of Rotterdam, Port Statistics 2009.

14.1.2016.

12

5.3.3. Kanali, tjesnaci i prolazi kaostrateški elementi pomorskih robnihtokova

Kapacitet Dubina TEU

Panamax 65,000 dwt 12 m (40 feet) 4,000

Suez-max 120,000 dwt 16 m (58 feet) 12,000

Malacca-max 300,000 dwt 21 m(68 feet) 18,000

Kapacitet strateški važnih kanala

Dwt – engl . Deadwightoznačava ukupnu nosivost broda izraženu u tonama (brod od 500 000 dwt odgovara nosivosti 50 000 željezničkih vagona po 10 tona).

SUESKI KANAL

• građen je od 1859. do 1869. (zaslugom Ferdinanda Lessepsa)

• u radovima su sudjelovali u znatnom broju i naši ljudi (Dubrovčani, Korčulani, Vinodolci)

• kanal je izgrađen na razini mora - bez ustava

• ukupna dužina (s prilaznim kanalima) 200m

• moguć je promet u oba smjera

• zatvaranje kanala 1967. (arapsko-izraelski rat)

• stalno je proširivan; najveća rekonstrukcija 1975. nakon ponovnog otvaranja kanala• ne može primiti supertankere

• "naftni kanal"

Izgradnja Sueskog kanala, 1869. god. Sueski kanal – krajem 19. st.

Sueski kanal - danas Tablica. Promet Sueskim kanalom od 2009.-2013.godine

PROMET 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan broj brodova 17228 17993 17799 17298 16596

-19,6% 4,4% 1,1% -2,8% -4,4%

Neto tonaža brodova(mil.tona)

734,5 846,4 928,9 928,5 915,5

-19,3% 15,2% 9,7% -0,04% -1,4%

Broj brodova(kont. brodovi)

6080 6852 7178 9332 6014

-25,5% 12,7% 4,8% 23,1% -35,6%

Ukupan promet tereta (mil. tona)

559,2 646,1 691,8 739,9 754,5

-22,7% 15,5% 7,1% 7,0% 1,97%

Izvor: http://www.emdb.gov.eg/en/content/356/1-98-Totals

14.1.2016.

13

http://www.joc.com/maritime-news/trade-lanes/container-ship-sizes-transits-tonnage-suez_20140929.html

Tablica. Promet Sueskim kanalom 2013.-2014.godine PANAMSKI KANAL• građen je od 1904. do 1914. (Amerikanci)• zbog brdovitog terena se nije gradio po uzoru na Sueski kanal (izgradnja kanala

na razini mora), razlozi: financijski• umjesto toga izgrađen je kanal na USTAVE, pomoću kojih se brod diže na

razinu umjetnog jezera (26 m iznad razine mora), te se opet pomoću ustava spušta na drugoj stani na razinu mora

• ima 6 ustava• ustave su dvostruke što omogućava istodobnu plovidbu u oba smjera• promet je veći nego na Velikim jezerima• uzrokovao je najveću revoluciju u pomorstvu - eliminiranje jedrenjaka jer ne

mogu prolaziti kroz ustave• ukupna dužina kanala - s prilaznim kanalima – 80 m• promet raznolike robe: žitarice, nafta, rude, ......

Gatun Locks

Miraflores LocksPedro Miguel Locks

8 0 84 Miles

Atlantic OceanAtlantic Ocean

Pacific Ocean

Gatun Lake

Panama City

Colon

Gaillard Cut

Gatun Dam

Panamski kanal

Panamski kanal: Gatunska ustava Grafikon 6.12. Promet Panamskim kanalom...

https://www.pancanal.com/eng/general/reporte-anual/2014/pdf/annual-report-2014.pdf

14.1.2016.

14

https://www.pancanal.com/eng/op/transit-stats/2015/Table00.pdf

Tablica. Promet Panamskim kanalom prema standardnim rutamaTablica. Promet Panamskim kanalom po mjesecima

https://www.pancanal.com/eng/op/transit-stats/2015/Table02.pdf

• Brodovi za koje je kanal bio konstruiran više ne postoje• Moderno brodarstvo povećalo je veličinu brodova

• Kanal može primiti samo brodove koji nose do 65,000 tona tereta,ali nedavno su predstavljeni brodovi koji mogu nositi 300,000 tona

• Problem stalnog povećavanja veličine brodova izazvao je diskusiju oko konstrukcije novog kanala koji spaja Atlantski i Pacifički ocean

• rasprave o 3 alternativna puta za novi kanal kroz Kolumbiju, Mexico i Nicaraguu

• Kolumbijski i meksički put omogućuju konstrukciju kanala na razini mora, dok je za Nicaraguanski put je potreban sustav brana

• konstrukcija zamjenskog kanala - efekt na ekonomiju Republike Paname (sadašnji kanal zapošljava 14,000 ljudi od kojih je 4,000 Panamaca)

• Prijedlog (pod ppt. Izgradnje novog kanala) - postojeći kanal pretvoriti u hidroelektranu za relativno malu cijenu

Budućnost Panamskog kanala…KORINTSKI KANAL

• "pretvorio poluotok Peloponez u otok"• otvoren je 1893.• dug oko 6 km• ulazi u kanal zaštićeni su valobranima

• može se ploviti i danju i noću, ali uz odobrenje• brodovi plove kanalom na vlastiti pogon, ali za veće brodove se preporučuje

tegljač• preko kanala je izgrađen cestovni i željeznički most, ali tako visoko da ne smeta

plovidbi

14.1.2016.

15

KIELSKI KANAL

• povezuje Sjeverno more i Baltičko more• izgrađen je potkraj 19.st. (1887-1895);

Nijemci• glavni motiv gradnje: vojni razlozi,

...izgubio vojnu funkciju; • u funkciji prometa tereta, cirkulacije

roba• njime plove mali brodovi• promet raznolikih vrsta tereta-roba• ima 2 ustave (svaka na jednom ulazu),

koje su dvostruke što omogućava promet u oba smjera

• u razdoblju od 2-3 tjedna je zaleđen

40 0 4020 Miles

Tjesnaci Bospor i Dardanele

Black Sea

Mediterranean

Ocean

Marmara Denizi

Bosporus

Istanbul

Turkey

Turkey

Greece

Turska – tjesnac Bospor Pomorske rute i strateški prolazi - Srednji Istok

Hormuz

Bosporus

Bab el-Mandab

Suez

1) United ArabEmirates2) Qatar3) Kuwait

PG

PG: Persian Gulf

14.1.2016.

16

0 200 400 600 800100Miles

Malački tjesnac

Indonesia

Indian Ocean

Strait of Malacca

Singapore

Strait of Sunda

South China Sea

Grafikon 6.13. Količine prevezene nafte na strateškim lokacijama (mil.barela) 2006. god.

Izvor: http://www. eia.doe.gov/emeu/cabs/choke.html

5.4. Relevantni indikatori pomorskih robnih tokova

u svijetu

5.4.1. Intenzitet i dinamika pomorskih robnih tokova

5.4.2. Struktura pomorskih robnih tokova5.4.3. Vodeći pravci pomorskih robnih tokova

Tokovi tekućeg tereta Tokovi rasutog tereta

Tokovi kontejnerskog tereta

•

14.1.2016.

17

INTENZITET POMORSKIH ROBNIH TOKOVA� Količina pomorske trgovine (robnih tokova)

jedinica: tonski km/godišnje; tona /godišnje� Vrijednost pomorske trgovine (robnih tokova)

jedinica: novč. jedinica($) /godišnje

DINAMIKA POMORSKIH ROBNIH TOKOVA� Kretanje pomorskog prometa (robnih tokova) u određenom

vremenskom periodu (rast/pad/…)

5.4.1 Intenzitet i dinamika pom. robnih tokova!� Intenzitet (količina) i dinamika (kretanje-rast/pad) pomorskog

prometa - u korelaciji je s intenzitetom i dinamikom kretanja međunarodne vanjskotrgovinske razmjene !

� Kvantitativna i kvalitativna obilježja pomorskog prometa u neposrednoj su vezi sa stupnjem gospodarske razvijenosti pojedinih zemalja i regija

� Što je snažnije gospodarstvo, to je veći opseg vanjskotrgovinske razmjene, a s time i veći obujam pomorskog prometa i ostalih pomorskih djelatnosti

SuezHormuz

Panama

Malacca

Magellan

Good Hope

Gibraltar

Bab el-Mandab

Grafikon: Svjetska trgovina, svjetska pomorska trgovina, svjetski gospodarski rast (BDP) i indeks industrijske proizvodnje (1975. - 2013.)

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/rmt2014_en.pdf

KORELACIJA DINAMIKE I

INTENZITETA POMORSKOG PROMETA I

GOSPODARSKIH INDIKATORA

� Pomorski promet dominira u strukturi međunarodne vanjskotrgovinske razmjene !

