• RASPRAVE...Pjesmarice su sve donedavno bile gotovo posve zaboravljene, iako su javno dostupne veÊ Ëitavo stoljeÊe. 4 Me u rijetkim starijim iznimkama je pre-gled rukopisnih

Dana 26. studenoga 1991.SveuËiliπte u Zagrebu osnovaloje Institut za primijenjenadruπtvena istraæivanja. OdlukomUpravnog vijeÊa od 18.veljaËe 1997. godinepreimenovan je u Institutdruπtvenih znanosti IVO PILAR.Institut se bavi znanstvenim,struËnim, interdisciplinarnim tetræiπnim istraæivanjima,strategijskim analizama,organiziranjem meunarodnih idomaÊih znanstvenih skupova,tribina, okruglih stolova tepredavanja u podruËjudruπtvenih i humanistiËkihdisciplina. Izdaje ËasopiseDruπtvena istraæivanja i Pilar; teedicije Zbornici, Studije i ActaInstituti scientiarum socialium IvoPilar, Zagrabia.

2526

»ASOPIS ZADRU©TVENE I

HUMANISTI»KESTUDIJE

Pilar

PIL

AR

•»

ASO

PIS

ZA D

RU©T

VEN

E IH

UM

AN

ISTI

»KE

STU

DIJE

pil

ar

pil

ar

GODINA XIII. (2018.)BROJ 25(1)-26(2)ISSN 1846-3010

ISSN 1846-3010

Ime Ëasopisa PILARnapisano glagoljskim pismom.

Institutdruπtvenih znanosti

Instituteof Social SciencesIVO

U o v o m b r o j u d o n o s i m o :

• R A S P R A V EÆeljko HOLJEVAC:Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.Ljiljana DOBROV©AK:Povrat æidovske imovine u Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunistiËke vladavine do danas)Draæen ÆIVIΔ:Demografski i migracijski okvir osnovnoga πkolstvau Vukovaru: trendovi, stanje i perspektiveLidija BENCETIΔ:PeriodiËne publikacije tvornice Bata-Borovo (1932.—2017.)

• P R I K A Z I

25-26

Odrednicom Ëasopis zadruπtvene i humanistiËke studije

æelimo upozoriti naopÊedruπtvenu i dugoroËnu

relevantnost tih dviju skupinaznanstvenih interesa u doba u

kojem se danomice svesnaænije osjeÊa nesnalaæenje u

vrijednosnim orijentacijama:kao da ljudsko druπtvo viπe neupravlja samo sobom nego se

prepuπta lagodnosti rjeπenjakoja se nameÊu logikom slijepa

tehnoloπka razvoja; sve semanje traæi upitanost nad

problemima svijeta, sve se viπeprepuπtamo ispraznosti

konzumnoga druπtva. Kolikogod u sebi konzistentne i

meusobno razliËite, idiscipline eminentno

humanistiËke i one eminentnodruπtvene — imaju zajedniËku

antropoloπku osnovicu, istitemelj: nerado se neupitno

prepuπtaju stihiji fltehnoloπkoga«kao flposljednje rijeËi«, i nepristaju na to da se sadræaj

pojma jednakopravnosti meuljudima ostvaruje iskljuËivo kaojedna te ista dezorijentiranost

pojedinaca, pritisnutih sveoπtrije korporacijskom reæijompotroπnje. Stoga vjerujemo da

nam je potreban Ëasopisniprostor za interdisciplinarno

tematiziranje flpilarovskihtema«, temâ identiteta,

modernizacije i europeizacije,s motriπta relevantnih

znanstvenih disciplina. ImajuÊiu vidu interdisciplinarnost tenarav znanstvenoga naporakao opÊeljudskoga, »asopis

PILAR ima i svoja redovitameunarodna izdanja, a

adekvatno tome sastavljeno je inaπe UredniËko vijeÊe. Prvi brojizaπao je u studenome 2006. uprigodi obiljeæavanja petnaeste

godine postojanja Institutadruπtvenih znanosti koji nosi

ime Ive Pilara.

P-2526-korice_t 24/04/2020 09:19 Page 1

Pilar

»asopis zadruπtvene i humanistiËke studije

Godiπte XIII. (2018.), broj 25(1)-26(2)

pil

ar

PILAR »asopis za druπtvene i humanistiËke studijeGodiπte XII. (2018.), broj 25(1) -26(2)ISSN 1846-3010

Nakladnik:Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar; MaruliÊev trg 19/I., Zagreb; www.pilar.hrZa nakladnika:Æeljko Holjevac

Glavna urednica:Ivana Æebec ©iljZamjenik glavne urednice:Danijel VojakUredniËko vijeÊe:Vesna AleksiÊ (Beograd), Heinrich Badura (BeË), Carl Bethke (Leipzig), Sandra CvikiÊ (Vukovar),Vlatka DugaËki (Zagreb), Gabor Egry (Budimpeπta), Renata Glavak TkaliÊ (Zagreb),Stipica GrgiÊ (Zagreb), Caroline Hornstein TomiÊ (Zagreb), Ivan HrstiÊ (Zagreb),Boæidar JanËikoviÊ (Zagreb), Tomislav JonjiÊ (Zagreb), Katica Ivanda JurËeviÊ (Zagreb),Husnija KamberoviÊ (Sarajevo), Stjepan MatkoviÊ (Zagreb), Josip MihaljeviÊ (Zagreb),Ljudmila Mindova (Sofija), Hrvoje PetriÊ (Zagreb), Milica ProkiÊ (San Domenico di Fiesole),Tomasz Pudlocki (Krakov), Andrej Rahten (Ljubljana), Kreπimir Regan (Zagreb), Ivan RogiÊ (Zagreb),Ines SabotiË (Zagreb), Dinko ©okËeviÊ (PeËuh), Draæen ÆiviÊ (Vukovar)

Tajnica uredniπtva:Arijana Kolak BoπnjakLektorica:Mira Pavlica StojËeviÊ

GrafiËki urednik:Zlatko RebernjakPrijelom i priprema za tisak:GrafiËki studio Forma ultima, ZagrebTisak:ITG, Zagreb, 2019.

»asopis izlazi dva puta godiπnje.Cjelovit sadræaj Ëasopisa dostupan je na mreænim stranicama Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar: www.pilar.hr

Cijena ovom primjerku je 25 kn (za inozemstvo: € 5)Godiπnja pretplata: 40 kn (za inozemstvo: € 8)

Rukopisi se πalju na:»asopis PILAR, Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar,MaruliÊev trg 19/I., HR-10000 ZagrebE-mail: [email protected]: (+385 1) 4886-800Telefaks: (+385 1) 4828-296

Uredniπtvo ne odgovara za navode i glediπtaiznesena u pojedinim prilozima.

Copyright „ 2019. Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

25-26»ASOPIS ZA

DRU©TVENE I HUMANISTI»KESTUDIJE

Pilarpilar

Institut druπtvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2018.

Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.—1933.),po struci pravnik i ekonomist (studirao uBeËu i Parizu). Od poËetka XX. stoljeÊa do1920. æivi i radi u Bosni i Hercegovini(Sarajevo, Tuzla), potom do smrti uZagrebu. Sudjelovao i u politiËkom æivotu:do jeseni 1918. zalagao se za odræanjeviπenacionalne i multikulturne Austro-UgarskeMonarhije, ali pod uvjetom da se — udræavno-politiËkom i nacionalno-politiËkomsmislu — reformira, o Ëemu je napisaonekoliko vaænih programskih spisa. Unovostvorenoj juænoslavenskoj dræavi(Kraljevina SHS — Kraljevina Jugoslavija)politiËki je proganjan. Znanstvenik i publicistπirokih interesa (umjetnost, povijest,sociologija, psihologija, demografija,politiËka geografija itd.). Najvaænija djela:studija Secesija (Zagreb 1898., kojomstjeËe fllegitimaciju teoretiËaramodernizacije«), struËni rad o recepcijiOpÊeg austrijskog graanskog zakonika uBosni i Hercegovini (Entwicklungsgang derRezeption des Österreichischen ABG inBosnien und Herzegowina..., Wien,1911.), opseæna studija Die südslawischeFrage und der Weltkrieg (BeË, 1918., podpseudonimom L. v. Südland), pionirski rad uhrvatskoj psihologiji (Borba za vrijednostsvoga flJa«. Pokus filozofije slavenskogindividualizma, Zagreb 1922.), politiËko--ekonomska studija Immer wieder Serbien.Jugoslawiens Schicksalsstunde (Berlin,1933., pod pseudonimom FlorianLichtträger).

