1

2

Rad:

Tehničke mjere zaštite: Biometrijske metode

Marijan Krmpotić

3

Sadržaj:

Naziv poglavlja: Strana:

1. Uvod u biometriju……………………………………………………...…….5

2. Povijest razvoja biometrijskih tehnologija u Hrvatskoj i svijetu…...……6

3. Biometrija u Europskoj uniji…………………………………….…………7

4. Primjena biometrijskih tehnologija………………………………………...8

5. Pohrana, obrada i verifikacija biometrijskih podataka…………………..9

6. Sigurnost, pouzdanost i cijena biometrijskih sustava……………………10

7. Biometrijska putovnica…………………………………………………….11

8. Biometrijske identifikacija pomoću otiska prsta…………………………13

9. Biometrijske identifikacija pomoću metode skeniranja šarenice oka…..14

10. Biometrijske identifikacija pomoću termograma tijela i lica…………..16

11. Ponašajne biometrijske i tehničke naprave za identifikaciju osoba…...1711.1 Tehničke naprave za identifikaciju osoba putem potpisa……...1711.2 Tehničke naprave za identifikaciju osoba putem glasa………...17

12. Prilog zakonska regulative o zaštiti osobnih podataka…………………19

13. Zaključak…………………………………………………………………..22

14. Literatura……………………………………………………...…………..23

4

1. Uvod u biometriju

U samim počecima uporabe biometrije1 i biometrijskih sustava sustava, gdje se glavna prednost daje fiziološkim karakteristikama u odnosu na psihološke tj. ponašajne2 karakteristike, prevladalo je mišljenje da fiziološke značajke, u odnosu na ponašajne, posjeduju značajku raspoznatljivosti3. Prema tome, prevladavalo je i uvjerenje kako su fiziološke karakteristike pouzdanije od psiholoških, jer one imaju tendenciju manjih razlika unutar grupa, nego li to imaju ponašajne karakteristike4. Danas postoje brojne biometrijske tehnologije koje uvelike koriste fiziološke značajke za raspoznavanje objekata. Tehnologija integralno obuhvaća odnos čovjeka prema prirodi i društvu te napore koje poduzima u cilju zadovoljavanja svojih potreba. Tehnologija je skup vještina, znanja i sposobnosti da se prave i upotrebljavaju korisne stvari. Tehnologija predstavlja primjenu naučenog znanja u praktične svrhe ljudskog života.“5 Brzi razvoj tehnologije naglo je povećao i potrebu za pouzdanijim načinima identifikacije osoba. U današnja vremena prepoznajemo nekoliko modela za identifikaciju; model vezan uz prepoznavanje putem identifikacijskih isprava i model vezan uz prepoznavanje koje se temelji na sigurnom ključu. U nastavku seminarskog rada bit će detaljnije opisani neki od ovih nabrojanih modela.

1 Biometrija : starogrčki: bios ="život", metron ="mjera"2 Izvorno: behavioral biometric = bihevioralna biometrija.3 Izvor: spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2007/seminari/IgorVasiljevic_Biometrija.pdf 25.2.20124 Izvor: spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2007/seminari/IgorVasiljevic_Biometrija.pdf 25.2.20125 Encyclopaedia Britannica, http://www.britannica.com/ 25.2.2012

5

2. Povijest razvoja biometrijskih tehnologija u Hrvatskoj i svijetu

Od početka razvoja biometrijske tehnologije u zemljama zapadne kulture biometrija je nepoznata sve do kasnog 19. stoljeća. Počeci biometrijske tehnologije vuku u daleku Kinu gdje je bila u upotrebi još od 14.-tog stoljeća. Istraživač i pisac po imenu Joao de Barros napisao je još u 14 stoljeću da kineski trgovci uz pomoć tinte i papira rade otiske dlanova i stopala. Ti otisci su se u početku rabili kako bi se mogli lakše međusobno razlikovati. Dok se je na istoku koristila drugačija metoda i tehnike razlikovanja dviju osoba, na zapadu se dugo vremena identifikacija temeljila na „fotografskom pamćenju“ sve dok tamo davne 1883. godine francuski policijski službenik i znanstvenik Alphonse Bertillon nije razvio prvi antropometrijski sustav kao Bertillonageov sustav6. Taj prvi znanstveni sustav našao je široku primjenu u identifikaciji kriminalaca i prijestupnika. Sustav se bazirao na preciznom mjerenju dimenzija širine i dužine glave i tijela, te je imao mogućnost zabilježavanja osobnih oznaka kao što su tetovaže i ožiljci.