� pomorski promet čini 90% svjetske trgovine, 80% svih tereta, u međukontinentalnom prijevozu prevozi pomorskim putem

SuezHormuz

Panama

Malacca

Magellan

Good Hope

Gibraltar

Bab el-Mandab

ZNAČAJ POMORSKIH ROBNIH TOKOVA U STRUKTURI SVJETSKIH ROBNIH TOKOVA proizlazi iz udjela pomorskog prometa u strukturi međunarodne vanjskotrgovinske razmjene!

14.1.2016.

18

Grafikon. Značaj pomorskog prometa u međ. vanjskotrgovinskoj razmjeni

POMORSKI PROMET

80% tereta prevezenih međukontinentalno !!!

POMORSKI PROMET

96% svjetske trgovine !!!

Grafikon. Značaj Pomorskog prometa u EU

POMORSKI PROMET71%

vanjskotrgovinske razmjene država članica EU

POMORSKI PROMET48%

ukupne vrijednosti robne razmjene

država članica EU

Tablica/Grafikon. Svjetski pomorski promet (u mil. tona)u razdoblju 2009. - 2014.

Godina Pomorski promet(u mil. tona)

2009. 7858

2010. 8409

2011. 8784

2012. 9197

2013. 9548

2014. 9842

Izvor: Review of Maritime Transport 2015, UNCTAD

….Intenzitet i dinamika pom. robnih tokova...

5.4.2. Struktura pomorskih robnih tokova

a) OBZIROM NA SKUPINU TERETA

b) OBZIROM NA VRSTU TERETA

SuezHormuz

Panama

Malacca

Magellan

Good Hope

Gibraltar

Bab el-Mandab

14.1.2016.

19

GodinaTEKUĆI TERET

(nafta i plin)

GLAVNI RASUTI TERETI*

KONT.TERET

OSTALI SUHI TERETI

UKUPAN PROMET (mil. tona)

2007. 2 747 1 953 1 193 2 141 8 0342008. 2 742 2 065 1 249 2 173 8 2292009. 2 642 2 085 1 127 2 004 7 8582010. 2 772 2 335 1 275 2 027 8 4092011. 2 794 2 486 1 421 2 084 8 7852012. 2836 2 665 1 480 2 184 9 1652013. 2904 2 786 1 578 2 300 9 5682014. 2826 3112 1631 1631 9842

Tablica. Svjetski pomorski promet prema skupinama tereta 2007.-2014. (u mil. tona)

*Napomena: Glavni rasuti tereti: željezna rudača, žitarice, ugljen, boksit/aluminij i fosfat

Grafikon. Međunarodna pomorska trgovina 1980-2014. (u mil. tona)


A) Skupine tereta

Grafikon. Struktura pom. robnih tokova PREMA SKUPINAMA TERETA 2014. g.


U strukturi pom. robnih tokova SKUPINA TERETA koja dominira (2014.) je � GLAVNI RASUTI TERET - 34% (željezna rudača, žitarice, ugljen, boksit/aluminij i fosfat)

� ….slijedi TEKUĆI TERET (30%), KONT. TERET (18%), OSTALI SUHI TERETI (18%) ?

Grafikon. Struktura pomorskog prometa PREMA VRSTI TERETA 2014. god.

B) Vrsta tereta

U strukturi pom. robnih tokova (prema VRSTI TERETA) dominira…..NAFTA – 17%, ….slijedi kont. teret (15%); željezna ruda (15%), ugljen (15%),… (2014)

Izvor: Prema Review of Maritime Transport 2015, UNCTAD

NAFTA 17%

KONT. TERET 15%

Ostali rasuti tereti 15%

ŽELJ.RUDA 15%

UGLJEN

15%

Ostali suhi tereti 9%

Naftni derivati 9%

Plin&kemikalije6%

Žitarice 4%

14.1.2016.

20

Grafikon. Međunarodna pomorska trgovina


SVJETSKA TRGOVAČKA FLOTA

obzirom na vrstu brodova (koji su specijalizirani za prijevoz određenih vrsta tereta)

...KAO INDIKATOR INTENZITETA I STRUKTURE POMORSKIH ROBNIH TOKOVA......

Tablica: Struktura svjetske trgovačke flote (u DWT – engl. deadweight ton)

2010. 2011 . 2012. 2013 . 2014 .

Ukupna flota1.276.137 1.415.110 1.536.867 1.625.750 1.691.628

Tankeri450.053 439.932 469.516 472.890 482.017

Brodovi za rasuti teret 456.623 547.192 623.006 686.635 726.319

Brodovi za generalni teret 108.232 81.159 80.825 77.589 77.552

Brodovi za kontejnere 169.158 183.691 196.853 206.547 216.345

Ostale vrste brodova 92.072 163.135 166.667 182.092 189.395

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/rmt2014_en.pdf

Tablica: Struktura svjetske trgovačke flote (u DWT – engl. deadweight ton)

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

Ukupna flota Tankeri Brodovi zarasuti teret

Brodovi zageneralni teret

Brodovi zakontejnere

Ostale vrstebrodova

2010. 2011 . 2012. 2013 . 2014 .

14.1.2016.

21

Analogno podacima o strukturi pomorskog prometa prema vrstama tereta, gdje dominiraju rasuti tereti, potom tekući tereti pa kontejnerski tereta,

SVJETSKA TRGOVAČKA FLOTA isto je strukturirana, odnosno na � prvom je mjestu flota brodova za prijevoz rasutog tereta, � potom slijede tankeri, brodovi za kontejnerski teret, generalni teret te ostale vrste brodova.

Tablica: Struktura svjetske trgovačke flote 2014.

5.4.3. Vodeći pravcipomorskih robnih tokova

Zemljovid. Regionalni razmještaj proizvodnje NAFTE u svijetu i glavni pravci kretanja

Izvor: Prema Shipping Statistics and Market Rewiev, ISl Bremen 2012.

Grafikon Količine prevezene nafte na strateškim lokacijama (mil.barela) 2013. god.

http://www.eia.gov/todayinenergy/detail.cfm?id=18991

14.1.2016.

22

Pomorske rute i strateški prolazi - Srednji Istok

Hormuz

Bosporus

Bab el-Mandab

Suez


PG

PG: Persian Gulf 0 200 400 600 800100Miles

Strait of Malacca - Malački tjesnac

Indonesia

Indian Ocean

Strait of Malacca

Singapore

Strait of Sunda

South China Sea

Zemljovid. Regionalni razmještaj proizvodnje UGLJENA u svijetu i glavni pravci kretanja


Zemljovid. Regionalni razmještaj proizvodnje ŽELJEZNE RUDE u svijetu i glavni pravci kretanja


14.1.2016.

23


Zemljovid. Regionalni razmještaj proizvodnje ŽITA (agrarni proizvod) u svijetu i glavni pravci kretanja

5.4.3.3.….GEOPROMETNA ANALIZA KONTEJNERSKIH ROBNIH TOKOVA

Razvoj i regionalni razmještaj kontejnerskog prometa u svijetu ?

Vodeće svjetske luke u kontejnerskom prometu?

Svjetska kretanja i predviđanja razvitka kontejnerskog prometa?

� RAZVOJ I REGIONALNI RAZMJEŠTAJ KONTEJNERSKOG

PROMETA U SVIJETU ?

�VODEĆE SVJETSKE LUKE U KONTEJNERSKOM PROMETU?

�SVJETSKA KRETANJA I PREDVIĐANJA RAZVITKA

KONTEJNERSKOG PROMETA

14.1.2016.

24

• Čovjek s idejom kontejnerizacije i unaprijeđenija prijevoznog sustava

• Prijevoznički poduzetnik - osnovao kontejnersku kompaniju “Sea Land”

• “Sea Land” 1999. kupuje “Maersk” - koji time postaje najveći kontejnerski prijevoznik na svijetu

Malcom McLean (1914-2001)

26.04.1956.

Prvi kontejnerski brod “IDEAL-X”(Prenamjenjeni supertanker klase T-2)

RAZVITAK KONTEJNERIZACIJE ….ideja Malcoma McLeana

INTERMODALNOST !!!

• idealistička vizija transporta robe

• u univerzalnim limenim kutijama kontejnerima (BOXES) koji bi bili intermodalni u sveopćem transportu (laka prilagodba svim prijevoznim sredstvima)

• nova vizija tranzita između otpremnika - krcatelja - primatelja (bez otvaranja kontejnera u kojem je smještena roba)

…ideja Malcoma McLeana

EKONOMSKA RAČUNICA !!!

racionalizacija ukrcaja tj. iskrcaja robe

USPOREDBA - 1956.g.

OPERACIJA KRCANJA KONTEJNERA NA BROD

IDEAL-X

< od 0,16 $ / tona tereta.

OPERACIJA KRCANJA BRODA SREDNJE

VELIČINE NA KONVENCIONALAN

NAČIN 5,83 $ (US dollars) / tona

tereta

Grafikon 6.16. Kretanje pomorskog i kontejnerskog prometa u svijetu 1987.-2006.

Izvor: http://www.unescap.org/ttdw/Publications/TIS_pubs/pub_2484/pub_2484_fulltext.pdf

14.1.2016.

