6.7.Rizik i upravljanje rizikom na projektuRizik je najpreciznije definisatu kao mjera vjerovatnosti i posljedica nepostizanja definisanog cilja projekta. Veina ljudi se slae da rizik ukljuuje pojam neizvjesnost. Moe navedeno zrakoplovi raspona moe postii? Moe raunala biti proizvedena u planiranih trokova? Moe li novi datum lansiranja proizvoda biti ispunjeni? Aprobability mjera moe se koristiti za takve pitanja; na primjer, vjerojatnost ne ispunjava novi datum uvoenja proizvod je 0,15. Meutim, kada je rizik se smatra, posljedice ili oteenja povezana s dogaajem takoer mora uzeti u obzir.Cilj, s vjerojatnou pojave samo 0,05, moe predstavljati mnogo ozbiljnije (Rizino) situacija nego gol gostiju, s vjerojatnou nastanka 0.20, ako se posljedice ne ispunjava cilj se, u ovom sluaju, vie od etiri puta tea od nemogunosti ispuniti cilj B. rizik nije uvijek lako procijeniti, jer je vjerojatnost pojavljivanja i posljedica pojave su obino nisu izravno mjerljive parametre i mora se procijeniti sud, statistiki, ili drugim postupcima.Rizik ima dvije osnovne komponente za odreenom dogaaju: vjerojatnost pojave tog dogaaja Utjecaj (ili posljedica) od dogaajem (iznos u pitanju)Slika 17-1 prikazuje komponente rizika.Koncepcijski, rizik za svaki dogaaj se moe definirati kao funkcija vjerojatnosti i posljedica (uinak); to je,Rizik? f (vjerojatnost, posljedica)Openito, to je bilo posljedica vjerojatnosti ili poveava, tako da rizik. Obje vjerojatnosti i posljedica mora promatrati u upravljanju rizicima.1. Planiranje upravljanja rizikom definisanje naina pristupanja iplaniranje aktivnosti upravljanja rizikom na projektu.2. Identifikacija rizika odreivanje rizinih dogaaja koji mogu da utiu naprojekat i dokumentovanje njihovih karakteristika.3. Kvalitativna anliza rizika utvrivanje prioriteta rizinih odgaaja naosnovu verovatnoe dogaanja i mogueg uticaja na projekat.4. Kvantitativna analiza rizika numeriko i vrednosno procenjivanjeposledica identifikovanih rizinih dogaaja na ciljeve projekta.5. Planiranje odgovora na rizik preduzimanje razliitih akcija kojima sepoveavaju anse, a smanjuju pretnje u dostizanju projektnih ciljeva.6. Praenje i kontrola rizika praenje identifikovanih i preostalih rizika,identifikovanje novih rizika, izvravanje planova odgovora na rizik iprocena njihove efikasnosti tokom ivotnog ciklusa projekta.

[footnoteRef:1] [1: Barjaktarovi L., Upravljanje rizikom, str. , Univerzitet Singidunum Beograd 2009.]