U današnja vremena biometrija je daleko odmakla od ovakvih tehnika te su današnja metode uzimanja biometrijskih karakteristika postale puno preciznije i složenije. Danas se sve više koriste preciznije metode, različita mjerenja tijela i analize ponašanja čovjeka. Općenito u današnja vremena upotreba biometrijske tehnologije je u znatnijoj ekspanziji zbog većeg broja tehničkih naprava koja služe za lakšu identifikaciju počinitelja kaznenih djela, pa sve do uporabe biometrije u sigurnosnim sustavima poduzeča i brojnih ustanova.

6 Izvor: spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2007/seminari/IgorVasiljevic_Biometrija.pdf 1.3.2012

6

3. Biometrija u Europskoj uniji

U zemljama Europske unije u velikoj mjeri se koristi biometrijska tehnologija, te je s tog aspekta velika prilika ulazak Hrvatske u Europsku uniju daljnjeg razvoja biometrijskih tehnologija u našoj zemlji. U Europskoj uniji vodeća zemlja po primjeni biometrjskih sustava, pa tako u Engleskoj ne postoji niti jedan javni prostor koji nije opremljen videonadzorom ili sustavima koji se koriste u prepoznavanju lica. Današnji trend u biometrijskoj tehnologiji u Velikoj Britaniji vodi svakako sustav za prepoznavanje glasa. Hrvatska, kao pristupajuća članica Europskoj uniji trenutno se nalazi na početku svog razvojnog potencijala, te još u akademskoj zajednici ne postoji preveliko razumjevanje za tu novu tehnologiju

7

Slika: Pametna identifikacija za pametan planet7

4. Primjena biometrijskih tehnologija

U današnjem svijetu, svijetu modernog protoka informacija, globalnog kriminala i terorizma, pouzdanost osiguranja je jedna od najvažnijih odlika društva. Bez kvalitetnog osiguranja ugrožene su svakodnevne aktivnosti života i poslovanja. Postoje brojni segmenti uporabe biometrijskih tehnologija a susrećemo ih u:- zaštita osobnih računala, telefona i internet, - zaštita motornih vozila i strojeva, - omogućavanje pristupa radnim mjestima i skladištima, - sprečavanje krađa i krivotvorenja pri financijskim transakcijama, - provjeri identiteta osobnih iskaznica, vozačkih dozvola, putovnica, i mnogobrojnih drugih primjera primjene. Značajan čimbenik pri postizanju sigurnosti je identifikacija osobe. Provjera podataka mora biti brza, pouzdana, primjerene cijene i da ne zadire u privatnost osobe. Do sada se provjera identiteta vršila isključivo pomoću sigurnosnih lozinki, kartica, pin-ova i vlastoručnih potpisa, no to u današnje vrijeme postaje sve nepouzdanije i vrlo ograničavajuće. Tu na scenu dolazi primjena biometrije koja tu nudi jednostavno, pouzdano i povoljno rješenje pri provjeri identiteta. Biometrija danas i u praksi nalazi čitav niz primjena. Prva i jedna od vjerojatno najraširenijih jest upotreba biometrijske putovnice i iskaznica. U IT, biometrijska verifikacija i dokazivanje autentičnosti odnosi se na tehnologije koje su zadužene za mjerenja i analizu čovjekovih tjelesnih karakteristika i karakteristika ponašanja. Primjeri tjelesnih karakteristika su otisci prstiju i dlana, šarenice oka, uzorci lica, te mjere ruku tj. mjere dlana i šake, primjeri karakteristika ponašanja odnose se na vlastoručni potpis, te način i uzorke rukopisa. Dok se za glas pak smatra da je mješavina kako tjelesnih tako i karakteristika ponašanja.

