Studenti: Aneta Tomaš

Katarina Vučetić

Maja Šeparović

Petra Blajić

Mentor: dr.sc.Eli Marušić Kolegij: Strateški menadžment II

Split, 2012

Sveučilište u Splitu Pomorski fakulete Split

Brodarske kompanije na pomorskom tržištu

Swot analiza Atlantske Plovidbe

Pomorsko tržište na europskoj razini, tokom godina, razvijalo se ubrzanim tempom.

To se može zahvaliti sve većem povezivanju država unutar Europske unije i Europe što omogućuje kretanje rasutog i generalnog tereta kao i dobara, općenito, preko državnih granica bez većih zadržavanja.

Takva fleksibilnost omogućila je i nagli rast i razvoj pomorskog tržišta kao i izjednačavanje u razvoju i primjeni tehničke i tehnološke potpore.

Upravo zbog takve povezanosti unutar Europe, došlo je do novog razvoja

pomorskog tržišta u centralnoj i istočnoj Europi.

S obzirom da se na europskom pomorskom tržištu očekuje godišnji rast od 2%, Europa time i dalje ostaje najveće pomorsko tržište rasutog tereta u svijetu.

Djelatnost potražnje, kao što je brodarstvo, može naručiti kapitalnu opremu od domaćeg klastera ili u inozemstvu.

Djelatnost ponude, poput brodogradnje, u EU je sve više i više izložena stranoj konkurenciji iz Južne Koreje, Japana i Kine.

U budućnosti će i djelatnost proizvodnje pomorske opreme, kao i djelatnost pomorskih usluga, doživjeti jednako tako snažnu konkurenciju.

Dugoročno, djelatnosti ponude više su ranjive na stranu konkurenciju nego što su to djelatnosti potražnje; one će kupovati svoju kapitalnu opremu i usluge od najjeftinijih dobavljača, bez obzira na njihovu lokaciju.

Svrha organizacije poduzeća morskoga brodarstva jest svrsishodno se i koordinirano koristiti materijalnim i ljudskim resursima što su na raspolaganju kako bi se ostvarili optimalni poslovni rezultati.

Zadaća menadžmenta pritom je da kreira proces uporabe tih resursa i da se učinkovitom organizacijom uspostavi određena struktura poduzeća morskog brodarstva kojom će se postići racionalna uporaba resursa u skladu s postojećom okolinom.

Rezultat organizacije kao procesa je neko određeno organizacijsko stanje, tzv. organizacijska struktura. Procesom organizacije u poduzećima morskog brodarstva stvara se određena organizacijska struktura ili se mijenja postojeća, prilagođujući se zahtjevima tržišta i okruženja.

Pomorskom poduzeću organizacijska struktura treba omogućiti da se

optimalno služi ukupnim raspoloživim resursima i promptno reagira na sve utjecaje iz okruženja kako bi se osiguralo što stabilnije poslovanje.

Izgradnja takve organizacijske strukture morala bi osigurati pomorskom

poduzeću specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih) usluga, te maksimalnu racionalizaciju i konstantno snižavanje troškova poslovanja.

Poduzeća morskoga brodarstva posluju na izuzetno promjenjivim i nestalnim tržištima (vozarinska tržišta, tržišta novih, rabljenih i brodova za staro željezo), koja se kreću u nepravilnim ciklusima, što uvelike otežava donošenje bilo kakvih odluka, a posebice onih strateške prirode.

Stoga teoretičari i pragmatičari s pravom ističu da je uspostavljanje ravnoteže između stabilnosti poduzeća i njegove prilagodljivosti okruženju i turbulentnim promjenama na tržištu (napose na prijevoznom pomorskom tržištu i tržištu brodskog prostora) – jedan od temeljnih ciljeva pri strukturiranju svakog poduzeća u 21. stoljeću.

