7_biomasa

11

Energija iz biomase

Energetski institut Hrvoje PoarOdjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

ENergy Efficiency and

RenewablesSUPporting Policies

in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

potpora kreiranju energetskepolitike na lokalnoj razini

2

Program

Definicija biomase

Pregled biomase u odnosu na porijeklo, agregatno stanje, izbor tehnologije konverzije i korisnom obliku energije

Koritenje biomase u EU

Primjeri koritenja biomase

Pregled trita energije biomase u Hrvatskoj

Pregled potencijala biomase u Meimurskoj upaniji

Implementacija projekata biomase

23

Biomasa

Biomasa je najsloeniji oblik obnovljivih izvora energije jer obuhvaa iroku sirovinsku osnovu, mjesto koritenja energije iz biomase se moe odvojiti od mjesta nastanka biomase

iz biomase se mogu proizvesti sva tri oblika korisne energije

projekti biomase sudjeluju na barem dva trita iz iste vrste biomase mogu se proizvesti razliiti oblici korisne energije koritenjem razliitih tehnologija pretvorbe

iroki spektar tehnologija konverzije nalazi se u sva tri agregatna stanja

4

Definicija biomase

Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08, 127/10),lanak 3.: Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:

()

14. obnovljivi izvori energije izvori energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomino, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Suneva energija, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda,

()

16. biogorivo tekue ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase,

17. biomasa biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (ukljuivo s biljnim i ivotinjskim tvarima), umarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi komunalnog i industrijskog otpada ije je energetsko koritenje doputeno,

()

21. plin prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, mijeani ukapljeni naftni plin, ispareni ukapljeni naftni plin, bioplin, plin iz biomase i gradski plin

35

Biomasa sa stajalita sirovine

obuhvaa umsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa razliitih industrija, ili otpad u smislu komunalnog otpada, otpad koji nastaje pri proiavanju voda i kanalizacijskog mulja i slino.

biomasa se moe ciljano proizvoditi kao energetski nasad u obliku plantaa (brzorastue ume) ili kultura (energetski usjevi).

na koritenje biomase u energetske svrhe direktno utjee zakonodavni okvir resora (poljoprivreda, umarstvo, gospodarenje otpadom) i pripadajui trini uvjeti

preklapanje energetike s poljoprivrednom strategijom, strategijom umarstva i strategijom gospodarenja otpadom

6

umska biomasa

Ogrjevno drvo

Ostatci nastali gospodarenjem uma sjea (granjevina, lie, panjevi, oblice, iverje, drvna sirovina koja nije pogodna za drvnu industriju zbog greaka drva)

Brzorastue drvenaste vrste plantae tzv. energetski nasadi (topole i vrbe)

Ostatci od ienja vodotokova i trasa dalekovoda

Ostatci iz urbanog umarstva (hortikultura)

47

Sekundarna umska biomasa

Primarna prerada drva- sirovina je vezana za drvno-preraivaku industriju

Poveana iskoristivost otpada iz primarne prerade drva, ali uglavnom za internu uporabu (proizvodnja industrijske pare i toplinske energije za pogone)

Peleti i briketi izrauju se od otpadne piljevine pod visokim tlakom ime dolazi do zgunjavanja (20% meko drvo + 80% tvrdo drvo = 100% ekoloki energent)

2 kg briketa=1 l loivog ulja

1m3 peleta=320 l loivog ulja

8

Biomasa iz otpada

Drvno-preraivaka industrija

Prehrambena industrija

Ugostiteljstvo

Organski dio komunalnog otpada

Otpadni mulj nakon proiavanja otpadnih voda

59

Poljoprivredna biomasa

Ostatak pri uzgoju poljoprivrednih proizvoda za primarnu namjenu(prehrana ljudi i stoke, industrijsko bilje) jednogodinji i viegodinji nasadi

Ostatak koji nastaje pri primarnoj preradi poljoprivrednih proizvoda

10

Energetski usjevi: sirovina za proizvodnju biogoriva i bioplina

Biodizel: uljarice i masti

Bioetanol: biljke bogate krobom i eerom, alkohol

Bioplin: sirovina biljnog i ivotinjskog porijekla pogodna za anaerobnu digestiju, ukljuujui energetske usjeve

611

Posebnosti biomase u odnosu na ostale OIE

Biomasa je jedini OIE koji se moe promatrati kao energent sa svojim derivatima

Koritenje biomase je ogranieno kriterijima odrivosti

Energija iz biomase se moe skladititi

Primarna energija iz biomase se moe iskoristiti dalje od mjesta nastanka

Proizvodnja energije biomase omoguuje kontinuirani proces slian kao i kod konvencionalne energije.

Koritenje energije iz biomase moe donijeti navie koristi za lokalnu zajednicu

Toplinska, elektrina, mehanikaToplinska, elektrina, mehanika

Korisna energija

Peleti, briketi, ogrjevno drvo, bioplin, biometan, biodizel, biometan

Mazut, dizel, benzinDerivati

Biomasa: drvo, otpad, nusproizvodi, energetski usjevi

Sirova naftaPrimarna energija

Paralela biomase s naftom

12

Biomasa sa stajalita energenta

Biomasa moe poprimiti sva tri agregatna stanja:

Kruta biomasa: drvo, kruti dio komunalnog otpada, peleti, briketi

Tekua biomasa: biogoriva (biodizel, bioetanol), crno ulje ili drvno ulje

Plinovita biomasa: bioplin, sintetiki plin

713

Proizvodnja primarne energije iz krute biomase u EU 2008.

Udio prema sirovini:

Drvo i drvni otpad: 76%

Crni alkohol: 17%

Ostali kategorije biljnog i ivotinjskog otpada (slama, etveni ostaci, kruti ostatak u prehrambenoj industriji): 7%

Vodee zemlje:

vedska

Finska

Austrija

Njemaka

14

Primjer: toplana na drvo, Besancon, Francuska

6 MW toplinske instalirane snage

~ 51 000 MWh topline

~17 000 t/drva godinje

Toplina se predaje u sustav za podruno grijanje

815

1 MW drvna sjeka Grijani objekti: Zgrada UP Gospi, osnovna kola, gimnazija i

srednja kola, sportska dvorana, dom kulture Nositelj projekta: Hrvatske ume d.o.o. Rezultati:

smanjenje potronje lo ulja za 304.000 l/god, smanjenje emisija CO2 za 880 t/god cijena grijanja na biomasu manja za 10%

Centralizirani toplinski sustav na biomasu Gospi

16

Proizvodnja energije iz komunalnog otpada (kruti dio) u EU 2007.

Vodee zemlje:

Francuska: 130 spalionica otpada od kojih samo 18 ne proizvodi energiju

Njemaka

Italija

Danska

Nizozemska

elektrina energija:

4646,4 GWh iz elektrana

9315,4 GWh iz kogeneracije

Toplinska energija:

305 ktoe iz toplana

1491,9 ktoe iz kogeneracije

917

Vodee tvrtke EU u energetskoj oporabikomunalnog otpada

41 666540 000943 224 1NizozemskaAmsterdam (Waste & Energy company)

730 000966 0002 500 00013NjemakaE.ON

-548 0003 200 00017FrancuskaTIRU (EDF)

700 000-3 900 00038FrancuskaNovergie (SITA/Suez)

-900 0004 246 00047FrancuskaVeolita Proprete

ToplinskaElektrina

Proizvodnja energije

(MWh)

Koliina tretiranog

komunalnog otpada

(t/god)

Broj postrojenja

ZemljaTvrtka

18

Proizvodnja biogoriva u EU 2009. godine

Vodee zemlje: biodizel Njemaka: 2 539 000 t

Francuska: 1 959 000 t

panjolska: 859 000 t

Vodee zemlje: bioetanol Francuska: 1 250 mil.l

Njemaka: 750 mil.l

panjolska: 437 mil.l

Preduvjet razvitka nacionalnog trita biogoriva: balansirati ponudu s potranjom

10

19

Glavni proizvodni kapaciteti proizvodnje biodizela u EU (2009.)

