Upload
others
View
11
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
5.2 ČEK LISTA ZA UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Šif
ra
Opis potencijalnih opasnosti i štetnosti + / -
Mehaničke opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem opreme za rad
1. Nedovoljna bezbednost zbog rotirajućih delova ručnog mehanizovanog alata
1.1 Nedovoljna bezbednost zbog pokretnih delova mašina ili opreme
1.2 Nedovoljna bezbednost zbog pokretnih ili rotirajućih delova mašine ili opreme zbog mogućnosti uklanjanja
zaštitnih sredstava bez prethodnog zaustavljanja mašine.
1.3 Nezaštićeni pokretni delovi mašina i alata (prignječenje, udarad, rez, ubod, uvlačenje, zahvatanja...)
1.4 Zaposlenom koji radi na mašini nisu lako dostupne komande za upravljanje mašinom a posebno za njeno
uključivanje i isključivanje
2. Slobodno kretanje delova koji mogu naneti povredu zaposlenom
2.1 Slobodno kretanje materijala koji mogu naneti povredu zaposlenom
2.2 Nekontrolisano kretanje delova i predmeta (pomicanje, padanje, kotrljanje, klizanje, odbacivanje delova i
čestica...)
2.3 Pad predmeta ili materijala sa visine
3. Unutrašnji transport: kretanje mašina i uređaja prekidnog transporta sa/bez tereta (dizalice, viljuškari....)
3.1 Unutrašnji transport: kretanje mašina i uređaja neprekidnog transporta sa teretom (transporteri....)
3.2 Unutrašnji transport: kretanje mašina i uređaja neprekidnog transporta bez tereta (transporteri....)
3.3 Pokretna sredstva unutrašnjeg transporta (sudaranje, udaranje, gaženje, prevrtanje, padanje....)
3.4 Postojanje prepreka na prolazu sredstava prekidnog transporta (viljuškara, dizalica...)
3.5 Neobeleženi putevi unutrašnjeg transporta i staza za pešaka (gaženje, udari, prignječenje....)
3.6 Kretanje radnih mašina
3.7 Pomeranje određene opreme za rad
4. Korišćenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar
4.1 Korišćenje uređaja koji mogu proizvesti eksploziju
4.2 Korišćenje uređaja koji mogu proizvesti požar
4.3 Korišćenje uređaja koji razvijaju povišenu temperaturu
4.4 Korišćenje alata koji se u toku rada greju
4.5 Prilikom obrade i procesa proizvodnje radni komad se greje do temperature koja može izazvati povređivanje
4.6 Rad se obavlja u neposrednoj blizini neizolovanih parnih instalacija
4.7 Rad sa pneumatskom instalacijom
4.8 Za rad se koriste oprema i uređaji na gas pod pritiskom
5. Nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada zbog zakrčenosti prolaza
5.1 Nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada zbog loše osvetljenjosti
5.2 Nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada zbog udaljenosti izlaza
5.3 Nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada zbog rada u kabini
5.4 Izloženost zatvaranju
5.5. Izloženost poklapanju
5.6 Izloženost mehaničkom udaru
6. Delovi mašina ili opreme sa opasnim oštrim, uglastim, šiljatim, izbočenim, hrapavim površinama (rez, ubod,
udar....)
6.1 Kretanje mašina i vozila komunalne mehanizacije (bageri, buldožeri....) (gaženje, udari, sudaranje, padanje,
prignječenje, prevrtanje....)
6.2 Kretanje mašina i vozila poljoprivredne mehanizacije (traktori, kombajni....) (gaženje, udari, sudaranje,
padanje, prignječenje, prevrtanje....)
6.3 Kretanje prevoznih sredstava (automobili, autobusi, kamioni...)
6.4 Rukovanje ručnim ne mehanizovanim alatom (čekići, testere....)
6.5 Rukovanje vatrenim oružjem
6.6 Drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti
Opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mesta
7. Opasne površine (podovi i sve vrste gazišta)
7.1 Opasne površine (površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre ivice rubove, šiljke, grube
površine, izbočene delove, i sl.)
7.2 Površine zidova i prolaza sa kojima zaposleni može doći u kontakt su grube i oštre
7.3 Metalne konstrukcije izvedene bez odgovarajuće površinske zaštite
7.4 Neobezbeđeni delovi konstrukcija koji se nalaze u visini glave i u koje zaposleni može udariti prilom rada
7.5 Rad podrazumeva klečanje na tvrdim i neravnim podlogama
8. Rad na visini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na radu
8.1 Rad u dubini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na radu
8.2 Pad radnika i drugih osoba na istom nivou
8.3 Pad radnika u dubinu
8.4 Zatrpavanje i utapanje (zemljom, građevinskim materijalom, žitaricama, vodom i drugim tečnostima....)
9. Rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih delova, između pokretnih
delova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvetljen ili provetravan, i sl.)
9.1 Skučen i prenatrpan prostor (sudaranje i udaranje u nepokretne delove)
10. Mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine)
10.1 Površipne podova nisu takvi da mogu da se čiste ili održavaju na potrebnom nivou higijene;
10.2 Podne površine se ne čiste i ne održavaju na odgovarajući način
10.3 Zaposleni mogu pasti ili se okliznuti zbog neodgovarajuće obuće, obzirom na uslove rada
10.4 Pod u radnoj okolini je povremeno vlažan i klizav zbog kiše, blata, snega..
10.5 Podovi u radnim prostorijama imaju opasne izbočine, rupe, nagibe, klizavi su i nisu stabilni i čvrsti
10.6 Površine na radnom mestu nisu uređene tako da se zaposleni mogu nesmetano kretati pri obavljanju poslova,
uzimajući u obzir svu opremu ili uređaje koji se koriste na tim površinama
10.7 Na podu ima pragova ili drugih promena na višim spratovima
10.8 Na podu postoje platforme, prelazi, podesti, spušteni nivoi ili neki drugi oblici promene nivoa poda
10.9 Prepreke i objekti koji se ne mogu ukloniti nisu pravilno obeleženi
10.10 Na podu se nalaze razvodni kablovi i druge instalacije
11. Fizička nestabilnost radnog mesta – gubitak ravnoteže radnika usled nestabilnog tla (rad na merdevinama,
skelama, platformama...)
11.1 Fizička nestabilnost radnog mesta – pomeranje, lom, propadanje itd. sredstava za rad (merdevine, skele,
platforme....)
12. Moguće posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu (pojačano
znojenje, stezanje....)
13. Uticaji usled obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada
14. Korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuju zaposlenog
14.1 Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mesta i načinom rada
Požari
14.2 U toku rada se koriste oksidirajuće ili zapaljive materije, farbe, lepkovi, rastvarači i sl.
14.3 U prostoru gde se skladište zapaljive i oksidirajuće materije nema odgovarajućeg sistema ventilacije
14.4 U radnom prostoru postoje izvori požara (otvorena vatra, visoka temperatura, statički elektricitet...)
14.5 Skladištenje ili čuvanje zapaljivog materijala u blizini uređaja sa toplim površinama
14.6 Nepostojanje instalacija za gašenje požara
Opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije
15. Opasnost od direktnog dodira sa delovima električne instalacije i opreme pod naponom (rad pod naponom,
oštećena izolacija, nepropisno izvedena instalacija, neprikladna oprema...)