25

Tablica 6.5. Globalni kontejnerski promet i udio u svjetskoj trgovinskoj razmjeni

God.Kontejnerski

promet

(TEU)

Udio u svjetskoj

trgovini (%)

1970. 5,363,235 75,9 %

1980. 34,805,944 49,6 %

1990. 84,642,133 52,4 %

2006. 369,716,521 56,3 %

ZNAČAJ KONTEJNERSKIH ROBNIH TOKOVA U SVJETSKOJ TRGOVINI

Grafikon. Svjetski kontejnerski promet (mil.TEU) i dinamika rasta svjet. kont. prometa(%)


Grafikon 6.17. Udio kontejnerskog prometa u ukupnom pomorskom prometu 2014.

TEKUĆI TERET (nafta i plin)

30%

GLAVNI RASUTI TERETI*

34%

KONTEJNERI18%

OSTALI SUHI TERETI

18%


Tablica. „Top 10” vodećih svjetskih kontejnerskih luka 2014.

Luka Država2014. (*1000

TEU´s)

Shanghai Kina 25,870

Singapore Singapore 33,869

Shenzen Kina 24,040

Hong Kong Kina 22,200

Ningbo&Zhoushan

Kina 19,450

Busan Južna Koreja 18,678

Guangzou Kina 16,610

Quingdao Kina 16,580

Dubai PortsUjedinjeni

Arapski Emirati15,200

Rotterdam Nizozemska 12,298

Izvor: https://www.portofrotterdam.com/sites/default/files/Port-Statistics-2014_1.pdf

Shanghai

Singapore

Shenzen

Hong KongNingbo&Zhoushan

Busan

Guangzou

Quingdao

Dubai Ports

Rotterdam

14.1.2016.

26

Grafikon . Kontejnerske luke svijeta

Izvor: http://www.dhs.gov/xlibrary/assets/ports-regions.gif

Tablica.“Top 10” europskih kontejnerskih luka po ukrcajnoj kategoriji 2012.-2014. (u 000 TEU)

KONT. PROMET (U 000 TEU)

TOP 10 LUKA 2012. 2013. 2014.

Rotterdam 11,862 11,621 12,298

Hamburg 8,864 9,257 9,729

Antwerpen 8,635 8,578 8,978

Bremen 6,115 5,831 5,796

Algericas 4,112 4,343 4,555

Valencia 4,470 4,328 4,442

Felixstowe 3,327 3,434 3,700

Istanbul 3,097 3,378 3,600

Piraeus 2,734 3,163 3,585

Gioia Tauro 2,721 3,087 2,970

Izvor: https://www.portofrotterdam.com/sites/default/files/Port-Statistics-2014_1.pdf

1 – Rotterdam2 – Singapore3 – Hong Kong4 – New York5 – Los

Angeles 6 – Shenzhen7 – Hamburg8 – Kaohsiung9 – Busan10 – Shanghai

Mil. TEU

Grafikon. Dinamika kontejnerskog prometa u vodećim svjetskim lukama (TEU)

Tržišni udjeli europskih lučkih regija u europskom lučkom kontejnerskom prometu

14.1.2016.

27

PRAVCI KRETANJA KONTEJNERSKIH TOKOVA

3 glavna pravca kont. tokova:

1) Istok – Zapad (43% - 2014.)– izvozni pravci iz Azije u Sjevernu

Ameriku i Europu – (30%-2014.)

– pravci iz Europe i Sjeverne Ameriku u Aziju (13% - 2014.)

2) Intra - regionalni i Jug-Jug (40 % - 2014.)najjači pravac - intra-azijski (izvozni pravci iz Tajvana i Japana prema Kini)

3) Sjever – Jug (17% - 2014.)


Grafikon. Struktura svjet. kont. tokova prema prometnim pravcima 2014. god.


3 ISTOČNO - ZAPADNE RUTE

- najintenzivniji pravci kont. tokova� TRANSPACIFIK

� Azija - Sjeverna Amerika - 14,7 mil. TEU (2014.g.)� Sjeverna Amerika – Azija - 7,5 mil. TEU (2014.g.)

� EUROPA – AZIJA� Azija-Europa – 15,4 mil. TEU (2014.g.)� Europa-Azija – 7 mil. TEU (2014.g.)

� TRANSATLANTIK � Europa – Sjev. Amerika – 3,9 mil. TEU (2014.g.)� Sjev. Amerika - Europa – 2,7 mil. TEU (2014.g.)

Tablica. Kontejnerski tokovi na glavnim kont. pravcima Istok-Zapad (u mil. TEU)

Zemljovid: Kontejnerski robni tokovi na glavnim koridorimaIstok - Zapad

Promet (u mil. TEU)

Rast (u % 2013-2014)

14,7 (6,3%)

7,5 (4,5%)

15,4 (7,5%)

7 (1,3%)

39 (8,3%)

2,7 (0%)Izvor: Review of Maritime Transport 2015, UNCTAD

Zemljovid: Kontejnerski robni tokovi na glavnim koridorima Istok – Zapad 1995-2014(u mil TEU)

14.1.2016.

28

• KONTEJNERSKI PROMET - veća dinamika rasta u odnosu na ukupan promet

• EUROPA - najveći broj kontejnerskih luka

• AZIJSKE LUKE - najveći prosječni godišnji rast kontejnerskog prometa

• BLISKI ISTOK - vodeća kontejnerska regija Azije(po prosječnom godišnjem rastu prometa)

DINAMIKA KONTEJNERSKOG PROMETAREGIONALNA ANALIZA (luke analiziranih regija)

Izvor: http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch3en/conc3en/Med_deviation_shipping.html( 5.11.2013.)

ZEMLJOVID : Udaljenost mediteranskih kontejnerskih luka u odnosu na koridor Suez – Gibraltar

Grafikon 6.26. Prognoza kontejnerskog prometa po kontinentima (1980.- 2015.)

24%

2%

4%

8%

25%

7%2%

10%

4%

14%

Afrika Srednji Istok Južna Azija Jugoistočna Azija

Istočna Azija Sjeverna Azija ANZ/ Pacif ik Sjeverna Amerika

Latinska Amerika Europa

Izvor: Regional shipping and port development strategies, United Nations, New York, 2005.

Kontejnerski promet u Mediteranu do 2015. godine (u mil. TEU)

Izvor: Luka Rijeka, d.d., 2006.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2015.

Zapadni Mediteran Središnji Mediteran Istočni Mediteran /Crno more

God.Zapadni

MediteranSredišnjiMediteran

Istočni Mediteran/Crno more

2004. 8,7 11,5 8,3

2005. 9,2 12,2 8,7

2006. 9,6 12,8 9,1

2007. 10 13,4 9,6

2008. 10,4 14 10,1

2009. 10,9 14,7 10,6

2010. 11,3 15,4 11,1

2015. 13,4 18,5 13,9

Izvor: Luka Rijeka, d.d., 2006.

Grafikon 6.27

Tablica 6.11.

14.1.2016.

29

Grafikon 6.28.

Raspodjela tržišta kontejnerskog prometa do 2015. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Tržište Istok- Zapad Međuregionalno tržište Tržište Sjever- Jug

2002. 2015.

Izvor: Regional shipping and port development strategies, United Nations, New York, 2005.

Usporedba kontejnerskog prometa Daleki istok - Mediteran i nekih relevantnih ekonomskih pokazatelja u periodu 2007. -2010.g.

5.5. Pomorska regionalizacija svijeta

14.1.2016.

30

Pomorska regionalizacija svijeta

12 pomorskih regija, morska pročelja, luke…

POMORSKE REGIJE SVIJETA

1. MEDITERANSKE ZEMLJE / EUROAZIJSKO - AFRIČKO SREDOZEMLJE2. RUSIJA I CRNOMORSKE ZEMLJE3. ATLANSKA EUROPA4. AFRIČKE ZEMLJE NA ATLANTIKU5. ANGLOAMERIKA6. AMERIČKO SREDOZEMLJE7. ATLANSKO PROČELJE LATINSKE AMERIKE8. AFRIČKE ZEMLJE NA INDIKU9. AUSTRALAZIJSKO SREDOZEMLJE10. AZIJSKO - PACIFIČKO PROČELJE - najvažnija prometna regija svijeta!11. AUSTRALIJA I OCEANIJA12. PACIFIČKO PROČELJE LATINSKE AMERIKE

Grafikon: Pomorska trgovina po regijama , 2014. god. - ukrcano, iskrcano (% u svjet. tonaži)


AZIJSKO - PACIFIČKO PROČELJE– najvažnije pročelje svijeta (pomorske rute i strateški prolazi)

Hormuz

Malacca

Sunda

Lombok

Makassar

Tsugaru

14.1.2016.