7 Izvor slike: http://www.wired.co.uk/topics/ted/word-from-ibm 3.3.2012

8

5. Pohrana, obrada i verifikacija biometrijskih podataka

Da bi se neka osoba mogla identificirati njezine biometrijske karakteristike prvo se pohranjuju u bazu podataka. Pristupnik podnosi biometrijski uzorak uređaju te se, ovisno o tome koje se karakteristike traže od osobe (otisak prsta, lica, šarenice,) prikuplja čitavi skup podataka koristeći prikladni senzor. Podaci se zatim pregledavaju, ako su nedostatni odbijaju se ili se daju daljnje instrukcije za poboljšanje kvalitete. Ovisno o kvaliteti sustava biti će potrebno prikupiti i pohraniti više predložaka budući da je svaki na svoj način unikatan zbog utjecaja raznih faktora tokom registracije. Nakon procesa registracije biometrijskih karakteristika u bazu podataka u sustavu slijedi proces utvrđivanja identiteta osobe koja koristi biometrijski sustav i metode identifikacije. Nakon toga biometrijski sustav uspoređuje uzorke te potvrđuje ili odbija identitet osobe.

5.1 Verifikacija biometrijskih podataka8

Nakon procesa registracije korisnik u biometrijsku bazu podataka unosi svoj identitet u sustav preko tipkovnice, putem otiska prsta, skeniranjem oka ili nekom drugom metodom. Sustav za verifikaciju i identifikaciju zaprima biometrijski uzorak, te na temelju njega kreira probni predložak baziran na algoritmu sustava identifikacije. Nakon toga vrši se usporedba na principu 1:1, te u toj usporedbi sustav uspoređuje probni predložak s prije spremljenim podacima korisnika, te se traži podudaranje. Verifikacijski biometrijski sigurnosni sustav može sadržavati od nekoliko desetaka, pa sve do nekoliko milijuna registriranih identifikacijskih podataka.

8 Podatak. Podatak (engl. data) predstavlja simbolički i formaliziran prikaz činjenica, pojmova i instrukcija, pogodan za komuniciranje, interpretaciju i obradu uz pomoć ljudi ili strojeva.

9

6. Sigurnost, pouzdanost i cijena biometrijskih sustava

U realnim uvjetima primjene biometrijskih sustava identifikacije nameće se problem sigurnosti koji varira s problemom praktičnosti primjene. Ako biometrija ne bi zaposlenicima i putnicima u nekim situacijama dopuštala jednostavan pristup nezadovoljstvo bi poraslo i biometrija nikada ne bi pronašla svoju upotrebu. Kada se govori o cijeni samih biometrijskih sustava, prije svega se misli na proizvođača, koji ovisno o kvaliteti vlastitog proizvoda kreira sam svoju politiku cijena. Zbog niske učestalosti grešaka u biometrijskom sigurnosnom sustavu testiranje biometrijske tehnologije je iznimno zahtjevno. Da bi se dobili dobar uvid u statističke rezultate pouzdanosti9 bs-a, moraju se prekontrolirati tisuće sustavskih transakcija, no tu dolazi do jednog problema jer se nijedno od biometrijskih stanja ne može točno kvantificirati.i teorijski objasniti.

9 Pouzdanost: Pouzdanost je vjerojatnost da se (prava) vrijednost mjerene veličine nalazi unutar raspona vrijednosti koji je za nas u nekom trenutku prihvatljiv.

10

7. Biometrijska putovnica

Sa uvođenjem biometrijske putovnice Hrvatska se približila zemljama koje brinu o sigurnosti identifikacijskih dokumenata i privatnosti građana. Biometrijska putovnica ima značajne prednosti nad dosadašnjom Hrvatskom putovnicom10:

• pruža još veću zaštitu od prijevarne zlouporabe i neovlaštenih izmjena;• smanjuje rizik od „krađe identiteta“;• pospješuje zaštitu Hrvatske granice putem brze provjere nositelja Hrvatskih putovnica

koji ulaze u zemlju.

