grai. I danas je moguÊe pronaÊi vrijedneprimjerke koji su dugi niz godina jednostav-no bili sakriveni u nerazluËivoj masi “raznog”popratnog materijala.

Arhivi su zakonom obvezni skrbiti ograi od trajnog znaËenja za kulturu, povijesti druge znanosti te su duæni voditi popisestvaratelja i posjednika javnog arhivskog iregistrativnog gradiva. Hrvatski dræavni arhivevidentira stvaraoce, kao i znaËajnije posjed-nike fotografija, a to znaËi pojedince, podu-zeÊa, udruge ili javne ustanove koje bilo pro-duciraju, bilo prikupljaju fotografije. Uz foto-grafije znaËajnije za povijest i kulturu Repu-blike Hrvatske, Arhiv prikuplja i sve foto-grafije nastale u devetnaestom stoljeÊu, i tozbog njihove starosti i jedinstvenosti. One seu njega primaju na trajnu pohranu.

Najopseæniji fond fotografija pohranjenu Hrvatskom dræavnom arhivu je FondAgencije za fotodokumentaciju (AGEFOTO),koja je djelovala od 1939. do 1990., a sas-toji se od 500.000 negativa i isto toliko kon-takt kopija razvrstanih prema temi ili mjestusnimanja. Pristup gradivu omoguÊen je po-moÊu kataloπkih kartica. Druga po veliËini jezbirka Sluæbe dræavne sigurnosti i sastoji seod oko 50.000 fotografija raznih formata itehnika. U nastanku je brzo pretraæiva bazas 5.000 fotografija koje omoguÊavaju koris-niku da u najkraÊem roku doe do æeljenogimena ili dogaaja. Prijenos materije u novubazu podataka vrπi se digitalnim fotoapara-tom i ploπnim skenerom, πto znaËi da sedanas pristup grai omoguÊava kataloπkimkarticama ili digitalnom bazom podataka.

Cijela fototeka broji 650.000 negativa i60.000 fotografija bez negativa. VeÊina gra-e prispjela je u Dræavni arhiv 1993. godine,kada je preuzet fond Arhiva za fotodoku-mentaciju. U Arhivu je pohranjen i fond fo-tografskog i filmskog snimatelja Antuna Mar-kiÊa s oko 10.000 negativa u raznim forma-tima i tehnikama iz razdoblja 1948.-1984.Radi se uglavnom o snimcima osoba i doga-aja iz povijesti hrvatske kinematografije. Odvaænijih zbirki fotografije spomenimo oneGjure Perettija, arhitekta Boæidara Raπice,Milana Fizija, Aleksandra Kukeca, kazaliπnefotografije Mladena GrËeviÊa i druge.

Iz sigurnosnih razloga negativi su odvo-jeni od fotografija. Uvjeti u kojima su pohra-njene fotografije i negativi, iako nisu idealni,za podruËje Hrvatske su na zavidnoj razini.ArhivistiËki sreene i obraene zbirke zaπtitno se kopiraju, a osim izravnog i posrednogkopiranja, srediπnji laboratorij HDA koristi sei digitalizacijom fotografija te popravkom nji-

Obuhvatiti pregledom sve zbirke iarhive koji u Zagrebu Ëuvaju fotografije

gotovo je nemoguÊe. Ipak, ovim pregledomnastojali smo potencijalnim korisnicima ibuduÊim istraæivaËima raznovrsnih zbivanjadati neke opÊe podatke koji bi im moglikoristiti u radu. Bila dijelom stalnih muze-jskih postava, dokumentacije povijesnihdogaaja i liËnosti koje su u njima sudjelo-vale ili nezavisno umjetniËko djelo, fotografi-ja je nezaobilazan dio svijesti o prostoru ivremenu kojima smo posveÊeni. Intrigantna,dokumentarna, kao dio neËijeg albuma ilisvima dostupna preko interneta, fotografijaje zbog svoje æanrovske raznovrsnosti, medi-jske prilagodljivosti i trajnosti postala manje-viπe ravnopravan dio muzejskih i arhivskihzbirki iz raznih razdoblja.