31

Pomorske rute i strateški prolazi - Srednji Istok

Hormuz

Bosporus

Bab el-Mandab

Suez


PG

PG: Persian Gulf

AZIJSKE LUKEEUROPSKE LUKEAMERIČKE LUKEAUSTRALSKE LUKEAFRIČKE LUKE

GEOPROMETNA ANALIZA NAJPROMETNIJIH LUKA– regionalni pristup

AZIJSKE LUKE

• AZIJA - najveći i najnaseljeniji kontinent, s najdužom obalom,

• omeđen s tri oceana: Tihi ocean na istoku, Indijski na jugu i Arktički ocean na sjeveru

• Prirodne predispozicije : pozicija i prirodna raznolikost kontinenta (pomorski jak i razvijen kontinent)

• jugoistočna obala Azije – najrazvijeniji dio kontinenta• najprometnije svjetske luke - Shangai,

• Struktura pomorskog prometa: prijevoz tekućega i rasutog (sipkog) tereta• IZVOZ: nafta, ugljen, željezna ruda i žitarice (riža, pšenica); kaučuk,

elektroniku, čaj, pamuk, jutu, šećernu trsku, kavu, kakao, duhan, ribu, vozila, čelik, kositar, krom, nikal, boksit, dijamante, platinu i zlato

• UVOZ: drvo, elektroniku, strojeve, plastiku, vunu, aluminij, vozila i medicinsku opremu. Najviše posluju s Sjevernom Amerikom, Nizozemskom, Njemačkom, Brazilom i Australijom.

AZIJSKE LUKE

LUKA DRŽAVA

Shangai Kina

Singapur Singapur

Tianjin Kina

Guangzhou Kina

Ningbo Kina

Busan Koreja

Kelang Malezija

Nagoya Japan

Ulsan Koreja

Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati

Chiba Japan

Yokohama Japan

Tanjung Pelepas Malezija

Tablica: Vodeće azijske luke

14.1.2016.

32

AZIJSKO - PACIFIČKO PROČELJE najvažnije pročelje svijeta (…LUKE)

• EUROPA – ATLANSKA I MEDITERANSKAnajrazvijenija pomorsko – ekonomska žarišta u Europi

ATLANTSKI OCEAN - ZEMLJE • značajno svestrano iskorištavanje mora• zahvaljujući društveno – ekonomskom razvoju i tehnološkom napretku,

zemlje uz ocean - ekonomski najrazvijenije države svijeta i izrazito jake pomorske sile

• tu koncentrirane najveće trgovačke mornarice i najprometnije luke svijeta,

• tu počinju i završavaju najvažniji svjetski pomorski putovi i rute • značajna međunarodna pomorska trgovina

• IZVOZ: industrijskI proizvodi, • UVOZ: velike količine sirovina, pogotovo nafte, te voće i povrće• Najčešći vanj.-trg. partneri: Sjeverna Amerika, Saudijska Arabija, Rusija,

Kina, Brazil, Nigerija, Libija, Koreja i Japan

EUROPSKE LUKE

Luka Država

Rotterdam Nizozemska

Antwerpen Belgija

Hamburg Njemačka

Amsterdam Nizozemska

Tablica: Vodeće europske luke

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, World Seaborne Trade and World Port Traffic, Volume 56, No.12, 2012.god.,

Rotterdam

Amsterdam

Antwerpen

Felixstowe Hamburg

Grimsby and Immingham

Le Havre

St. Petersburg

Algeciras - La Linea

Barcelona

Valencia

Marseille

Gioia Tauro

Rijeka

Kopar

Trst

LUKE EUROPSKE (ATLANSKE I MEDITERANSKE) REGIJE

14.1.2016.

33

SJEVERNA AMERIKA

• Snažan gospodarski potencijal i vrlo velika vanjskotrgovinska razmjena,

• razvijena pomorska trgovina i brojne velike luke• položaj na dva oceana, uz dobru unutrašnju prometnu

povezanost, - prednost za uvoz potrebnih sirovina i plasman industrijskih i poljoprivrednih proizvoda na pomorska tržišta

• zemlje Angloamerike imaju veliku pomorsko - ekonomsku važnost i prvorazrednu ulogu u svjetskom pomorskom prometu

• UVOZ: nafta, strojevi, transportna sredstva, obojene metale, željeznu rudu, boksit, papir i celulozu,

• IZVOZ: strojevI, automobilI, pšenicu, kukuruz, pamuk, duhan, soju i ugljen.

• Najčešći vanjskotrgovinski partneri: Kanada, Japan, Meksiko, Njemačka, Velika Britanija, Tajvan i Južna Koreja.[1]

AMERIČKE LUKE

Luka Država

Huston Teksas

South Luisiana Luisiana

Los Angeles Kalifornija

Long Beach Kalifornija

Vancouver Kanada

Tablica: Najprometnije sjevernoameričke luke

JUŽNA AMERIKA

ISTOČNO OBALNO PODRUČJE• pročelje rudarski bogatog i agrarno aktivnoga brazilskog pobrđa i plodnih

argentiskih pampa, • gusto je naseljeno i na ekonomski zavidnoj razini, • veliki brojem snažnih lučkih središta

ZAPADNO OBALNO PODRUČJE• otvoreno prema Pacifiku, zbog nepovoljnog reljefa, ima znatno slabije

razvijeno kako pomorstvo, tako i gospodarstvo

• IZVOZ: poljoprivredni proizvodI (kave, šećera, pamuka, ananasa, agruma, žitarica, mesa, kože, vune, kaučuka, jute) i ruda (željezne rude, boksita),

• UVOZ: nafta, ugljena i industrijskih proizvoda

• VANJSKOTRGOVINSKI PARTNERI: Amerika, Njemačka, Japan, Saudijska Arabija, Nizozemska i VelikaBritanija.

Tablica: Najprometnije južnoameričke luke

Luka Država

Tubarao Brazil

Itaqui Brazil

Santos Brazil

San Lorenz-San Martin Argentina

Callao Peru

Talcahuano Čile

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, World Seaborne Trade and World Port Traffic, Volume 56, No.12, 2012.god.,

14.1.2016.

34

• unutrašnji dio samog kontinenta izrazito nerazvijen (neplodno tlo i nepovoljna klima)

• situacija uz obale triju oceana je znatno drugačija • utjecaj litoralizacije - većina stanovništva koncentrirana na

obalnom prostoru, formirajući jaka pomorska središta i luke• pomorski promet većim djelom utječe na gospodarstvo i

ukupni rast privrede

• IZVOZ: poljoprivrednih proizvoda (posebno pšenice i vune), minerala (poput željezne rude, zlata, srebra, dijamanata, boksita, nikla, kositra, urana) i energije (u obliku tekućeg plina i ugljena).

• Najčešći partneri: Japan, Kina, Sjeverna Amerika, Južna Koreja, Brazil, Južnoafrička Republika, Meksiko, Saudijska Arabija, Nizozemska, Belgija, Italija i Njemačka.

AUSTRALSKE LUKE

LUKA

Hedland

Dampier

Newcastla

Gladstone

Hay Point

Tablica : Najprometnije Australske luke

• Nakon otkrića pomorskog puta za Indiju oko Afrike, afrički jug dobio veliko značenje ( tu funkciju ni do danas nije izgubio)

• njegova važnost s vremenom znatno smanjila nakon izgradnje Sueskog kanala u 19. stoljeću.

• Zbog prometno – geografskog položaja na vrlo važnom pomorskom putu, koji uglavnom spaja azijske i australske luke sa onim europskim, južnoafričke luke imaju veliko značenje u pomorsko – ekonomskom smislu

• ostatak Afrike - zbog niskog i pjeskovitog obalnog područja nema posebno razvijen pomorski promet

• IZVOZ: plantažni proizvodi (kakao, kavu, pamuk, čaj, duhan, voće, kaučuk, palmino ulje, kikiriki), rudarski proizvodi (željeznu rudu, bakar, ugljen, boksit, fosfate, naftu, zlato, dijamante), i tropsko drvo

• UVOZ: industrijski proizvodi i nafta,

• NAJVAŽNIJI VANJSKOTRGOVINSKI PARTNERI: zemlje Zapadne Europe, Japan i Sjeverna Amerike

• Gradnja novih luka iako je općenito razvoj pomorstva relativno skroman • cjelokupna međunarodna trgovina odvija se pomorskim putem

AFRIČKE LUKE

LukaDržava

Richards Bay Južnoafrička Republika

Saldanha Bay Južnoafrička Republika

Apapa Nigerija

Mombasa Kenija

Tablica: Najprometnije Afričke luke

14.1.2016.

35

6.MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI U KOPNENOM PROMETU

„Promet oblikuje prostor onoliko koliko prostoroblikuje promet“

Rodrigue, J. P., Comtois, C., Slack, B., The

Geography of Transport System (...) 2006

6.1. Pojam, elementi i čimbenici formiranja robnih tokova u kopnenom prometu

6.2. Specifična obilježja robnih tokova u kopnenom prometu

6.3. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova u kopnenom prometu

6.4. Europski prometni pravci i koridori u kopnenom prometu

KOPNENI ROBNI TOKOVI

cestovni

cjevovodni

željeznički

gradski

6.1. Pojam, elementi i čimbenici formiranja robnih tokova u kopnenom prometu

• teret koji je pristigao u luku mora se otpremiti kopnenim putem do konačnog odredišta (korisnika, komitenta) u kopnenom zaleđu luka

• robu iz kopnenog zaleđa treba dopremiti kopnenim putem do luke radi njenog daljnjeg prekomorskog prijevoza

• Kopneni robni tok � tok određene vrsterobe koja cirkulira kopnenim prostorom nakopnenom prometnom pravcu, odnosnokopnenom prometnom koridoru

Europa7%

Sjeverna Amerika

16%

Afrika20%

Azija30%

Južna Amerika

12%

Australija i Oceanija

6%

Antartika9%

Grafikon. Razdioba svjetskoga kopna na 7 kontinenta i 6 kontinentskih cjelina


Značaj kopnenih robnih tokova

• u strukturi svjetske trgovinske razmjene kopn. r. t. sudjeluju sa 15 % udjela

• 2. skupina robnih tokova po intenzitetu (iza pom. r.t.)