Usklađena je s preporukama ICAO-a (Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva) i Uredbom Vijeća Europske unije od 13. prosinca 2004. godine, o standardima zaštite i biometriji u putovnicama i putnim dokumentima, izdanim od strane zemalja članica Europske unije. Ova Uredba obvezuje države članice EU-a integrirati sliku lica u čip unutar putovnice najkasnije do lipnja 2006. godine, a za implementaciju otisaka prstiju rok je lipanj 2009. godine. Uz izmijenjeni sveukupni vizualni identitet, u sebi sadrži beskontaktni čip koji komunicira s inspekcijskim uređajem na graničnom prijelazu putem radiovalova. Putovnicu je potrebno adekvatno prisloniti na čitač kako bi bio ostvaren početak komunikacije. Čip je smješten unutar višeslojne strukture same stranice s podacima vlasnika putovnice, koja je načinjena od specifičnog polimernog materijala, polikarbonata.

Unutar čipa putovnice pohranjuju se trenutno dvije vrste podataka , a to su11:

o osobni podaci nositelja putovnice: ime i prezime, državljanstvo, datum rođenja, podatak o spolu, oznaka za vrstu putne isprave, oznaka države, broj putovnice, osobni identifikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo (isti oni podaci koji su otisnuti na stranici s fotografijom);

o te biometrijski podaci nositelja putovnice: digitalizirana slika lica i otisci dva kažiprsta.

10 Biometrijska putovnica: http://www.mup.hr/44.aspx 28.2.201211 Biometrijska putovnica: http://www.mup.hr/44.aspx 28.2.2012

11

Prikupljanje biometrijskih podataka za putovnicu

Prilikom podnošenja zahtjeva za izradu biometrijske putovnice građani moraju priložiti jednu fotografiju specijalno pripremljenu za izradu biometrijske putovnice i dati otiske dva prsta (lijevog i desnog kažiprsta), skeniranjem na posebnim uređajima. Fotografija se zajedno s ostalim podacima digitalno unosi u sustav i prilagođava potrebama spremanja u čip.

Slika12 biometrijske putovnice

12 Slika: http://zastita.info/files/img/2010/1/18/Copy_of_RH_putovnica1.JPG 28.2.2012

12

Slika13 biometrijske putovnice1.Sloj , 2.Sloj , 3. Sloj

8. Biometrijske identifikacija pomoću otiska14 prsta

Metoda uzimanja otisaka prstiju svoj početak nalazi u 19. stoljeću kada nekolicina znanstvenika izdaje radove na temu otisaka prstiju i dlana. Otisak prsta je jedna od komercijalno najdostupnijih biometrijskih tehnologija. Uređaji za raspoznavanje otisaka prstiju počeli su svoju primjenu pronalaziti i na desktop i laptop uređajima, dostupni od mnogih proizvođača po prilično niskim cijenama. Sa tim uređajima, korisnici više ne moraju tipkati svoje lozinke već je dovoljno umjesto toga, samo pomoću dodira prstom izvršiti skeniranje otiska iverifikaciju korisnika. Kako bi se spriječilo korištenje umjetnih otisaka prstiju, mnogi sustavi za identifikaciju uz skeniranje otiska mjere i protok krvi..

Tehnologije korištene pri identifikacije putem otiska prikazane su na sljedećim slikama:

15

16 17

13 Slika: http://os2.zemris.fer.hr/wm/2005_poljak/sveuci2.gif 1.3.201214 Otisak: Otisak prsta je uzorak izbočina i udubljenja na površini jagodice prsta15 Slika: http://oglasinainternetu.com/uploads/oglasi99-16fff33c99.jpg 28.2.201216 Slika: http://www.sistim.rs/images/F4_vista.jpg 28.2.201217 Slika: http://www.basystime.com/Pictures/X2BioCapacitive.jpg 28.2.2012

13

18

Dosadašnja istraživanja i brojni pokusi na polju biometrije govore da su otisci prstiju trenutno jedna od najpouzdanijih metoda identifikacije, a samim time i najrašireniji način provjere identiteta osobe. Automatizirani biometrijski sigurnosni sustavi su komercijalno dostupni još od 1970.-ih, a još do nedavno ova je metoda korištena kao primarni dokaz na sudskim procesima u SAD-u. Još uvijek nisu pronađena dva identična otiska prsta različitih osoba, pa se prema tome općenito prihvaća teza da je svaki otisak jedinstven za svakog pojedinca.