fotografija u hrvatskom

dræavnom arhivu1

Joπ poËetkom proπlog stoljeÊa fotografiji senije pridavalo veÊe znaËenje ni u dokumen-tarnom, a pogotovo ne u umjetniËkom smis-lu. Fotografski materijal je, uz pisanu doku-mentaciju, svrstavan samo pod nazivnikrazno, tako da su se mnoge fotografije lakomogle previdjeti i zagubiti u obilnoj tiskanoj

josipa luliÊmaroje mrduljaπleo vidmar

zbirke fotografija u zagrebu

hovih oπteÊenja u digitalnom obliku koje senakon intervencije mogu vratiti u analognioblik. Fotografije iz Hrvatskog dræavnog arhi-va preteæno se koriste u znanstvene svrhe, zaobjavljivanje u tiskovinama, a samo u rijet-kim prigodama i u komercijalne svrhe.

kustos Zvonko BariËeviÊ

hrvatsko druπtvo

likovnih umjetnika

Dom HDLU ne posjeduje zbirku fotografija,no sve izloæbe koje se odræavaju u bilo kojemod njegova Ëetiri izloæbena prostora doku-mentiraju se digitalnim fotoaparatom i po-hranjuju na digitalni medij. HDLU ima svojuinternetsku stranicu na koju se tijekom vre-mena u reduciranom izdanju namjerava pre-nijeti dio arhivirane grae i fotodokumentaci-je. Uvjeti Ëuvanja starijih fotografija, koje ni-su u digitalnom formatu, nisu na zadovolja-vajuÊoj razini, ali nakon zavrπetka obnovezgrade planira se poËetak obnove prostora zapohranu prema suvremenim muzeoloπkimnaËelima. Velik dio starijih fotografija veÊ jeprebaËen na digitalni medij za potrebe izda-vanja kataloga Galerije PM u kojem su, iz-meu ostalog, i snimci prvog postava izloæbeJulija Knifera.

Pristup arhivskoj grai vrlo je jednosta-van i ovisi jedino o dogovoru s krajnje sus-retljivim djelatnicima prostora.

Prikupljanje arhivske grae HDLU vrπise usporedno s izloæbama. Eksponati se foto-grafiraju tek nakon postavljanja u izloæbeniprostor, a fotografiranje obavljaju sami dje-latnici HDLU-a, dok vaænije izloæbe snimajuprofesionalni fotografi.

kustos Iva R. JankoviÊ

zbirka fotografije, filma i videa

muzeja suvremene umjetnosti

Zbirka Muzeja suvremene umjetnosti nas-tavlja djelatnosti Centra za fotografiju, film iteleviziju (CEFFT) koji je zapoËeo s radompoËetkom 70-ih godina, u vrijeme kad jeuoËena potreba osnivanja zbirke. Primarnizadatak zbirke bio je prikupljanje, pohranji-vanje i izlaganje umjetniËkih fotografija,filmskih i video zapisa, a u posljednje vri-jeme u krug djelatnosti ulazi i obrada umjet-niËkih djela nastalih suvremenim oblicimamehaniËke, elektronske i digitalne regis-tracije i reprodukcije (foto, film, video, CD-ROM).

156

t

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 156

Nekadaπnji CEFFT bavio se promocijomsuvremenih autora s podruËja fotografije, fil-ma i video umjetnosti. Njegov osnutak se vre-menski podudara s razdobljem poËetka ras-prave o fotografiji kao umjetnosti. Sakupljenisu æanrovski raznovrsni radovi (foto-realizam,naturalizam, idealizacija, glamour i erotika).

U zbirci su uglavnom radovi iz razdobljanakon 1950-e, no mogu se naÊi i neka ranijadjela, osobito ako su bila dio avangardne pro-dukcije, odnosno ako je evidentno da se radio tendencijama prema umjetniËkim poma-cima u fotografskom mediju. Spomenimo dje-la Ivane (Koke) TomljenoviÊ-Meller iz 30-ihgodina 20. stoljeÊa, tada studentice Bauhau-sa u Dessau.

Razdoblje 50-ih i 60-ih zastupaju repor-taæne fotografije Mladena GrËeviÊa, zatim re-portaæne i umjetniËke fotografije Milana Pa-viÊa, Ante i Zvonimira Brkana, kao i struktu-ralistiËki filmovi Tomislava Gotovca. Radi se ovrlo znaËajnom razdoblju, obiljeæenom snaæ-nim istraæivaËkim tendencijama u vizualnojumjetnosti.