Sadræaj

RASPRAVE99 Æeljko HOLJEVAC:

Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.2211 Ljiljana DOBROV©AK:

Povrat æidovske imovine u Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunistiËke vladavine do danas)

4499 Draæen ÆIVIΔ:Demografski i migracijski okvir osnovnoga πkolstva u Vukovaru:trendovi, stanje i perspektive

7755 Lidija BENCETIΔ:PeriodiËne publikacije tvornice Bata-Borovo (1932.—2017.)

9911 Nikica BARIΔ:Banja Luka 1941.—1942./1943. godine:previranja unutar vlasti Nezavisne Dræave Hrvatske

PRIKAZI115599 Izloæba Hrvatskog povijesnog muzeja fl1918. prijelomna godina u

Hrvatskoj« (autorca Andreja Smetko) i katalog 1918. prijelomna godinau Hrvatskoj, Andreja Smetko, ur., Zagreb Hrvatski povijesni muzej,2018. (A. Tahiri)

RASPRAVEp

ila

r

9

Hrvatske ratne pjesmarice1914.—1918.

Æeljko HOLJEVACInstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar

Prethodno priopÊenje(primljeno: 1. rujna 2019.)UDK 821.163.42.09-1“1914/1918“

U radu se obrauju zbirke pjesama koje su tijekom Prvoga svjetskog rata tiskaneu hrvatskome kulturnom krugu. Autori tih pjesmarica, vojnici na bojiπtima ipojedinci u pozadini, opjevali su uspomene na mobilizaciju i borbe hrvatskihpukovnija u sastavu austro-ugarske vojske na Balkanskom i IstoËnom, a kasnijei na Talijanskom bojiπtu. Pisane najËeπÊe obiËnim jezikom i bez umjetniËkihpretenzija, pjesme nude ratnu promidæbu na poËetku, suze i uzdahe tijekom, tegladovanje i vapaje za mirom na kraju rata. U radu se donose primjeri stihova sbojnih polja i iz pozadine.

KljuËne rijeËi: Hrvatska, Prvi svjetski rat, ratne pjesme, zbirke pjesama

I.Prvi svjetski rat bio je prvi globalni i totalni oruæani sukob u povijesti Ëovje-Ëanstva, koji se vodio od 1914. do 1918. godine izmeu mnogih dræava i nji-hovih kolonija na nekoliko kontinenata, na kopnu, moru i u zraku. U bor-bama na europskim i svjetskim bojiπtima sudjelovali su milijuni vojnika, a naradu u pozadini, za ratne potrebe, milijuni civila. »imbenici meunarodnesolidarnosti nisu mogli premostiti suparniπtva izmeu podijeljenih europskihvelesila koje su u ljeto 1914. krenule u rat poput flmjeseËara«.11 U dugom iiscrpljujuÊem ratu velika veÊina Hrvata borila se na strani Austro-Ugarske ko-ja je poslije sarajevskog atentata raspolagala s dva milijuna vojnika za rat.22

Mnogi se nisu vratili æivi s udaljenih bojiπtâ ili su se vratili kao invalidi, a epi-demija πpanjolske gripe na kraju rata odnijela je diljem Europe viπe æivotanego sâm ratni vihor.

Tijekom Ëetiri ratne godine odræavale su se dobrotvorne predstave, kon-certi i druge priredbe, a ispjevane su i mnoge pjesme koje su izlazile na stra-

11 Christopher CLARK, MjeseËari. Kako je Europa krenula u rat 1914., Zagreb, VukoviÊ & RunjiÊ,2018.; Pierre RENOUVIN, Europska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, Golden marketing—TehniËkaknjiga, 2008.22 Manfried RAUCHENSTEINER, Prvi svjetski rat i kraj Habsburπke Monarhije 1914—1918., Zagreb,Matica hrvatska, 2019., 45-73.

10

nicama novina ili u posebnim izdanjima. Popularne pjesme Velikoga rata tre-bale su raspiriti strasti, rastjerati strah i tjeskobu te pojaËati ponos i patrioti-zam.33 Bile su u sluæbi ratne promidæbe, dokolice i zabave, ali i humanitar-nih i karitativnih djelatnosti, poput zbrinjavanja ranjenika, pruæanja pomoÊiostalim ratnim stradalnicima i sliËno. U hrvatskom kulturnom krugu tiskan jetijekom rata, od 1914. do 1918., veÊi broj zbirki pjesama, ne raËunajuÊi sti-hove objavljivane u novinama. Prihod od prodaje tih pjesmarica obiËno jebio namijenjen ranjenicima, udovicama i siroËadi poginulih vojnika, ili u ko-rist Crvenoga kriæa, kako domaÊega tako i stranoga, npr. bugarskoga.

Pjesmarice su sve donedavno bile gotovo posve zaboravljene, iako sujavno dostupne veÊ Ëitavo stoljeÊe.44 Meu rijetkim starijim iznimkama je pre-gled rukopisnih i tiskanih puËkih knjiæevnih tvorevina u Povijesti hrvatskeknjiæevnosti u kontekstu knjiæevno-povijesnoga legaliziranja i razmatranjaznaËenja i uloge puËkoga knjiæevnoga fenomena u trajanju i razvoju hrvat-ske knjiæevnosti.55 Stoga je ovaj Ëlanak zamiπljen kao prilog primjerenomupoznavanju tog aspekta hrvatske povijesti u Prvom svjetskom ratu s glediπ-ta suvremene povijesne znanostiImajuÊi na umu flpuËke knjiæevne tvorevineu knjiæevnoj i neknjiæevnoj funkciji«66, Ëlanak portretira dostupne ratne pjes-marice uglavnom puËkih autora o veÊini kojih nedostaju detaljniji podatci.

II.Kad je rat poËeo, Stanislav Tkalec napisao je pjesme flÆivot i zloba« i flOd ko-ljevke do groba«, koje su objavljene u zbirci pod motom:

Æivot imam da ti dademPjesme pjevat njeπto znademZaπto dalje rijeË da gubimSvjetli flKralju« ja te ljubim.77

Neposredno prije izbijanja rata pozvani su pod zastave vojni obveznicizajedniËke vojske i ratne mornarice, zemaljske obrane u austrijskoj i domo-

33 Populäre Kriegslyrik im Ersten Weltkrieg, Nicolas Detering, Michael Fischer, Aibe-Marlene Ger-des, Hrsg., Münster, New York, München, Berlin, Waxmann, 2013.; Popular Song in the First WorldWar, John Mullen, Ed., London, Routledge, 2018.44 Usp. Æeljko HOLJEVAC, flHrvatske pjesme na poËetku rata 1914. — izmeu zvuËne promidæbe ikrvave stvarnosti«, 1914. Prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, Vijo-leta Herman KauriÊ, ur., Zagreb, Matica hrvatska, 2018., 371-382. DjelomiËno preuzete i preraenespoznaje o prvoj godini rata dopunjene su ovdje uvidima o ostalim ratnim godinama.55 Maja BO©KOVIΔ-STULLI, Divna ZE»EVIΔ, Usmena i puËka knjiæevnost, Zagreb, Liber, Mladost,1978., 589-602, 634-636.66 D. ZE»EVIΔ, PuËka knjiæevnost, Zagreb, Liber, Mladost, 1978., 468.77 Stanislav TKALEC, Rat 1914!, Zagreb, Tiskara flMerkur«, 1914.

PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII. (2018.), br. 25(1) -26(2)

11

branstva u ugarskoj polovici Austro-Ugarske, te puËkog (narodnog) ustanka.Mihovil Cukon, opÊinski delegat u ©tinjanu kraj Pule, mobiliziran kao obiË-ni vojnik 7. satnije pjeπaËke pukovnije broj 5 zemaljske obrane, sloæio je ustihove dvije pjesme u spomen na mobilizaciju istarskog narodnog (puËkog)ustanka.88 I ratni mornar Antun KovaËev, bojadisar iz Kaπtel LukπiÊa u Dal-maciji, ukrcan na ratni brod Pelagosa, skitio je u stihove dvije pjesme, u spo-men na mobilizaciju 26. srpnja 1914. i prvu godinu svjetskoga rata.99

Prve borbe hrvatskih pukovnija, npr. 16. varaædinske pukovnije barunavon Giesela, 78. osjeËke pukovnije Josipa ©okËeviÊa i 79. otoËke pukovnijeJosipa JelaËiÊa, u Srbiji od 12. kolovoza do 8. rujna 1914., opjevali su pjeπakDuπan M. NeπkoviÊ iz varaædinske, pjeπak David DuπaniÊ iz osjeËke i kaplarIlija BoæiËiÊ iz otoËke pukovnije. Varaædinska pukovnija otiπla je iz Bjelova-ra preko Osijeka u Bosnu, gdje je preπla preko rijeke Drine i borila se kodLoznice i pred Valjevom. Imala je i okrπaj s komitama, odnosno naoruæanimpripadnicima srpskih paravojnih skupina, a ranjenici su lijeËeni u bolnici uOsijeku.1100 ©okËeviÊevci su otiπli iz Osijeka i ratovali s Crnogorcima te u Sr-biji. I oni su imali ranjenike, a kretali su se po Bosni, Slavoniji i Ugarskoj.1111