2 000 0009FrancuskaDiester Industrie

272 0002panjolskaAcciona

370 0002NjemakaCarigill

450 0002NjemakaVerbio

480 0003Italija, AustrijaNovaol

500 0003panjolskaEntaban

560 0002ItalijaMarseglia Group

750 0003Njemaka, NizozemskaBiopetrol

900 0002panjolskaInfinita

975 0003NjemakaADM Biodiesel

Ukupni kapacitet (t)Broj postrojenjaLokacija postrojenjaTvrtka

20

Primjer: proizvodnja biodizela, Infinita, panjolska

Smjetena u luci Castellion

Povrina 65 000 m2

Upoljava 75 osoba

Kapacitet: 600 000 t biodizela godinje

~ 1 800 000 t zrna uljane repice

Potrebno oraninih povrina (uvjet 3 t/ha): ~ 600 000 ha/godinje

11

21

22

Glavni proizvodni kapaciteti proizvodnje bioetanola u EU (2009.)

Sirovi alkohol1701PoljskaWratislavia-Bio

Sirovi alkohol2001ItalijaIMA

itarice2101vedskaAgroetanol

eerni sok, itarice3552NjemakaVerbio AG

penica4001Ujedinjeno Kraljevstvo

Ensus pic

Penica, kukuruz4102Austrija, Maarska

Agrana Group

eerni sok, eerna repa, penica, glukoza, sirovi alkohol

5404FrancuskaCristanol

eerni sok, itarice, hidratizirani alkohol, penica

7603Njemaka, Francuska, Belgija

CropEnergies

Ra, penica, itarice, sirovi alkohol, kukuruz, lignoceluloza

7765panjolska, Francuska

Abengoa Bioenergy

eerni sok, penica8578Francuska, Belgija, eka

Tereos

sirovinaUkupni kapacitet

(mil. l)

Broj

postrojenjaLokacija postrojenja

Tvrtka

12

23

Primjer: proizvodnja bioetanola iz kukuruza

150 mil. litara bioetanola godinje

~ 315 000 t zrna kukuruza godinje

Potrebno oraninih povrina (uvjet 8 t/ha): ~ 40 000 ha/godinje

24

Proizvodnja energije iz bioplina

Bioplin se proizvodi iz poljoprivredne biomase, organskog dijela komunalnog otpada, otpadnog mulja iz postupka proiavanja otpadnih voda, kanalizacijski mulj te otpad iz prehrambene industrije

Glavni proces proizvodnje bioplina je anaerobna digestija

Bioplin je energent ija kalorina vrijednost ovisi o udjelu metana (do 70%)

Prinos bioplina ovisi o koritenoj sirovini za anaerobnu digestiju

Anaerobna digestija se uvijek temelji na kombinaciji dvije ili vie sirovina (C/N odnos)

13

25

Osnovna shema bioplinskog postrojenja

26

Proizvodnja primarne energije iz bioplina u EU (2007.)

2007. = 5901,2 ktoe

Dominira deponijski plin

Njemaka: elektrina i toplinska energija, energent (poput prirodnog plina)

vedska: energent, gorivo za vozila, elektrina i toplinska energija

Zajedno sa politikom zbrinjavanja otpada

14

27

Primjer: Bioplinsko postrojenje PZ Osatina-1

1 MWel 19 ha zemlje + 3000 grla

28

Primjer: Fermentori u izgranji-2

15

29

Primjer: Digestori s mjealicama - 3

30

Primjer: Digestori s plinohranama - 4

16

31

Primjer: Transformacijska stanica i baklja - 5

32

Primjer: Spremnici za digestat kruta i tekua faza - 7

17

33

Biomasa sa stajalita konanog proizvoda

Sa stajalita konanog proizvoda - energije, biomasa moe posluiti kao obnovljivi izvor za pridobivanje svih oblika korisne energije: toplinske energije, elektrine energije, zajedniko dobivanje toplinske i elektrine energije

(kogeneracija) te mehanike energije (biogoriva za potrebe prijevoza).

Isti se izvor biomase moe pretvoriti u razliite oblike energije.Primjer: kukuruz

anaerobna digestija bioplin kogeneracija elektrina i toplinska energija

hidroliza fermentacija bioetanol mehanika energija sagorijevanje toplinska energija hidroliza uplinjavanje sintetiki plin

mikro-turbine elektrina energijakogeneracija elektrina i toplinska energijabiogoriva 2.generacijemehanika energija

34

Korisna energija iz krute biomase u EU 2008.

Elektrina energija


36,2 GWh iz kogeneracija

Toplinska energija

1,7 Mtoe iz toplana

3,5 Mtoe iz kogeneracija

18

35

Proizvodnja korisne energije iz komunalnog otpada (kruti dio) u EU 2007.

Elektrina energija:


9315,4 GWh iz kogeneracije

Toplinska energija:

305 ktoe iz toplana


36

Proizvodnja korisne energije iz bioplina u EU 2007. (ktoe)

Elektrina energija:


11 639,5 GWh iz kogeneracije

Toplinska energija:

170,2 ktoe iz toplana


19

37

Biomasa sa stajalita tehnologija konverzije

Toplinska energija: Direktno sagorijevanje Anaerobna digestija direktno sagorijevanje bioplina Direktno sagorijevanje parni kotaoprocesna para Kogeneracija

Elektrina energija: Kogeneracija Direktno sagorijevanje parni kotaoprocesna para parna turbina Anaerobna digestija ili uplinjavanje plinska turbina Anaerobna digestija ili uplinjavanje mikro turbine Anaerobna digestija Gorive elije

Mehanika energija (biogoriva): Motori na unutarnje izgaranje:

paljenje iskrenjem pri emu se kao gorivo koristi bioetanol ili njegova mjeavina s benzinom ili biometan (proieni bioplin) (Otto ciklus) i

paljenje kompresijom pri emu se koristi biodizel ili njegova mjeavina s dizelskim gorivom (Diesel ciklus).

38

Tok koritenja energije biomase

20

39

umski ostatak, drvna sjeka toplina podruno grijanje

Czarna Bialostocka, Poljska

- Osnovana 2001. godine

- 15 MW toplana za podruno grijanje

- 20 000 t/god. umskog ostatka/drvne sjeke

40

Sustavi podrunog grijanja na biomasu - tajerska

- Toplinski sustavi za manja naselja:

50-300 kW

- Ukupno instalirano 11 MW

(110 postrojenja), drvna sjeka ili peleti

21

41

42

Kora, piljevina i blanjevina toplina i para

Koskinen toplana (WrtsilBiopower), Finska

- U sklopu drvno-preraivakog pogona

- 12 MWt: topla voda (suare) + 2t/h

pare (vlaenje)

- Skladite: 450 m3

- BioGate tehnika sagorijevanja

22

43

umski otpad, oblice drveni ugljen

Carbo Twin Retort, Nizozemska

- Postrojenje od 12 retorti radi 24h:

6 700 t drvenog ugljena/god.

- Uinak 33% teine drveta s 30% vlage

44

Piljevina, drvni otpad briketi, peleti

Relacije:

1 prm ogrjevnog drveta 800 kg: 2070 kWh, uinkovitost 25-80%

1 prm briketa 650 kg: 3315 kWh, uinkovitost

23

45

Otpadno jestivo ulje biodizel

Graz, Austrija

- 120 gradskih autobusa

- Sakupljanje ulja iz 250 restorana + kuanstva

- Smanjili su se problemi kanalizacije i glodavaca

- Projekt traje preko 10 godina

46

Piroliza crno ulje (black liquor)

Proizvodnja tekueg goriva (bio-ulje) manji trokovi transporta i skladitenja

Termokemijski proces s ogranienim pristupom kisika (druga faza izgaranja i rasplinjavanja) Sloeni proces vrlo promjenjiva svojstva bio-ulja ovisno o uvjetima i sirovini, ulje slino naftiZnatan potencijal (npr. piroliza otpada), ali potrebna ulaganja u istraivanje i razvoj

24

47

Ostaci pri pripremi i konzumaciji hrane bioplin elektrina i toplinska energija

Bioplinsko postrojenje u Schlittersu, Njemaka(FITEC)

- Osnovano 2007.- 330 kWel- Sirovina 10 000 t/god

organskog otpada iz restorana, prehrambeni proizvodi s isteklim rokom trajanja

- Elektrina i toplinska energija

48

etveni ostatak elektrina energija

Elektrana Ely (Sutton, UK)

38 MWel 270 000 MWh/god

200 000 t slame godinje

+

25

49

12

NAWARO BioEnergie Park Klarsee: it works!

We are looking forward to working with you!

Kukuruzna silaa + gnojavka + itarice bioplin elektrina i toplinska energija + gnojivo

NAWARO Bioenergie Park: Penkun, Njemaka

- Osnovan 2006.