16. Opasnost od indirektnog dodira (rad u blizini opreme pod naponom...)
17. Opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrevanje, požar, eksplozija,
električni luk ili varnnčenje, i dr.)
18. Opasnosti usled udara groma i posledica atmosferskog pražnjenja
19. Opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja
20. Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije
Štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada
21. Hemijske štetnosti – gasovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine,
trovanje i sl.)
21.1 Hemijske štetnosti – isparenja (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine,
trovanje i sl.)
21.2 Hemijske štetnosti – prašina (ugljena, azbestna, cementna....)
21.3 Hemijske štetnosti – dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine,
trovanje i sl.)
21.4 Hemijske štetnosti – pare (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine,
trovanje i sl.)
21.5 Hemijske štetnosti – tečnosti (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine,
trovanje i sl.)
21.6 Hemijske štetnosti – čvrste materije (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu,
opekotine, trovanje i sl.)
22. Buka
22.1 Vibracije šaka-ruku
22.3 Vibracije celog tela
23. Biološke štetnosti - Bakterije
23.1 Biološke štetnosti - Gljivice
23.2 Biološke štetnosti - Paraziti
23.3 Biološke štetnosti - Virusi
23.4 Biološke štetnosti - Mikroorganizmi
23.4 Biološke štetnosti – Alergenti, toksične i infektivne stvari koji su produkti mikroorganizama
23.5 Druge biološke štetnosti
24. Štetni uticaj mikroklime - Visoka temperatura
24.1 Štetni uticaj mikroklime - Niska temperatura
24.2 Štetni uticaj mikroklime - Visoka ili niska vlažnost
24.3 Štetni uticaj mikroklime - Velika brzina strujanja vazduha
24.4 Štetni uticaj mikroklime - bez strujanja vazduha
25. Nedovoljna osvetljenost
25.1 Neravnomerna osvetljenost
25.2 Bleštanje
25.3 Loše raspoznavanje bezbednosnih boja
25.4 Treperenje svetlosti ili stroboskopski efekat
26. Toplotno (IC) zračenje
26.1 UV zračenje
26.2 Lasersko zračenje
26.3 Nejonizujuće elektromagnetno zračenje (vidljivo zračenje, radio-frekvencijsko zračenje, elektromagnetsko
polje...)
26.4 Ultrazvučno zračenje
26.5 Jonizujuće zračenje (rendgensko zračenje, radioaktivni elementi....)
26.6 Statički elektricitet
26.7 Statičko magnetno polje
27. Štetni klimatski uticaji - Rad u nepovoljnim meteorološkim uslovima
27.1 Štetni klimatski uticaji – Rad u uslovima elementarnih nepogoda
28. Štetnosti koje nastaju koršpćenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili
uništavanju
29. Druge hemijske štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu, a koje mogu da budu uzrok povrede na radu
zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom
Štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizioloških napora
30. Napori ili telesna naprezanja - ručno prenošenje tereta
30.1 Napori ili telesna naprezanja - guranje ili vuče tereta
30.2 Napori ili telesna naprezanja – podizanje i spuštanje tereta
30.3 Napori ili telesna naprezanja - dugotrajne povećane telesne aktivnosti i sl.
30.4 Napori ili telesna naprezanja - penjanje i silaženje
30.5 Ponavljajući pokreti sa i bez primene sile
31. Nefiziološki položaj tela - dugotrajno stajanje
31.1 Nefiziološki položaj tela - dugotrajno sedenje
31.2 Nefiziološki položaj tela - čučanje i klečanje
31.3 Nefiziološki položaj tela - saginjanje
31.4 Nefiziološki položaj tela – pognut položaj tela
31.5 Nefiziološki položaj tela – ruke iznad glave
32. Psihološka opterećenja - stres
32.1 Psihološka opterećenja - monotonija
33. Odgovornost u primanju i prenošenju informacija
33.1 Odgovornost u brzini rada
33.2 Odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra (upravljanje prevoznim sredstvima...)
33.3 Korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti
33.4 Odgovornost u pravilima ponašanja
33.5 Odgovornost za brze izmene radnih procedura
33.6 Intenzitet u radu
33.7 Prostorna uslovljenost radnog mesta
33.8 Konfliktne situacije
33.8 Rad sa strankama i novcem
33.9 Nedovoljna motivacija za rad
33.10 Odgovornost u rukovođenju
33.11 Otežan prijem informacija (zvučni signali i znakovi, svetlosni signali i znakovi, buka, nedovoljna
osvetljenost...)
33.12 Zahtevi za visokim kvalitetom rada
33.13 Neprihvatljivo ponašanje, nasilje, maltretiranje, uznemiravanje, napastovanje...
Štetnosti vezane za organizaciju rada
34. Rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad)
34.1 Rad u smenama
34.2 Skraćeno radno vreme
34.3 Rad noću
34.4 Pripravnost za slučaj intervencija
34.5 Bez uticaja na organizaciju rada, bez podrške rukovodstva
Ostale štetnosti
35. Štetnosti koje prouzrokuju druga lica(nasilje prema licima koja rade na šalterima)
35.1 Štetnosti koje prouzrokuju druga lica(nasilje prema licima koja rade na obezbeđenju)
36. Rad sa životinjama
36.1 Alergija na životinjske produkte
36.2 Ugrizi, udari i trovanje od strane životinja
37. Rad u atmosferi sa visokim pritiskom
37.1 Rad u atmosferi sa niskim pritiskom
38. Rad u blizini vode
38.1 Rad ispod površine vode
39. Biljke: alergije na biljke
6. PROCENJIVANJE RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Procenu rizika sprovodi tim stručnjaka različitih specijalnosti koji je odobren od strane poslodavca. Prema Zakonu o
bezbednosti i zdravlja na radu poslodavac je dužan da donese Akt o proceni rizika u pismenoj formi. Akt o preceni
rizika jeste dokument koji sadrži opis procesa rada sa procenom rizika od povrede i/ili oštećenja zdravlja na radnom
mestu i u radnoj okolini i mere za otklanjanje ili smanjenje rizika u cilju poboljšanja bezbednosti i zdravlja na radu.
Poslodavac je dužan da sve zaposlene upozna sa rezultatima procene rizika, merama za sprečavanje rizika i naloži
upotrebu sredstava i opremu za ličnu zaštitu.
Za procenu rizika na radnom mestu i u radnoj okolini AD “Insa'' koristiće se matrična metoda procene rizika ''5 X 5''.
Dok za neka radna mesta, koristiće se KINNY metoda, radi bolje analize težine povrede, verovatnoće i učestalosti
izlaganja opasnosntima i štetnostima kojima su zaposleni izloženi.