Predstavnici 70-ih i 80-ih su, izmeuostalih, Ivan Ladislav Galetta, Æeljko Jerman,Braco DimitrijeviÊ, Vlasta Delimar i DarkoFritz. Poseban senzibilitet 80-ih godina pre-nose radovi Josipa Klarice, prepuni specifiËnenadrealistiËne atmosfere. Skupinu fotografa

157

zbirka fotografija, filmova i negativa

hrvatskog povijesnog muzeja

Zbirka sadræi 7925 zavedenih predmeta -fotografija, dijapozitiva, negativa i albuma,koji su shvaÊeni i tretirani kao dokumentivremena, odnosno ilustracije povijesnih do-gaanja. PrateÊi promjene u dvadesetomstoljeÊu koje je Hrvatska prolazila, fotografi-ja pronalazi svoje mjesto meu arhivskomgraom Hrvatskog povijesnog muzeja. Svakaod njih predstavlja mali vremeplov, uglav-nom ratnih zbivanja, vaænih povijesnih doga-aja i humanitarnih akcija. Kako je zbirkanastala u sklopu Muzeja revolucije narodaHrvatske, tematski se dijeli na tri velika seg-menta. Dio posveÊen antifaπistiËkoj borbi,zatim dio izdvojen i sustavnije prouËavan tekod 1986., koji nazivaju fondom neprijatelj-ske grae (Ëini ga velik broj sluæbenih foto-grafija iz vremena Nezavisne Dræave Hrvat-ske) te fotografije i negativi snimljeni za vrije-me Domovinskog rata. NaËelo kustosa je dafotografije kao “svjedoci povijesti” uvijekprate muzejske izloæbe i kataloge.

Fotografije postaju dijelom zbirke uglav-nom putem donacija i u suradnji s fotorepor-terima. Radi se njihov presnimak, a originali negativ se spremaju pod istim kataloπkimbrojem.

koji su svoj rad zapoËeli novinskom foto-grafijom u studentskim novinama “Polet” ËineMio VesoviÊ, Ivan Posavec i Boris Cvjeta-noviÊ.

Zbirku dodatno obogaÊuju i radovi ino-zemnih autora kao πto su Andres Serrano,Izabella Gustowska, Annette Messager, Mari-na AbramoviÊ, John Baldessari i drugi.

©to se tiËe arhivske foto-djelatnosti, pra-te se dogaaji u muzeju, izloæbe i drugi vaæ-niji dogaaji. Sva arhivska graa je dostupnajavnosti, a dio grae priprema se kako bi seprebacio na digitalni medij radi lakπeg pre-traæivanja. Posudba fotografija ili foto-doku-mentacije moguÊa je jedino putem posudbe-nog ugovora. Dio digitalizirane grae zbirke iarhivske grae namjerava se staviti na inter-netsku stranicu muzeja.

Negativa Muzej suvremene umjetnostigotovo da i nema, jer su u vlasniπtvu snima-telja/fotografa.

Trenutno je u tijeku otkup zbirke fotogra-fija, odnosno negativa Toπe Dabca, koju jegrad dao na Ëuvanje Muzeju. Upravo bi taj je-dinstveni fotografski opus mogao postati jez-grom buduÊeg muzeja fotografije, odnosnosrediπnje ustanove koja bi se bavila iskljuËivoproblemima tog medija.

kustos Marija Gattin

1

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 157

Guteπa od 1953. do 1961. godine, JosipVraniÊ od 1961. do 2000. godine, MiljenkoGregl od 2000. godine nadalje) koja prikup-lja i izrauje fotografske dokumente o staromZagrebu, ali i o danaπnjem njegovu æivotu irazvitku, kao i o zbivanjima u Muzeju i okonjega. Povijesna fototeka prerasta postupnou tekuÊu fototeku, a meu fotografijama sveviπe dominira trenutaËna, reporterska iumjetniËka fotografija. Zbirku Ëine snimciulica, trgova i parkova te u staroj gradskojjezgri sustavno snimljenih kuÊa. Uz njih susaËuvani i avionski snimci grada, stari snim-ci iz balona s poËetka stoljeÊa, zatim znaËaj-na dogaanja te gotovo svi segmenti druπtve-nog æivota grada - komunalni radovi, πkolst-vo, kultura, vaæne liËnosti. Poseban dio zbir-ke su snimci grafita, intimna strast kustosakoji veÊ dugi niz godina obilazi gradske ulicei dokumentira grafite koji nastaju, ali i nes-taju preko noÊi. Tako fotografija ostaje jedinidokument naËina izraæavanja koji na pose-ban naËin mijenja sliku grada. Fotografije surazvrstane prema sljedeÊim tematskim cjeli-nama:- ulice, trgovi, zgrade i interijeri, panorame,