Internacionalni karakter tržišta morskog brodarstva čini ga izloženijim

globalnim gospodarskim kretanjima. U tom smislu, poduzeća morskog brodarstva, napose u razdobljima kriza,

nestabilnog poslovanja i turbulentnih promjena u poslovanju u uvjetima globalizacije tržišta, upadaju u krizu poslovanja koja se prije svega očituje u opadanju prihoda i slabljenju solventnosti.

Upravo takva okolina može predstavljati veliku opasnost.

Zbog toga, za uspješno poslovanje poduzeća morskog brodarstva menadžment mu mora neprestano pratiti i predviđati buduća poslovna kretanja, kako bi se uočile potencijalne prilike, ali i prijetnje, te kako bi se pripremili valjani odgovori.

Da bi opstala, poduzeća morskog brodarstva prisiljena su se stalno prilagođavati tehnološkim i tržišnim promjenama.

Upravo su promišljanje i uporaba različitih metoda i instrumenata za borbu protiv krize od ključnog značenja za opstanak poduzeća morskog brodarstva na globalnom tržištu.

Atlantska plovidba, dioničko društvo za međunarodni prijevoz robe i putnika osnovana je kao poduzeće u Dubrovniku 27. svibnja 1955. godine. • Pretvorba vlasništva registrirana je 24. listopada 1994. godine kada je Atlantska plovidba upisana u registar Trgovačkog suda u Splitu kao dioničko društvo. • Osnovna djelatnost Grupe Atlantska plovidba je prijevoz rasutih i vangabaritnih tereta na međunarodnom tržištu i obalni prijevoz robe, te agencijsko poslovanje i hoteljerstvo kao ostale djelatnosti grupe. • Najveći dio prihoda Grupa ostvaruje na međunarodnom tržištu.

• OIB Društva je 61063868086, a MBS 060003058.

Atlantska plovidba je društvo u pretežno privatnom vlasništvu. Po veličini sredstava i ukupnog prihoda, sukladno odredbama Zakona o

računovodstvu, Atlantska plovidba je veliki poduzetnik. Atlantska plovidba d.d. Dubrovnik (Matica) , drži udjele slijedećih društava: • 1. Atlantic Conbulk Maritime Corporation, Monrovia (100% u vlasništvu Matice), • 2. Atlant Adria Corporation, Bahamas (4.999 dionica u vlasništvu Matice i jedna dionica u vlasništvu • Atlantic Conbulk Maritime Corporation), • 3. Atlant Heavy Lift Corporation, Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 4. Atlant Bulkers Corporation, Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 5. Atlant putnička agencija, Dubrovnik (100% u vlasništvu Matice), • 6. Grand Hotel Imperial, Dubrovnik (81,57% u vlasništvu Matice), • 7. Dubrovnik Airline d.o.o., Ćilipi (70% u vlasništvu Matice), • 8. Hotel Lapad d.d., Dubrovnik (85,89% u vlasništvu Matice), • 9. Atlant Tramp (100% u vlasništvu Matice), • 10. Hotel Lopud (100% u vlasništvu Matice), • 11. Atlant Panamax Co., Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 12. Atlant Handymax Co., Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 13. Atlant GG Shipping Co., Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 14. Atlant Cape Shipping Co., Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice), • 15. Atlant Liberty Co., Marshall Islands (100% u vlasništvu Matice).

Navedena povezana društva te uprava društva Atlantske plovidbe čine povezane stranke s društvom Atlantska plovidba, onako kako je to definirano Međunarodnim računovodstvenim standardom br. 24.

pomorski i obalni prijevoz prijevoz unutrašnjim vodenim putovima ostale prateće djelatnosti u vodenom prijevozu djelatnost putničkih agencija i turoperatora djelatnost ostalih agencija u prijevozu iznajmljivanje vlastitih nekretnina istaživanje i razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima računovodstveni i revizijski poslovi, porezno savjetovanje istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem tajničke i prevoditeljske djelatnosti ostale poslovne djelatnosti, d.n. hoteli i moteli s restoranom kampovi restorani kantine (menze) trgovina na veliko i posredovanje u trgovini trgovina na malo, popravak predmeta za kućanstvo uvoz-izvoz brodova, brodske opreme i inventara, tehničke opreme i rezervnih dijelova za

njihovo održavanje, servis i popravak uvoz-izvoz uredske opreme, kancelarijskog materijala i pribora za vlastite potrebe