- 20 MWel- Sirovina:

- 350 000 t/god kukuruzne silae

- 80 000 t/god gnojavke

- itarice (opcija)

- Povrina cca. 20ha

50

Pregled trita biomase u Hrvatskoj unutar OIE

26

51

Osnovni zakonski okvir za OIEiK i biogoriva u RH

Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 67/07) Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine

energije (NN 67/07) Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora

energije i kogeneracije (NN 33/07) Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz

obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07)

Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)

Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05) Zakon o biogorivima (NN 65/09) Pravilnik o mjerama za poticanje koritenja biogoriva u prijevozu (NN

42/10)

52

Tarifni sustav OIE (2010.): biomasa

Visina tarifne stavke (kn/kWh)

1.3312

1.1537

1.0538

0.9208

1.3312

1.1537

0.3993

0.3993

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4

Elektrane na biomasu iz umarstvai poljoprivrede (1MW)

Elektrane na biomasu iz umarstvai poljoprivrede (>1MW)

Elektrane na krutu biomasu(1MW)

Elektrane na krutu biomasu(>1MW)

Elektrane na bioplin (1MW)

Elektrane na bioplin (>1MW)

Elektrane na tekua biogoriva

Elektrane na deponijski plin

Tip postrojenja

kn/kWh

27

53

Energija vjetra0,09%

Energija Sunca0,11%

Geotermalna energija0,08%

Deponijski i bioplin0,13%

Biogoriva0,08%

Klasini energenti77,98%

Velike HE11,35%

Ogrjevno drvo8,16%

Drvni otpaci i ostala biomasa1,83%

Ostali1%

Male HE0,21%

Udio OIE u proizvodnji primarne energije u RH

Prema EUROSTAT metodologiji, za 2008. godinu: Vodne snage:11,6 %

Velike HE: 11,3 % Male HE: 0,2 %

Ogrjevno drvo. 8,2 % Energija vjetra: 0,1 % Energija Sunca: 0,1 %

Geotermalna energija: 0,1 %

Deponijski i bioplin: 0,1 %

Biogoriva: 0,1 %

Drvni otpaci i ostala biomasa: 1,8 %

Ukupno OIE (bez velikih HE): 10,7%

54

Obnovljivi izvori RH u 2009. godini

14 926,77 TJ178,69 GWh106,47 (MW)686,35 MWUKUPNO

555,4700113.9Geotermalna

099,5 GWh31,050Male hidro elektrane

14 17124,9 GWh5,59513,65Biomasa

054,2 GWh59,750Vjetar

200,391,MWh0,10958,80Solarna

Proizvodnja toplineProizvodnja el.

energijeInstalirana snaga

el.energijeInstalirana toplinska

snaga

28

55

Registar projekata OIEiK za proizvodnju elektrine energije

Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu el.e, a ija postrojenja jo nisu putena u pogon i nisu u sustavu poticanja:

Elektrane na biomasu: 2 ugovora (3 MW+0,95 MW)

Elektrane na bioplin: 5 ugovora (1MW+1MW+1MW+0,135MW+1 MW) Izvor podataka:

Registar OIEiKPP MINGORP (aurirano svibanj 2010.)

HROTE: Popis povlatenih proizvoaa s kojim je sklopljen ugovor

--2,3 MW (1)-PLIN IZ PROISTAA VODA

(2,3 MW) (1)

-

2 MW (2)

2,74 MW (1)

PP

0,9 MW (1)-2 MW (1)DEPONIJSKI PLIN

(2,9 MW) (2)

24,86 MW (12)6,14 (7)BIOPLIN

(32,99 MW) (21)

108,87 MW (33)3 MW (1)-BIOMASA

(114,61 MW) (35)

PEOEOUPIS

56

Projekti i izgraeni kapaciteti (1) u 2010.

Elektrane na biomasu 1 PP: UNIVERZAL doo

(2.74MW) 1 EO Strizivojna Hrast doo

(3MW), 33 PEO Ukupno 114,61 MW

Elektrane na bioplin 2 PP: PZ Osatina (1MW); BOVIS

(1 MW) 7 EO 12 PEO Ukupno 32,99 MW

Elektrana na otpadni mulj Zagrebake otpadne vode (ZOV)

2 x 1.25 MW Elektrana na deponijski plin

Biomoto d.o.o. 2 MW Katijun d.o.o. 0.9MW (PEO)

Toplane na biomasu Gospi (1MW), Ogulin (1MW)

29

57

Projekti i izgraeni kapaciteti (2)-2009.

Proizvodnja biodizela 6 333,2 t

Proizvodnja peleta ~ 51 100 t

Proizvodnja briketa ~ 25 000 t

Proizvodnja drvenog ugljena ~ 6 900 t

58

Iskoritavanje energije iz biomase u Meimurskoj upaniji

Stanje: 96% kuanstava ima pristup plinskoj mrei Individualno koritenje ogrjevnog drva za grijanje Meimurje-vode d.o.o. proista otpadnih voda mulj GPK akom

kompostIskustvo:

CENTROMETAL d.o.o.: komponente centralnog grijanja i pripremu tople vode na biomasu i solarnu energiju

REVETIS regionalni centar strukovnog obrazovanja u odrivoj gradnji i obnovljivim izvorima energije (Graditeljska kola akovec+EIHP)

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o.: planiranje izgradnje bioplinskog postrojenja od 1 MW

Imati na umu: Dobra sirovinska baza:

stoarstvo prehrambeno-preraivaka industrija

Tvornica stone hrane akovec natjecanje za sirovinom

Postojee stanje i iskustvo

30

59

M: 729 km2: ogranieni potencijal biomase vezan za poljop. povrine

Mogui izvori biomase: umarstvo Poljoprivreda

Stoarstvo Ratarstvo Vonjaci i vinogradi

Komunalni i drugi otpad Biogoriva

60

umska biomasa

Izvori umske (drvenaste) biomase:

Ostatci nastali gospodarenjem uma sjea (granjevina, lie, panjevi, drvna sirovina koja nije pogodna za drvnu industriju zbog greaka drva)

Ostatci iz industrije prerade drva pilana (piljevina, blanjevina, kora)

Brzorastue drvenaste vrste plantae tzv. energetski nasadi (topole i vrbe) vrlo pogodno zbog inae prirodnog stanita u M

Ostatci od ienja vodotokova i trasa dalekovoda

Ostatci iz urbanog umarstva (hortikultura)

31

61

Inventarizacija umskih resursa

Obrast umom umovitost

48% na razini Republike Hrvatske

12% na razini Meimurske upanije

Karakteristike meimurskih uma

- veliki broj vlasnika, male povrine parcela

- rascjepkanost posjeda oteava gospodarenje i

izradu Planova gospodarenja

Glavni razlozi niskog obrasta umom su:

- veliki udio poljoprivrednih povrina

- gusta naseljenost (urbanizacija)

- regulacija vodotoka (regulacija podzemnih voda ne ide u prilog umskim ekosustavima)

62

Potencijal primarne drvne biomase u Meimurskoj upaniji

72,1% privatne ume (RH 22%)

27,9% ume u vlasnitvu drave (RH 78%)

74 2832 593 369Ukupno

3 350103 351etinjae (smreka, borovi,

ari)

73616 979Jasen

9 302284 692Grab

5 734152 100Ostale tvrde listae

13 109313 365Vrbe i topole

11 419510 794Bagrem

26 292906 783Bukva

3 772108 004Hrast kitnjak

569197 301Hrast lunjak

Prirast,m3/god

Ukupna drvna zaliha, m3

Vrsta drvea

Izvor: umsko gospodarska osnova 2006.-2015.god

Potencijal nije velik, ali udjel najzastupljenijih vrsta pogoduje

energetskom iskoritavanju (bukva, bagrem, vrbe i topole nisu

komercijalni hit, pa esto propadaju u umi!).