Kad su Ëuli ozbiljne vijesti i spremili se za put, JelaËiÊevci su otputovali u Sr-biju, gdje su juriπali na srpske rovove. Iz Srbije su se takoer vratili s ranje-nicima.1122

Prvo prodiranje carske i kraljevske vojske u Srbiju, prije provale Srbijana-ca u Srijem, poËetkom rujna 1914., opjevao je Stjepan PetriËiÊ, vodnik 28. do-mobranske pukovnije. Poslije umorstva nasljednika prijestolja nadvojvodeFranje Ferdinanda i vojvotkinje Sofije u Sarajevu, pokrenuta je istraga i pri-prema za rat u kojem su hrvatski domobrani i njihovi Ëasnici otiπli na bojiπ-te na Drini, boreÊi se kod Ljubovije i Krupnja, Bijele Crkve i Loznice.1133 Dru-gi put su austro-ugarske snage preπle srpsku granicu poslije provale Srbija-naca u Srijem, poËetkom rujna 1914., i uπle u Srbiju. Hrvatske narodne pjes-me i biljeπke o austro-ugarsko-srpskom ratu spjevao je i napisao puËki pjes-nik Pero Dupor, pjeπak 78. pukovnije iz Osijeka. Hrvatski vojnici zauzeli su

88 Mihovil CUKON, Dvije pjesme u spomen mobilizacije istarskog narodnog ustanka god. 1914., Pu-la, Tiskara Laginja i drug, 1914.99 Antun KOVA»EV, Dvije pjesme. Uspomena mobilizacije i svjetskog rata 1914.—1915., Pula, Tis-kara Jos. KrmpotiÊ, 1915.1100 Duπan M. NE©KOVIΔ, Bojevi varaædinske 16. pukovnije u Srbiji, Osijek, Frankova tiskara, 1914.1111 David DU©ANIΔ, Bojevi ©okËeviÊevaca 78. osjeËke regimente u Srbiji, Osijek, Frankova tiskara,1914.1122 Ilija BOÆI»IΔ, Bojevi JelaËiÊevaca u Srbiji, Osijek, Frankova tiskara, 1914.1133 Stjepan PETRI»IΔ, Zaplakalo zlato moje…, Osijek, Frankova tiskara, 1914.

Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.

12

Crni vrh i vodili bitku za »ajniËe. Srbi su poraæeni na ratnim poljanama kodLoznice, prva srpska timoËka divizija uniπtena je u Srijemu, a srpsko-crno-gorska vojska poraæena je i na planini Romaniji.1144 U euforiji je iz Malog lis-ta pretiskana pjesma flKralj Petar cvili«.1155 Ratne zvukove od 9. do 20. rujna1914. osluπkivao je i fra Nedjeljko DugonjiÊ-VrhovËiÊ iz Tuzle. U treÊem is-pravljenom izdanju sadræaj je podijelio na pet cjelina: I. Crne slutnje, II. IzflKnjige ærtava«, III. Krvave priËe, IV. Crvene ruæe i V. Suze i uzdasi.1166 Niko-la P. BaËiÊ-JasenovËanin, sisaËki puËki ustaπa, spjevao je baladu o vjerenici-ma s Drine, Stanku i Smiljki, koji su se meusobno sukobili i poginuli u ra-tu sa Srbijom.1177

Pad srbijanske prijestolnice Beograda, koji je austro-ugarska Peta vojskazauzela 2. prosinca 1914., na 66. obljetnicu vladanja cara i kralja Franje Josi-pa I., opjevan je u stihovima Nikole BaËiÊa-JasenovËanina kao Boæja kaznasrpskom narodu, jer je Kraljevina Srbija uz Crnu Goru, Rusiju, Veliku Brita-niju, Francusku, Belgiju, Japan i ostale saveznike postala ratoborna, ne uvi-ajuÊi hrvatske pripomoÊi u Balkanskim ratovima (1912.-1913.). Stjecajemokolnosti, upravo su hrvatski domobrani i puËki ustaπe iz Karlovca prvi zau-zeli srbijanski glavni grad i izvjesili hrvatsku zastavu na kraljevskoj palaËi(konaku) u Beogradu:

Na prosinca drugogIza zore raneBeograd se trese

Sa sve Ëetir strane…

To ne moæe opisatNikakovo pero, Boj pred njime grozni

Kako se je tjero…

Dva potpuna danaTopovi oriπe, VeÊ svatko miπljaπe,

Nikad nikog viπe…

Kalemegdan drhti, A Avala gori; Naπa vojska srpskom —

JunaËki se bori…

1144 Pero DUPOR, Sa ratnih poljana…, Osijek,Tisak i naklada Prve hrvatske dioniËke tiskare, 1914.1155 Kralj Petar cvili, Zagreb, s.n., 1914.1166 Nedjeljko DUGONJIΔ-VRHOV»IΔ, Ratni zvuci, Zagreb, Tiskara i litografija C. Albrechta, 1915.1177 Nikola P. BA»IΔ, Vjerenici s Drine (Stanko i Smiljka), Osijek, Frankova tiskara, 1914.


13

A topovi riËuSve jeËi do mora! TopËider se puπi

I Banova gora…

Sa sviju se stranaLjuta borba bila, Drhtalo je nebo —

Krvca se je lila…

Ko pogin'o nije, Smrt je brzu htio, U grozi je ovoj

Æivot omrznio…

Monitori grokÊu, Strojne puπke cvile, Beogradu to su —

Nadgrobnice bile…

A pjeπaci hrabriSve puËki ustaπi — KarlovËani naπi —

Dvadesetπestaπi…

Prodirati staπeBeogradu bijelom, Izloæivπi srce —

Pred tom grozom cijelom.

A kad jeknu hura, Problijediπe lica, U juriπu hrabrom

Pade prijestolnica …

Medju naπom vojskomSilna radost nasta, ©to hrvatska noga —

Prva u njoj zasta…

OpÊe slavlje poËeSve presretno bjeπe, U Beograd prvi…

Hrvati — prodrijeπe…

Ljubiπe se braÊaIza teæke muke, Prijestolnica srpska —

Pade im u ruke…


14

Od radosti svimaHtjede puÊi srce, Kad naπ barjak sinu —

Usrijed prijestolnice…

U borbi i muciU krvavu bojuIstico je Hrvat

Vazda hrabrost svoju! 1188

Na krvavim poljanama u Srbiji pali su natporuËnik Mate FerkoviÊ iz 28.domobranske pukovnije, satnik Milan Divjak iz 27. domobranske pukovnije,priËuvni poruËnik Vojin MuaËeviÊ iz 28. domobranske pukovnije, natporuË-nik ©andor Tapavica iz 28. domobranske pukovnije, natporuËnik Nikola Bilj-ËeviÊ iz 27. domobranske pukovnije, natporuËnik Svetozar MiliÊ iz 28. do-mobranske pukovnije i drugi hrvatski ratnici. Meu æivima nije bilo ni PereKolba, brata orahoviËkog æupnika, a ranjeni Janko Bobek, poruËnik 53. pje-πaËke pukovnije, ponovno je poπao na bojiπte. Dok su djevojke i æene u po-zadini æivjele u neizvjesnosti za svojim mladiÊima i muæevima u daljini, udæepu jednog poginulog ratnika na Crnom vrhu u Srbiji pronaeno je pos-ljednje pismo njegovoj ljubavi. Uzdisaji ranjenika i tugovanje na grobovimanajmilijih koji se nisu vratili s bojnih poljana mijeπali su se pak prvih ratnihmjeseci s raskoπi i modom u pozadini.1199

Biljeπke, bojne i druge pjesme s flJuænog« (Balkanskog) i flSjevernog« (Ga-licijskog) bojiπta, napisao je i spjevao prethodno veÊ spomenuti Pero Dupor,puËki pjesnik i pjeπak 78. pukovnije iz Osijeka, u kojemu je u to doba dje-lovao i Klub hrvatskih knjiæevnika.2200 Iz rata protiv Srbije, gdje su npr. LiËanibili i na kupaliπtu kralja Petra I. u Banji KoviljaËi, vojnici, doËasnici i Ëasnici78. osjeËke i drugih hrvatskih pukovnija poπli su u rat protiv Rusije. Saæima-juÊi obavijesti koje posreduje Dupor, saznaje se da su oni u sijeËnju 1915.otiπli u Karpate, a zatim su iz Galicije preπli u Bukovinu. Poslije viπe bitaka,npr. kod Stanislava, Kolomeje i dr., Rusi su se povukli iz Bukovine, nakonËega su austro-ugarske snage uπle u pokrajinski glavni grad »ernovice.2211 Rat-ne pjesme o borbama s Rusima u Galiciji spjevao je Mato IvanoviÊ iz Kupi-ne u Slavoniji, desetnik 78. osjeËke pukovnije.2222 Ranjeni desetnik Ivan Petje-

1188 N. BA»IΔ, Pad Beograda, Osijek, Tisak i naklada Frankove tiskare, 1914., 24-27.1199 N. BA»IΔ-JASENOV»ANIN, Sa krvavih poljana, Sisak, Tisak i naklada knjiæare S. Jünkera, 1915. 2200 P. DUPOR, Sa Juænog i Sjevernog ratiπta, Zagreb, Tisak i naklada flMaloga Lista«, 1915.2211 P. DUPOR, Hrabri Ëasnici 78. pjeπaËke pukovnije u Osijeku, Zagreb, Tisak i naklada flMaloga Lis-ta«, 1915.2222 Podatak prema: M. BO©KOVIΔ-STULLI, D. ZE»EVIΔ, Usmena i puËka knjiæevnost, 635.