Registrirane djelatnosti :

Politika Atlantske plovidbe d.d. jest održati neovisan položaj na tržištima rasutih i teških tereta te dosljedno ispunjavati i zadovoljavati potrebe i očekivanja domaćih i međunarodnih klijenata.

Gornje ćemo postići opredjeljivanjem za visoke norme upravljanja uz osobiti naglasak na pomorsku sigurnost, sprovođenje sigurnog poslovanja te zaštitu pomorskog okoliša. Poslove Društva obavljat ćemo pružanjem usluga promptno, efikasno i susretljivo. Društvo potiče aktivno sudjelovanje, znanje i trud svih zaposlenih na kopnu i na brodovima.

Ova Politika ostvarit će se prihvaćanjem i neprekidnom primjenom Sustava i postupaka upravljanja kvalitetom, okolišem i sigurnosti koje zahtijevaju norme ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 te ISM Code Međunarodne pomorske organizacije za siguran rad brodova i zaštitu od zagađenja.

Priručnik za kakvoću i sigurnost zajedno s Postupcima te dopunskim uputama Društva tvore sustav menadžmenta kakvoće i sigurnosti u Društvu koji je nazvan Atlant Management System (AMS). Svi članovi Društva trebaju se pridržavati ovih Politika, Postupaka i radnih uputa koji se u njima nalaze i stalno ih nastojati poboljšavati.

Predsjednik: Kap. Ante Jerković

od 1997. godine, do 14. prosinca 2006. godine Atlantska plovidba je raspolagala samo s tri prva broda: Bobara, Doli, Orašac.

Za vremešne starce Orašac, Doli i Bobaru došlo je vrijeme zasluženog „odmora“.

“Orašac” je prodan i predan rezalištu u Izmiru u Turskoj 9. prosinca 2006. godine, a “Doli” 3. ožujka 2007. godine. Planirana je prodaja istom rezalištu i “Bobara”.

Zbog starosti tog dijela flote, je krajem 2004. godine odlučila započeti obnovu novogradnjama.

Dana 12. prosinca 2006.g. ulazi prva novogradnja u čitavoj povijesti Obalne, – m/b Mokošica, a 23. travnja 2007.g. i njen blizanac – m/b Šipan.

Oba broda, iako registrirana za plovidbu u području kategorije 2 (kao VELIKA OBALNA PLOVIDBA), imaju kompletnu opremu i potreban smještaj za dodatnog člana posade pa bez ikakvih posebnih zahvata mogu biti prenamijenjeni za plovidbu u području kategorije 1, tj. NEOGRANIČENE PLOVIDBE.

Nakon preuzimanja navedenih novogradnji, uz postojeću flotu brodova za

suhe rasute terete, Atlantska plovidba postala je još respektabilnija kompanija na tržištu brodskog prostora za ovu vrstu tereta.

Ove novogradnje nemaju baš nikakvih dodirnih točaka sa svojim prethodnicima.

S komercijalnog aspekta, Mokošica i Šipan su višenamjenski brodovi s dvostrukom oplatom, nosivosti 1.650 tona, s jednom otvorom i jednim skladištem, pa su danas itekako traženi na tržištu brodskog prostora, pogodni za prijevoz generalnih i rasutih tereta s mogućnošću prijevoza 102 kontejnera (44 u skladištu i 58 na palubi) od kojih 20 imaju frigo priključke za hlađeni teret.