11 449Ukupno

5 000Koliina biomase iz privatnih uma

ogrjev

1 075Koliina biomase iz granjevine i ostatka

nakon uzgojnih radova (dravne ume)

5 375Koliina biomase iz dravnih uma

(ogrjev, otpad i granjevina)

Raspoloivo m3Vrsta biomase

Raspoloiva biomasa na godinjoj razini

32

63

Sekundarna umska biomasa

Primarna prerada drva- sirovina dolazi iz drugih upanija Poveana iskoristivost otpada iz primarne prerade drva, ali

uglavnom za internu uporabu (proizvodnja industrijske pare i toplinske energije za pogone)

Do sada nije pokrenuta proizvodnja peleta i briketa Velika veina proizvedenih peleta i briketa u RH plasira se na

strano trite Proizvodnja peleta moe biti izvozno orijentirana, a za domau

konzumaciju je potrebno razviti trite

64

Poljoprivreda

Poljoprivredne povrine: 54 125 ha ili 74% upanije

Koritene oranine povrine

27 445 ha (25% van funkcije)

Vrtovi i vonjaci 2 753 Oranice

36 767

Neobradivo 2 142

Livade 11 361

Vinogradi 1 102

72%

5%

2%

7%

14%

0,27%

itarice

Uljano sjemenje iplodovi

eerna repa

Krmno bilje

Cvijee iaromatino bilje

Krumpir,mahunasto iostalo povre

etveni ostatak - prvenstveno itarice:

393 GJ = 109 MWhp.e. 44 MWhel.e.

Granjevina iz vonjaka:

9248 GJ = 2569 MWhp.e. 1027 MWhel.e.

33

65

Poljoprivreda - stoarstvo

Teoretski potencijal bioplina Meimurske upanije:Od: 177 TJ/god. = 49 167 MWhp.e. 19 667 MWhel.e.Do: 537 TJ/god. = 149 167 MWhp.e. 59 667 MWhel.e.

Meimurska upanija je 2. upanija po potencijalu bioplina prema indikatoru rasporeenosti (slijedi je Varadinska upanija).

Indikator rasporeenosti: 0,24-0,74 TJ/god./m2 7-21 MWhp.e. 3-8 MWhel.e.

Broj ivotinja

Goveda 1%

Perad93%

Svinje6%

Koliina ekskremenata (t/god.)

Goveda 42%

Svinje25%

Perad33%

66

Otpad

Podaci o vrstama i koliinama neopasnog proizvodnog otpada u Meimurskoj upaniji (KEO) za 2004., 2005., 2006. godinu biljee male i nekontinuirane koliine otpada koji moe posluiti kao sirovina za energetsku oporabu.

Komunalni otpad: Prijavljene koliine komunalnog otpada (otpad iz domainstava,

trgovine, zanatstva i slini otpad iz proizvodnih pogona i institucija), ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije (kategorija 20 00 00) = 7,7 t (2004.), 4 t (2005.)

Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada SZ Hrvatske (2003.)

Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015.godine

(NN 85/07) Otpad iz ureaja za postupanje otpadom, ureaja za proiavanje

gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu(kategorija 19 00 00): pad s 3 257 t (2005.) na 1,28 t (2006.) GPK akom, akovec za proizvodnju komposta

34

67

Kategorija 02 00 00

7 73314 8082 414Ukupno (t)

17Otpad od pripremanja i prerade voa, povra, itarica, jestivih ulja, kakaa, kave, aja i duhana, konzerviranja, proizvodnje kvasca, pripreme i fermentiranja melase

387 02152Materijali neprikladni za potronju ili preradu

104535204Otpad koji nije specificiran na drugi nain

7 5747 2542 159Otpadna ivotinjska tkiva

2006.2005.2004.Kategorija 02 00 00

Nepouzdanost izvora:

2005.: 2,42-17,68 TJ 0,67- 4,91 GWho.e. 0,27-1,96 GWhel.e. 2006.: 0,03-0,22 TJ 0,008- 0,06 GWhp.e. 0,0030,02 GWhel.e.

68

Kategorija 03 00 00

Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona

0,031,41,4Primarna energija (GWh)

12049894973Energetska vrijednost (GJ)

0,0130,5540,553Elektrina energija (GWh)

7,34223307Piljevina, otpad od rezanog drva, iverice furnira (t)

85Strugotine, otpad od drvenih ploa/furnira, estice (t)

2006.2005.2004.Kategorija 03 00 00

35

69

Biogoriva

Max godinji potencijal na ukupnim oraninim povrinama: Biodizel: 9 723 t ili 359 TJ Bioetanol: 32 553 t ili 868 TJ = 1,61% u ukupnom cestovnom prometu 2006.= 21% u ciljane koliine biogoriva u 2010.

Max godinji potencijal na poljoprivrednim povrinama van funkcije: Biodizel: 7 396 t ili 91 TJ Bioetanol: 23 523 t ili 220 TJ= 0,41% u ukupnom cestovnom prometu 2006.= 5% u ciljane koliine biogoriva u 2010.

Max potencijal biogoriva iz otpadnog jestivog ulja: 9,8 TJ (realno 2TJ)

Prijavljeno u KEO: 15,251 t otpadnog jestivog ulja i masti Preporua se ne vezivati sirovinsku osnovu s proizvodnjom u

upaniji

70

Teoretski godinji potencijal biomase Meimurske upanije (TJ)

313Biogoriva

673,55268,05Ukupno

0,1203 00 00

0,340,0402 00 00

0,460,16Otpad

537177Stoarstvo

379,30Voarstvo

0,39Ratarstvo

574,39186,69Poljoprivreda

98,7081,20umarstvo

-doOd-Izvor

0,16-0,460

100

200

300

400

500

600

700

umarstvo Poljoprivreda Otpad Biogoriva

TJ/god.

Min

Max

36

71

Teoretski godinji potencijal biomase Meimurske upanije (GWh)

Primarna energija

187,1074,46Ukupno

0,0303 00 00

0,090,0102 00 00

0,130,04Otpad

149,1749,17Stoarstvo

10,282,58Voarstvo

0,11Ratarstvo


27,4222,56umarstvo

-doOd-Izvor

Elektrina energija

74,8429,78Ukupno

0,0103 00 00

0,040,0002 00 00

0,050,02Otpad

59,6719,67Stoarstvo

4,111,03Voarstvo

0,04Ratarstvo


10,979,02umarstvo

-doOd-Izvor

72

Koritenje biomase u Meimurskoj upaniji

Najvei potencijal biomase Meimurske upanije se nalazi u potencijalu za proizvodnju bioplina: Temelj na stoarstvu Izvori dodatne sirovine (ko-digestija):

Ratarstvo Otpad (kategorije 02 00 00) Prehrambeno - preraivaka industrija - neispitano

Razmotriti mogunost uvrtavanja elektrane na deponijski plin Ispitati detaljnije mogunosti proizvodnje bioplina u upaniji uz:

Precizno odreivanje lokacije, koliine i vrste raspoloivog supstrata Osnovna procjena mogunosti proizvodnje bioplina uz ekonomske

parametre Prijedlozi organizacije razvitka trita bioplina Edukacija buduih operatora bioplinskih postrojenja Institucionalna podrka

Za odrivo trite biomase nuno je usuglaavanje potencijala s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave (gradovi i opine)

37

73

Bioplin iz gnoja peradi

Gnoj peradi ima visoki sadraj duika koji sprjeava njegovu razgradnju u konvencionalnim procesima anaerobne digestije

Specijalizirane tehnologije:

Rueckert Naturgas (70:30 pilei gnoj:sirovina s ugljikom)

4 postrojenja u Njemakoj

Veliina: 500-900 kW

Menewitz: 25 000 t gnoja peradi+ 10 000 t silae = 2,1 MW

Big Dutchman

Novi koncept zbrinjavanja gnoja peradi

Suenje peletizacija uplinjavanje el. i top.energija

Prototip od 150 kW

Okvirno:

gnoj od 270 000 nesilica = 500 kWel

74

Preporuke za privatne umovlasnike

Udruivanje u udruge privatnih umovlasnika radi lakeg ostvarivanja prava

Jagnjed (udrug u Me. upaniji)

Upisati se u upisnik privatnih umoposjednika koji se vodi pri (MRRVG)

Koristiti naknadu za Opekorisne funkcije uma putem SS ispostava u Varadinu

Organizirati manje zahtjevu proizvodnju

(cijepani ogrjev, izrada sjeke, usluge odravanja vodotokova i trasa dalekovoda)

Podii energetske nasade na 150 ha slobodnih povrina

38

75

Pogled unatrag: Zato je biomasa sloena?

76

Pogled unatrag: Zato je biomasa jednostavna?

39

77

ZAHVALJUJEMO NA PAZAHVALJUJEMO NA PANJI !NJI !