6.1 Matrična metoda ''5 X 5''
Matrična metoda ''5 X 5'' je našla primenu kod velikog broja procenjivača, a i preporuka je Uprave za bezbednosti i
zdravlje na radu. Oznake koje se koriste u metodi imaju sledeće značenje:
R -rizik P- težina povrede ili bolesti; V- verovatnoća
Ova metoda je iskazana u obliku: Rizik= Verovatnoća x Težina
Tabela 20. Metoda matrice ''5x5''
Nivo rizika Verovatnoća nastanka
1 2 3 4 5
Tež
ina
po
sled
ice
1 1 2 3 4 5
2 2 4 6 8 10
3 3 6 9 12 15
4 4 8 12 16 20
5 5 10 15 20 25
Tabela 21: Verovatnoća nastanka povrede
Nivo Verovatnoća
1 Potpuno neverovatno
2 Neverovatno
3 Moguće
4 Veoma verovatno
5 Gotovo sigurno ili sigurno
Tabela 22: Težina povrede ili bolesti
Nivo Težina povrede ili bolesti
1
Beznačajna (brz bolovanja)
2
Laka (bolovanje do 3 dana)
3
Srednja (bolovanje od 4 do 15 radnih dana)
4
Teška (bolovanje duže od 15 radnih dana)
5
Katastrofalna (potpuni gubitak radne sposobnosti ili smrt)
Tabela 23:Opis povrede
Nivo rizika Opis
1–3 NIZAK- parati primenu mera
4–8 SREDNJI- obezbediti striktnu kontrolu mera
9–15 VISOK- preispitati primenu postojećih i razmotriti uvođenje novih mera
16–25 VEOMA VISOK- primeniti mere kojima će se smanjiti nivo rizika pre početka ili nastavljanja rada
6.2 KINNY metoda
U metodi Kinny ispunjenje rizika posmatra se kao nastanak opasnosti i štetnosti. Zato se identifikacijom potencijalnih
opasnosti i štetnosti utvrđuju i potencijalni rizici po bezbednost na radu.
Rizici se tokom vremena menjaju kroz tri osnovne kategorije koje analizira metoda Kinny i to:
− verovatnoća pojave opasnosti i štetnosti (V);
− težina posledica koje koje zaposleni trpi kod pojave opasnosti i štetnosti (P);
− učestalost pojavljivanja opasnosti i štetnosti (U).
Vrednovanje rizika R vrši se po formuli: R=VxPxU
Tabela 24: Opis kriterijuma za verovatnoću pojave opasnosti i štetnosti
Rang Opis kriterijuma za procenu verovatnoće
0,1 Jedva pojmljivo
0,2 Praktično neverovatno
0,5 Postoji, ali samo malo verovatno
1 Mala verovatnoća, ali moguća u ograničenim slučajevima
3 Malo moguće
6 Sasvim moguće
10 Predvidivo, očekivano
Tabela 25: Opis kriterijuma za procenu posledica kod pojave opasnosti i štetnosti
Rang Opis kriterijuma za procenu posledica
1
Bolest, povreda koja zahteva prvu pomoć i nikakav drugi tretman
2
Medicinski tretman od strane lekara
3
Ozbiljne-invalidnost, ozbiljna pojedinačna povreda sa hospitalizacijom i izgubljenim
danima
6
Veoma ozbiljne-pojedinačne nesreće sa smrtnim ishodom
10
Katastrofalne-sa višestrukim smrtnim ishodima
Tabela 26:Opis kriterijuma za učestalost pojavljivanja opasnosti i štetnosti
Rang Opis kriterijuma za učestalost
1
Izlaže se retko (godišnje)
2
Izlaže se mesečno
3
Izlaže se nedeljno
6
Izlaže se dnevno
10
Izlaže se trajno, kontinualno
Tabela 27: Kriterijumi za određivanje nivoa rizika
Ukupna
ocena
Nivo
rizika
Klasifikacija nivoa rizika Opis klasifikacije nivoa rizika
0,1-20 R I Zanemarljivo mali rizik Ne zahteva se nikakva akcija.
21-70
R II
Mali rizik
Nema potrebe za dodatnim aktivnostima pri upravljanju
operacijom. Može se razmotriti ekonomski isplativije rešenje ili
unapređenje bez dodatnih ulaganja. Potrebno je pratiti situaciju,
kako bi posedovali informacije o sprovođenju propisanih
aktivnosti
71-200
R III
Srednji rizik
Potrebno je uložiti napor kako bi se smanjio rizik, ali
troškovi prevencije moraju biti pažljivo planirani i
ograničeni do izvesnog nivoa. Potrebno je definisati rok za
sprovođenje unapređenja. Kod onih događaja kod kojih mogu
nastupiti izuzetno opasne posledice, potrebno je dodatno proveriti
verovatnoću nastanka takvog događaja kako bi se definisao
potreban nivo aktivnosti na ublažavanju rizika.
201-400
R IV
Visoki rizik
Ne sme se započeti sa datom aktivnošću dok nivo rizika
ne bude snižen. Mogu biti potrebna znatna sredstva kako bi se rizik
smanjio. Ako se rizik odnosi na sve započete aktivnosti, potrebno
je preduzeti hitne akcije na smanjenju nivoa rizika.
Aktivnost ne sme biti započeta ni nastavljena, sve dok se nivo
Preko
400
R V Ekstermno visoki rizik
rizika ne smanji. Ako ni ulaganjem neograničenih sredstava nije
moguće smanjiti nivo rizika, aktivnost mora ostati zabranjena.
6.3 Mere zaštite na radnom mestu
Neophodne mere zaštite na radu moraju biti realistične i ekonomične. Treba imati u vidu da mera za smanjenje
opasnosti može imati nekoliko rešenja. Pa je zato bitan njihov redosled primene.
1. Eliminacija se primenjuje kao prva mera zaštite od opasnosti. Svrha ove mere jeste da eliminiše opasnost u
potpunosti.
2. Supstitucija predstavlja meru zamene rizičnog postupka manje rizičnim (npr.zamena opasne hemikalije manje
opasnom hemikalijom).
3. Inženjerske mere se odnose na bezbedno funkcionisanje celokupnog tehnološkog procesa, pojedinih pogona,
uređaja i alata. Izborom adekvatne opreme, sirovina i materijala, transport materijala, lokacije objekta, energije
i odgovarajućeg stepena mehanizacije i automatizacije, postiže se efekat veće produktivnosti, ali i
zadovoljavajuća zaštita na radu i zaštita životne sredine.
4. Administrativnih mera su mere u smislu obezbeđivanja uputstva za rad, obaveštenja, upozorenja, adekvatna
obuka za rad, procedure, zabrane i upozorenja (alarmi i znaci), utvrđuje i usklađuje radne postpuke (odmor,
režim i tempo rada) i ostalo:
• Označavanje i obeležavanje opasne zone radova,
• Zabrana pušenja, osim na uređenim lokacijama,
• Napisati proceduru rada,
• Znaci upozorenja pri korišćenju opasnih hemikalija,
• Preventivni pregled zdravstvenog stanja zaposlenih,
• Skraćeno radno vreme,
• Osopsobljavanje za pravilan i bezbedan rad,
5. Sredstva i opreme za ličnu zaštitu na radu koriste se na radnim mestima gde zaposleni nisu potpuno bezbedni
i zaštićeni od opasnosti i štetnosti na radu. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu jesu sva sredstva i oprema
koje zaposleni nosi, drži ili na bilo koji drugi način koristi na radu, sa ciljem da ga zaštiti od jedne ili više
istovremeno nastalih opasnosti i/ili štetnosti, odnosno da otkloni ili smanji rizik od nastanka povreda i oštećenja
zdravlja.