15

ra sastavio je religioznu zbirku pjesama flsvojoj braÊi vojnicima«, ali je knjiæi-ca bila zabranjena a naklada uniπtena.2233

III.Dok su pripadnici zajedniËke vojske i domobrani iz hrvatskih krajeva zbograta bili daleko od svoga doma, u pozadini su i seljakinje razgovarale o ra-tu. OsluπkujuÊi glas crkvenih zvona, plakale su za svojim bliænjima i molilese za zavrπetak rata. Hrvatske seljaËke pjesme, ispjevane u ratno doba, pre-tiskane su 1915. iz Doma, glavnih novina Hrvatske puËke seljaËke stranke,u zbirci koja je izaπla pod motom:

Boæe mili narodu se smili, Rat dovrπi, svaku silu skrπi.2244

Veliki rat donio je suze, ali i smijeh. Tako poetsko osluπkivanje ratne dra-me spominje jednu æenu koja je zaboravila svoga muæa i brzo se preudala,a muæ se æiv vratio kuÊi. Druga se odrekla svoga muæa koji je u ratu ostaobez noge. Jedan ranjeni vojnik oplakivao je svoju nevjernu æenu, a jedanRom se pred ljekarom izvlaËio da ne ide u flmarπ-kumpaniju«.2255 Dok je An-tun Bubenik, desetnik 78. pukovnije, opjevao rat s Italijom, a Tomo Novo-sel, razvodnik 78. pukovnije, sloæio ljubavne pjesme iz ratnog doba, LukaButkoviÊ, pripadnik 28. domobranske pukovnije, opjevao je oproπtaj flhrvat-skog junaka« od svoje æene i djece.2266 Prema uvidu Filipa Hamerπaka, u NewYorku je Stjepko BrozoviÊ objavio ratne pjesme o flratovanju i junaËtvu Hr-vata« i hrvatskih pukovnija flu krvavom svjetskom ratu«.2277 Pisma koja su hr-vatski vojnici s bojiπta slali æenama te slavonsko ratno kolo opjevao je PeroDupor, koji je u meuvremenu promaknut u desetnika 78. pjeπaËke pukov-nije u Osijeku:

Poved kolo Ëika Miπa, Tanad pada kao kiπa; Dræi desno, baj' Stojane, »ile noge i lagane. Top nam evo daje bas,

2233 Ivan PETJERA, San i plaË Majke Boæje, Osijek, Tisak i naklada Ljudevita Szeklera, 1915.2244 Hrvatske seljaËke pjesme izpjevane u doba prvoga i Boæe daj zadnjega svjetskoga rata, Zagreb,RadiÊeva Slavenska knjiæara, 1915.2255 Pavle TATIΔ, Smijeh i suza. Ratne pjesme, Ujvidék, IzdavaËka knjiæarnica Sv. F. OgnjanoviÊa,1916.; S. TKALEC, Sudnji dani svjetskog rata 1914—1915., Zagreb, Tiskara flMerkur«, 1915.2266 Podatak prema: M. BO©KOVIΔ-STULLI, D. ZE»EVIΔ, Usmena i puËka knjiæevnost, 592-594.2277 Podatak prema: Grgo TURKALJ-GUSLAR, 1609 dana na fronti, Strmec Samoborski, Fortuna, 2015.,X.


16

Tanad zviædi oko nas. Hop, zavedi, pa povedi, I taj æivot niπt' ne vrijedi.Jer takav je sada svijet, Bolje j' æivit, neg' umrijet. Ljubo moja opetuπo, Opetuπo, namiguπo, Hop, seko, baj'netice, Baj'netice migavice.Gora mi je moje selo, Opetuπa, luËe bijelo, Opkop hladni: men' je dom — Udri, lupaj snagom svom!Hop, nogo, udri lupaj, Ti SlavonËe naprijed stupaj!»ika Mato dræ' na desno, Duπmanima bit Êe tijesno. Oj Hrvate, oj junaËe, Poved' kolo, samo jaËe, A ti puπko-ljubo moja, Gadjaj dobro sad sred boja,?Nek duπmani vide naπi,Da Slavonac ne promaπi, Nek zadrπÊe zemlje svod, Kad hrvatski skoËi rod! 2288

Ratne pjesme pisali su Jelica Lukaπka, barun Rudolf Maldini Wildenheim-ski, Josip MilakoviÊ, Gjuro PalavrπiÊ, Felicijo SkoriÊ-Paπkin, Stjepan ©tefano-viÊ, Stanislav Tkalec i drugi autori.2299 Pisane najËeπÊe obiËnim jezikom u du-hu puËkoga pjesniπtva i bez umjetniËkih pretenzija, iako je meu njima mo-glo biti i prigodniËarskih umjetniËkih pokuπaja, pojedine su pjesme posve-Êene caru i kralju Franji Josipu I., vrhovnom zapovjedniku cjelokupne aus-tro-ugarske vojske nadvojvodi Friedrichu, zapovjedniku jugozapadne vojskenadvojvodi Eugenu, glavaru vojnog stoæera barunu Conradu, generalu Sve-tozaru BorojeviÊu na SoËi i drugim vojskovoama. flJunaËe! Ove pjesme ne-

2288 P. DUPOR, Pisma sa ratiπta i slavonsko ratno kolo, Osijek, Frankova tiskara, 1916., 9-10.2299 Jelica LUKA©KA, Ratne pjesme, Zemun, Tisak Szabó & Marx, 1916.; Rudolf barun MALDINI WIL-DENHEIMSKI, Bojni zvuci, Osijek, Tisak i naklada Ljudevita Szeklera, 1916.; Josip MILAKOVIΔ, Sus-piria. Pjesme 1914—1916., Sarajevo, Tiskara flBos. Poπte«, 1916.; Gjuro PALAVR©IΔ, U svjetskom ra-tu. Vijenac sonetâ, Split, Na vlastiti troπak, 1916.; Felicijo SKORIΔ-PA©KIN, Ratna pjesmarica, Mos-tar, Izdanje i πtampa πtamparije flBiser«, 1916.; Stjepan ©TEFANOVIΔ, Moj otac u boju!, Osijek, Fran-kova tiskara, 1916.; S. TKALEC, Dusi sa bojnog polja. Ratne pjesme 1914—1916., Zagreb, TiskaraflMerkur«, 1916.


17

ka okriepe Tvoju duπu, da se uzmogneπ dvostrukim junaËtvom oboriti naduπmanina Tvoga«, piπe na naslovnoj stranici jedne pjesmarice.3300 Dok suvojnici iz 22. dalmatinske pjeπaËke pukovnije posvetili jednu pjesmu svomebojniku Stanislavu Turudiji, naduËitelj Vicko MarkoviÊ spjevao je u PrviÊ Lu-ci, na dan Gospe od Lurda 1916., pjesmu u slavu fldvoglavog orla i dalma-tinskih sokolova« u ratu s Italijom na SoËi.3311

TreÊa ratna godina obiljeæena je smrÊu cara i kralja Franje Josipa I. U po-vodu njegove smrti, 21. studenoga 1916. autori poput Stanislava Tkaleca uZagrebu, Gaje IvasoviÊa u Splitu i Nikole BuconiÊa-Hercegovca u Sarajevu,odali su preminulom vladaru posljednju poËast u stihovima i prozi.3322 GajoIvasoviÊ bio je splitski postolar koji je u slobodno vrijeme pjevao ratne pjes-me. Njegov zemljak Jerolim Defilipis spjevao je proslov za sveËanu zabavukoju su prigodom krunidbe Karla I. u Budimpeπti, 30. prosinca 1916., prire-dili uËenici i uËenice puËke πkole u Novigradu kod Zadra.3333