Biljana Kulii, MSc

78

Prostorno-planski aspekti koritenja OIEBiomasa

Splitsko-dalmatinska upanija




Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije potpora kreiranju

energetske politike na lokalnoj razini


Grad Labin Meimurska upanija

40

79

Program

Zakonodavni okvir

Razvoj i ciljevi

80

Zakonodavni okvir

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (30/09)

stabilno gospodarstvo, energetska sigurnost i uinkovitost, podizanje i ujednaavanje regionalne razvijenosti i ostvarivanje dobre unutranje povezanosti, upravljanje i racionalno postupanje sa svim prirodnim resursima, dobro praenje stanja okolia uinkovitim sustavom kontrole emisija, uinkovita zatita dijelove prirode i sastavnica okolia, mjere za ublaavanje klimatskih promjena

Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 113/09)Energetski sustav planiran i ostvaren prema kriterijima:

Diktiran potrebama korisnika,

Raznolik i koristi razliite raspoloive izvore i tehnologije ovisno o lokalnim uvjetima i mogunostima,

Decentraliziran,

Koristi raspoloivu energiju uinkovito,

Tei koritenju istijih energenata i tehnologija u najveoj moguoj mjeri

Uklapanje nacionalnog energetskog sustava u regionalne, europske i svjetske trendove, tijekove i trita - stvaranje uvjeta za trino gospodarenje energijom

41

81

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997)

Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni raspored i ureenje:

Dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske),

Istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost irenja plinske mree u Republici Hrvatskoj,

Poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energetskih izvora na upanijskoj ili opinskoj razini,

Osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju objekti grade,

Otvoriti mogunost sudjelovanja u razvitku energetike razliitih vlasnikih subjekata te definirati potrebu za odreenom pravnom regulativom koja bi uredila odnose meu sudionicima energetskog sustava,

Primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i prijenosnih sustava.

Zakonodavni okvir

82

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999)

Koritenje drugih izvora energije i dopunska rjeenja s ciljem poboljanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te tednji energije, a obuhvaa sustave postavljene u Nacionalnim programima za izgradnju malih postrojenja:

sustav malih hidroelektrana (MAHE),

Sunceva energija (SUEN),

bioenergija (BIOEN),

energija vjetra (ENWIND),

geotermalna energija (GEOEN).

Zakonodavni okvir

42

83

Strategija i Program prostornog

ureenja Republike Hrvatske (1999)

Termoenergetski objekti i

hidroelektraneGodina podataka 1997.

Stanje 2005.Planirano 2015.

84

Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

(1999)Elektroenergetski

sustavGodina podataka 1997.

Stanje 2005.Planirano 2015.

43

85

Zakonodavni okvir

Zakon o prostornom planiranju i gradnji (NN 67/07 i 38/09)

Naelo prostorne odrivosti razvitka - prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora

Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) i Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)

Strateka studija utjecaja na okoli obavezna kod izrade PP

Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja za okoli(NN 46/02)

prilagodba Republike Hrvatske konceptu odrivog razvoja, pribliavanje i prikljuenje Republike Hrvatske Europskoj uniji (EU) - zatita okolia vaan dio

sektorski prioriteti vezano uz zatitu okolia: energetika, promet, industrija, turizam, poljoprivreda

86

Zakonodavni okvir

S obzirom sirovine i izabranu tehnologiju proizvodnje energije razliiti su:

o Uvjeti uklapanja u prostor i okoli

uvjeti skladitenja dobavljene sirovine i upravljanja s koproduktom

uvjeti koritenja prostora

o Sektorski dokumenti

Nacionalna umarska politika i strategija, NN 120/03, MRRVG

Strategija gospodarenja otpadom, NN 130/05, MZOPUG

Strategija ruralnog razvoja 2008-2013, MPRRR

Strategija upravljanja vodama, NN 91/08, Hrvatske vode i MRRVG

i akti koji iz njih proizlaze u nadlenosti navedenih institucija

Mnogi sudionici ukljueni u provedbu: komunalni sektor, prostorno planiranje, zatita okolia, zatita prirode, poljoprivreda, umarstvo, energetika, turizam, vode, ostalo gospodarstvo, znanost, obrazovanje i mediji

44

87

Definiranje uvjeta koritenja prostora:

Prostorno - gospodarska aktivnost

Postojea ili planirana namjena okolnog prostora lokacije postrojenja

Povrina zemljita za osiguranje sirovine primarna namjena ili energetski nasad procjena energetskog potencijala

Isplativa udaljenost izmeu lokacije sirovine i postrojenja bilanca ukupnih uteda CO2

Dostupna energetska i komunalna infrastruktura pristupni put i otpadne vode

Povrina za smjetaj postrojenja

Zahtjevi potencijalnih tehnologija iskoritavanja biomase

Utjecaj zahvata na okoli

Zakonodavni okvir

88

umsko zemljite

Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10) i podzakonskiakti

Kategorije:

Gospodarske ume koritenje na temelju umsko-gospodarske osnove (H/10 g.), za dravne i privatne ume. Za energetsko iskoritavanje:

- ogrjevno drvo

- umski ostatak

Zatitne ume

ume posebne namjene

Zakonodavni okvir

45

89

Zakonodavni okvir

Poljoprivredno zemljite

Ratarstvo

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08, 153/09, 21/10) i podzakonski akti

Pravilnik o uvjetima viestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN 10/10)

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08)

Za energetsko iskoritavanje: ostaci u ratarstvu, energetski nasadi

Stoarstvo

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08, 153/09, 21/10) i podzakonski akti

Zakon o veterinarstvu (NN 70/97, 105/01 i 172/03)

Pravilnik o nainu i postupanju s nusproizvodima ivotinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/08)

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) i podzakonski akti

Za energetsko iskoritavanje: stajski gnoj, ivotinjski ostaci

90

Zakonodavni okvir

Otpad / ostatak

Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)

Za energetsko iskoritavanje:

Drvni iz industrije

- iz umskog ostatka

Poljoprivredni ostatak iz ratarstva

- otpad iz stoarstva

Prehrambena industrija

Komunalni biorazgradivi otpad iz sektora kuanstva i usluga

46

91

Zakonodavni okvir

Tehnologija anaerobne digestije -proizvodnje bioplina

Uvjeti za uklapanje u prostor mogu se postaviti za:

Skladitenje sirovine i koproizvoda

Prostor za postrojenje

Isputanje otpadnih voda

Udaljenost od naselja

Optereenost pristupnih putova

Koritenje resursa

Koritenje energetske infrastrukture

Zatitu od poara

92

Zakonodavni okvir

Elektrana / Toplana


vrsta biomasa

emisije u zrak estice, NOx, CO

- manipulacija sirovine

Tekua/plinovita

emisije u zrak estice

Skladitenje sirovine



Koritenje resursa

Koritenje energetske infrastrukture

Zatitu od poara

47

93

Zakonodavni okvir

Proizvodnja tekuih goriva (biogoriva) -Kemijski proces


Prostor za skladitenje sirovine, proizvoda i koproizvoda

Isputanje otpadnih voda



Koritenje resursa

Zatitu od poara

94

Zakonodavni okvir

GRADNJA IPR. PLAN.

OPS / ODS

HERA

MINGORP

HROTE

RJEENJE O PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI

LOKACIJSKA DOZVOLA (LD)

PRETHODNA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST (PEES)

PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE

(PEO)

ENERGETSKO ODOBRENJE (EO)

GRAEVINSKA DOZVOLA

ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST (EES)