Zahvaljujući brzini od 10,5 čvorova u teretu, te 12,5 čvorova u balastu, ti brodovi su eliminirali sve probleme koje smo imali s ranijim brodovima: gubitak vremena, kašnjenja zbog male brzine (poglavito u zimskom periodu kada su brodovi kasnili i po nekoliko dana na odredišta) te česti zastoji zbog popravaka već dotrajalih porivnih strojeva koji su generirali značajne gubitke.

AP ARGOSY nakon punjenja suhog doka (http://www.atlant.hr/atlant_bulletin/bulletin_prosinac2011.pdf, str7.)

• Obnova flote Atlantska plovidba d.d. u kineskom brodogradilištu JEHI započela je 24.09.2010. godine kidanjem limova za prvi brod iz serije od četiri ista broda tipa Panamax.

• Primopredaja i ulazak u flotu Atlantske plovidba očekuje se tijekom mjeseca ožujka 2012. godine.

• Taj prvi brod, AP ARGOSY, uspješno je porinut 18.11.2011. godine i trenutno se nalazi vezan uz opremnu obalu brodogradilišta u JEHI.

Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije: • AP JADRAN • AP KONAVLE • AP PELJEŠAC odvija se prema planu.

U korejskom brodogradilištu STX, Jinhae započela je i izgradnja brodova tipa

supramax od 57.000 DWT: • AP ASTAREA • AP SLANO • AP STON čija se primopredaja očekuje u travnju, svibnju i kolovozu.

U ožujku 2011. godine potpisan je Ugovor o prodaji brodova tipa bulk

carrier ( m/b Getaldić, sagrađen 1996. i m/b Gundulć, sagrađen 1997.) za ukupno 30.200 tisuća USD.

Primopredaja Gundulića obavljena je 14. travnja, a Getaldića 4. svibnja 2011. godine.

13. studenog 2011. godine Društvo je sklopilo dva ugovora o prodaji brodova Atlant Regine i Atlant Svenja kineskom kupcu.

Oba ta broda su tzv. brodovi blizanci za prijevoz teških tereta. U skladu s potpisanim Ugovorom o prodaji, kineskom kupcu je dana 3.

listopada 2011. godine predan m/b Atlant Regine. Primopredaja broda je protekla bez ikakvih teškoća u luci Singapur.

Primopredaja drugog broda m/b Atlant Svenje istim kupcima se očekuje

početkom 2012. godine. (isporuka do 24. veljače 2012. godine).

računalna simulacija poslovnog centra “Atlant”

• Nova poslovna zgrada, odnosno poslovni centar “Atlant”, vrijedna je 26 milijuna eura, a trebala bi se dovršiti do konca 2013. godine. Očekuje se da će do ljeta sljedeće godine građevinari splitskog “Tromonta” završiti iznimno zahtjevne radove iskopa i doći do “nulte točke”, odnosno do razine površine parcele i okolnih zgrada. • Na površini od 3000 četvornih metara izgradit će se prizemlje s pet katova, dok će ispod zemlje biti 230 parkirnih mjesta na tri podrumske etaže. Za nadzemni dio objekta, projekt predviđa glavnu zgradu i aneks u obliku jedra, visine oko 22 metra, s ukupnom bruto površinom 23 tisuće četvornih metara.

• Prizemlje te prva dva kata su poslovne namjene, a ostali katovi namijenjeni su za ukupno 33 stana površine između 50 i 100 “kvadrata”.

Dubrovačka Atlantska plovidba u 2011. je uprihodila 618,2 milijuna kuna U odnosu na prošlogodišnjih 927,2 mil. kuna prihoda isti su manji za 33,3 %. Pomorstvo je ostvarilo 88 % prihoda, a hoteli i agencija 12 %. Troškovi su iznosili 604,0 mil. kuna i za 32,0 % su manji od prošlogodišnjih

888,6 mil. kuna. Krajem izvještajnog razdoblja Grupa je raspolagala flotom od ukupno 16

brodova prosječne starosti 8,7 godina, ukupne nosivosti 714,859 DWT i to: 11 bulk carriera, 3 broda za prijevoz teških tereta i 2 broda obalne plovidbe.