Prikazana hijerarhija mera kontole ne podrazumeva da mere koje pripadaju različitim nivoima jedne druge međusobno
isključuju, naprotiv, preporučuje se njihova zajednmička primena.
6.4.32 REGLER PRESA ZA METAL I PLASTIKU
1. OPŠTI PODACI
NAZIV REGLER PRESA ZA METAL I PLASTIKU
Lokacija Tršćanska 21, Beograd- Zemun
OJ PRESE - Prizemlje proizvodne hale II
Uslovi za zasnivanje
radnog odnosa
IV-stepen, III-stepen, SSS, metalska struka
Radno iskustvo /
Radno vreme 8 (osmočasovno)
1. 2.OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA, OPIS SREDSTAVA ZA RAD I SREDSTAVA I
OPREME ZA LIČNU ZAŠTITU NA RADU
2.1.Opisa tehnološkog i radnog procesa:
Zaposleni obavlja podešavanje (štelovanje) presa za metal i presa za plastiku što podrazumeva skidanje i stavljanje
specijalnih alata po nalogu predradnika, podešavanje (štelovanje) prese prema tehnološkoj dokumentaciji sve do
dobijanja značke prvog komada, kada pušta u serijsku proizvodnju date pozicije što obavlja pomoićni radnik pod
kontrolom reglera.
2.2.Opis sredstava za rad:
2.2.1.Radni prostor: Rad na ovom radnom mestu se obavlja u koja se nalazi u prizemlju proizvodne hale II u delu prese za metal i plastiku.
Ukupan prostor zadovoljava propisane standarde prostora po zaposlenom iz Pravilnik o preventivnim merama za
bezbedan i zdrav rad na radnom mestu („Sl. glasnik RS”, broj 21/2009);
U tački 3.2.3.1 Objekti, pogledati šematski prikaz OJ Prese za metal i plastiku.
U prostoru postoji prirodno i veštačko osvetljenje. Prirodno osvetljenje je omogućeno preko dovoljnog broja prozora,
a veštačko preko neonki sa mehaničkom zaštitom. Zidovi su obojeni svetlom bojom, a pod je betona.
2.2.2.Oprema za rad
Videti Tabela 6. i 7. Oprema za rad u OJ Prese za metal i plastiku, strana 16.
2.2.3. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu
Radni mantil (radno odelo), gumene rukavice, radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne
naočare.
2.2.4. Sirovine i materijali koji se koriste
Mesing, čelik, aluminijum, progrom, beli lim i bakar.
Polietilen (PE), polistiren (PS), akrilonitrilbutadien-stiren (ABS), poliacetal (POM), polikarbonat (PC), modifikovan
polifenilen-oksid (mod.PPO)
3. SNIMANJE ORGANIZACIJE RADA
Šifra
RM
Radno mesto
Poslovi
Broj
zaposlenih
Uslovi za
zasnivanje
RO
Zaposleni dobija radne zadatke od
predradnika OJ Prese. Pre početka
obavljanja zadatog tehnološkog
procesa zaposleni mora da obavi
01-14-24
Regler presa
određene pripremne radnje koje se
sastoje u sledećem:
- odlazi do priručnog magacina
materijala i uzima metalne trake ili
plastičnu masu zavisno od pozicije
koju radi.
- obavlja štelovanje navedene pozicije
i uvodi pomoćnog radnika u posao
kako bi ovaj mogao dalje samostalno
da obavlja posao ali uz neposrednu
kontrolu reglera. U toku obavljanja
tehnološkog procesa zaposleni prati
kvalitet i kvantitet urađenih delova, te
nakon završene serije skida specijalni
alat sa mašine pregleda ga i odlaže isti
u magacin alata. Odgovoran je za
pravilno korišćenje sredstava za rad
kao i sredstava za ličnu zaštitu na radu,
kao i za redovno održavanje higijene
na radnom mestu i u radnoj okolini
4
III / IV
3.1.Podaci o zaposlenima na radnom mestu u vreme procene rizika
Ukupno
zaposlenih
M Ž Mlađih od 18
godina
Osobe sa invaliditetom Trudnica
4 4 - - - -
3.2.Režim rada i odmora (radno vreme, organizacija rada, rad u smenama, produženi rad, način izmene smena,
raspored i dužina pauza i namena)
Radno vreme je u prepodnevnoj smeni od 730-1500 časova. Karakter poslova na ovom radnom mestu zahteva povremena
odstupanja od predviđenog radnog vremena, ponekad duže od osmočasovnog, vikendom i praznicima. Odmor u toku
radnog dana iznosi 30 minuta i pauza od 10minuta. Odmori i odsustva se ne koriste kolektivno, već po individualnim
zahtevima zaposlenih i odobrenju poslodavca.
3.3. Odstupanje utvrđene organizacije rada u odnosu na postojeće
Nema odstupanje od utvrđene organizacije rada.
4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA BEZBEDNOSTI IZDRAVLJA NA RADU
4.1. Podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi sa radom na radnom mestu
4.1.1. Povrede na radu na radnom mestu:
U posmatranom periodu, u poslednje dve godine nije evidentirana nijedna povreda na radu na posmatranom radnom
mestu.
4.1.2. Invalidi rada i invalidna lica:
Nisu evidentirani.
4.1.3. Profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom:
Nisu evidentirana.
4.1.4. Analiza privremene sprečenosti za rad (bolovanja):
Ne postoji evidencija o bolovanjima po radnim mestima.
4.1.5. Izveštaji o prethodnih i periodičnim lekarskim pregledima
Na posmatranom radnom mestu ne vrše se prethodni i periodični lekarski pregledi.
4.1.6. Uticaj fizičkih i psihičkih opterećenja na zdravlje zaposlenih
Većinu vremena provodi u organizacionoj jedinici. U toku rada pretežno stoji, odnosno zaposleni je u pokretu, što može
da uzrokuje oštećenje kičme i pojavu subjektivnih tegoba.
4.1.7 Posebni uslovi rada
Radno mesto Regler OJ Prese za metal i plastiku nije utvrđeno kao radno mesto koje pripada kategoriji radnih mesta
sa posebnim uslovima rada.
4.2. Podaci o sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu
Radni mantil (radno odelo), gumene rukavice, radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne
naočare.
4.3. Opasne materije koje se koriste na radnom mestu
Na ovom radnom mestu ne koriste se opasne materije.
4.4. Osposobljavanje na radnom mestu
Obuka iz BZR i vreme obuke – vrši se prilikom zasnivanja radnog odnosa i prilikom raspoređivanja na druge poslove
i radne zadatke. Obuka se vrši teorijski i praktično.
Obuka iz protivpožarne zaštite – se vrši na 3 godine a provera znanja svake godine, vrši se teorijski i praktično.
5. PREPOZNAVANJE I GRUPISANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI I PROCENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Šifra Grupa, vrsta i opis opasnosti i
Štetnosti
Verovatnoća
(V)
Posledice
(P)
Rizik
(R=P×V)
MERE ZA OTKLANJANJE,
SMANJENJE ILI SPREČAVANJE
RIZIKA
ROK ZA
SPROVOĐENJE
MERA
Mehaničke opasnosti
1.2
Nedovoljna bezbednost zbog
pokretnih delova ili rotirajućih
delova mašine ili opreme zbog
mogućnosti uklanjanja zaštitnih
sredstava bez prethodnog
zaustavljanja mašine.