• omogućuju kontinuitet najintenzivnije vrste r.t - pomorskih r.t. - prijevoz „doorto door”

• indirektni sudionik međukontinentalnog povezivanja, direktni sudionik interkontinentalnog i transkontinentalnog povezivanja

Čimbenici formiranja i rasporeda kopn. r.t

• geoprometni čimbenici,

• društveno - gospodarski čimbenici te

• ostali čimbenici

14.1.2016.

36

1) KOPNENA PROMETNA MREŽA (kopnena prometna infrastruktura):

� kopnene prometnice (cestovne, željezničke, cjevovodi i plinovodi),� kopnena prometna čvorišta (kopneni terminali) – prometni terminali u

željezničkom i cestovnom prometu koji predstavljaju izgrađeneprometne površine s prometnicama, zgradama i manipulativnimuređajima za prihvat, otpremu i razvrstavanje prometa , odnosnotereta,

� kopneni prometni objekti (stanice, raskrsnice, mostovi i vijadukti,nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli),

� prateći objekti

1) KOPNENA PRIJEVOZNA SREDSTVA (kopnena prometna suprastruktura)

� kopnena vozila (cestovna teretna vozila, teretni vlakovi)

Elementi kopnenih robnih tokova

1) TERITORIJALNI DJELOKRUG KOPNENOG ROBNOG TOKA :- nacionalni (lokalni, međumjesni, gradski)

- međunarodni (uvozni, izvozni, tranzitni)

2) VRSTA ROBE U KOPNENOM PRIJEVOZU:a) Prema karakteristikama tereta:

- tokovi rasutog tereta- tokovi tekućeg tereta- tokovi plinovitog tereta- tokovi generalnog tereta- kontejnerski tokovi

b) prema uporabnoj vrijednosti i namjeni roba:- tokovi energenata- tokovi hrane- tokovi poljoprivrednih proizvoda- tokovi industrijskih proizvoda…

3) VRSTA KOPNENOG PRIJEVOZNOG SREDSTVA (PRIJEVOZNE GRANE, TEHNOLOGIJE ILIPRIJEVOZNOG PUTA

Vrste kopnenih robnih tokova

Shema: Vrste kopnenih robnih tokova

ŽELJEZNIČKI CJEVOVODNI (CIJEVNI)CESTOVNI


KOMBINIRANI CJEVOVODI PLINOVODI

CJEVOVODI I PLINOVODI

• danas se polažu ne samo na kopnenim površinama već i ispod vodenih prostranstava,

• zbog specifične tehnologije koja je sebi svojstvena i ne podrazumijeva tehnologiju karakterističnu za odvijanje vodnog transporta, cjevovodni promet i ta vrsta robnih tokova ubraja se teoretski u kopnene robne tokove

KOMBINIRANI ROBNI TOK

• odvija se pomoću više od jedne prometne grane cijelom prijevoznom putu, pri čemu se transportna usluga sastoji od više uzastopnih prijevoza

• kombinacija bilo kojih vrsta prijevoznih grana, npr. cestovno-željeznički, pomorsko-željezničko-cestovni prijevoz, i sl.

• kombinirani robni tokovi mogu, osim kopnenim robnim tokovima pripadati i drugim vrstama robnih tokova u zavisnosti od kombiniranih prijevoznih grana

6.2.1. CESTOVNI ROBNI TOKOVI

• tokovi roba koji se odvijaju cestovnim teretnim vozilima na cestovnim prometnicama odnosno cestovnim prometnim pravcima uz pomoć i usluge pratećih cestovnih objekata

• teretni promet kamionima (putnički promet osobnim automobilima, autobusima)

• najvažniji oblik prometa u svijetu

• dominantna vrsta prometa

• ceste visoke razine služnosti – teretni promet

6.2. Specifična obilježja robnih tokova u kopnenom prometu

PREDNOSTI: � velika brzina, � funkcionalnost, � prostorna dostupnost� prilagodljivost različitim uvjetima vožnje

NEDOSTACI:� Ograničeni kapacitet � Skuplji prijevoz � Zagađivanje okoliša

14.1.2016.

37

Povijesni aspekt …Roman Road Network, 200 AD

500 km

Atlantic

Ocean Black Sea

Mediterranean Ocean

Zemljovid. Gustoća cestovne mreže (u km/100 km2) 2009.

Značajan pokazatelj stanja i razvijenosti cestovnih prometnica na pojedinim prostorima!!

Gustoća

cestovne

mreže

(u km/100 km2)

PROMETNA MREŽA-DUŽINA

EU 27 USA JAPAN KINA RUSIJA

Cestovna mreža 5000 4400 973 3305 786Mreža autocesta 69,5 94,9 7,8 74,1 29,0Željeznička mreža

212,8 204,5 27,8 91,2 86,0

Elektrificirane željezničke linije

112 15,2 32,7 43,2

Unutarnji plovni putovi

40,6 40,7 124,2 101.0

Cjevovodi (naftovodi)

37,4 283,7 78,5 49,0

Tablica 6.1. Usporedba prometne infrastrukture u EU 27 i u svijetu 2010. god (u 000 km)

Izvor:http://ec.europa.eu/transport/facts-fundings/statistics/pocketbook-2013_en.htm (22.04.2014.)

� Najrazvijeniju mrežu cesta imaju SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Italija, Austrija, Novi Zeland, Danska, Češka, Slovačka, Poljska, Švicarska i Japan

� niz razvijenih zemalja iz godine u godinu planski grade suvremenu cestovnu mrežu, a tome prednjače SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Belgija, Velika Britanija

� Prisutna je i izgradnja transkontinentalnih autocesta gdje je najdalje otišla Sjeverna Amerika koja je suvremenim cestama povezana kako meridijalnim pravcima, tako i paralelnim cestama između dviju oceanskih obala.

� Europa već ima široku razgranatu mrežu cesta (tablica), � zapadni dijelovi Europe daleko bolje povezani u gotovo neprekinuti lanac modernih autocesta� Cestovne komunikacije zapada nisu povezane u potpunosti s istokom, a razlozi tome do sada bili

političke prirode� Uslijed transformacije ekonomija istočnoeuropskih država (nakon 1990. godine) te procesa

europskih integracija i uspostavljanja jedinstvenog tržišta od 1993. godine, europski je prometni sustav krenuo u pravcu povezivanja njegovog nekad zasebnog istočnog i zapadnog dijela

� to povezivanje - kao najvažniji europski interes, prvenstveno se odnosilo na stvaranje jedinstvene i međusobno dobro povezane prometne mreže, uz uklanjanje svih fizičkih, tehničkih, ekonomskih, organizacijskih, pravnih i drugih prepreka ….u efikasnom prometnom povezivanju

14.1.2016.

38

Trenutna i buduća cestovna infrastruktura u EU

(do 2020.)

6.2.2. ŽELJEZNIČKI PROMET (robni tokovi)…

• pojavljuje se u razdoblju industrijske revolucije

• tokovi roba koji se odvijaju SREDSTVIMA ŽELJEZNIČKOG TERETNOG PRIJEVOZA (teretni vlakovi, lokomotive) NA ŽELJEZNIČKOJ PROMETNOJ INFRASTRUKTURI (željezničkim prugama) uz pomoć i usluge PRATEĆIH OBJEKATA u željezničkom prometu

PREDNOSTI: � veliki kapacitet, � Ekonomičan vid prijevoza -

rentabilnost, � ekološki vid prijevoza,� prijevoz masovnih tereta, unificiranog

tereta (kontejneri, kamioni) i ekspresnih pošiljaka

Grafikon. Razvoj željezničke mreže (u km), 1850.-1913.

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1850 1870 1900 1913

Africa

Asia

South America

North America

Europe

SAD

Europa

Zemljovid 6.2. Gustoća željezničke mreže (u km/100 km2)

Izvor: http://calicobolico.wordpress.com/2009/05/01(17.04,2013.)

• GUSTOĆA ŽELJEZNIČKE MREŽE (u km/100 km2) osnovni pokazatelj stupnja razvijenostiželjeznice vrlo je različita u svijetu

• EUROPA I SAD - najveća gustoća željezničke mreže ( …na tim prostorima za očekivati je i većukoncentraciju željezničkih robnih tokova….)

14.1.2016.