PRETHODNI STATUS POVLATENOG PROIZVOAA

DOZVOLA ZA OBAVLJANJE ENERGETSKE DJELATNOSTI

UPORABNA DOZVOLA

TEHNIKI PREGLED

---

POTVRDA O USKLAENOSTI

STATUS POVLATENOG PROIZVOAA

UGOVOR O KORITENJU

MREE

UGOVOR O OTKUPU

ELEKTRINE ENERGIJE

IDEJNO RJEENJE

ODREIVANJE POTENCIJALA

SUOPROSTONI PLANOVI

IDEJNI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

UGOVOR O PRIKLJUENJU

GRADNJA

PRAVO NA TARIFU I OTKUP

STRATEKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

48

95

Razvoj i ciljevi

Ogranienja

zone oko naselja i planiranih graevinskih podruja

zatiene zone, rezervati (strogi i posebni), zatieni krajolici (park ume, spomenici prirode, postojei i planirani)

agrarno vrijedno zemljite

arheoloke zone

zone sanitarne zatite izvorinih voda

vizualni utjecaji i uklapanje u krajobraz

Mogunosti koritenja biomase i bioplina, te briketiranje ostataka poljoprivrednih proizvoda i

nusprodukata industrije i umarstva

drvna biomasa za razvoj ruralnih zajednica s visokim stupnjem nezaposlenosti i mogunost za poboljanje lokalnog gospodarstva

zbrinjavanje ostataka proizvodnje i smanjenje potrebe za zemljite za smetlita

osigurati odrivu poljoprivrednu proizvodnju i koristiti njezine ostatke

neovisnost o fosilnim izvorima energije

96

Razvoj i ciljevi

Trenutno koritenje zemljita za proizvodnju energije i budue potrebe

49

97

Razvoj i ciljevi

Primjer zajednice u Finskoj

lanarina za ulazak u konzorcij, mjesena fiksna uplata koja pokriva trokove najma, energetskih naknada i drugih mrenih trokova

tender za pokretanje projekta postrojenja

JLS izrauje studiju izvodljivosti kako bi privukla partnere i potencijalne korisnike

pregovori o opremi i opskrbi sirovinom

prijava za poticaje i nakon njihovog odobravanja pokretanje gradnje

Zaokruen proces lokalna poduzetnika inicijativa

proizvodnja peleta, toplinske i elektrine energije na lokalnoj razini

u vlasnitvu lokalne samouprave ili konzorcija lokalnih poduzea

98

Opina Voyri, Finska

koritenje biomase za grijanje javnih zgrada

uvoenje sustava grijanja na biomasu u domu za starije osobe

pokretanje tvornice peleta

novih 9 zgrada sa sustavom grijanja na pelete, kotlovi 20-100 kW

uvoenje peleta u sustav podrunog grijanja

pilot kogeneracijsko postrojenje

domaini Svjetskog energetskog foruma o drvnoj biomasi

od 1993.g. do 2003.g. 95% javnih zgrada koristi pelete, 15 kotlovnica u javnom vlasnitvu i 20 u privatnom, 13 novih radnih mjesta u raznim dijelovima projekta, dodatni prihod za poljoprivrednike

godinja uteda od 25 mil. kg CO2

Razvoj i ciljevi

Zakljuak

pokreta je jasna energetska strategija s

lokalnom politikom potporom

50

99

Prikaz potencijala na razini upanije prikupljanje podataka, izrada baze i mapiranje ukljuivanje u regionalne razvojne dokumente

Institucionalna potpora razvitku prioritetnih projekata radi poveanja trinog udjela obnovljivih izvora energije na upanijskoj razini MENEA, REDEA

Subvencije i olakice za razvoj malih (neumreenih) sustava koji koriste obnovljive izvore energije fond u okviru upanije

Osnivanje upanijskog razvojnog fonda za promociju i poticanje obnovljivih izvora energije

Praenje razvitka trita obnovljivih izvora energije i sinergija u lokalnom gospodarstvu

Obrazovanje, informiranje, promocija OIE, pilot projekti i demonstracijska postrojenja

Razvoj i ciljevi

100


Margareta Zidar, dipl.ing.arh.

51

101

Aspekti zatite okolia koritenja OIEBiomasa





Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

potpora kreiranju energetskepolitike na lokalnoj razini

102

Program

RH regulativa/Strateki dokumenti

Pozitivni i negativni utjecaji na okoli

Smjernice vezano uz utjecaj na okoli

52

103

Biomasa

Biomasa sloen oblik obnovljivih izvora energije

umska i poljoprivredna biomasa

Biomasa nastala prilikom proizvodnih procesa razliitih industrija

Komunalni i industrijski otpad

104

Regulativa

Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Instrumenti zatite okolia:

Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli Procjena utjecaja zahvata na okoli Prostorni planovi

Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08) Strateka procjena se obvezno provodi za:

Plan i program, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na dravnoj i podrunoj (regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama

Za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09) Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli

Elektrane i energane snage vee od 100 MWel obavezna izrada PUO Postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode snage vee od

10 MWel MZOPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO

53

105

Regulativa

Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08)

Ureuje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu

Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN 118/09)

Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree

106

Regulativa

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini

iznosit e 20% Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuivo velike

hidroelektrana, u ukupnoj potronji elektrine energije e iznositi 35% Udio obnovljivih izvora energije koritenih u svim oblicima prijevoza e iznositi

10% udio bruto neposredne potronje energije za grijanje i hlaenje iz obnovljivih

izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije za grijanje i hlaenje e iznositi 20%

Ciljevi Strategije u vezi s koritenjem biomase za 2020. godinu: 26 PJ energije iz biomase (umska, poljoprivredna) Elektrane na biomasu 85 MW 9 PJ energije iz biogoriva 2,6 PJ energije iz bioplina Potencijal od 6 PJ za goriva proizvedena iz komunalnog i industrijskog otpada

Dosljednom primjenom instrumenata zatite okolia (strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli, procjena utjecaja zahvata na okoli, ocjena prihvatljivosti za prirodu), planirani zahvati u energetskom sektoru potivat e naelo najmanjeg mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu raznolikost s posebnim naglaskom na zatiena podruja

54

107

Utjecaj na okoli

Pozitivni utjecaji vezani uz iskoritavanje biomase:

Klimatske promjene smanjivanje emisije CO2 Emisije CO2 iz termoelektrana u RH 0,78 kg/kWh

Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne godine

Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za 20%, odnosno 30% ako odreene obveze prihvate ostale drave (posebice Kina, Indija, Brazil)

Smanjenje emisija SO2 i NOx Emisije SO2 iz termoelektrana u RH 4,82 g/kWh

Emisije NOx iz termoelektrana u RH 1,36 g/kWh

108

Utjecaj na okoli - biogoriva

Biogoriva: Prve generacije: bioetanol iz biljaka bogatih eerima i krobom, biodizel

iz uljarica Druge generacije iz lignocelulozne sirovine

Primarni utjecaji: Emisija staklenikih plinova

Utede postignute koritenjem biogoriva prve generacije iznose 20-70% Utede postignute koritenjem biogoriva druge 70-90% Potrebno ukljuiti direktne i indirektne uinke proizvodnje biogoriva

Kompeticija s proizvodnjom hrane, krme i ostalih proizvoda (graevni materijal ili lokalno koriteni energenti) Uglavnom problem za zemlje u razvoju Predvia se da e proizvodnja biogoriva uzrokovati poveanje cijene

sirovina (MNP, 2008.; FAO, 2008.) Utjecaj na stanovnitvo teko predvidjeti, varira od drave do drave

odnosno unutar same drave Nunost integracije s proizvodnjom hrane, krme

55

109


Utjecaj na bioloku raznolikost Prenamjena zemljita zbog poveanja poljoprivredne proizvodnje (krenje uma,

isuivanje movarnih podruja) Koritenje vodnih resursa, pesticida, umjetnih gnojiva prilikom uzgoja sirovine Razlikovati ouvanje ekosustava s velikom biolokom raznolikou te nain

uzgoja sirovine kojim je mogue pridonijeti biolokoj raznolikosti poljoprivrednih podruja ekstenzivna poljoprivredna praksa

Manji utjecaj pri uzgoju lignocelulozne sirovine za drugu generaciju biogoriva u odnosu na proizvodnju sirovine za biogoriva prve generacije

Koritenje GMO i alohtonih vrsta Utjecaj na vode, tlo i zrak

Koritenje umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida Erozija tla, osiromaenje tla Koritenje te zagaenje povrinskih i podzemnih voda Uzgoju lignocelulozne sirovine - pozitivan utjecaj u odnosnu na intenzivnu

poljoprivrednu praksu U procesu proizvodnje biogoriva javljaju se emisije oneiujuih tvari u zrak, tlo i

vode Socio-ekonomski utjecaj

Utjecaji vezani uz vlasnika prava na zemljite i druge resurse, plae, uvijete rada i sl.

110


Direktiva 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RES Directive)

Definira kriterije odrivosti za biogoriva koji moraju biti ispunjeni u svrhu zadovoljavanja postavljenih ciljeva

Uteda emisije staklenikih plinova mora iznositi najmanje 35 posto; od 2017. najmanje 50 posto; od 2018. najmanje 60 posto.