Dok je i tijekom 1917. mnogima na bojiπtima zadnja pomisao bila na maj-ku3344, Ivan Trtanj iz Ravnog u Hercegovini posvetio je svoje ratne stihove si-nu u kolijevci: flSvomu sinu Ivici namjenjujem ove pjesme, kao uspomenu namoje politiËko, domovinsko osvjedoËenje… Kad uzrasteπ sine — a Bog Êedati! — mjeri ove pjesme mjerom ovoga vremena, pa Êeπ ih razumjeti i bitis otcem zadovoljan! Bog veliki neka i tebe, sine, vodi, da uviek budeπ naj-nesebiËniji sin i sluga slavnoga svoga hrvatskoga naroda, kao πto sam i janastojao biti. A priloæena oda neka ti svjedoËi πto si mi bio…«.3355 Trtanj je pje-vao o hrvatskom domu i rodu, napose o Anti StarËeviÊu, generalu StjepanuSarkotiÊu kao osvajaËu LovÊena u crnogorskim planinama, generalu Sveto-zaru BorojeviÊu kao branitelju SoËe prigodom talijanskih navala, caru i kraljuKarlu itd. GruntovniËki aspirant Marko Canjar-BeciÊ pisao je ratne, domo-ljubne, ljubavne i razne druge pjesme.3366 Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor

3300 Bojne pjesme, s. l., 1916.3311 Vicko MARKOVIΔ, U slavu dvoglavog orla i dalmatinskih sokolova na SoËi, s. l., 1916.3322 Nikola BUCONJIΔ-HERCEGOVAC, Franjo Josip I., Sarajevo, Naklada Daniela & A. Kajona, 1917.;Gajo IVASOVIΔ, Zadnja poËast svome nezaboravnome apoπtolskom cesaru i kralju Frani Josipu Pr-vomu, Split, Druπtvena tiskara, 1916.; S. TKALEC, U slavu na dan smrti 21. studenog 1916. njego-vog cesarskog i kraljevskog apoπtolskog veliËanstva cara i kralja Franje Josipa I., Zagreb, TiskaraflMerkur«, 1916.3333 Jerolim DEFILIPIS, Proslov, Zadar, Nakladom Predsjedniπtva Kotarske Gospodarske Zadruge uNovigradu, 1917.3344 S. TKALEC, Ratne pjesme 1917., Zagreb, Nakladom Stanislava Tkalca, 1917.3355 Ivan TRTANJ, Krvne kaplje, Zagreb, Tisak Kuzme RoæmaniÊa, 1917.3366 Marko CANJAR-BECIΔ, Pjesme 18-godiπnjeg mladiÊa, Zagreb, vlastita naklada, 1916(?).


18

u Zagrebu objavio je 1917. pjesme i pripovijetke fliz sadaπnjega rata« u zbir-ci za mladeæ, npr. pjesmu flS bojiπta daleka…« autora Josipa MilakoviÊa:

Pismonoπa jutros na pragu nam staoI smotak nam mali tuæna oka dao.

U njem' neπto zlatno, a i list papira, Na njem' crno slovo tuge i nemira.

S bojiπta daleka vijest se crna piπe, Naπ uËitelj Dobro ne vraÊa se viπe.

Za juriπa teπka junaËki on pade, Za dom i za kralja mladi æivot dade.

Za junaπtvo divno posmrtna mu plata; Za junaËka prsa kolajna od zlata.

Tu kolajnu sada — ko on nikog nema — Zapovjednik Ëete naπoj πkoli sprema.

O kolajno pusta, πto ostade sama.©to nad grud'ma Dobre ne osvanu nama?

Pismonoπo hitar! Amo veÊ ne svrni, Ne nosi nam vijesti æalosnih i crnih! 3377

IV.U sijeËnju 1918. napisao je Josip BaraË, alias Bepo Getar, predgovor za Split-ske ratne sonete, kao tematsko izdanje humoristiËko-satiriËkog lista Duje Ba-lavac, s podnaslovom flGladni soneti« i monologom flTamaπna vrimena«, kojije izvodio Mate BonaËiÊ u splitskom kazaliπtu. Dok je na poËetku rata Za-druæni savez racionirano opskrbljivao Split namirnicama, kasnije su se Spli-Êani sve viπe otimali na ulici za pola litre petroleja i kilogram pure:

Boj ti pravi joπ od jutros traje,Sve se πake nad svitinom diæu, A u πakan ramine gamiæu: Petroleja se po pô litre daje!

Svak bi tija ufatit Ëa prije, Pa se nogan i laktima jita, Svak se tura, za pardon ne pita, Da baranko sebi sud nalije.

3377 Za kralja i dom, Zagreb, Naklada Hrvatskoga pedagoπko-knjiæevnog zbora, 1917., 92.


19

Redarstvo je sasvin u nemoÊiNe zna, oÊe l' nutra oli vanka; ViËe, skriËi, al' mu ni pomoÊi:

flU zatvor Êu stobon, … odma doma!«Na to pride masa varoπanka: flJema li faæola? — Ajmo odma!« 3388

Izmorenost ratom i vapaji za mirom doπli su do izraæaja i u zbirci ratnihi narodnih pjesama koje je uredio Juraj KapiÊ.3399 Kad je rat napokon zavrπio,guslar Grgo Turkalj skitio je u stihove svoju uspomenu na polazak u rat, putiz Karlovca i ulazak dva puta u Srbiju, polazak u Karpate i Galiciju, bitke uBukovini (Toporovac, RaranËa, Crni Potok, Rosulna, Bojana) i borbe na ta-lijanskom bojiπtu (Sankt Mihael u Tirolu, Monte Belo). Nakon provedenih1609 dana na bojiπtu, u zbirci koja je objavljena u Americi napisao je: flSvepropade, stari guslar bez zdravlja ostade, sa svojim guslama i pjesmama svo-jim, koje evo poklanjam svojoj braÊi hrvatskoj, da Ëitaju i vide, kroz kakovje pakao proπao ne samo Guslar, nego Ëitav naπ narod, a s njim i cijelo sko-ro ËovjeËanstvo«.4400

Presudno odreene globalnim i totalnim ratom, kakvog do tada nije biloi pisane najËeπÊe obiËnim jezikom, predstavljene zbirke pjesama autentiË-nom snagom svoga izraza portretiraju kuπnje, slavu i stradanja u Prvom svjet-skom ratu. Odlikuju se neposrednoπÊu, pojedinaËnoπÊu i subjektivnoπÊu nji-hovih tvoraca, u πirokom rasponu od vojnika na bojiπtima do pojedinaca upozadini. Iako ni izdaleka ne dohvaÊaju cjelinu dehumanizirane egzistencijetijekom Velikoga rata, pjesmarice imaju viπe dokumentarnu negoli estetskuvrijednost, a danas su otvorene za sve vrste istraæivaËkih pristupa.

Æeljko HoljevacCroatian Wartime Songs, 1914—1918Millions of soldiers participated in the European and worlds battlefieldsduring the World War I and millions of civilians in the front background.Numerous theater plays, concerts and other cultural activities were heldduring the four wartime years for humanitarian causes, also many poemswere written and published on the pages of daily newspapers and specialeditions. In Croatian cultural milieu numerous collections of songs wereprinted, excluding the poems published in newspapers during the World

3388 Splitski ratni soneti (Gladni soneti), Split, Druπtvena tiskara, 1918., 23.3399 Juraj KAPIΔ, Rukovet ratnih i narodnih pjesama, Split, ©tampom Narodne tiskare, 1918.4400 G. TURKALJ, Hrvatske narodne ratne pjesme 1914.—1918., New York, Izdanje i naklada Hrvat-skog lista i Danice hrvatske, s. a., 6.


20

War I. The sales were intended to support wounded soldiers, widows andorphans of fallen soldiers, or for the benefit of the Red Cross. The authorsof these songs, soldiers on the battlefields and others, sang about themobilization and fighting of Croatian regiments within the Austro-Hungarianarmy in the Balkans, Eastern Europe and later on Italian battlefields. Thesongs, usually written in plain language, without artistic pretensions, sing ofjingoistic propaganda at the beginning of the war, tears and sighs duringthe war, and starvation and yearning for peace at the end of the war. Eventhough they do not cover whole dehumanized existence during the GreatWar, these collections of songs have rather documentary and not estheticvalue and today are open to all kinds of scientific interpretations.

Keywords: Croatia, World War I, wartime songs, collections of songs.


21

Povrat æidovske imovine u Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o naknadi zaimovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunistiËke vladavinedo danas)

Ljiljana DOBROV©AKInstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar

Izvorni znanstveni rad(primljeno: 15. listopada 2019.)UDK 347.232.1(497.5=411.16)

347.21-022.34(497.5=411.16)

U ovom radu autorica piπe o povratu æidovske imovine u Hrvatskoj, oddevedesetih godina 20. stoljeÊa do danas. Zbog nedoreËenih zakona te sporostihrvatskog sudstva pitanje povrata æidovske imovine joπ uvijek nije rijeπeno, auglavnom se aktualizira kada se netko od hrvatskih vlasti sastaje s nekim izIzraela ili ameriËke administracije. Prema sadaπnjim aktualnim propisima jedinaæidovska imovina koju je moguÊe vratiti je ona oduzeta nakon 1945. godine,dok je imovina koja je oduzeta u vrijeme NDH ostala nedirnuta, odnosnoflzaπtiÊena« zakonima koji su doneseni joπ za vrijeme Jugoslavije. Sadaπnji povratoduzete imovine provodi se prema Zakonu o naknadi za imovinu, oduzetu zavrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine, koji je stupio na snagu 1997.godine, pri Ëemu su pravo povrata ili naknade imali samo hrvatski dræavljani uprvom nasljednom redu. Zakon je dopunjen 2002., kada je odluËeno da i stranciimaju pravo povrata. Od 2002. godine oËekuju se izmjene Zakona o naknadi,posebice one koje se tiËu æidovske imovine koja nema nasljednika, ali do danasnisu donesene. ToËan broj zaprimljenih i rijeπenih zahtjeva joπ uvijek jeneutvren.