39

Suvremene željeznice svijeta

� imaju osobitu ulogu u povezivanju težišnih industrijskih predjela svijeta, industrijskih rajona i centara

� Značajne za svladavanje velikih kontinentalnih udaljenosti, …tako su u svijetu poznate TRANSKONTINENTALNE PRUGE:

• Sjeverna transkanadska pruga,

• Južna transkanadska pruga, • Sjeverna pacifička pruga ((SAD), Zemljovid 6.3. Transibirska željeznica

• Buenos-Aires – Valparaiso,

• Buenos-Aires – Antofagasta,

• Australska transkontinentalna pruga, • Transibirska željeznica,

• pruga Peking – Alma Ata,

• Centralno afrička

transkontinentalna pruga (Lobito – Beira)

EUROPAtakođer premrežena prugama transkontinentalnog karaktera

Izvor: http://putopisi.net/azija/transsibirska-zeljeznica-moskva-irkutsk-ulan-bator-peking/ (10.05.2014.)

najduža željeznička pruga na svijetuProlazi kroz 8 vremenskih zona

Trenutna i buduća željeznička infrastruktura u EU

(do 2020.)

Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DA-09-001/EN/KS-DA-09-001-EN.PDF

• transport sirove nafte, naftnih derivata, plina i dr.

• odvijaju se CIJEVNOM INFRASTRUKTUROM (cijevima) različitih promjera kojima se prevozi tekuća (nafta, naftni derivati) ili plinovita roba (plin)

• CJEVOVODNA INFRASTRUKTURAuvjetuje formiranje i smjerove cjevovodnih robnih tokova

� cjevovodna infrastruktura i tokovi formiraju na relacijama od velikih nalazišta i prerađivačkih centara (nafte i plina) do većih potrošačkih područja

6.2.3. CJEVOVODNI ROBNI TOKOVI

Prednost:

� najjeftiniji vid kopnenog prometa

Cjevovodni transport U SVIJETU

Po razgranatoj mreži i razvijenosti NAFTOVODA poznati:

• Sjeverna Amerika (SAD, Kanada),• Latinska Amerika (Venecuela, Meksiko, Kolumbija, Bolivija, Argentina),• Bliski Istok - naftom najbogatije područje u svijetu (Arabija, Irak, Iran),• Afrika (cjevovodi od Libije i Alžira prema lukama i rafinerijama Mediteranu),• Azija (Indonezija, uglavnom kraći cjevovodi od izvorišta do lučkih centara)

Mreža PLINOVODA u svijetu nadmašuje dužinu naftovoda

• u SAD-u , u Kanadi (od plinskih polja u Alberzi za Toronto, Ottawu, Montreal,..)• U Latinskoj Americi (Meksiko, Venecuela, Argentina)

Cjevovodni transport u EUROPI

• Europa gotovo nema značajnijih izvora nafte od kojih bi vodili velikicjevovodi

• glavnina značajnih europskih cjevovoda počinje od lučkih terminala, posebno na Mediteranu i vodi prema Srednjoj i Zapadnoj Europi gdje sulocirane velike rafinerije i potrošački centri

• u Istočnoj Europi - dominiraju naftovodi koji počinju na velikim izvorimaRusije, na obalama Kaspijskog jezera

14.1.2016.

40

JANAF – Jadranski nafovod

• neki od značajnih pravaca za opskrbljivanje Europe naftom uključuju tranzit i izvoz nafte kroz RH, transportnim sustavom Jadranskog naftovoda (JANAF-a)

• Projektirani kapacitet cjevovoda: 34 milijuna tona, a instalirani 20 milijuna tona.

Transport nafte obavlja se od luke i terminala Omišalj na otoku Krku, prema Sisku i dalje:

• SJEVERNIM KRAKOM do hrvatsko-mađarske granice, a

• ISTOČNIM KRAKOM do rafinerija u Republici Bosni i Hercegovini te Srbiji

MEĐUNARODNI NAFTOVODNI PROJEKTI

čija bi realizacija, uz bolje korištenje kapaciteta sustava JANAF-a, mogla

osigurati i intenzivnije uključenje u naftovodnu mrežu Europe su:

� DRUŽBA ADRIA - izvoz nafte iz Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine,

Slovačke, Mađarske i Hrvatske te Luke Omišalj

� PEOP - (PEOP – engl. Pan European Oil Pipeline - PANEUROPSKI NAFTOVOD ) -

projekt je kojim bi se 1.319 kilometara dugim naftovodom ruska i kaspijska nafta

transportirala od Crnoga mora do Jadrana

6.2.4. GRADSKI ROBNI TOKOVI

� Specifičan pojavni oblik koncentracije prometa u teretnom prometu u svijetu danas je svakako promet u gradovima - osobito u višemilijunskim metropolama svijeta

� Svjetski gradovi su kao potrošačka područja najznačajnija svjetska čvorišta prometa

PROBLEMI gradova luke i gradova velikih industrijsko-proizvodnih centara:

� sutok gradskog i međugradskog putničkog (javnog i osobnog) prometa i robnog(teretnog) prometa, posebice ukoliko nisu osigurani prometni pravci koji naadekvatan i suvremen način zaobilaze centralne dijelove (zone) gradskogprostora;

� specifična organizacija prometa koja se ogleda u kriznim vremenimapreobimnih vršnih zahtjeva za prijevozom u gradskom prometu

RIJEČNI, JEZERSKI I KANALSKI PROMET… (robni tokovi)

• odvija se unutar kopnenih prostora svijeta, ali se ovaj vid prometa (robnih tokova ubraja u vodne robne tokove)

• prijevoz masovnog tereta, a u novije vrijeme i robe u kontejnerima

14.1.2016.

41

6.3. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova u kopnenom prometu

INTENZITET KOPNENIH ROBNIH TOKOVA NA GLOBALNOJ RAZINI � nekoliko milijardi tona robe godišnje (u cestovnim i željezničkom prijevozu

STRUKTURA KOPNENIH ROBNIH TOKOVA NA GLOBALNOJ RAZINI � dominacija cestovnog prometa u vodećim državama svijeta (EU, Sad, Japan, Kina, izuzev Rusije – dominacija željezničko prometa)

Izvor: http://internationaltransportforum.org/statistics/index.html (22.04.2014.)

Grafikon 6.2. Željeznički teretni promet U SVIJETU (bilijuni tkm i % promjene)

Grafikon 6.2. Cestovni teretni promet U SVIJETU (bilijuni tkm i % promjene)

• SAD, Rusija i Kina čine gotovo 80% ukupnog procijenjenog globalnog želj. teretnog prometa

• u svim se državama od 2010. godine bilježi rast željezničkog teretnog prometa

• u državama u razvoju, posebno u Kini i Indiji, cest. romet bilježi kontinuirani rast prometa

• u državama OECD-a i Europske unije promet i dalje stagnira

• EU - 75% uk. cestovni teretni , promet ali u u 2012. godine bilježi pad od oko 4%

Tablica: Teretni promet - svijet - EU27

Vrsta prometne grane EU 27 USA Japan Kina Rusija

TERETNI PROMET ( u bilionima tkm)

2011. 2009. 2010. 2011. 2011.

Cestovni promet 1.734,1 1.929,2 333,2 5.137,5 223,0

Željeznički promet 420,0 2.309,8 20,4 2.946,6 2.128,0

Unutarnji plovni putevi 141,1 406,6 2.606,9 61,0

Cjevovodni promet 118,6 829,8 202,2 2.422,0

Morski promet (intra trgovina) 1.407,7 286,6 179,7 4.935,5 77,0

Izvor: http://ec.europa.eu/transport/facts-fundings/statistics/pocketbook-2013_en.htm

tonski kilometar-jedinica kojom se može izraziti intenzitet robnih tokova, odnosno transportni učinak, a -definira se kao mjerna jedinica koja predstavlja učinak prijevoza jedne tone robe cestom na udaljenosti od jednoga kilometra.

IZVOR: Eurostat, statistics in focus, 66/2008

Kopneni robni tokovi u EU

14.1.2016.

42

Grafikon/Tablica.Teretni promet prema granama prometa u EU 1995-2011. (bilioni tkm)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Cestovni promet Pomorski promet Željeznički promet

Unutarnji plovni putevi Cjevovodni promet Zračni promet

Izvor. http://ec.europa.eu/transport/facts-fundings/statistics/pocketbook-2013_en.htm

PROMET(bilionitkm)

2011.

CESTOVNI 1734,1

POMORSKI 1407,7

ŽELJEZNIČKI 420,0

UNUTARNJIPL.PUTEVI 141,1

CJEVOVODNI 118,6

ZRAČNI 2,5

Ukupno 3824,0

Grafikon: Struktura robnih tokova – EU 2011. prema prometnim granama

45%

37%

11%4% 3% 0%

Cestovni promet Pomorski prometŽeljeznički promet Unutarnji plovni puteviCjevovodni promet Zračni promet


DOMINACIJA CESTOVNOG PROMETA !

...U STRUKTURI UKUPNOG TERETNOG PROMETA...