parkovi i groblja- pogledi na Gornji i Donji grad iz

vidikovca, balona i aviona

Presnimci su organizirani tematski i kro-noloπki u petnaest grupa i u podgrupama tesu dostupni istraæivaËima. Dio fotografija izDomovinskog rata nalazi se u albumima i nijeposve tematski sortiran, πto ih Ëini teæe dos-tupnima za pregledavanje. VeÊi problem skla-diπtenja Ëine negativi, posebno oni na iznimnozapaljivoj nitrocelulozi koja zahtijeva posebnesvjetlosne i toplinske uvjete koje nije uvijekmoguÊe u potpunosti postiÊi.

Ova zbirka, jedna od najveÊih u muzeju,posjeduje i oko dvjestotinjak albuma, dija-pozitive u boji iz doba Nezavisne DræaveHrvatske te fotografije Elvire Kohn, jedne odrijetkih æena meu fotografima prve polovicedvadesetog stoljeÊa.

kustos Rhea Ivanuπ

zbirka fotografija muzeja grada zagreba

Zbirka fotografija i fotografskog pribora for-mirana je odmah po osnivanju Muzeja gradaZagreba 1907. godine, kada u ustanovu pri-stiæu prvi stakleni stereoskopski dijagramskipozitivi i negativi, fotografije i razglednice.Godine 1953. u sklopu Muzeja utemeljenaje vlastita fotografska sluæba (Vladimir

- Sljeme i okolica- najstariji prikazi grada, tlocrti i nacrti- nacrtne, projektne i regulacijske osnove,

zemljopisne karte i katastarski snimci- arhitektonski nacrti pojedinaËnih profanih i

sakralnih objekata- izvedbeni nacrti arhitekata 20. stoljeÊa- crkve i kapele, unutraπnja oprema: riznica

Katedrale, Metropolitana, arhivalije- komunalije, kanalizacija, vodovod, plin,

elektrika, ËistoÊa, vatrogasci, komunalna oprema i komunalni radovi, promet, poπta

- televizija, πport, πkolstvo, zdravstvo, kultura- politiËki dogaaji, mitinzi, posjeti

dræavnika, nesreÊe, nepogode, priredbe- izloæbe, gospodarske i umjetniËke,

ZagrebaËki zbor i Velesajam- sajmiπta i trænice, obrti, robne kuÊe, izlozi- gostionice, restorani, kavane, barovi, hoteli

i banke- industrijski i poljoprivredni objekti

(tvornice, klaonice, ljevaonice, pivovare, mlinovi, tiskare)

- politiËki i razni drugi dogaaji, javni spomenici, æivot na ulici, sprovodi, poklade, procesije, proπtenja, obljetnice, kongresi, πtrajkovi, grafiti

- radniËki pokret, NOB, X. zagrebaËki korpus, Domovinski rat

158

1. T. Dabac, Terasa, oko 1959., bromsrebro, MUO2. F. Soprano, Detalj / Linije i lanci, 1952.,autorsko poveÊanje, c/b3. F. Soprano, Detalj broda / Prova 1953., autorskopoveÊanje, c/b

2

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 158

159

- liËnosti, pojedinaËni i grupni portreti iz svihsfera druπtvenog, politiËkog i kulturnog æivota

- zagrebaËka druπtva, veÊinom grupni portreti

- vojska, vojarne- zagrebaËki fotografi i atelijeri 19. i 20.

stoljeÊa (izvorne fotografije), fotografski aparati i oprema, ZagrebaËka πkola crtanog filma, karikaturisti

- fotografi i atelijeri izvan Zagreba (izvorne fotografije stranih fotografa).