Upravljanja rizikom projektaUpravljanje rizikom moe se prikazati u sledeim potprocesima:identifikacija rizika, analiza rizika, planiranje reakcija, sistem reakcija i primenapodataka.U svakom projektu postoji veliki broj rizinih dogaaja razliitih po vrsti,verovatnoi nastajanja, nainu i veliini uticaja na projekat.Kod svakog projekta egzistiraju rizini dogaaji vezani za: prirodne nepogode, ekologiju i zakonska ogranienja; monetarne, fiskalne i ugovorne aspekte; projektna reenja i specifikacije; nabavke, isporuke i trine probleme i konkurenciju; primenjena tehnoloka reenja i nain izvoenja projekta, otkaze ioteenja opreme; kadar i drugo.Proces ispitivanja prirode rizinih dogaaja u projektu, njihovog mogueguticaja na ishod projekta i meuzavisnosti rizinih dogaaja realizujese analizom rizika. Pri tome, treba voditi rauna o ekonominostianalize.U osnovne faze analize rizika ubrajaju se: ralanjivanje i strukturiranje projekta na manje delove ili upravljakenivoe (sve do aktivnosti, radi uoavanja rizinih dogaaja i njihovogudruenog delovanja) i odreivanje veliine uticaja identifikovanih rizika procena rizika(odreivanje verovatnoe pojavljivanja rizinog dogaaja i veliine mogueguticaja rizinih dogaaja na rezultate projekta) primenom odreenihmatematikih metoda, metoda simulacije i kvalitativnih metoda (upitnici,anketa).Planiranje reakcija na rizine dogaaje predstavlja proces formulisanjastrategije upravljanja rizikom u projektu odnosno pronalaenje i definisanjeupravljakih akcija u projektu kojima bi se mogui gubici od rizinihdogaaja sveli na najmanju meru, ukljuujui i raspodelu odgovornostina razliite funkcionalne oblasti projekta.Planiranje reakcija obuhvata nekoliko moguih strategija kao to su: ignorisanje rizika (uoava se rizini dogaaj ali se ne preduzimanikakva reakcija), smanjivanje rizika (uticajem na kljune faktore projekta), prebacivanje rizika (izmenom ugovora oslobaamo se nekih obavezakoje nose rizik ili se iste prebacuju na drugu ugovornu stranu ili osiguravajuedrutvo) i kontingencijsko planiranje (uvaavanje specifinosti svake situacije,izrada posebnih upravljakih planova za postupanje u uslovima neizvesnostii u sluaju pojave rizinih dogaaja, budet za uslove neizvesnostii pojave rizinih dogaaja, alternativne varijante postupanja i dr.).Sistem reakcija obuhvata celovitu strategiju ili sistem praenja rizikau projektu i stalno prilagoavanje planiranih reakcija u toku celokupne realizacijeprojekta. Osim primene pojedinih strategija, obuhvata i primenukombinacija raznih strategija.Rizik u projektu menja se tokom realizacije pojedinih faza projekta(aktivnosti sa visokim stepenom rizika), a posebno sa promenama u obimuprojekta ili u metodu rada na projektu.Pored navedenog, neophodno je organizovati, za svaki projekat, prikupljanjei arhiviranje podataka vezanih za rizine dogaaje, verovatnounjihovog nastupanja i stepen uticaja.U odreenim situacijama bie neophodno da se do potrebnih podatakaza tekui projekat doe ekspertskim procenama. Treba razvijati bazupodataka i za budue sline projekte.155Andreji, M. i dr., Upravljanje projektima po pristupu projekta menadmenta, str. 142157ZakljuakSvaki projekat je jedinstven. Nasuprot tome, i svaki je pojedinac, patako i onaj u projektnoj grupi, jedinstven, kao i svaka organizacija sa svojimpravilima i svojim okruenjem, svojom kulturom.Metodologije upravljanja projektom nastale su na temelju te razliitosti,kada je postalo oigledno da jedinstven pristup problemima upravljanjaprojektom ne zadovoljava jedinstvene zahteve projekta.U takvom je okruenju nastalo vie metodologija i svaka je na svojnain pokuala da stvori okruenje koje je primenljivo na sve projekteunutar podruja ili ak na projekte iz svih podruja.Meutim, postaje sve oiglednije da jedinstveni projekat zahteva i jedinstvenipristup upravljanju projektom, svojstvenim samo za taj projekt.Sve je vie kritiara tradicionalnog pristupa, kojem zameraju nedovoljnufleksibilnost i viak posla za jednostavnije projekte. Agilne metodologijepredstavljaju krajnost u kojoj je sav nepotreban posao zanemaren. Kritiariim zameraju nedostatak dokaza o uspenosti projekata voenih timmetodologijama.Vodei rauna da e u budunosti projekti postajati jo komplikovanijii da e se od metodologija upravljanja projektom zahtevati primena natakvom projektu, vrlo je vaan pravilan odabir metodologije unutar organizacije.Metodologija se mora odabrati vodei rauna o primenjivosti nasve projekte unutar organizacionog sistema.Umeno kombinovanje sistemskog i situacionog pristupa je netoto se namee kao opte prihvatljiv kompromis pri razvoju metodologijeupravljanja projektima unutar vlastitih specifinih organizacionih sistema.injenice i saznanja iz operativne prakse pokazuju da je neophodnoenerginije uvoditi projekt menadment u sistem odbrane, planski i na organizovannain, u skladu sa potrebama prakse, zahtevima vremena isavremenim trendovima.[footnoteRef:2] [2: Vojnotehniki glasnik Vol.LIX, No 2, str.153-155, Andreji M. i drugi Upravljanje projektima po pristupu projekta menadmenta, Katedra logistike, Vojna Akademija Vojske Srbije, Beograd 2011.]