Slike tehnologije otiska prsta

19 20

18 Slika: http://www.vojko-obersnel.com/assets/images/blog/otisak-prsta.jpg 28.2.2012

19 Izvor slike: http://www.vecernji.hr/slika-640x348/vijesti/zaposlenici-pod-nadzorom-otisak-prsta-ulazu-izlazu-zgrade-slika-230530 1.3.201220 Izvor slike: http://biometrija.rs/wp-content/uploads/2011/05/ar300-fpid.png 1.3.2012

14

21

9. Biometrijske identifikacija pomoću metode skeniranja šarenice oka

Identifikacija osobe pomoću šarenice je jedna od najsigurnijih biometrijskih metoda. Šarenica oko poprima karakterističan i prepoznatljiv izgled u najranijem djetinjstvu, te se ne mijenja, osim u slučaju nekih bolesti ili teških ozljede. Kirurški ju je nemoguće krivotvoriti, barem ne bez velikog rizika od gubitka vida. Ova se metoda ne može prevariti nošenjem leća, jer postoje brojni algoritmi pomoću kojih se može jasno ustanoviti nosi li osoba leće. Stakleno oko ili pravo oko odstranjeno s čovjeka ne mogu poslužiti za prijevaru jer se na njima zjenica oka ne miče, dok je kod živog oka zjenica podložna konstantnim kretnjama i kontrakcijama. Uzorci šarenice prenose se preko video tehnologije – te sustava za uzimanje slike visoke rezolucije. Tehnologija za skeniranje šarenice ima široku primjenu te se koriste u brojnim, kako javnim tako i privatnim kompanijama. Sustavima baziranim na raspoznavanju šarenice oka u zadnje se vrijeme cijena znatno smanjuje te postaju znatno pristupačniji, a očekuje se da će taj trend i dalje nastaviti u budućnosti. Tehnologija koja radi na metodi prepoznavanja šarenice oka radi prilično dobro i zato se može koristiti u situacijma gdje je potrebna visoka pouzdanost i sigurnost.

Šarenica oka22

21 Izvor slike: http://www.gradimo.hr/blobs/1e2a82b7-ae02-4021-93e0-03e81f1fc28c.jpg 1.3.201222 Izvor slike: http://os2.zemris.fer.hr/protokoli/2007_nimac/Seminar%5B2007%5DNimac_Luka_html_m5f46ca11.jpg1.3.2012

15

Tehnologija skeniranja šarenice oka23

10. Biometrijske identifikacija pomoću termograma tijela i lica

Krvožilni sustav čovjeka na licu i tijelu proizvodi jedinstvena obilježja, te se toplina koja prodire kroz tijelo isijava. Snimanjem lica i tijela tehnologijom sa infracrvenom kamerom se naziva termografija lica i tijela. Termogram lica i tijela jedinstven je za svaku osobu. Termogrami lica i tijela predstavljaju postojanu biometrijsku karakteristiku koja sadrži visoku razinu sigurnosti. Nedostatak ove metode je cijena infracrvene kamere, dobivene slike zauzimaju velik memorijski prostor pa ova metoda baš nije pogodna za velike biometrijske sustave. Koristi se u situacijama kada je potrebno izvršiti brzu identifikaciju osoba. Ova metoda omogućuje prepoznavanje i bez suradnje osobe, te snimanje s veće udaljenosti. Stoga spada u metodu nenametljivih metoda identifikacije osoba i stvari.

Slike tehnologije termograma tjela i lica

23 Izvor slike: http://spica.ba/files/TS/skener_duzice.jpg 1.3.2012

16

24 25

11. Ponašajne biometrijske i tehničke naprave za identifikaciju osoba

1. Tehničke naprave za identifikaciju osoba putem potpisa

Svaka osoba ima jedinstven rukopis, a potpis je neka vrsta otiska koji se može vrlo lako iskoristiti u identifikaciji i verifikaciji osoba. Razvija se i mijenja tijekom cijelog vremena života, te je pod stalnim utjecajem emocionalnih i fizičkih stanja osobe. Potpisi često variraju, i to u tolikoj mjeri, pa se uzastopni otisci njihovih potpisa mogu značajno razlikovati. Identifikacijska točnost biometrijskih tehnologija temeljenih na metodi potpisa je prihvatljiva iako postoji znatna mogućnost krivotvorenja. Postoje brojni algoritmi uz kojih se vrši identifikacija i verifikacija osoba putem potpisa.