Fundus inventiranih fotografija (foto-grafskih posjetnica, dagerotipija, stereoskop-skih snimaka), samostalnih ili uramljenih,kao i fotoalbuma, danas premaπuje brojku od25.000 komada. Broj negativa, od “leica”formata do veliËine VIII, pribliæava se brojuod 25.000 komada. Broj dijapozitiva, crno-bijelih i u boji, od “leica” formata do veliËina8,5x8,5 i 9x12, iznosi oko 2.000 komada.Broj razglednica, crnobijelih i u boji, doma-Êih i stranih nakladnika, iznosi oko 4.000komada.

Dio grae je obraen, presnimci se Ëu-vaju kronoloπkim redom poslagani u ladiceradi lakπeg snalaæenja. Zbirka sadræi fotogra-fije, dijapozitive, negative, albume i negativena staklu, koje je osobito teπko Ëuvati. Nai-me, trebali bi biti pohranjeni u kristalnompapiru, no u Hrvatskoj ga je danas teπko na-baviti.

Fotografije su nezaobilazan dio muzej-skih izloæbi i kataloga, kao popratni materijaldokumentacijskog karaktera ili samostalno,kao u knjizi Stereoskopska fotografija na pri-jelomu XIX. u XX. stoljeÊe iz fundusa Muzejagrada Zagreba. Isto tako nalaze se u brojnimknjigama o Zagrebu te se koriste prilikomzaπtite spomenika kao dokumentacija stari-jeg stanja. U zbirku dolaze poklonima, otku-pima, snimanjima za potrebe izloæbi te sus-tavnim fotografiranjem.

Problem s kojim se zbirka stalno suo-Ëava su konzervatorsko-restauratorski radovikoji se ne mogu obaviti u Zagrebu, gdje nepostoji specijalizirana radionica.

kustos Slavko ©terk

zbirka fotografija i fotografskog pribora

muzeja za umjetnost i obrt

Zbirka fotografija kao samostalan odjel ofor-mljena je 1939. dolaskom ravnatelja Vladi-mira TkalËiÊa, πto je, u usporedbi s drugim

svjetskim muzejskim institucijama, Ëini jed-nom od prvih te vrste. Pokriva razdoblje odprvih dagerotipija prve polovice 19. stoljeÊado suvremenih autora te ima umjetniËkikarakter. Brine o imenima fotografa i o um-jetniËkoj vrijednosti djela, tako da se kao prvistalni fotografi izdvajaju Franjo Pommer,Julius Hühn, Ivan Standl, Tomaso Burati iGjuro Varga, a sadræi i fotografije prvog poz-natog fotoamatera u Hrvatskoj, grofa JankaDraπkoviÊa. Fotografije se prezentiraju pu-tem izloæbi i kataloga, bilo samostalno, bilou okviru neke teme.

Postoji i dio zbirke koji prati povijesnirazvoj fotografije, sadræi eksponate s prvihmeunarodnih fotografskih izloæbi u Zagrebute dokumentarne snimke iz Prvog svjetskograta.

Fotografije dolaze u posjed muzeja do-nacijama i otkupima. Sve se fotografije do-kumentiraju i obrauju, a originali pohranju-ju. Fotografije se skeniraju te na taj naËin na-staje digitalna baza podataka koja je funk-cionalna i dostupna istraæivaËima. Takav na-Ëin dokumentacije posebno je zanimljiv jeromoguÊuje istraæivaËima jednostavan, brz iuËinkovit pregled grae te pokazuje visokurazinu profesionalnosti institucije.

Fundus zbirke fotografija pribliæava sebrojci od 60.000 predmeta. Dio zbirke je,kao zasebna tematska cjelina, dokumentar-na fotografija o Muzeju za umjetnost i obrt.Fototeka MUO sastavljena je od 40.000predmeta - fotografija, negativa, dijapozitiva- o zbirkama, izloæbenim dogaanjima i liË-nostima Muzeja - nastalih od 1925. dodanas.