Grafikon: Udio i struktura kopnenog teretnog prometa u ukupnom prometu 2011. – EU-27

Izvor. http://ec.europa.eu/transport/facts-fundings/statistics/pocketbook-2013_en.htm

5%

77%

18%

Cjevovodni promet Cestovni promet Željeznički promet

STRUKTURA KOPNENOG TERETNOG PROMETA –

EU 27-2011

DOMINACIJA CESTOVNOG

PROMETA!

6.4.1. Suvremena mreža prometnica i prometna politika

6.4. Europski prometni pravci i koridori u kopnenom prometu

Izvor: http://ec.europa.eu/transport/infrastructure/tentec (15.07.2014.)

Zemljovid 6.5. Transeuropska mreža prometnica (TEN)

• TEM (engl.Transeuropean Road Network) - Mrežaeuropskih autocesta;

• TER (engl.Transeuropean Railways) - Projektpoboljšanja parametara željeznice u Istočnoj iSrednjoj Europi;

• ECMT (engl.European Conference of Ministers ofTransport) - Konferencija europskih ministaraprometa;

• AGC (engl.European Agreement on MainInternational Railway Lines) - Europski sporazumo glavnim međunarodnim linijama;

• AGTC (engl.European Agreement of ImportantInternational Combined Transport Lines andRelated Installations) - Europski sporazum oglavnim međunarodnim pravima kombiniranogtransporta i sličnim instalacijama i drugi projektii sporazumi.

14.1.2016.

43

6.4.2. Paneuropska mreža prometnih koridora

Zemljovid 6.6. Paneuropska mreža prometnih koridora

Izvor: Strategija razvitka Republike Hrvatske, Ministarstvo pomorstva,prometa i veza, Zagreb, 1999.

6.4.3. Integriranost Republike Hrvatske u Paneuropsku mrežu prometnih koridora

Kao dio Paneuropske mreže prometnih koridora, utvrđene na Trećoj Paneuropskoj konferenciji, teritorijem RH prolaze tri sljedeća Paneuropska koridora :

1) V. Koridor: veza osnovnog koridora V i grane VB – Murakeresztur – Kotoriba –Čakovec – Pragersko ,• grana B (Koridor VB) – Budimpešta – Zagreb – Rijeka,• grana C (Koridor VC) – Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče,

2) X. Koridor: - osnovni – Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles Thessaloniki;• grana A (Koridor XA) – Graz – Maribor - Zagreb,

3) VII. Koridor – riječni Dunavski koridor.

7.MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI OSTALIM PROMETNIM GRANAMA

„Svijet postaje „globalno selo“ ..... Još prije dvadesetak godina odlazak na ljetovanje predstavljao je poludnevnu ili čak cjelodnevnu avanturu dolaska na

odredište, a danas nas svega nekoliko sati dijeli i od najudaljenijih svjetskih gradova. Sve to ne bi bilo moguće bez razvoja prometa. Brzi zračni promet

približio nam je New York, Tokio, Sydney na svega nekoliko sati. Internet nam je omogućio da klikom miša provjerimo vrijeme u Rio de Janeiru ili bilo kojem

drugom svjetskom gradu. Postali smo „globalno selo“....

www.geografija.com ( 17.05.2012.)

7.1. MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

7.1.1. Osnovna obilježja robnih rokova unutarnjim plovnim putovima7.1.2. Prostorni raspored unutarnjih plovnih putova u svijetu7.1.3. Europska mreža unutarnjih plovnih putova7.1.4. Lučki sustav na europskim unutarnjim plovnim putovima7.1.4. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova unutarnjim plovnim putovima

14.1.2016.

44

RIJEČNI KANALSKI

ROBNI TOKOVI UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

JEZERSKI

PREDNOSTI PROMETA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

• Kapacitet - mogućnosti prijevoza masovnih tereta

• ekonomičan prijevozni modalitet• ekološki vid prijevoza

…ukoliko su unutarnji plovni putovi prisutni u određenom prostoru,

pružaju značajnu podršku pomorskom prometu, omogućujući kontinuitet

pomorskog prometa i dublji ulazak u kopneni prostor

7.1.1. Osnovna obilježja robnih rokova unutarnjim plovnim putovima

ZASTUPLJENOST

• jedan od najmanje korištenih oblika transporta u svijetu s udjelom od 4,4% u ukupnom europskom robnom prometu u 2013. godini

• razlog tome je daleko veće ulaganje u ostale oblike prometa te postizanje većih brzina i prometne dostupnosti istih

PREDNOSTI

• Mogućnost prijevoza masovnih tereta• Ekonomičniji vid prijevoza • Ekološki najprihvatljiviji prijevoz tereta• Niži troškovi ulaganja u infrastrukturu, održavanja te radne

snage• Ukoliko su zastupljeni u određenoj zemlji, pružaju snažnu

podršku pomorskom prometu te mogućnost dubljeg ulaska u kopneni prostor

NEDOSTACI

• Mogućnost manje brzine plovidbe• Velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetima• Nejednako razvijena infrastruktura zemalja unutar određenog

plovnog puta

Grafikon 1. Teretni promet unutarnjim plovnim putovima u svijetu po regijama u 2014. godini (bilijuna tkm; udio u %)

EU-28; 152,7; 4%

USA; 470,4; 13%

KINA; 3073,1; 81%

RUSIJA; 80; 2%


7.1.2. Prostorni raspored unutarnjih plovnih putova u svijetu

7.1.3. Europska mreža unutarnjih plovnih putova

Sjeverno-južni

koridor

Rajnski koridor

Zapadno-istočni koridor

Jugoistočni koridor

Riječni koridori europske mreže unutarnjih plovnih putova

63,5 %

14,7%

13%

8,8%

14.1.2016.

45

7.1.4. Lučki sustav na europskim unutarnjim plovnim putovima

Obzirom na važnost pojedinih luka europskog prometnog sustava, transformiranje luke unutarnjih plovnih putova u globalne i regionalne distributivne ili logističke centre zamijenilo je tradicionalni pristup pod kojim luke definiramo samo kao prekrcajna mjesta.

Funkcionalnost luke na unutarnjim plovnim putovima zavisi od postojanja i kvaliteti tehničko-tehnoloških i organizacijskih komponenti koje čine lučki sustav cjelovitim.

……primjerice: broj i dužina vezova, prekrcajna sredstva, vrste i kapaciteti skladišta kao tehničke komponente, a jednako je bitan i način izvršavanja tehnoloških procesa u luci s obzirom na vrstu tereta te specijaliziranih postupci i uređaji za rukovanje određenom vrstom tereta

Neizostavan element o kojem ovisi funkcionalnost takve luke je i organizacija upravljanja lukom.

Lučki sustav na europskim vodnim putovima karakterizira različitost luka s obzirom na ulogu koje pojedine luke imaju unutar sustava te relativna gustoća luka na glavnom koridoru Sjeverno more-Rajna-Dunav-Crno more.

Grafikon. Udio prometa unutarnjim plovnim putovima u ukupnom prometu EU-28 u 2013. godini


Tablica. Prijevoz tereta unutarnjim plovnim putovima u europskim zemljama 2011.-2014. godine (000 tona)

2011. 2012. 2013. 2014.

EU-28 526 427 531 451 534 020 550 912

Belgija 172 906 190 288 187 404 190 303

Bugarska 14 448 16 378 16 726 16 922

Njemačka 221 966 223 170 226 864 228 489

Francuska 68 471 68 710 68 710 65 488

Hrvatska 5 184 5 934 5 823 5 377

Luxembourg 8 956 8 506 8 987 8 390

Nizozemska 345 469 350 069 356 062 366 627

Austrija 9 943 10 714 10 710 10 122

Rumunjska 29 396 27 946 26 858 27 834

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Inland_waterways_freight_transport_-_quarterly_and_annual_data

7.1.4. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova unutarnjim plovnim putovima Grafikon. Prijevoz tereta unutarnjim plovnim

putovima EU -2007.-2014. godine (mil. Tkm)

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Inland_waterways_freight_transport_-_quarterly_and_annual_data

14.1.2016.

46

UKUPNA KOLIČINA TERETA

PREVEZENA UNUTARNJIM

PLOVNIM PUTOVIMA U

EUROPI

2014. god. gotovo 551

mlijuna tona tereta

(povećanje od 3% odnosu na

2013.god.)

PRIJEVOZ TERETA PO KILOMETRU

vidljiv je pad prometa od 1% u

2014. god. u odnosu na 2013.god

to ukazuje na smanjenu količinu

prijeđenih kilometara

prilikom prijevoza tereta

NIZOZEMSKA I NJEMAČKA

zemlje koje najviše

doprinose prijevozu tereta

unutarnjim plovnim

putovima u Europi

zajedno čine 70% ukupnih robnih tokova riječnim

prometom u 2014. god

BELGIJA se pridružuje vodećim

zemljama u prijevozu tereta

rijekama

a prate je FRANCUSKA I RUMUNJSKA

Intenzitet i dinamika robnih rokova UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA u Europi …

Grafikon 4. Struktura robnih tokova unutarnjim plovnim putovima u EU


STRUKTURA ROBNIH TOKOVA UNUTARNJIM PL. PUTOVIMA u EU- dominiraju metalne rude kao teret s udjelom od 24%, - slijede ga koks i prerađena nafta te poljoprivredni proizvodi

- od opasnih tereta najviše se prevoze “zapaljive tekućine(najviše ih prevoze Slovačka i Nizozemska).