U okviru turističke djelatnosti Grupa ima udjele u hotelima Grand hotel Imperialu (81,57%), Hotel Lapadu (99,66%) i Atlant putničkoj agenciji (100,0%).

Na dan 31.12. 2011. godine Grupa je zapošljavala 543 radnika.

Financijsko izvješće Atlantske plovidbe za 2011.godinu

Ukupan iznos temeljnog kapitala na dan 31.12.2011. godine iznosi 418,656,000 kuna i podjeljen je u 1,395.5200 redovne dionice nominalne vrijednosti 300 kuna. Nije se mijenjao u izvještajnom razdoblju. Dionice su uvrštene u redovnu kotaciju Zagrebačke burze pod oznakom ATPL-R-A.

Ostvarena dobit Grupe pripisana imateljima kapitala matice iznosi 15,1 mil. kuna, a čini ga 16,7 mil. kuna dobiti pomorstva, te 2,8 mil. kuna gubitka hotela i putničke agencije. U odnosu na prošlogodišnju dobit od 39,6 mil. kuna ista je manja za 61,8%.

Navedeni rezultati su očekivani i u okviru planiranih, iako je pomorstvo ostvarilo nešto lošiji rezultat od prošlogodišnjeg zbog značajno nižih vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grupa nije imala problema s likvidnošću.

Smanjenje prosječne starosti flote; Obnovom flote Atlantske plovidbe d.d. u kineskom brodogradilištu JEHI ; Atlantska plovidba postala je vodeći hrvatski brodar po broju ugovorenih novogradnji do

2014. godine ( 7 brodova)

Ulaganje u poslovnu zgradu i marinu( 35,5 milijuna eura ); izgradnja nove poslovne zgrade u 2012. godini te Revitalizacija hotelskih objekata; revitalizaciju hotela “Grand” na Lopudu Raznovrsnost ponude; Atlantska plovidba većinski je vlasnik dva dubrovačka visokokategornika, Hilton Imperiala

Dubrovnik te Hotela Lapad.

Osim u brodskom, prisutna i u zračnom prometu

Lokacijska i geografska pozicija (image Dubrovnika) Lakoća pristupa (izvanredne prijevozne veze) Redovitost i kvaliteta izvještavanja (transparentnost poslovanja) Velika međunarodna reputacija u brodarstvu

Prosječna starost pomorske flote znatno niža od svjetskog prosjeka

Uključenje zemlje u svjetske ekonomske tokove; posljedica ulaska zemlje u EU

nagli razvoj kineskog tržišta; povećanje prisutnosti na rastućim tržištima

Negativna bilanca; Dubrovačka Atlantska plovidba u 2011. je uprihodila 618,2 milijuna kuna, što je

bio pad od 33 posto u odnosu na godinu prije. Tako je dobit tog brodara sa 38,6 milijuna u 2010. smanjena na 14,2 milijuna kuna u prošloj godini.

U narednom razdoblju u njihovu flotu ulazi čak sedam brodova, što je izuzetno veliki trošak, pa stoga i u ovoj kompaniji očekuju negativnu bilancu.

Negativan politički efekt; od 7 novih brodova niti jedan neće biti izgrađen na hrvatskim navozima; Naime, unatoč neospornoj kvaliteti brodova iz domaćih škverova, svoj program

novogradnji realiziraju u dalekoistočnim brodogradilištima zbog znatno povoljnijih cijena i kraćih rokova isporuke.

HVALA NA PAŽNJI !

http://www.slobodnadalmacija.hr http://www.vjesnik.hr www.glasistre.hr www.atlant.hr/atlant_bulletin.php http://www.nasemore.com/sadrzaj/brojevi/58%285-6%292011/2-

domijan%20arneri,%20dubelj.pdf