U obzir se uzima cijeli ivotni ciklus biogoriva

Biogoriva ne smiju biti proizvedena iz sirovina uzgojenih na zemljitu visoke bioloke raznolikosti:

ume i drugo poumljeno zemljite

Zakonom zatieni dijelovi prirode

Podruja namijenjena zatiti rijetkih, ugroenih ekosustava ili vrsta prepoznatih meunarodnim sporazumima

Travnjaka s visokom biolokom raznolikou

56

111


Biogoriva se ne smiju proizvoditi iz sirovina nastalih na zemljitu s velikim zalihama ugljika Movare tj. zemljita pokrivena vodom ili zasiena vodom trajno ili vei dio

godine Trajno poumljena podruja tj. zemljita koja obuhvaaju vie od jednoga

hektara s drveem viim od pet metara i zastorom kronje veim od 30 % ili drveem koje taj prag mogu dosegnuti in situ

Zemljite koja obuhvaa vie od jednoga hektara s drveem viim od pet metara i zastorom kronje izmeu 10 % i 30 % ili drveem koje taj prag mogu dosegnuti in situ osim ako se ne podastru dokazi da je zaliha ugljika povrine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene propisane metodologije ispunjeni uvjeti smanjenja emisija obveza koritenja stvarnih vrijednosti za izraun smanjenja emisija

Biogoriva se ne smiju proizvoditi iz sirovina dobivenih na tresetitu, osim ako se ne podastru dokazi da za potrebe uzgoja te sirovine nije provedeno isuivanje prethodno neisuena tla

Poljoprivredne sirovine proizvedene u EU i iskoritene za proizvodnju biogorivamoraju biti dobivene u skladu s minimalnim zahtjevima za dobre poljoprivredne i ekoloke uvjete Preuzeto Pravilnikom o uvjetima viestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN

10/10) Navedeni kriteriji primjenjuju se na sva biogoriva proizvedena iz sirovina koje potjeu

iz poljoprivredne proizvodnje i umarstva, dok biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i umarstva, moraju ispuniti samo zahtjev koji se odnosi na smanjenje emisije staklenikih plinova

112


Direktiva dodatno potie proizvodnju biogoriva:

Na kemijski i fiziki degradiranom zemljitu - dodana vrijednost 29 gCO2eq/MJ

Iz otpada, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze dvostruko raunanje

Prema Direktivi Europska komisija se obvezala posebnu pozornost posvetiti:

Indirektnim utjecajima na prenamjenu zemljita

Utjecaju europske politike vezane uz biogoriva na cijene hrane

Provedbi konvencija Meunarodne organizacije rada u dravama u kojima se proizvode biogoriva koritena u EU

57

113


Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o biogorivima za prijevoz (studeni, 2010) implementacija kriterija odrivosti

lanak 17.a (1) Proizvodnja i koritenje biogoriva moraju biti u skladu s ciljevima odrivog razvoja i ispunjavati zahtjev odrivosti. (2) Zahtjev odrivosti obuhvaa zahtjev za: 1. zatitu zemljita vanog za ouvanje bioloke raznolikosti, 2. zatitu zemljita s velikom zalihom ugljika, 3. zatitu tresetita, 4. odrivo upravljanje u uzgoju poljoprivrednih sirovina za proizvodnju biogoriva, 5. smanjenje emisija staklenikih plinova u odnosu na emisije koje nastaju koritenjem dizelskog goriva i motornog benzina. (3) Ispunjenje zahtjeva odrivosti je uvjet za priznavanje energije biogoriva za ispunjenje nacionalnog cilja stavljanja biogoriva na trite, obveze stavljanja biogoriva na trite i uvjet za ostvarivanje prava na isplatu poticaja za proizvodnju biogoriva u Republici Hrvatskoj neovisno o tome jesu li sirovine uzgojene u Republici Hrvatskoj ili su uvezene. (4) Biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i umarstva, moraju ispuniti samo zahtjev koji se odnosi na smanjenje emisije staklenikih plinova u odnosu na emisiju koja nastaje koritenjem dizelskog goriva i motornog benzina. (5) Nain, uvjeti i rok primjene zahtjeva odrivosti u proizvodnji i koritenju biogoriva te metodologija za izraun smanjenja emisija staklenikih plinova u odnosu na emisije koje nastaju koritenjem dizelskog goriva i motornog benzina, propisuju se pravilnikom kojeg donosi ministar, u suradnji s ministrom nadlenim za zatitu okolia, ministrom nadlenim za zatitu prirode, ministrom nadlenim za poljoprivredu i ministrom nadlenim za umarstvo.''

114

Utjecaj na okoli drvna biomasa

umska biomasa

Neodrivo gospodarenje umama

U RH 78% su dravne ume

FSC certifikat

Etat oko 60% prirasta

Prema Zakonu o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08) zabranjeno je pustoenje uma, ista sjea ume, krenje ume (ukoliko nije drugaije predvieno Zakonom)

Kulture kratkih ophodnji (KKO) Potencijalni pozitivni utjecaji: iskoritavanje

slabije produktivnih umskih i poljoprivrednih povrina, diversifikacija poljoprivredne proizvodnje, sekvestracija ugljika, smanjivanje emisija CO2, spreavanje erozije tla, proiavanje voda, fitoremedijacija tla i sl.

Potencijalni negativni utjecaji: utjecaj na cijene hrane, direktna i indirektna deforestacija, utjecaj na bioloku raznolikost, zagaenja uzrokovana upotrebom umjetnih gnojiva, pesticida i sl.

58

115


Drvni ostatak iz drvne industrije

Energetsko iskoritavanje drvnog ostatka koji bi inae bilo nuno zbrinjavati

Drvni otpad (npr. drvni graevinski otpad, drvena ambalaa, eljezniki pragovi)

Moe biti zagaeno razliitim tvarima spaljivanje moe biti problematino (emisije u zrak, zbrinjavanje pepela)

Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)

116


Report from the commission to the council and the European Parliament on sustainability requirements for the use of solid and gaseous biomasssources in electricity, heating and cooling (2010)

EK nije propisala obvezujue zahtjeve odrivosti na razini EU

lanice slobodne implementirati vlastite sheme

Preporueni kriteriji odrivosti ukljuuju kriterije zadane RES Directive za biogoriva te se preporua razvijanje nacionalnih shema koje favoriziraju visoko efikasne sustave (kogeneracije)

59

117

Utjecaj na okoli poljoprivredna bioplinskapostrojenja

Smanjivanje emisija staklenikih plinova

Zamjena koritenja fosilnih goriva za proizvodnju toplinske i elektrine energije

Smanjivanje emisija CH4 u upravljanju gnojem

Mlijene krave 6 kg/grlo godinje

Ostala goveda 4 kg/grlo godinje

Svinje 4 kg/grlo godinje

Potencijal globalnog zagrijavanje (GWP) 23

Smanjenje koritenja mineralnih gnojiva

Proizvodnja mineralnih gnojiva 3.3 kgCO2/kgN (Davis J. i C. Haglund, 1999.)

118


Digestat predstavlja vrijedno gnojivo, bogato N, P, K i mikro-nutrijentima

Bolja gojidbena svojstva u odnosu na netretirani stajski gnoj i gnojnicu

Nii C/N odnos bolji u kratkoronom uinku duikove gnojidbe

60

119


Smanjenje volumena otpada i trokova zbrinjavanja Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08) nakon

perioda prilagodbe u trajanju od etiri godine (doputena primjena 210 kg N/ha godinje) ograniava se primjena na 170 kg N/ha godinje

lank 11. Ukoliko se gnojidba stajskim gnojem ne moe provesti prema Pravilniku zbog nedovoljnih poljoprivrednih povrina, poljoprivredno gospodarstvo mora viak stajskog gnoja zbrinut bilo gnojidbom poljoprivrednih povrina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge naine.