Upravljanje rizikom na projektuUpravljanje rizicima je in ili praksa bave rizikom. To ukljuuje planiranje za rizik, identificiranje rizika, analizu rizika, razvoj rizika, strategije odgovora, praenja i kontrole rizika kako bi se utvrdilo kako su se promijenila.Upravljanje rizicima predstavlja jedan aspekt dobrog upravljanja projektima. Upravljanje rizicima bi trebalo biti blisko povezano sa kljunim procesima projekta, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na: ukupno upravljanje projektima, inenjerstvo sistema, upravljanje konfiguracijom, cijenom, dizajnom, inenjerstvom, zaradio vrijednost, proizvodnja, kvaliteta, raspored, obim i ispitivanja. (Upravljanje projektima i inenjerstvo sistema su obino dva procesa projekta najvieg nivoa. Dok rizik upravljanje moe biti povezan na bilo koji od ovih procesa, to je obino povezana s projektom upravljanje.)Pravilno upravljanje rizicima je proaktivno umjesto reaktivnog, pozitivno nego negativno,i nastoji poveati vjerojatnost uspjeha projekta. Kao primjer, stavka umree (npr usmjeriva) zahtijeva da nova tehnologija biti razvijena. Raspored ukazujeest mjeseci za ovaj razvoj, ali projekt inenjera da devet mjeseci znatnovjerojatnije. Ako voditelj projekta je proaktivan, on moe razviti plan pravo odgovora na rizikSada. Ako voditelj projekta je reaktivna (npr "problem solver"), onda on moe uiniti nitadok se problem zapravo dogaa. U to vrijeme voditelj projekta mora brzo reagirati nakriza i moda su izgubili dragocjeno vrijeme u kojem potencijalnih mogao bitirazvijen, i barem neki od moguih rjeenja moe biti zatvoreno. (to je rezultiralo trokova, tehnika izvedba, raspored i dizajn rizik rjeenje prostora takoer e imati vjerojatnoznatno smanjio u odnosu kada je pokrenut projekt.) Dakle, pravilno upravljanje rizikome pokuati smanjiti vjerojatnost dogaajem i / ili veliina njegov utjecaj, kao i poveati vjerojatnost uspjeha projekta.[footnoteRef:3] [3: Kerzner H., Project Management - A Systems Aproach to planning, Scheduling and Controlling, str. 746.-75The International Insitute for Learning New York, 2009.]

16.5 Upravljanje rizikom

- Rizik predstavlja mogunost ostvarenja nepredvienih i neeljenih posledica.- Upravljanje rizikom obuhvata skup upravljakih metoda i tehnika koje se koriste da bi se smanjila mogunost ostvarenja neeljenih i tetnih dogaaja i posledica, a time poveale mogunosti ostvarenja planiranih rezultata.- Rizik se karakterie sa tri kljuna faktora rizika: Rizini dogaaj Verovatnoa rizika Veliina uloga- Podprocesi upravljanja rizikom:1. Identifikacija rizika - predstavlja proces utvrivanja, klasifikacije i rangiranja svih onih rizinih dogaaja, koji mogu da imaju odreen tetan uticaj na posmatrani proces ili poduhvat. Klasifikacija se vri prema uzroku nastajanja ili prema posledicama rizinih dogaaja, dok se rangiranje vri prema mogunostima da se rizini dogaaj desi.Rizik se moe podeliti na dve osnovne vrste: Poslovni rizik rizik koji nastaje u obavljanju poslovnih aktivnosti i on ukljuuje mogunosti ostvarenja pozitivnog ili negativnog rezultata, znai ostvarenja profita ili gubitka. isti rizik ukljuuje samo mogunost tetnog uticaja i ostvarenja gubitka. isti rizik se moe podeliti na etiri osnovne vrste: direktan gubitak imovine (poplava, poar ili zemljotres), indirektan gubitak imovine (kvar, oteenja), gubitak odgovornosti (unitena imovina) i lini gubici (povrede).2. Analiza i procena rizika - vri se detaljna analiza uticaja pojedinih rizinih dogaaja na rezultate poslovnog procesa, kroz: Istraivanje prirode pojedinih rizinih dogaaja Analizu i procenu verovatnoe nastajanja rizinih dogaaja Analizu meuzavisnosti rizinih dogaaja Uticaj pojedinih ili skupa rizinih dogaaja na ostvarenje rezultata3. Planiranje protivmera i reakcije na rizik - predstavlja proces formulisanja strategija za upravljanje rizikom, odnosno pronalaenje i definisanje upravljakih akcija u projektu kojima bi se mogui gubici od rizinih dogaaja sveli na najmanju moguu meru. Planiranje protivmera i reakcije na rizik obuhvata nekoliko moguih strategija: Ignorisanje rizika uoava se mogui rizini dogaaj, ali se ne preduzima nikakva akcija, raunajui da je mala verovatnoa njegovog ostvarenja Podnoenje rizika rizik se ne ignorie, ve se prihvata mogunost nastajanja rizinog dogaaja i posledice koje on nosi Smanjivanje rizika vre se odreene izmene radi smanjenja ostvarenja rizinog dogaaja i njegovog uticaja na poslovanje Prebacivanje rizika nastoji se da se oslobodi ili smanji rizik tako to e deo rizika ili ceo rizik biti prebaen da drugu stranku Podela rizika vri se podela rizika izmeu partnera kroz odgovarajui ugovor4. Kontrola primene protivmera i reakcije na rizik - vri se kontrola sprovoenja reakcija ili odgovora na rizik, kako bi se utvrdilo da li su planirani odgovori adekvatni i da li treba uvoditi nove odgovore. Time se celokupan proces upravljanja rizikom pretvara u kontinuelan proces, i tako obezbeuje efikasna zatita od rizinih dogaaja.