24 Izvor slike: http://novabezbednost.com/wp-content/uploads/2011/06/THermogram.jpg 1. 3 .201225 Slika snimke infracrvenom kamerom: http://www.egoterm.com.pl/termowizja/term_budynek_jednorodzinny/term_budynek_jednorodzinny_02.jpg 1.3.2012

17

Slika tehnologije potpisa26

2. Tehničke naprave za identifikaciju osoba putem glasa

Specifične karakteristike ljudskog glasa vezane su uz određenu osobu, potpuno su određene vokalnim faktorom, i ostalim mehanizmima koji sudjeluju u stvaranju glasa. Od ove ljudske karakteristike očekuje se da bude dostatno jedinstvena, te da omogući identifikaciju pojedinca. Nedostatak ove tehnike identifikacije osoba je u tom što je podložna promjenama govornika, kao što su bolest, mutacije glasa i slično, relativno ju je lako i imitirati, te nije potpuno pouzdana. Najčešče se koristi za identifikaciju putem telefona.

Slike tehnologije glasa27

26 Izvor slike: http://www.gradimo.hr/blobs/ecd1c1d9-24fb-4304-8de1-80b592abba80.jpg 1.3.201227 Izvor slike: http://www.gradimo.hr/blobs/ecd1c1d9-24fb-4304-8de1-80b592abba80.jpg 1.3.2012

18

12. Prilog zakonska regulative o zaštiti osobnih podataka28

28 Izvor priloga zakona o zaštiti osobnih podataka: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305952.html 3.3.2012

19

Pregled najvažnijih članaka iz zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 12. lipnja 2003. Broj: 01-081-03-2253/2 Zagreb, 18. lipnja 2003.

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.Ovim se Zakonom uređuje zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad

prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Članak 2.Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Članak 3.Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane državnih tijela,

tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba koje obrađuju osobne podatke.

II. OBRADA OSOBNIH PODATAKA

Članak 6.Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.

Članak 7.

Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:– uz privolu ispitanika ili– u slučajevima određenim zakonom.U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci

smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:– u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili– u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe

VI. IZNOŠENJE OSOBNIH PODATAKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 13.Zbirke osobnih podataka, odnosno osobni podaci sadržani u zbirkama osobnih podataka

smiju se iznositi iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade samo ako država ili

20

međunarodna organizacija u koju se osobni podaci iznose ima odgovarajuće uređenu zaštitu osobnih podataka, odnosno osiguranu adekvatnu razinu zaštite.

Prije iznošenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske, voditelj zbirke osobnih podataka dužan je, u slučaju kada postoji osnova za sumnju o postojanju odgovarajuće uređene zaštite osobnih podataka, pribaviti mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka.

VIII. PRAVA ISPITANIKA I ZAŠTITA PRAVA

Članak 19.Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja

zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika:

1. dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrađuju ili ne,2. dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega čija je obrada u

tijeku te o izvoru tih podataka,3. omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u

zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje,4. dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka

koji se na njega odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka,

5. dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega,

6. dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi.

Članak 20.Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih

zakonskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netočni ili neažurni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 24.Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom može

podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

IX. NADZOR NAD OBRADOM OSOBNIH PODATAKA

Članak 27.Za obavljanje nadzora nad obradom osobnih podataka ovim se Zakonom osniva Agencija za

zaštitu osobnih podataka.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 36.Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:1. izvršitelj obrade koji prekorači granice svojih ovlasti ili osobne podatke prikuplja i

21

obrađuje za drugu namjenu osim ugovorene ili ih daje na korištenje drugim korisnicima ili ne osigura provođenje ugovorenih mjera zaštite osobnih podataka (članak 10. stavak 3.),

2. voditelj zbirke osobnih podataka koji ne uspostavi evidenciju koja sadrži temeljne informacije o zbirci osobnih podataka ili evidenciju vodi nepotpuno (članak 14.),

3. voditelj zbirke osobnih podataka ili korisnik koji nije osigurao odgovarajuću zaštitu osobnih podataka (članak 18.),

4. voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade koji onemogući Agenciju u obavljanju radnji iz članka 32. stavka 5. i 6. ovoga Zakona,

5. voditelj zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade koji ne postupi po naredbi ili zabrani Agencije (članak 34. stavak 1.),

6. ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja te zaposlenici stručne službe Agencije koji otkriju povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti (članak 35.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

I. 13. Zaključak

U modernom svijetu pouzdano osiguranje osoba i imovine je jedna od najpoželjnijih odlika razvijenog društva. Bez pouzdanog osiguranja ugrožene

22

su brojne svakidašnje aktivnosti. Značajan čimbenik pri postizanju sigurnosti je identifikacija osobe ili provjera da li je osoba baš ta, za koju se predstavlja. U prošlosti se provjera te vrste temeljila na raznoraznim sigurnosnim karticama, lozinkama, PIN-ovima, no u današnje vrijeme sve se češće koristi biometrijska tehnologija raspoznavanja. Brža je, lakša je za korištenje, te je u velikoj mjeri pouzdanija od prethodnih oblika provjere identiteta. Pri ovakvoj identifikaciji pozornost je usmjerena na mali broj fizičkih karakteristika koje pripadaju isključivo samo jednoj osobi, točno određenoj osobi. Tu spadaju brojne karakteristike kao što su boja glasa, način hoda, značajke lica, uzorak šarenice, otisak dlana i prstiju i brojne druge metode koje nisu obuhvaćene u ovom seminarskom radu.

14. Literatura

23

1. Encyclopaedia Britannica, http://www.britannica.com/ 25.2.20122. Izvor originalnog članka: http://www.nacional.hr/clanak/30094/informacijska-sigurnost-jamac-uspjesnog-poslovanja 3.3.2012 (dr. sc. Miroslav Bača, Informacijska sigurnost - jamac uspješnog poslovanja, 2006.)3. Izvor slike, http://www.wired.co.uk/topics/ted/word-from-ibm 3.3.20124. Biometrijska putovnica, http://www.mup.hr/44.aspx 28.2.20125. Slika, http://zastita.info/files/img/2010/1/18/Copy_of_RH_putovnica1.JPG 28.2.20126.Slika, http://os2.zemris.fer.hr/wm/2005_poljak/sveuci2.gif 1.3.20128. Slika: http://oglasinainternetu.com/uploads/oglasi99-16fff33c99.jpg 28.2.20129. Slika, http://www.sistim.rs/images/F4_vista.jpg 28.2.201210. Slika, http://www.basystime.com/Pictures/X2BioCapacitive.jpg 28.2.201211. Slika, http://www.vojko-obersnel.com/assets/images/blog/otisak-prsta.jpg 28.2.201212. Izvor slike, http://www.vecernji.hr/slika-640x348/vijesti/zaposlenici-pod-nadzorom-otisak-prsta-ulazu-izlazu-zgrade-slika-230530 1.3.201213. Izvor slike, http://biometrija.rs/wp-content/uploads/2011/05/ar300-fpid.png 1.3.201214 Izvor slike, http://www.gradimo.hr/blobs/1e2a82b7-ae02-4021-93e0-03e81f1fc28c.jpg 1.3.201215. Izvor slike, http://os2.zemris.fer.hr/protokoli/2007_nimac/Seminar%5B2007%5DNimac_Luka_html_m5f46ca11.jpg 1.3.201216. Izvor slike, http://spica.ba/files/TS/skener_duzice.jpg 1.3.201217.Izvor slike, http://novabezbednost.com/wp-content/uploads/2011/06/THermogram.jpg 1. 3 .201218. Slika snimke infracrvenom kamerom, http://www.egoterm.com.pl/termowizja/term_budynek_jednorodzinny/term_budynek_jednorodzinny_02.jpg 1.3.201219. Izvor slike, http://www.gradimo.hr/blobs/ecd1c1d9-24fb-4304-8de1-80b592abba80.jpg 1.3.201220. Izvor slike, http://www.gradimo.hr/blobs/ecd1c1d9-24fb-4304-8de1-80b592abba80.jpg 1.3.201221. Biometrija, spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2007/seminari/IgorVasiljevic_Biometrija.pdf 1.3.2012

24