3
2
6
(srednji)
-Obavezno stavljanje zaštitnih naprava
pre početka rada,
-koristi LZS,
-osposobiti reglera za pravilan i
bezbedan rad
Stalno
2.2. Nekontrolisano kretanje delova i
predmeta (opasnost od letećih
čestica/mase nastalih u toku
podešavanja (štelovanja) i tokom
rada mašina).
2
2
4
(nizak)
Proveriti zaštitne naprave pre pocečtka
rada i staviti obavezno LZS.
Stalno
3 Unutrašnji transport: kretaje mašina
i uređaja prekidnog transporta
sa/bez tereta(viljuškar)
3
2
6
(srednji)
Povećana opreznost u manipulativnom
prostoru viljuškara
Stalno
4.7. Rad sa pneumatskom instalacijom
(opasnost od pritiska vazduha iz
centralne vazdušne instalacije koji se
koristi za izduvavanje delova)
2
2
4
(nizak)
Redovna kontrola pneumatske
instalacije
Opasnosti koje se pojavljuju u
vezi sa karakteristikama radnog
mesta
7
Opasne površine (podovi i sve vrste
gazišta)
2
1
2
(nizak)
Kretanje sa punom pažnjom, kretanje
obeleženim bezbednim putevima, a ne
najkraćim. Obratiti pažnju prilikom
kretanja po vlažnim i klizavim
površinama. Obuću prilagoditi vrsti
poda.
Stalno
7.1 Opasne površine (oštre ivice-rubovi
ili šiljci, izbočeni delovi na
mašinama)
2
1
2
(nizak)
Povećana opreznost pri povećanju i
kontrolisanju tehnološkog procesa
Stalno
15 Opasnost od direktnog dodira sa
delovima električne instalacije i
opreme pod naponom (oštećena
izolacija)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i održavanje,
pravilno vođenje produžnih kablova,
pravilno izvlačenje kablova iz
priključnica.
Stalno
16 Opasnost od indirektnog dodira
delova pod naponom (dodir delova
mašine i uređaja koji su zbog kvara
došli pod napon)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i pravilno
održavanje opreme i instalacije.
Stalno
Štetnosti koje nastaju u procesu
rada
24-
24.4
Štetni uticaji mikroklime (visoka ili
niska temperatura, vlažnost i brzina
strujanja vazduha, bez strujanja
vazduha)
2
2
4
(srednji)
-odgovarajuće odelo za zimu/leto.
-Provetravanje
Stalno
21.1-
21.6 Hemijske štetnosti-isparenja, gasovi,
para i prašina(koje nastaju udisanjem
uljnih i drugih isparenja, prašine,
dimova koje nastaju tokom procesa
rada).
2
3
6
(srednji)
Koristiti podatke o materijalu radnih
komada radi utvrđivanja da li postoje
opasne supstance. Provetravati radno
mesto redovno.
Stalno pri
izvođenju radova
u ovim uslovima
22 Buka 3 2 6
(srednji) Redovni pregled, održavanje i
servisiranje mašina. Po potrebi uzeti
antifone ili čepiće za uši.
Stalno
25 Neodgovarajuća – nedovoljna
osvetljenost radnog mesta.
3 2 6
(srednji) Staviti dovoljan broj neonki. Po potrebi
koristiti i lampu.
Stalno
Štetnosti vezane za psihičke i
psihofiziološke napore
31 Nefiziološki položaj tela -
dugotrajno sedenje
2
3
6
(srednji)
-Korigovati stav tela pri radu,
kombinovano sa pauzama i
povremenim laganim razgibavanjima
-Obezbediti oslonac za stopala
Stalno
30.1
Napori i telesna naprezanja- guranje
ili vuča teret
2
2
4
(nizak)
Ograničenje tereta koji se ručno
prenosi do 25kg. Predmete veće
težine ako mora da se prenose ručno
prenose dvojica.
Primena uputstva za ručno prenošenje
tereta datog u prilogu akta.
Stalno
32
Psihološka opterećenja - stres
3
2
6
(srednji)
Postavljanje realnih ciljeva i prioriteta Stalno
33 Odgovornost u primanju i prenošenju
informacija
3
2
6
(srednji)
Interne obuke i stručno usavršavanje
zaposlenih
Stalno
34.6 Intenzitet u radu- opterećenje poslom
3
2
6
(srednji)
-Postavljanje realnih ciljeva i
prioriteta
-Identifikacija stvari koje je
neophodno uraditi.
-Organizovanje potrebnog vremena
prema tim prioritetima,
Stalno
Ostale štetnosti koje se pojavljuju
u procesu rada
34 Štetnosti vezane za organizaciju
rada, kao što su: rad duži od punog
radnog vremena (prekovremeni rad)
2
2
4
(nizak)
Prekovremeni rad i/ili preraspodela
radnog vremena se obavlja u skladu
sa Zakonom o radu.
Stalno
6. ZAKLJUČAK
Procenom rizika za radno mesto REGLER PRESA utvrđeno je da se većina rizika nalazi u nivou nizak i srednji.
Procenom rizika utvrđeno je da radno mesto REGELER PRESA -NIJE SA POVEĆANIM RIZIKOM.
Potrebno je preduzeti potrebne aktivnosti kako bi se smanjio rizik. Prioritet u otklanjanju rizika treba imati na rizicima koji predstavljaju najveću opasnost.
Obezbeđivanjem vremena za rekreaciju, dodatnog vremena za odmor i redovnih kontrola zdravlja, osnovno je dobro vođenje kadrova, odnosno
raspoređivanje zaposlenih na poslove u skladu sa psihofizičkim mogućnostima i stručnom osposobljenošću i stalno usavršavanje u strucim mogu se
umanjiti ovi rizici.
Radni mantil (radno odelo), gumene rukavice, radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne naočare.
Na osnovu Pravilnika o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu ("Sl. glasnik RS", br.
92/2008), sačinjen je Pregled opasnosti i štetnosti koje zahtevaju korišćenje sredstava i/ili opreme za ličnu zaštitu na radu.
6.4.37 GALVANIZER
1. OPŠTI PODACI
NAZIV GALVANIZER
Lokacija Tršćanska 21, Beograd- Zemun
OJ Površinska zaštita - Prizemlje proizvodne hale II
Uslovi za zasnivanje
radnog odnosa
V/III stepen stručne spreme, VK,KV - galvanizer
Radno iskustvo /
Radno vreme 8 (osmočasovno)
2.OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA, OPIS SREDSTAVA ZA RAD I SREDSTAVA I OPREME
ZA LIČNU ZAŠTITU NA RADU
2.1.Opisa tehnološkog i radnog procesa:
Obavlja poslove galvanske i hemijske zaštite, poslove reastvaranja hemikalija pri održavanju elektrolita prema uputstvu
tehnologa procesa i poslove hemijske i galvanske zaštite prema propisanom tehnološkom postupku. Stara se o
ispravnosti i održavanju uređaja sa kojima radi,i dužan je da se pridržava propisa o zaštiti na radu. Sprovodi sve
aktivnosti definisane u dokumentima SMK. Radi i ostale poslove po nalogu neposrednog rukovdioca.