KljuËne rijeËi: Æidovi, imovina, povrat imovine, Zakon o naknadi zaimovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine

UvodIako su u posljednje vrijeme uËinjeni veliki pomaci pri vraÊanju jednog dije-la æidovske imovine Æidovskoj opÊini u Zagrebu, u Hrvatskoj joπ uvijek nijeu potpunosti rijeπeno pitanje povrata æidovske imovine ni OpÊini, a ni po-

Ovaj rad je izmijenjena i nadopunjena hrvatska verzija teksta koji je autorica objavila na engleskomjeziku, pod naslovom flRestitution of Jewish Property in Croatia« u Limes Plus, Jorunal of SocialSciences and Humanities (tematski broj flHolocaust and Restitution«) 12 (2015) 2, 65-88.

22

tomcima æidovskih obitelji koje su stradale u holokaustu i kojima je raznimnaËinima oduzeta imovina (podræavljenjem, konfiskacijom, nacionalizacijomi sl.). Povrat imovine je usporen, uglavnom zbog nejasnoÊa i nedoreËenostipojedinih odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugosla-venske komunistiËke vladavine (dalje Zakon o naknadi), koje se provodeparcijalno, ali i zbog sporosti hrvatskog sudstva. O problematici povrata æi-dovske imovine raspravlja se na svim dræavnim razinama, meutim, sâmo pi-tanje i problematika oko povrata imovine uglavnom se aktualiziraju kada senetko od visokih hrvatskih dræavnih duænosnika sastaje s nekim iz Izraela iliameriËke administracije.11 Zadnji posjet jednog takvog diplomata bio je utravnju 2019., kada je u Hrvatsku stigao Thomas Yazdgerdi, posebni ameriË-ki izaslanik za pitanje holokausta. Tijekom posjeta Zagrebu susreo se s mi-nistrom pravosua Draæenom BoπnjakoviÊem, predsjednicom KolindomGrabar-KitaroviÊ, predsjednikom Sabora Gordanom JandrokoviÊem, zagre-baËkim gradonaËelnikom Milanom BandiÊem te predstavnicima æidovske za-jednice u Hrvatskoj.22

O segmentima povrata æidovske imovine raspravlja se viπe od dvadesetgodina, te se opetovano, iz godine u godinu, upuÊuju kritike hrvatskoj vla-di da se premalo zauzima oko povrata imovine, uz napomenu da je potreb-no donijeti poseban zakon ili izmjene postojeÊeg, koji bi na pravedan naËinregulirao taj problem.33 Uz kritike predstavnika Æidovske opÊine u Zagrebu,

11 flI dalje postoje nepodmirena pitanja o povratu æidovske imovine u Hrvatskoj«, Ëlanak objavljen18. travnja 2019., https://direktno.hr/domovina/i-dalje-postoje-nepodmirena-pitanja-o-povratu-zi-dovske-imovine-u-hrvatskoj-153198/; Enis ZEBIΔ, flYazdgerdi: Hrvatska joπ nije rijeπila povrat æidov-ske imovine,« 18. travnja 2019.; https://www.slobodnaevropa.org/a/29889761.html; flU Zagreb stigaoposebni izaslanik State Departmenta za pitanje Holokausta«, vijest od 16. travnja 2019.;https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-zagreb-stigao-posebni-izaslanik-state-departmenta-za-pitanja-holokausta-primio-ga-je-jandrokovic-razgovarali-su-o-potpori-rh-zidovskim-zajednicama/8748554/. Pristup ostvaren 4. 10. 2019.22 flI dalje postoje nepodmirena pitanja o povratu æidovske imovine u Hrvatskoj«, Ëlanak objavljen18. travnja 2019., https://direktno.hr/domovina/i-dalje-postoje-nepodmirena-pitanja-o-povratu-zidovske-imovine-u-hrvatskoj-153198/ ; Enis ZEBIΔ, flYazdgerdi: Hrvatska joπ nije rijeπila povrat æi-dovske imovine«, 18. travnja 2019.; https://www.slobodnaevropa.org/a/29889761.html. Pristup ost-varen 3. 10. 2019.33 flIzaslanstvo WJRO-a u Saboru«, Ubrzati povrat æidovske imovine, objavljeno 16. oæujka 2018.http://www.glas-slavonije.hr/358770/1/Ubrzati-povrat-zidovske-imovine. U oæujku 2018. Hrvatskuje posjetilo izaslanstvo Svjetske æidovske organizacije za povrat imovine (World Jewish RestitutionOrganization-WJRO) i posebni izaslanik ameriËkog State Departmenta Tom Yazdgerdi; flÆidovi traæepovrat imovine koju im je oduzeo ustaπki reæim«, Ëlanak od 13. travnja 2016.,https://www.vecernji.hr/vijesti/zidovi-traze-povrat-imovine-koju-im-je-oduzeo-ustaski-rezim-1075828; flWorld Jewish Restitution Organization Delegation Visits Croatia«, https://www.total-croatia-news.com/politics/26685-world-jewish-restitution-organization-delegation-visits-croatia.Pristup ostvaren 4. 10. 2019.


23

brojnih æidovskih organizacija, World Jewish Restitution Organization(WJRO),44 Europskog æidovskog kongresa (EJC), ponajviπe kritika upuÊeno jeiz Washingtona i State Departmenta.55 O povratu æidovske imovine u Hrvat-skoj u nekoliko posljednjih godina raspravlja se i na meunarodnim konfe-rencijama i okruglim stolovima, na kojima se usporeuju postignuti rezulta-ti zemalja u okruæenju, ali i πire, pri rjeπavanju povrata imovine æidovskimobiteljima.66

Gdje je nastao problem, ako se zna da je Republika Hrvatska 1997. godi-ne donijela Zakon o naknadi, te u lipnju 2009., zajedno sa 46 drugih dræavapotpisala Terezinsku deklaraciju kojom se obvezala rijeπiti pitanje povrata?77

Problem je u samom naslovu Zakona, jer prema Zakonu o naknadi, o ko-jem Êemo kasnije reÊi neπto viπe, jedina imovina Æidova (i svih ostalih) ko-ju je moguÊe vratiti je ona oduzeta nakon 15. svibnja 1945. godine, dok seimovina koja je oduzeta u vrijeme Nezavisne Dræave Hrvatske ne vraÊa, oso-bito ona koja je ostala bez nasljednika, a trenutno je u vlasniπtvu grada, op-Êina, æupanija, dræave ili pojedinaca. BuduÊi da se zakon ne proteæe na odu-zimanje imovine u vrijeme NDH, govorimo o povratu samo jednog dijela æi-

44 flWJRO Croatia Operations«, https://wjro.org.il/our-work/restitution-by-country/croatia/. Pristupostvaren 4. 10. 2019.55 fl2018 Report on International Religious Freedom. Croatia« https://www.state.gov/reports/2018-re-port-on-international-religious-freedom/croatia/; https://www.state.gov/wp-content/uploads/2019/05/CROATIA-2018-INTERNATIONAL-RELIGIOUS-FREEDOM-REPORT.pdf. Pristup ostvaren 5.10. 2019.66 U Beogradu je od 11. do 12. svibnja 2015. organizirana meunarodna konferencija pod naslovomflThe Holocaust and Restitution« na kojoj je, uz ostale predavaËe, sudjelovala i autorica ovog rada.Organizatori konferencije dosad su objavili tri tematska broja Ëasopisa Limes Plus, Journal of socialsciences and humanities, posveÊenih povratu æidovske imovine: 11 (2014) 2, tema broja: flNaciona-lizacija, konfiskacija, restitucija«; 12 (2015) 2, tema broja: flHolocaust and Restitution«, Nikola Samar-dæiÊ ur.; 15 (2018) 1+2/3, tema broja flHolocaust and Restitution in former Yugoslavia: Legal andHistorical Challenges«, Haris DajË, ur. Radovi koji se jedinim dijelom tematski dotiËu problematikepovrata æidovske imovine u Hrvatskoj su: N. SAMARDÆIΔ, flNacionalizacija, konfiskacija i restituci-ja:istorijska, pravna i politiËka pitanja«, Limes Plus 11 (2014) 2, 7-24; Wesley A. FISCHER, flRestitu-tion of Art, Judaica, and Other Cultural Property Plundered in Serbia during World War II«, LimesPlus 11 (2014) 2, 57-66; World Jewish Restitution Organization, flPosition Paper on Restitution inFormer Yugoslavia«, Limes Plus, 11 (2014) 2, 161-172; N. SAMARDÆIΔ, flSeveral ideas on Holocaustand Restitution in Historical overview: Serbian Ethical and Property Dilemma and the Legacy of An-ti-Semitism«, Limes Plus 12 (2015) 2, 7-20; Rory YEOMANS, flThe Strange Absence of Wartime Stu-dies of Aryanization: Explaining a Historiographical Anomaly«, Limes Plus 15 (2018) 2-3, 83-128. 77 flTerezinska deklaracija« http://www.cendo.hr/Novosti.aspx?id=473&title=terezinska-deklaracija;http://www.wjro.org.il/Web/Default.aspx. Pristup ostvaren 4. 10. 2019. Na poziv tadaπnjeg pred-sjednika »eπke Republike, u Terezinu je od 26. do 30. lipnja odræana konferencija na kojoj je sud-jelovalo 46 zemalja, meu kojima i Hrvatska. Na tom sastanku donesena je Terezinska deklaracijao znaËajnim pitanjima za Æidove, osobito za one koji su preæivjeli holokaust. Na konferenciji surazmatrana pitanja od povrata i restitucije, edukacije i sjeÊanja, do istraæivanja i prezentacije baπti-ne — na meunarodnom planu i nacionalnim razinama.

Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od donoπenja Zakona...)

24

dovske imovine pojedinaca, te imovini æidovskih druπtava i organizacija ko-ja je konfiscirana zakonima iz 1946. i 1947. godine, koji su zabranili djelova-nje zaklada, kao i dijela imovine koja je nacionalizirana 1958. godine (tadasu to bila gradiliπta u vlasniπtvu æidovske opÊine, te poslovni prostori u Za-grebu, Osijeku i Splitu).88 To naravno nije sva æidovska imovina, jer postojerazlike kad je u pitanju æidovska imovina u Hrvatskom primorju i Dalmaciji,koja je uglavnom ostala u posjedu æidovskih zajednica i za vrijeme Drugogsvjetskog rata, te kasnije, u Jugoslaviji. U ovu imovinu ne ulazi ni ona kojaje nakon Drugog svjetskog rata prodana od strane Saveza jevrejskih opπtinaJugoslavije, niti imovina, odnosno zemljiπta na kojima su se nalazile æidov-ske institucije ili sinagoge, koje su sruπene u vrijeme Nezavisne Dræave Hr-vatske, ali i kasnije, a danas se na njima nalaze stambene zgrade ili poslov-ni prostori.99

O kojoj se onda imovini radi i koliko je toga vraÊeno? O nekim konkret-nim podatcima i brojkama teπko je govoriti, a joπ je teæe govoriti o vrijednos-ti te imovine, kao i o broju pristiglih zahtjeva u kojima se traæi povrat. U in-tervjuu za VeËernji list, u lipnju 2019. godine, ministar pravosua DraæenBoπnjakoviÊ izjavio je, osvrnuvπi se na kritike i nezadovoljstvo predsjednikaÆidovske opÊine Zagreb oko povrata æidovske imovine, da je prema aæuri-ranim podatcima Republika Hrvatska, naknadama i procesima povrata ne-kretnina ærtvama holokausta i komunizma, isplatila i vratila imovinu vrijed-nu oko 110 milijuna USD (oko 730 milijuna kuna).1100 Prema nesluæbenim po-datcima koje je iznio potpredsjednik Sabora, dr. Æeljko Reiner, u oæujku2018. godine, na temelju Zakonu o naknadi, zaprimljeno je 55 tisuÊa zahtje-va hrvatskih graana za povrat imovine, od Ëega je pravomoÊno rijeπeno oko45 tisuÊa. BuduÊi da se podatci ne navode po vjerskoj i nacionalnoj pripad-nosti, nije moguÊe utvrditi toËan broj pravomoÊno rijeπenih zahtjeva koji seodnose na pripadnike æidovske zajednice. Nesluæbene informacije govore onajmanje 244 pravomoÊno rijeπena predmeta za povrat imovine pripadnici-ma æidovske zajednice.1111 Kada je autorica ovih redaka pokuπala saznati ko-

88 flPovrat imovine — Æidovi ne traæe povlastice«, Bilten Æidovske opÊine Zagreb 36 (1994), 2. U Za-grebu to su bile dvije poslovne zgrade, te zgrada bivπeg Nadrabinata koja je nacionalizirana 1958.,a nalazila se na uglu Petrinjske i Amruπeve. 99 flIntervju Ognjen Kraus, Povrat æidovske imovine — ipak se kreÊe«, Ha kol 129 (2013), 4-6. 1100 Marinko JURASIΔ, flHrvatska æidovskoj zajednici vratila najviπe imovine, 110 milijuna dolara«, Ëla-nak od 3. lipnja 2019. https://www.vecernji.hr/vijesti/koliku-su-zidovi-dobili-odstetu-u-12-zemalja-komunizma-1323358. Pristup ostvaren 4. 10. 2019.1111 flUbrzati povrat æidovske imovine«, vijest od 16. oæujka 2018. http://www.glas-slavonije.hr/358770/1/Ubrzati-povrat-zidovske-imovine; flReiner: Postoji politiËka volja za ubrzanu restituciju æi-dovske imovine«, Ëlanak od 16. oæujka 2018. https://lider.media/aktualno/reiner-postoji-politicka-


25

liko je æidovske imovine vraÊeno do 2015. godine, od Ministarstva pravosu-a dobila je informaciju da takvih podataka nemaju jer ne vode sluæbenuevidenciju o podnesenim zahtjevima,1122 a od zagrebaËkog odvjetnika S. T.,koji je ujedno i pravni zastupnik Æidovske opÊine Zagreb, priopÊeni su jojsamo podatci za Æidovsku opÊinu Zagreb i one pojedince koje S. T. u ovomprocesu zastupa, o Ëemu Êe biti govora u nastavku teksta. Sve ovo potvru-je iznesenu tvrdnju da je nemoguÊe govoriti o konkretnim podatcima, o ko-joj se i kolikoj toËno imovini radi, bez detaljnijeg istraæivanja imovine koja jebila u rukama æidovskih obitelji prije nastanka Nezavisne Dræave Hrvatske.Tu opet dolazimo do problema, jer do danas ne postoje toËni podatci ni obroju Æidova u Hrvatskoj i Zagrebu, a kamoli detaljnije procjene o kojoj seimovini radi.1133

PljaËka æidovske imovineNajveÊi dio æidovske imovine oduzet je za vrijeme NDH, kada nisu nestaja-le samo æidovske obitelji, veÊ je konfiscirana i njihova imovina.1144 Nije bilobolje ni nakon zavrπetka Drugoga svjetskog rata. Joπ za vrijeme rata, odnos-no u njegovoj zavrπnoj etapi i neposredno poslije zavrπetka, nova vlast na

volja-za-ubrzanu-restituciju-zidovske-imovine-47124. Pristup ostvaren 4. 10. 2019. U oæujku 2018. uHrvatskom saboru gostovalo je izaslanstvo Svjetske æidovske organizacije za povrat imovine (WorldJewish Restitution Organization — WJRO); podatke o po povratu imovine iznio je prilikom posje-ta potpredsjednik Sabora Æeljko Reiner.1122 Elektronska poπta upuÊena autorici rada od samostalnog Odjela za odnose s javnoπÊu Ministar-stva pravosua RH, 7. svibnja 2015. godine. 1133 Dio hrvatskih povjesniËara bavio se podræavljenjem æidovske imovine za vrijeme Nezavisne Dr-æave Hrvatske te je objavljeno nekoliko Ëlanaka, no ne postoji sumarno istraæivanje koje bi popi-salo svu imovinu æidovskih obitelji koja je za vrijeme NDH podræavljena. Vidi: Nada KISIΔ-KOLA-NOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, »asopis za suvremenu povijest 30 (1998) 3, 429-453; Zlata ÆIVAKOVIΔ-KERÆE,« Podræavljenje imovine Æidova u Osijeku u NDH« »asopis za suvre-menu povijest 39 (2007) 1, 97-116; Naida MIHAL BRANDL, flÆidovski identitet/i u Hrvatskoj nakonDrugog svjetskog rata: kratak pregled«, Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina —-europski izazovi, Ljiljana Dobrovπak, Ivana Æebec ©ilj, ur., Zagreb, Institut druπtvenih znanosti IvoPilar, 2015., 167-194; ISTA, flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do 1946.«,Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 47 (2015) 2, 675-710.; ISTA, flJews between two totalitarian sys-tems: property legislation«, Review of Croatian History 12 (2016) 1, 103-127; ISTA, flÆidovska topo-grafija Zagreba kojeg viπe nema«, Historijski zbornik 69 (2016) 1, 91-103; Ivo GOLDSTEIN, SlavkoGOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, Zagreb, Novi Liber, 184-185. U knjizi I. i S. Goldsteina navodise da podatak da je, prema nekim procjenama, ustanovljeno da su vlasti NDH opljaËkale æidovskuimovinu u vrijednosti veÊoj od 25 milijardi dinara, po cijenama iz 1939. godine. U izvjeπtaju Zemalj-ske komisije procjenjuje se da je dræava nakon 1945. godine uspjela prikupiti oko 5 milijardi kunaæidovske imovine, a da je flrastepena imovina od kojih 50 milijardi kuna na podruËju NDH, a u Hr-vatskoj oko 36 milijardi«.1144 Vidi: N. KISIΔ-KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, 429-453; Z. ÆIVAKOVIΔ--KERÆE, flPodræavljenje imovine Æidova u Osijeku u NDH«, 97-116.