Poveava se veterinarska sigurnost Anaerobna digestija (AD) onesposobljava viruse, bakterije, parazite te smanjuje klijavost sjemena korova Pravilnik o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za

prehranu ljudi (NN 56/06) Reducira se nastanak neugodnih mirisa; miris amonijaka nestaje nekoliko sati nakon

primjene Bioplin sadri odreeni udio H2S

Otrovan plin s neugodnim mirisom (trula jaja) U kombinaciji s vodenom parom stvara sumpornu kiselinu - korozivno djelovanje Razliite metode desumporizacije (bioloke, kemijske)

Koritenje energetskih usjeva (npr. travnata silaa) zauzee poljoprivrednih povrina

120

Utjecaj na okoli otpad

Smanjenje volumena otpada i trokova zbrinjavanja

Proizvodnja bioplina - organski otpad iz prehrambeno-preraivake industrije, organska frakcija mulja nastala proiavanjem otpadnih voda, organski otpad iz kuanstava i ugostiteljske djelatnosti, odlagalita otpada (deponijski plin)

Proizvodnja biodizela iz otpadnih jestivih ulja

Spaljivanje i suspaljivanje otpada u svrhu proizvodnje energije

RH regulativa:

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (NN 85/07, 126/10)

Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09)


61

121

Utjecaj na okoli

Emisije u zrak

Ovise o vrsti sirovine

estice/Praina

Fugitivne emisije skladitenje sirovine u zatvorenim skladitima, spreavanje emisija prilikom istovara sirovine, zatita od vjetra pri skladitenju na otvorenom, odravanje/ienje povrina

estice ciklonski odvajai, elektrostatski talonici, vreasti filteri

122

Utjecaj na okoli

NOx

Primarne mjere smanjenja emisija - regulacija temperature u procesu izgaranja, recirkulacijom dimnih plinova

Sekundarne mjere - selektivna nekatalitika redukcija (SNCR), selektivna katalitika redukcija (SCR)

SO2 Obino male

Poveane pri iskoritavanju slame, Miscanthusa

Injektiranje vapnenca, Ca(OH)2 CO

Prilikom nepotpunog potpunog izgaranja

62

123

Utjecaj na okoli

Teki metali

Pb, Cd, Hg

Tendencija vezanja na estice praine (izuzev npr. Hg, Se)

Vreasti filtar, elektrostatski talonik

CH4 Prilikom nepotpunog izgaranja

NMVOC

Prilikom nepotpunog izgaranja

Dioksini i furani

U malim koliinama kod biomase koja sadri klor

Ovise o uvjetima izgaranja i hlaenja dimnih plinova

Granine vrijednosti emisija oneiujuih tvari propisane su:

Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08)


124

Utjecaj na okoli

Otpadne vode

Tehnoloke otpadne vode

npr. otpadne vode koje nastaju prilikom pripreme vode za proizvodnju pare, otpadne vode koje nastaju u rashladnom sustavu, otpadne vode iz sustava proiavanja dimnih plinova

Sanitarne otpadne vode

Oborinske otpadne vode

Pri isputanju u povrinske vode odnosno sustave javne odvodnje otpadnih voda moraju zadovoljavati vrijednosti propisane Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

63

125

Utjecaj na okoli

Otpad

Graevinski otpad

Komunalni otpad

Strojna, transformatorska ulja

Pepeo nastao pri izgaranju biomase

Lebdei pepeo iz sustava za proiavanje dimnih plinova ciklonski odvajai

Digestat

Ovisno o sastavu mogua primjena na poljoprivrednim i umskim povrinama gnojivo

Lebdei pepeo iz elektrostatskih talonika ili vreastih filtera poveane koncentracije tekih metala posebno odvajanje i zbrinjavanje

Nuno odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje prema Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)

126

Utjecaj na okoli

Buka Rad postrojenja Transport sirovine Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)

Koritenje zemljita Povrine potrebne za uzgoj sirovine

64

127

Utjecaj na okoli

Utjecaj na stanita i floru

Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova (NN 7/06, 119/09)

Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09)

Utjecaj na krajobraz

Utjecaj mogue smanjiti:

Planiranjem izgradnje (lociranje)

Dizajn postrojenja

Ureenja krajobraza na samoj lokaciji

128

Utjecaj na okoli

Transport sirovine

Utjecaj na promet

Emisije u zrak pri transportu

Fugitivne emisije

Emisije buke

65

129

Smjernice

Adekvatan izbor lokacije

Izvan zatienih podruja

Izbjegavati negativni utjecaj na kulturnu batinu

Procjena utjecaja na bioloku raznolikost

Procjena utjecaja na krajobraz

Procjena utjecaja na naseljena podruja (estice, vizualni utjecaj, buka, promet)

Tehnika i tehnoloka rjeenja u cilju zatite okolia

Mjere smanjenja emisija oneiujuih tvari u zrak

Mjere smanjenja fugitivnih emisija

Odgovarajue zbrinjavanje pepela

Uklapanje sustava u okoli smanjivanje vizualnog utjecaja

130

Smjernice

Iskoritavanje biomase u kogeneracijskim sustavima

Vea iskoristivost

Vee smanjenje emisija staklenikih plinova

Iskoritavanje pepela, digestata

gnojivo

Biorafinerije

Sustav za proizvodnju goriva, elektrine energije, toplinske energije i razliitih kemikalija

Odriva proizvodnja biomase

Utjecaj na prenamjenu zemljita direktan, indirektan

Utjecaj na proizvodnju i cijenu hrane

Nunost integracije s proizvodnjom hrane, krme i drugih proizvoda

Ukljuivanje javnosti

Lokalna zajednica, NVU i sl.

66

131

Emisije staklenikih plinova

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

Cilj - uspostaviti stabilnost koncentracije staklenikih plinova u atmosferi na razini koja e sprijeiti opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav

Kyotski protokol

Hrvatskoj je odreeno smanjenje emisije staklenikih plinova za 5 posto u razdoblju 2008.-2012. godine u odnosu na emisiju referentne godine (1990. godina)

Uspostavljeni fleksibilne mehanizme:

Zajednika provedba (engl. Joint Implementation - JI)

Mehanizam istog razvoja (engl. Clean Development Mechanism - CDM)

Mehanizam meunarodnog trgovanja emisijama (engl. InternationalEmissions Trading - IET)

Stakleniki plinovi obuhvaeni Protokolom:

CO2, CH4 (GWP=21), N2O (GWP=310), HFCs, PFCs, SF6(GWP=23900)

132


Hrvatska ima malu emisiju staklenikih plinova po stanovniku, ali relativno veliku po bruto domaem proizvodu

02

46

810

12

14

16

1820

2224

Luksemburg

Irska

Finska

Estonija

eka Republika

Belgija

Danska

Nizozemska

EU 25*

Grka

Njemaka

AustrijaUK

Slovenija

panjolska

Italija

Poljska

Slovaka

Francuska

Maarska

vedska

Portugal

Hrvatska

Litva

Latvija

tCO

2-eq/stanovniku

67

133


0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

Estonija

eka Republika

Poljska

Slovaka

Grka

Hrvatska

Maarska

Finska

Slovenija

Irska

Belgija

Nizozemska

Luksemburg

Njemaka

Danska

Latvija

panjolska

Portugal

Litva

EU 25*

UK

Austrija

Italija

Francuska

vedska

CO

2eq/GDP u kg/$

134


68

135


Emisije RH

Inventar staklenikih plinova RH (2010)

http://unfccc.int/national_reports/annex_i_ghg_inventories/national_inventories_submissions/items/5270.php

136


Odluka 7/CP.12

Utvreno poveanje emisije u 1990. godini za 3.500 Gg CO2 eq (3.500 kt CO2 eq)

Povjerenstvo za pridravanje obveza stranaka Protokola nije uvailo odluku 7/CP.12

Hrvatska je uloila albu na odluku Povjerenstva

Kyotski protokol lanak 3.3 i 3.4

Regulira LULUCF sektor (koritenje zemljita, umarstvo)

3.3 obaveza izvjetavanja o aktivnostima poumljavanja, ponovnog poumljavanja i odumljavanja

3.4 stranka moe izabrati izvjetavati o dodatnim aktivnostima, upravljanje umama, upravljanje povrinama pod usjevima, upravljanje panjacima i obnova vegetacije

RH odabrala aktivnost upravljanja umama

Odluka 22/CP.9

RH moe koristiti 972 kt CO2 eq godinje vezano uz aktivnost upravljanja umama (lanak 3.4 Kyotskog protokola)

69

137


Regulativa:

Uredba o praenju emisija staklenikih plinova u RH (NN 1/07)

Uredba o emisijskim kvotama staklenikih plinova i o nainu trgovanja emisijskim jedinicama (142/08)

Uredba o provedbi fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola (142/08)

ETS sustav u Hrvatskoj:

Uspostavljen je za razdoblje 2010.-2012.

Od 2010. do pristupanja EU praenje, izvjeivanje i verifikacija emisija staklenikih plinova

Nakon pristupanja EU prikljuenje na EU-ETS - alokacija emisija i trgovanje (od 2013. trgovanje prema pravilima definiranim u okviru Nove ETS direktive (2009/29/EZ))

Inicijalno izvjee RH prema Kyotskom protokolu

http://unfccc.int/national_reports/initial_reports_under_the_kyoto_protocol/items/3765.php

Peto nacionalno izvjee Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10)

138


Veljko Vorkapi, dipl.ing.bio

Documents

7_biomasa