2.2.Opis sredstava za rad:
2.2.1.Radni prostor: Rad na ovom radnom mestu se obavlja u prizemlju proizvodne hale II kod III ulaza u halu. Ukupan prostor
zadovoljavaju propisane standarde prostora po zaposlenom iz Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav
rad na radnom mestu („Sl. glasnik RS”, broj 21/2009);
U tački 3.2.3.1 Objekti, pogledati šematski prikaz OJ Površinska zaštita.
U prostoru postoji prirodno i veštačko osvetljenje. Prirodno osvetljenje je omogućeno preko dovoljnog broja prozora,
a veštačko preko neonki sa mehaničkom zaštitom. Zidovi su obojeni svetlom bojom, a pod je betona.
2.2.2.Oprema za rad
Videti Tabela 8. Oprema za rad u OJ Površinska zaštita, strana 17.
2.2.3. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu
Radni mantil (radno odelo), radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne naočare, rukavice i
zaštitna maska.
2.2.4. Sirovine i materijali koji se koriste
Aluminijum, čelik, mesing.
3. SNIMANJE ORGANIZACIJE RADA
Šifra
RM
Radno mesto
Poslovi
Broj
zaposlenih
Uslovi za
zasnivanje
RO
Zaposleni dobija radne zadatke od
tehnologa površinske zaštite. Obavlja
poslove rastvaranja hemikalija pri
01-15-26
GALVANIZER
pravljenju i održavanju elektrolita
prema uputstvu tehnologa procesa i
poslove hemijske i galvanske zaštite
prema propisanom tehnološkom
postupku. Odgovoran je za pravilnu
upotrebu sredstava za rad, sredstava za
ličnu zaštitu na radu, kao i za radnu i
tehnološku disciplinu na radnom
mestu i u radnoj okolini. Obavlja i
druge poslove po nalogu neposrednog
rukovodioca. Za svoj rad neposredno
je odgovoran Tehnologu površinske
zaštite.
1
V/ III
3.1.Podaci o zaposlenima na radnom mestu u vreme procene rizika
Ukupno
zaposlenih
M Ž Mlađih od 18
godina
Osobe sa invaliditetom Trudnica
3 3 - - - -
3.2.Režim rada i odmora (radno vreme, organizacija rada, rad u smenama, produženi rad, način izmene smena,
raspored i dužina pauza i namena)
Radno vreme je u prepodnevnoj smeni od 730-1500 časova. Karakter poslova na ovom radnom mestu zahteva povremena
odstupanja od predviđenog radnog vremena, ponekad duže od osmočasovnog, vikendom i praznicima. Odmor u toku
radnog dana iznosi 30 minuta i pauza od 10minuta. Odmori i odsustva se ne koriste kolektivno, već po individualnim
zahtevima zaposlenih i odobrenju poslodavca.
3.3. Odstupanje utvrđene organizacije rada u odnosu na postojeće
Nema odstupanja od utvrđene organizacije rada.
4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA BEZBEDNOSTI IZDRAVLJA NA RADU
4.1. Podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi sa radom na radnom mestu
4.1.1. Povrede na radu na radnom mestu:
U posmatranom periodu, u poslednje dve godine nije evidentirana nijedna povreda na radu na posmatranom radnim
mestu.
4.1.2. Invalidi rada i invalidna lica:
Nisu evidentirani.
4.1.3. Profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom:
Nisu evidentirana.
4.1.4. Analiza privremene sprečenosti za rad (bolovanja):
Ne postoji evidencija o bolovanjima po radnim mestima.
4.1.5. Izveštaji o prethodnih i periodičnim lekarskim pregledima
Ocena sposobnosti za rad zaposlenog je : SPOSOBAN
4.1.6. Uticaj fizičkih i psihičkih opterećenja na zdravlje zaposlenih
Većinu vremena provodi u organizacionoj jedinici. U toku rada pretežno stoji, odnosno zaposleni je u pokretu, što
može da uzrokuje oštećenje kičme i pojavu subjektivnih tegoba.
4.1.7 Posebni uslovi rada
Radno mesto Galvanizer zaštita nije utvrđeno kao radno mesto koje pripada kategoriji radnih mesta sa posebnim
uslovima rada.
4.2. Podaci o sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu
Radni mantil (radno odelo), radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne naočare, rukavice i
zaštitna maska.
4.3. Opasne materije koje se koriste na radnom mestu
-Sona kiselina (hlorovodonična kiselina)
-Sumporna kiselina
-pušljiva sumporna kiselina (koncentrovana)
-azotna kiselina
-Borna kiselina
-Kaustična kiselina ( natrijum-hidrokisid)
-Hromna kiselina ( Hrom-trioksid)
-Perhloretilen (tetrahloretilen)
-Etar (dietiletar)
-aceton (dimetilketon)
4.4. Osposobljavanje na radnom mestu
Obuka iz BZR i vreme obuke – vrši se prilikom zasnivanja radnog odnosa i prilikom raspoređivanja na druge poslove
i radne zadatke. Obuka se vrši teorijski i praktično.
Obuka iz protivpožarne zaštite – se vrši na 3 godine a provera znanja svake godine, vrši se teorijski i praktično.
5. PREPOZNAVANJE I GRUPISANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI I PROCENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Šifra Grupa, vrsta i opis opasnosti i
Štetnosti
Verovatnoća
(V)
Posledice
(P)
Rizik
(R=P×V)
MERE ZA OTKLANJANJE,
SMANJENJE ILI SPREČAVANJE
RIZIKA
ROK ZA
SPROVOĐENJE
MERA
Mehaničke opasnosti
3 Unutrašnji transport: kretaje mašina
i uređaja prekidnog transporta
sa/bez tereta(viljuškar)
3 2 6 Povećana opreznost u manipulativnom Stalno
(srednji) prostoru viljuškara
Opasnosti koje se pojavljuju u
vezi sa karakteristikama radnog
mesta
7
Opasne površine (podovi i sve vrste
gazišta)
2
1
2
(nizak)
Kretanje sa punom pažnjom, kretanje
obeleženim bezbednim putevima, a ne
najkraćim. Obratiti pažnju prilikom
kretanja po vlažnim i klizavim
površinama . Obuću prilagoditi vrsti
poda.
Stalno
7.1 Opasne površine (oštre ivice-rubovi
ili šiljci, izbočeni delovi na
mašinama)
2
1
2
(nizak)
Povećana opreznost pri povećanju i
kontrolisanju tehnološkog procesa
Stalno
15 Opasnost od direktnog dodira sa
delovima električne instalacije i
opreme pod naponom (oštećena
izolacija)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i održavanje,
pravilno vođenje produžnih kablova,
pravilno izvlačenje kablova iz
priključnica.
Stalno
16 Opasnost od indirektnog dodira
delova pod naponom (dodir delova
mašine i uređaja koji su zbog kvara
došli pod napon)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i pravilno
održavanje opreme i instalacije.
Stalno
Štetnosti koje nastaju u procesu
rada
24-
24.4
Štetni uticaji mikroklime (visoka ili
niska temperatura, vlažnost i brzina
2
2
4 Korišćenje ličnih zaštitnih sredstava:
Stalno
strujanja vazduha, bez strujanja
vazduha)
(srednji) odgovarajuće odelo za zimu/leto.