VeÊ 1880. prilikom osnivanja Muzejaza umjetnost i obrt na inicijativu IzidoraKrπnjavog fotografija je ukljuËena u funduskao dokumentaristiËki medij, a od poËetkase nalazi i u stalnom postavu. U razdoblju dosluæbenog osnivanja zasebne zbirke 1939.fotografija Ëini svojevrsni “parelelni fundus” sinventarnim oznakama koje su Ëesto istov-jetne grafiËkim radovima. Fotografija je ufundusu muzeja kontinuirano prisutna i evi-dentirana, no ne vodi se u klasiËnim inven-tarnim knjigama, nego kao arhiv. Njen speci-fiËan tretman se iz danaπnje perspektivemoæe interpretirati kao graa koja je na raz-mei izmeu dokumentarnog materijala iartefakata s autonomnom likovnom vrijed-noπÊu. Tu grau tek treba adekvatno valo-rizirati, jer do 1939. nije imala umjetniËkistatus.

Muzej 1913. otkupljuje prvu dagerotipi-ju, πto oznaËava definitivan ulazak fotografi-

3

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 159

je u MUO i fotografija se od tada tretira kaoravnopravan medij. U fazi do Drugog svjet-skog rata vaæna je povezanost MUO-a i Fotokluba Zagreb pa radovi njegovih Ëlanova Ëinejezgru zbirke u tom razdoblju nastalu veli-kom donacijom. Paralelno s tim odvija se ifotografski rad pri ©koli za umjetnost i obrt.Dolaskom Vladimira TkalËiÊa 1939. namjesto ravnatelja osuvremenjuje se odnosprema samom Muzeju i osnivaju se dvijeodvojene zbirke fotografija: umjetniËka i do-kumentarna, dok kustosica Zdenka MunkzapoËinje s inventarnom obradom. »injenicada su umjetniËka i dokumentarna fotografijadva paralelna fonda Ëini i posebnost muzeo-loπke koncepcije zbirke. Nakon 1945. dolazido velikog broja donacija obiteljskih zbirki,Ëime se fundus upotpunjuje. Sredinom πez-desetih na mjesto kustosa dolazi RadoslavPutar, Ëime se intenzivira rad na upotpunja-vanju fundusa, a zatim se prireuje i prvavelika fotografska retrospektiva Stotinu godi-na fotografije u Hrvatskoj, koja je pokrila raz-doblje od 1839.-1940. Bio je to prvi susta-van pregled povijesti fotografije u Hrvatskoj,πto je historiografski kljuËan trenutak.Izloæbu je priredila Nada GrËeviÊ s IvanomBachom, Radoslavom Putarom i ZdenkomMunk. 1979. Putar postaje direktorom Mu-zeja i izrazito je orijentiran prema fotografiji,tako da poËinje okupljati mladu generacijuautora: Ivana Posavca, Miu VesoviÊa, FeuKlariÊa. Dolaskom Vladimira MalekoviÊa namjesto ravnatelja Muzeja 1983. naglaπavase izlagaËka djelatnost na podruËju foto-grafije.

Fotografije se tijekom vremena prikup-ljaju razliËitim intenzitetom, kroz otkupe idonacije. Fundus ukljuËuju donacije zname-nitih autora poput Mladena GrËeviÊa (naj-veÊa donacija), Fernanda Soprana, MilanaPaviÊa, Marije Braut, ali i one joπ uvijek ma-nje poznatih, kao πto je zbirka Bolta Ranilo-

viÊa. Fotografije su u katalogu fundusa raz-vrstane prema vrsti fotografije unutar kojih jekatalogizacija provedena prema imenimaautora (autorski katalozi). Problemi u otkupuizviru iz Ëinjenice da gradski i dræavni fondovifotografiju joπ uvijek ne tretiraju kao jed-nakovrijednu umjetniËkim medijima slikar-stva ili skulpture.

Uz zbirku fotografija, Muzej ima i za-nimljivu zbirku fotografske opreme od samihpoËetaka do 1940. godine uz recentne na-pore da se ona dopuni aparatima koji su ve-zani uz pojedine autore.

kustosi

Marija TonkoviÊ starija fotografija

Dubravka OsreËki JakeliÊnovija fotografija

i fotografska oprema

160

≥ Josipa LuliÊ, studentica povijesti umjetnosti. ≥ Maroje Mrduljaπ, arhitekt i publicist. ≥ Leo Vidmar, student povijesti umjetnosti.

1 Informacije dostupne u: Zvonimir BariËeviÊ, Informatica Museologica 31 (3-4), 2000.

4. F. Pommer, Otkrivanje spomenika bana JelaËiÊau Zagrebu, 16. 12. 1866., Muzej grada Zagreba

4

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 160