U prijevozu KONTEJNERA unutarnjim plovnim putovima također prednjače

Nizozemska i Njemačka.

Razvoj prometa unutarnjim

vodama u Europi

Održivi razvoj i zaštita okoliša

14.1.2016.

47

Perspektiva razvoja teretnog prometa unutarnjim plovnim

putovima?

Emisija C02 u Europi

7.2. MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI U ZRAČNOM PROMETU

7.2.1. Osnovna obilježja robnih tokova u zračnom prometu7.2.2. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova u zračnom

prometu

INTENZITET ZRAČNIH ROBNIH TOKOVA - relativno mali udio u svjetskom teretnom prometu

VRSTA TERETA (ROBA) koja može podnijeti visoku cijenu zračnog prijevoza:- manje količine tereta koje zahtijevaju brzinu prijevoza,

- visokovrijedna i luksuzna roba čija vrijednost pokriva troškove

- uglavnom ,…razne kvarljive robe, vrijedna elektronička roba, visoko vrijedna roba modne industrije, lijekovi, industrijska mašinerija i pojedini auto dijelovi.

Unatoč svemu navedenom, zračni promet u posljednje vrijeme pokazuje tendenciju neobično brzog razvoja

zračni promet reagira na:- promjene u gospodarskim kretanjima, ali i na

- promjene u strukturi robe koja je zastupljena u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Na jačanje svjetske ekonomije u posljednje 2 godine reagiralo je i kretanje zračnog teretnog prometa koje je nakon relativnog

stagniranja posljednjih nekoliko godina u 2014. godini bilježi rast od 4,7 %

i promet od 102 milijuna tona tereta

7.2.1. Osnovna obilježja robnih tokova u zračnom prometu

Grafikon 1. Kretanje zračnog teretnog prometa 2012.-2015.

Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-market/assets/downloads/Boeing_Current_Market_Outlook_2015.pdf

7.2.2. Relevantni indikatori formiranja robnih tokova u zračnom prometu

14.1.2016.

48

Tablica 1. Zračni teretni promet u svijetu prema regijama u 2014. godini

Regija Mil. tona Promjena 2013./2014.

Azija 40,5 +6,3%

Sjeverna Amerika

28,9 +3,0%

Europa 18,4 +3,2%

Bliski istok 7,4 +9,2%

Južna Amerika 5,0 +0,6%

Afrika 1,9 +5,1%

UKUPNO - 2014. god

102

Izvor: http://www.aci.aero/News/Releases/Most-Recent/2015/08/31/ACI-releases-2014-World-Airport-Traffic-Report-

Airports-in-advanced-economies-rebound-in-2014--global-passenger-traffic-up-by-over-5-air-cargo-volumes-rise-after-

three-years-of-stagnation-

REGIONALNA DISTRIBUCIJA GLOBALNIH ZRAČNIH ROBNIH TOKOVA generalizirana je prema pojedinim regijama svijeta.

GLOBALNI ZRAČNI PROMET 2014. GODINE koncentriran je u azijskoj regiji sa prevezenih

40,5 milijuna tona tereta što je porast od 6,3% u odnosu na 2013. god.

Slijedi SJEVERNA AMERIKA koja je u globalnom zračnom prometu tereta sudjelovala sa 28,9 milijuna tona tereta

EUROPA je također zabilježila rast zračnog teretnog prometa u 2014. godini od 3,2% te njen zračni prijevoz za tu godinu bilježi brojku od 18,4 milijuna tona tereta

Rast količine robnih tokova u zračnom prometu prognozira se i u narednim godinama za sve regije,

AZIJSKO TRŽIŠTE će i dalje zauzimati prvo mjesto koncentracije zračnog teretnog prijevoza i na taj način pratiti kretanja na gospodarskom tržištu odnosno kretanja vanjskotrgovinske razmjene.

Tablica 2. Teretni zračni promet po državama svijeta (mil.tkm)

Izvor: http://data.worldbank.org/indicator/IS.AIR.GOOD.MT.K1/countries/1W-CN-JP-DE-US?display=default

Vodeća zemlja u svijetu po količini zračnih robnih tokova izraženih u prevezenim tonama po

kilometru je SAD sa više od 38 milijuna tkm zabilježenih 2014. godine !

Grafikon 3. Pravci kretanja zračnog teretnog prometa u 2013. godini

Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-

market/assets/downloads/Boeing_Current_Market_Outlook_2015.pdf

14.1.2016.

49

Izvor: http://www.boeing.com/resources/boeingdotcom/commercial/about-our-

market/assets/downloads/Boeing_Current_Market_Outlook_2015.pdf

Grafikon 4. Struktura robnih tokovi u zračnom prometu između Europe i Azije

Većina zračnih robnih tokova vezana je za AZIJSKU REGIJU kao rezultat usporenih gospodarskih aktivnosti u europskim i američkim državama, a isto se predviđa i u budućnostiObzirom na statistike vezane za uvoz i izvoz pojedinih svjetskih regija, očekivano je da se najviše tereta zračnim prometom u svijetu prevozi iz Azije (najveće regije proizvođača i izvoznika u svijetu) do Sjeverne Amerike.

2. po značajnosti pravac kretanja robnih tokova zrakom u svijetu je pravac iz Europe za Aziju sa udjelom od 19,6% u uk. svjet. zračnom prometu tereta, (bilježi veću količinu prometa nego onaj koji ide iz Azije za Europu).Taj podatak ukazuje na činjenicu jačanja europskog tržišta kao izvoznika, a prognozira se i daljnji rast izvoza u Aziju od 5,2% godišnje.

Govoreći o strukturi tereta, vrsta tereta koja se najviše izvozi u Aziju iz Europe su proizvedena dobra odnosno gotovi proizvodi raznih vrsta, a iz Azije u Europu se najviše prevoze računala, elektronička oprema i ostala potrošačka dobra.

Tablica 2. Teretni promet u “Top 10” zračnih luka svijeta 2014. godine

NAZIV AERODROMA LOKACIJA PROMET (TONE)

Promjena 2013./201

4.

Hong Kong International Airport Hong Kong 4,411,193 5.9%

Memphis International Airport SAD 4,258,530 2.9%

Shanghai Pudong International Airport Kina 3,181,365 8.6%

Incheon International Airport Južna Koreja 2,557,680 3.8%

Ted Stevens Anchorage International Airport SAD 2,482,153 2.5%

Dubai International Airport Ujedinjeni Arapski Emirati 2,367,574 -3.1%

Louisville International Airport SAD 2,293,134 3.5%

Narita International Airport Japan 2,132,377 5,60%

Frankfurt Airport Njemačka 2,132,132 1.8%

Taiwan Taoyuan International Airport Republika Kina 2,088,727 6.2%

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_the_world%27s_busiest_airports_by_cargo_traffic

Važnost pacifičkih azijskih zračnih luka povezana je sa značajnom ulogom te regije u globalnoj industriji elektronike. Budući da proizvodi elektronike imaju nerijetko visoku vrijednost i težinu, zračni prijevoz je osobito prikladan za njihovu otpremu iz Azije do

Sjeverne Amerike i zapadnoeuropskih tržišta.

2) FUNKCIJA CENTARA UKRCAJA ZA ROBE zemalja u razvoju (npr. latinskoameričke zračne luke) koje izvoze lakopokvarljivu robu (npr. cvijeće) za potrebe razvijenih zemalja.

1) FUNKCIJA OPSLUŽIVANJA važnih potrošačkih područja (tržišta) i proizvođača visokovrijedne robe, ili čvorišta u nacionalnom ili međunarodnom distribucijskom sustavu

INTENZITET ZRAČNOG PRIJEVOZA OBIČNO JE POVEZAN SA ZRAČNIM LUKAMA I ULOGAMA KOJE ONE IMAJU, a to su u osnovi 2 FUNKCIJE ZRAČNIH LUKA:

NAJVEĆE TERETNE ZRAČNE LUKE - obično čvorišta globalnih integratora zračnog prijevoza

važnost pojedinih regija - povezana s ulogom te regije u svjetskom gospodarstvu, (tj. u pojedinim gospodarskim djelatnostima, industriji i proizvodnji…)

14.1.2016.

50

U vezi s pretenzijom da se iznesu konkretne, argumentirane i konačne teorijske postavke i zaključci

za najvažnije vrste robnih tokova i robne tokove uopće, treba naglasiti da su robni tokovi u službi društva i globalnog gospodarstva, kojemu služe i

pridonose. Stoga, svako nastojanje da se oni do kraja istraže i definiraju je nemoguće s obzirom na dinamičnost i promjene u globalnom društvu i

gospodarstvu koje uvijek iznova, nastoji biti što suvremenije.

T.Poletan Jugović

Documents

5. MEĐUNARODNI ROBNI TOKOVI U POMORSKOM PROMETU