21.1-
21.6 Hemijske štetnosti-isparenja, gasovi,
para i prašina(koje nastaju udisanjem
uljnih i drugih isparenja,
prašine, dimova koje nastaju tokom
procesa rada strugova i ostalih
mašina).
3
4
12
(visok)
Koristiti podatke o materiji iz
bezbednosnog lista. Pre početka rada
obavezno uključiti ventilaciju.
Korišćenje ličnih zaptitnih sredstava.
Obuka zapsoslenih.
Stalno pri
izvođenju radova
u ovim uslovima
22
Buka
2 2 4
(srednji) Redovni pregled, održavanje i
servisiranje mašina. Po potrebi uzeti
antifone ili čepiće za uši.
Stalno
25 Neodgovarajuća – nedovoljna
osvetljenost radnog mesta.
3 2 6
(srednji) Staviti dovoljan broj neonki. Po potrebi
koristiti i lapmu.
Stalno
Štetnosti vezane za psihičke i
psihofiziološke napore
31 Nefiziološki položaj tela -
dugotrajno sedenje
3
4
12
(visok)
-Korigovati stav tela pri radu,
kombinovano sa pauzama i
povremenim laganim razgibavanjima
-Obezbediti oslonac za stopala
Stalno
32
Psihološka opterećenja - stres
3
2
6
(srednji)
Postavljanje realnih ciljeva i prioriteta Stalno
33 Odgovornost u primanju i prenošenju
informacija
3
2
6
(srednji)
Interne obuke i stručno usavršavanje
zaposlenih
Stalno
34.6 Intenzitet u radu- opterećenje poslom
3
2
6
(srednji)
-Postavljanje realnih ciljeva i
prioriteta
-Identifikacija stvari koje je
neophodno uraditi.
-Organizovanje potrebnog vremena
prema tim prioritetima,
Stalno
Ostale štetnosti koje se pojavljuju
u procesu rada
34 Štetnosti vezane za organizaciju
rada, kao što su: rad duži od punog
radnog vremena (prekovremeni rad)
2
2
4
(nizak)
Prekovremeni rad i/ili preraspodela
radnog vremena se obavlja u skladu
sa Zakonom o radu.
Stalno
6. ZAKLJUČAK
Procenom rizika za radno mesto GALVANIZER većina rizika nalazi u nivou nizak i srednji.
Procenom rizika utvrđeno je da radno mesto GALVANIZER- JESTE RADNO MESTO SA POVEĆANIM RIZIKOM.
Potrebno je preduzeti potrebne aktivnosti kako bi se smanjio rizik. Prioritet u otklanjanju rizika treba imati na rizicima koji proističu od štetnosti koje
nastaju u procesu rada i vezane za psihičke i psihofiziološke napore.
Obezbeđivanjem vremena za rekreaciju, dodatnog vremena za odmor i redovnih kontrola zdravlja, osnovno je dobro vođenje kadrova, odnosno
raspoređivanje zaposlenih na poslove u skladu sa psihofizičkim mogućnostima i stručnom osposobljenošću i stalno usavršavanje u strucim mogu se
umanjiti ovi rizici.
Radni mantil (radno odelo), radne cipele sa gumenim rebrastim đonom otpornim na ulje i zaštitne naočare, rukavice i zaštitna maska.
Na osnovu Pravilnika o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu ("Sl. glasnik RS", br.
92/2008), sačinjen je Pregled opasnosti i štetnosti koje zahtevaju korišćenje sredstava i/ili opreme za ličnu zaštitu na radu.
6.4.46 MONTAŽER
1. OPŠTI PODACI
NAZIV MONTAŽER
Lokacija Tršćanska 21, Beograd- Zemun
OJ Montaža –prizemlje proizvodna hala II
Uslovi za zasnivanje
radnog odnosa
III-II stepen stručne spreme
Radno iskustvo /
Radno vreme 8 (osmočasovno)
2.OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA, OPIS SREDSTAVA ZA RAD I SREDSTAVA I OPREME
ZA LIČNU ZAŠTITU NA RADU
2.1.Opisa tehnološkog i radnog procesa:
Zaposleni obavlja složenije operacije na montaži mehanizama prema tehnološkom postupku i uputstvu predradnika u
OJ Montaža.
2.2.Opis sredstava za rad:
2.2.1.Radni prostor: Rad na ovom radnom mestu se obavlja u prouemlju proizvodne hale II. Ukupan prostor zadovoljavaju propisane
standarde prostora po zaposlenom iz Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu („Sl.
glasnik RS”, broj 21/2009);
U tački 3.2.3.1 Objekti, pogledati šematski prikaz OJ Montaža.
U prostoru postoji prirodno i veštačko osvetljenje. Prirodno osvetljenje je omogućeno preko prozora, a veštačko preko
neonki sa mehaničkom zaštitom. Zidovi su obojeni svetlom bojom, a pod je betona.
2.2.2.Oprema za rad
Videti Tabela 11. Oprema za rad u OJ Montaža, strana 19.
2.2.3. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu
Radno odelo, radne cipele ili klompe.
2.2.4. Sirovine i materijali koji se koriste
Plastika
3. SNIMANJE ORGANIZACIJE RADA
Šifra
RM
Radno mesto
Poslovi
Broj
zaposlenih
Uslovi za
zasnivanje
RO
01-17-30
MONTAŽER
Zaposleni dobija radne zadatke od
predradnika OJ Montaža. Dužan je da
se strogo pridržava dobijenih
uputstava i radnih zadataka. Vizuelno
prati kvalitet montiranih mehanizama
i kad uoči da je došlo do poremećaja
režima rada, odnosno kvaliteta
montiranih mehanizama, dužan je da o
tome odmah obavesti predradnika.
Odgovoran je za pravilno korišćenje
sredstava za rad, sredstava za ličnu
zaštitu na radu, kao i za redovno
održavanje higijene na radnom mestu
i u radnoj okolini. Radi i druge
poslove po nalogu predradnika.
Za svoj rad neposredno je
odgovoran predradniku.
?
III - V
3.1.Podaci o zaposlenima na radnom mestu u vreme procene rizika
Ukupno
zaposlenih
M Ž Mlađih od 18
godina
Osobe sa invaliditetom Trudnica
- - - - -
3.2.Režim rada i odmora (radno vreme, organizacija rada, rad u smenama, produženi rad, način izmene smena,
raspored i dužina pauza i namena)
Radno vreme je u prepodnevnoj smeni od 730-1500 časova. Karakter poslova na ovom radnom mestu zahteva povremena
odstupanja od predviđenog radnog vremena, ponekad duže od osmočasovnog, vikendom i praznicima. Odmor u toku
radnog dana iznosi 30 minuta i pauza od 10minuta. Odmori i odsustva se ne koriste kolektivno, već po individualnim
zahtevima zaposlenih i odobrenju poslodavca.
3.3. Odstupanje utvrđene organizacije rada u odnosu na postojeće
Nema odstupanja od utvrđene organizacije rada.
4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA BEZBEDNOSTI IZDRAVLJA NA RADU
4.1. Podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi sa radom na radnom mestu
4.1.1. Povrede na radu na radnom mestu:
U posmatranom periodu, u poslednje dve godine nije evidentirana nijedna povreda na radu na posmatranom radnim
mestu.
