Upload
predrag-arsic
View
214
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
1/9
URBANIZAM (lat. Urbs = grad)
drutvena disciplina koja se bavi izuavanjem, ureenjem i oblikovanjemizgraenog prostora
skup djelatnosti vezanih za izgradnju novih i ureenje postojeih gradova inaselja te prouavanje njihova razvitka, strukture i ivota
Cilj:
Postizanje optimalnog rasporeda ljudi, dobara i ljudskih aktivnosti uprostoru
Rjeavanje konfliktnih situacija u prostoru
*u Hrvatskoj 71% ljudi ivi u vlastitoj kui, a 29% u stanovimaProstor
realni i imaginarni
statiki i dinamiki prostor
planirani i neplanirani prostor
mjere prostora
individualnost i identitet prostora prostor koji privlai ili odbija
sigurnost prostora
genius loci - memorija prostora
percepcija prostora - itanje prostora
analiza prostora
planiranje prostora od globala do detalja (razine planiranja)
ULNI PROSTOR:
imaginarni prostorfizikalno ne postoji, percepcijski i ulno postoji mentalno generirani prostor san, mata, podsvijest
inscenacija prostora iluzija, asocijacija, nestvarni kontekst virtualni prostor nestvaran, generiran, neogranieno izmjenjiv
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
2/9
FIZIKI PROSTOR
artificijelni prostor fiziki formatiran, mjerljiv, opipljiv prirodni prostor tema zatite u planiranju artificijelno u prirodnom prostoru
GRADOGRADNJA I ELEMENTI GRADA
osnovni pojmovi i rjenik itanja
urbanog prostora
nastajanje, organizacija, upravljanje
problemi rasta grada
grad nekad i danas
preobrazba gradskog prostora
parcelacija i vlasnitva (privatno - polujavno - javno)
procesi planiranja urbanog prostora
odnos izgradnja - sadraji - promet
oblikovanje prostora
imbenici koji utjeu na planiranje grada
zgrada u kontekstu
-urbana rekonstrukcija gradovi su u stalnoj promjeni
Usmjeravanje procesa rasta grada
Konstitucijski urbani elementi
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
3/9
Topografija terena
Urbana topologija memorija prostora ili genius loci
Arhitektonska tipologija
Urbana tipologija (odnos izgraeno neizgraeno)
Tranzicijski urbani elementi
Imitiranje urbane forme, stil
*komunikacijska struktura - odnos izmeu ljudi i fizike structure
Zone:
dominantni funkcionalni urbani pejsa: industrijska zona, luka zona
zona zabave, spektakla, okupljanja
zona trgovine periferija
poslovna zona centar
prometne zone koridori i terminali
Kevin Lynch: Slika jednog gradaelementi:- putevi: linijski elementi- rubovi / granice: linijski elementi- podruja: ploni elementi- vorita: tokasti elementi- obiljeja, reperi, dominante: tokasti elementi
Dominante = identitet, prepoznatljivost, orijentacija; akcentni elementi
znaaj dominanti: prepoznatljivost i jedinstvenost siluete
toke, vorita, ali i dominante
Grad i gradsko tkivo
odnos izgraenog i javnog neizgraenog prostora
struktura (homogena, nehomogena, prekidi, kaos)
osnovni tipovi izgradnje: tokasta, pravasta i povrinska
prometna mrea...
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
4/9
struktura-3D, tekstura-2D, matrica, morfologija
a, b, c, f ugraena; d poluugraena, e slobodnostojee
ugraena izgradnja: blokovska izgradnja / stambena izgradnja u nizu
Izgradnja na padini = kaskadna izgradnja
Ugraena tipologija pravasta forma: klasini niz
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
5/9
Atrijska izgradnja polublok (poluzatvorene forme)
*izgraenost iskoritenost parcele
GUSTOA STANOVANJA (neto) ( Gst) = odnos broja stanovnika i zbrojapovrina graevnih estica za stambene povrine
od 30 st/ha individualno, jednoobiteljsko st.
do 600 st/ha viestambeno visokih katnosti
GUSTOA STANOVANJA Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbrojapovrina graevnih estica za stambene potrebe Gust + estica irestambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine zarekreaciju)
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
6/9
ELEMENTI DIMENZIONIRANJA I NORMIRANJA PROSTORA GRADA:
graevna estica stambeno susjedstvo gradska etvrt
graevna estica:
graevna estica (k..br.) je zemljite na kojem je dozvoljeno graenjeprema vaeim propisima.
graevna estica se obvezno nalazi unutar graevnog podrujaodreenog dokumentom ureenja prostora (prostornim planom).
GRAEVNA ESTICA za graenje zgrada mora imati:
osiguran kolni prilaz i pjeaki pristup s javne prometne povrine irinenajmanje 3m
ureene prikljuke na komunalnu i energetsku infrastrukturu
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
7/9
povrinom i oblikom mora omoguavati graenje sukladno uvjetima kojeodreuju prostorni plan i pravila struke.
Regulacijska crta :
crta koja dijeli povrinu javne uporabe (ulicu, cestu, trg, park i sl. ) odpovrine privatne uporabe (graevna parcela)
crta koja formira rub/granicu ulinog koridora
openito linija od koje se na terenu odmjerava graevna crta ili mjestogradnje neke graevine.
Graevna crta :
odreuje mjesto od kojeg mora poeti graenje na graevnoj estici;
utvruje se na razini prizemlja, prema javnom prostoru;
obavezna je obino za min. 50% duine ulinog proelja, a ostali dio moebiti uvuen, ali ne i izbaen (izgradnja ne smije prijei g.c.)
Povrina za graenje (PG) :
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
8/9
dio povrine graevne estice unutar koje se moe graditi kua(tlocrt/kontura kue uvijek je upisani lik, nikad ne smije izlaziti izvanPG)
Koeficijent izgraenosti parcele (Kig) za:- individualnu obiteljsku kuu preporuljivo 0,3-0,4- uglovnu parcelu moe biti vei (0,5)
* u gradskim centrima Kig moe biti vei npr.:- u Zagrebu 0,6; uglovne parcele 0,8;- iznimno 1,0 (npr. blok Neboder, blok Oktogon)
[* Kig 1,0 znai izgraenost parcele 100%]
Vrste mrenih sustava u gradovima- prometne mree: staze, ceste, eljeznice- hidrotehnike mree: vodovod, odvodnja, plovni kanali- energetske mree: elektrika, plinovodi, toplovodi, telekomunikacije
Vodoopskrbna mrea grada:
8/22/2019 81612061-URBANIZAM
9/9
Hijerarhija u prometnoj mrei: gradske ceste-sabirnice-stambene-pjeaki putevi
Pravila estetskog reda: jedinstvo - ravnotea - dominacija
harmonija - kontrast
ritam