4.1.2. Invalidi rada i invalidna lica:
Nisu evidentirani.
4.1.3. Profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom:
Nisu evidentirana.
4.1.4. Analiza privremene sprečenosti za rad (bolovanja):
Ne postoji evidencija o bolovanjima po radnim mestima.
4.1.5. Izveštaji o prethodnih i periodičnim lekarskim pregledima
Na posmatranom radnom mestu ne vrše se prethodni i periodični lekarski pregledi.
4.1.6. Uticaj fizičkih i psihičkih opterećenja na zdravlje zaposlenih
Većinu vremena provodi u organizacionoj jedinici. U toku rada pretežno stoji, odnosno zaposleni je u pokretu, što može
da uzrokuje oštećenje kičme i pojavu subjektivnih tegoba.
4.1.7 Posebni uslovi rada
Radno mesto Montažer nije utvrđeno kao radno mesto koje pripada kategoriji radnih mesta sa posebnim uslovima rada.
4.2. Podaci o sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu
Radno odelo i radne cipele ili klompe.
4.3. Opasne materije koje se koriste na radnom mestu
Na ovom radnom mestu se ne koriste opasne materije.
4.4. Osposobljavanje na radnom mestu
Obuka iz BZR i vreme obuke – vrši se prilikom zasnivanja radnog odnosa i prilikom raspoređivanja na druge poslove
i radne zadatke. Obuka se vrši teorijski i praktično.
Obuka iz protivpožarne zaštite – se vrši na 3 godine a provera znanja svake godine, vrši se teorijski i praktično.
5. PREPOZNAVANJE I GRUPISANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI I PROCENA RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Šifra Grupa, vrsta i opis opasnosti i
Štetnosti
Verovatnoća
(V)
Posledice
(P)
Rizik
(R=P×V)
MERE ZA OTKLANJANJE,
SMANJENJE ILI SPREČAVANJE
RIZIKA
ROK ZA
SPROVOĐENJE
MERA
Mehaničke opasnosti
3 Unutrašnji transport: kretaje mašina
i uređaja prekidnog transporta
sa/bez tereta(viljuškar)
3 2 6 Povećana opreznost u manipulativnom Stalno
(srednji) prostoru viljuškara
Opasnosti koje se pojavljuju u
vezi sa karakteristikama radnog
mesta
7
Opasne površine (podovi i sve vrste
gazišta)
2
1
2
(nizak)
Kretanje sa punom pažnjom, kretanje
obeleženim bezbednim putevima, a ne
najkraćim. Obratiti pažnju prilikom
kretanja po vlažnim i klizavim
površinama . Obuću prilagoditi vrsti
poda.
Stalno
7.1 Opasne površine (oštre ivice-rubovi
ili šiljci, izbočeni delovi na
mašinama)
2
1
2
(nizak)
Povećana opreznost pri povećanju i
kontrolisanju tehnološkog procesa
Stalno
15 Opasnost od direktnog dodira sa
delovima električne instalacije i
opreme pod naponom (oštećena
izolacija)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i održavanje,
pravilno vođenje produžnih kablova,
pravilno izvlačenje kablova iz
priključnica.
Stalno
16 Opasnost od indirektnog dodira
delova pod naponom (dodir delova
mašine i uređaja koji su zbog kvara
došli pod napon)
2
3
6
(srednji)
Redovna kontrola i pravilno
održavanje opreme i instalacije.
Stalno
Štetnosti koje nastaju u procesu
rada
24-
24.4
Štetni uticaji mikroklime (visoka ili
niska temperatura, vlažnost i brzina
strujanja vazduha, bez strujanja
vazduha)
2
2
4
(srednji)
Korišćenje ličnih zaštitnih sredstava:
odgovarajuće odelo za zimu/leto.
Stalno
21.1-
21.6 Hemijske štetnosti-isparenja, gasovi,
para i prašina(koje nastaju udisanjem
uljnih i drugih isparenja,
prašine, dimova koje nastaju tokom
procesa rada mašina).
2
2
4
(srednji)
Koristiti podatke o materiji iz
bezbednosnog lista. Pre početka rada
obavezno uključiti ventilaciju.
Korišćenje ličnih zaptitnih sredstava.
Obuka zapsoslenih.
Stalno pri
izvođenju radova
u ovim uslovima
22
Buka
2 2 4
(srednji) Redovni pregled, održavanje i
servisiranje mašina. Po potrebi uzeti
antifone ili čepiće za uši.
Stalno
25 Neodgovarajuća – nedovoljna
osvetljenost radnog mesta.
3 2 6
(srednji) Staviti dovoljan broj neonki. Po potrebi
koristiti lampu.
Stalno
Štetnosti vezane za psihičke i
psihofiziološke napore
31 Nefiziološki položaj tela -
dugotrajno sedenje
2
3
6
(srednji)
-Korigovati stav tela pri radu,
kombinovano sa pauzama i
povremenim laganim razgibavanjima
-Obezbediti oslonac za stopala
Stalno
32
Psihološka opterećenja - stres
3
2
6
(srednji)
Postavljanje realnih ciljeva i prioriteta Stalno
33 Odgovornost u primanju i prenošenju
informacija
3
2
6
(srednji)
Interne obuke i stručno usavršavanje
zaposlenih
Stalno
34.6 Intenzitet u radu- opterećenje poslom
3
2
6
(srednji)
-Postavljanje realnih ciljeva i
prioriteta
-Identifikacija stvari koje je
neophodno uraditi.
-Organizovanje potrebnog vremena
prema tim prioritetima,
Stalno
Ostale štetnosti koje se pojavljuju
u procesu rada
34 Štetnosti vezane za organizaciju
rada, kao što su: rad duži od punog
radnog vremena (prekovremeni rad)
2
2
4
(nizak)
Prekovremeni rad i/ili preraspodela
radnog vremena se obavlja u skladu
sa Zakonom o radu.
Stalno
6. ZAKLJUČAK
Procenom rizika za radno mesto MONTAŽER većina rizika nalazi u nivou nizak i srednji.
Procenom rizika utvrđeno je da radno mesto MONTAŽER - NIJE RADNO MESTO SA POVEĆANIM RIZIKOM.
Potrebno je preduzeti potrebne aktivnosti kako bi se smanjio rizik. Prioritet u otklanjanju rizika treba imati na rizicima koji predstavljaju najveću
opasnost po zaposlenog.
Obezbeđivanjem vremena za rekreaciju, dodatnog vremena za odmor i redovnih kontrola zdravlja, osnovno je dobro vođenje kadrova, odnosno
raspoređivanje zaposlenih na poslove u skladu sa psihofizičkim mogućnostima i stručnom osposobljenošću i stalno usavršavanje u strucim mogu se
umanjiti ovi rizici.
Zaposleni koristi sledeća lična zaštitna sredstva: Radno odelo i radne cipele ili klompe.
Na osnovu Pravilnika o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu ("Sl. glasnik RS", br.
92/2008), sačinjen je Pregled opasnosti i štetnosti koje zahtevaju korišćenje sredstava i/ili opreme za ličnu zaštitu na radu.