26

prostoru Jugoslavije poËela je ureivati vlasniËke odnose.1155 Prije nego objas-nimo kronologiju povrata æidovske imovine u Republici Hrvatskoj, u krat-kom pregledu iznijet Êemo kronologiju stradanja i pljaËke æidovske imovine.

Naime, kao πto je u prethodnom poglavlju naglaπeno, nemoguÊe je izni-jeti precizne podatke o broju Æidova u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog ra-ta, s obzirom na razliËitu metodologiju, kao i definiciju pojma Æidov, te raz-liËite procjene broja prijeratnog æidovskog stanovniπtva, kao i onoga poslije-ratnog. Prije Drugoga svjetskog rata i osnivanja NDH, na prostoru Hrvatskepostajala je 41 æidovska opÊina, u nekim mjestima Ëak dvije,1166 a danas ih jesamo osam — prema internetskoj stranici Æidovske opÊine u Zagrebu, usklopu Koordinacije æidovskih opÊina u Republici Hrvatskoj.1177 Izvan Koordi-nacije æidovskih opÊina u Zagrebu postoji i Æidovska vjerska zajednica flBetIsrael«.1188 Prema raznim statistiËkim izvorima i procjenama, od autora do au-tora, do uspostave NDH na prostorima danaπnje Republike Hrvatske (Hrvat-ska, Slavonija i Srijem) æivjelo je izmeu 23.000 i 26.000 Æidova,1199 u Dalma-

1155 Marijan MATICKA, flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u Jugoslaviji (1944.—1948.)«, Rado-vi Zavoda za hrvatsku povijest 25 (1991) 1, 123-148. Tomislav ANIΔ, flNormativni okvir podræavlje-nja imovine u Hrvatskoj/Jugoslaviji 1944.—1946.«, »asopis za suvremenu povijest 39 (2007) 3, 25--62.1166 http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=4&key=3&key1=4. Pristup ostvaren 5. 7.2019. Viπe o æidovskim opÊinama u Hrvatskoj vidi: Vidosava NEDOMA»KI, S. GOLDSTEIN, flSavezjevrejskih opπtina Jugoslavije«, Æidovi na tlu Jugoslavije, Katalog izloæbe, Ante SoriÊ, ur., Zagreb,Muzejski prostor, 1988., 113-142. Viπe o Æidovima u Jugoslaviji do 1945. vidi u: Harriet PASS FREI-DENREICH, The Jews of Yugoslavia, A Quest for Community, Philadelphia, Jewish Publication So-ciety of America, 1979. 1177 http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=77&key=26&key1=77. Pristup ostvaren 5.7. 2019. Koordinaciju æidovskih opÊina u RH, koja se nalazi na adresi PalmotiÊeva 16, Ëine æidov-ske opÊine »akovec, Daruvar, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod i Split. 1188 http://www.bet-israel.com/. Pristup ostvaren 5. 7. 2019.1199 Marica KARAKA© OBRADOV, Novi mozaici nacija u flnovim poredcima«, migracije stanovniπtvana hrvatskom podruËju tijekom Drugoga svjetskoga rata i poraÊa, Zagreb, Hrvatski institut za po-vijest, 2014, 239-286; ISTA, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, Histo-rijski zbornik 66 (2013) 2, 391-404; Esther GITMAN, When Courage Prevailed. The Rescue and Sur-vival of Jews in the Independent State of Croatia 1941—1945, St. Paul, MN, Paragon House, 2011.,XXII, 24; ISTA, Kad hrabrost prevlada. Spaπavanje i preæivljavanje Æidova u Nezavisnoj Dræavi Hr-vatskoj 1941.—1945., Zagreb, KrπÊanska sadaπnjost, 2012., 26, 66; Julija KO©, flNezavisna Dræava Hr-vatska: osvrt iz danaπnjice«, Holokaust, ljudska prava i obrazovanje, prilog za uvoenje nastave oHolokaustu u programe osnovnih i srednjih πkola, Dean Friedrich, ur., Zagreb, Æidovska opÊinaZagreb, 2008., 55; I. GOLDSTEIN, flSolidarnost i pomoÊ Æidovima u Hrvatskoj«, Radovi Zavoda zahrvatsku povijest 34-35-36 (2004) 1, 205-228; ISTI, flGenocid nad Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hr-vatskoj«, Povijest u nastavi 2 (2004) 1, 40-50; ISTI, flIstraæivanje æidovskih ærtava: Razmatranja o Za-grebu i Hrvatskoj«, Dijalog povjesniËara/istoriËara 5, Hans-Georg Fleck, Igor Graovac, ur., Zagreb,Friedrich Naumann Stiftung, 2002., 447; Vladimir ÆERJAVIΔ, flDemografski pokazatelji o stradanji-ma Æidova u NDH«, Antisemitizam, Holokaust, antifaπizam, Studia Iudaico-Croatica 1, Ognjen Kra-us, ur., Zagreb, Æidovska opÊina Zagreb, 1996., 133-138; N. MIHAL BRANDL, flDjelatnost Æidovske


27

ciji oko 400,2200 a na bosansko-hercegovaËkom podruËju oko 14.000.2211 U ho-lokaustu je stradalo izmeu 75 i 80 posto svih Æidova s podruËja Hrvatske.2222

NajveÊi dio stradao je Jasenovcu, potom u Auschwitzu i drugim nacistiËkimlogorima.2233 Prema procjenama, rat i holokaust na podruËju NDH preæivjeloje od 9000 do 12.000 osoba.2244 S podruËja Hrvatske (sjeverna Hrvatska, Sla-vonija i Srijem) preæivjelo je neπto viπe od 5000, tj. oko 20 posto, a s podru-Ëja Dalmacije, od 400 Æidova, preæivjelo je 250.2255 KonaËna bilanca o brojupreæivjelih Æidova, nakon zavrπetka Drugoga svjetskog rata s prostora Hrvat-ske joπ uvijek nije konaËna i bazira se na procjenama, zbog Ëega postojeznatna odstupanja.2266 Nakon rata i stvaranja dræave Izrael, preæivjeli ÆidovisuoËili su se s odlukom hoÊe li ostati u Jugoslaviji / Hrvatskoj ili Êe otiÊi uPalestinu, odnosno Izrael.2277 Jedan dio odluËio se iseliti, te je pojedinaËno ise-

bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do 1946.«, 685-686. Kada se govori o broju Æidova na pros-toru NDH, podatci su veÊi jer se ubrajaju i æidovske zajednice koje su se nalazile na prostoru Bos-ne i Hercegovine i istoËnog Srijema (bez Meimurja i Baranje). Prema razliËitim izvorima na po-druËju NDH æivjelo je izmeu 38.000 i 39.000 Æidova. 2200 S. GOLDSTEIN, flKonaËno rjeπenje jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama«, Æidovi na tluJugoslavije, 190.2211 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 391.;I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 636-637.2222 I. GOLDSTEIN, flGenocid nad Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hrvatskoj«, 40-50; ISTI, flIstraæivanjeæidovskih ærtava«, 445-463; I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 636-348; S.GOLDSTEIN, flKonaËno rjeπenje jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama«, 181-198, 190; Pre-cizan broj ubijenih Æidova, kao ni preæivjelih, nikada se neÊe u potpunosti saznati, jer su podatcirazliËiti, ovisno od autora do autora. U radu autora S. Goldsteina navedeno je da je na podruËjutadaπnje Jugoslavije æivjelo 76.654 Æidova, a preæivjelo je oko 16.500. U knjizi Jaπe Romana, Jevre-ji Jugoslavije 1941—1945 — Ærtve genocida i uËesnici narodnooslobodilaËkog rata, navodi se da jeu predratnoj Jugoslaviji æivjelo 82.242 Æidova, a stradalo ih je 67.248., odnosno 81,76%. Prema J.Romanu, od 25.000 Æidova, koliko ih je prije rata æivjelo u Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu, stradaloje 20.000 (80%), a u Dalmaciji, od 400, stradalo je 148 (37%). J. Romano je svojim procjenama obroju stradalih Æidova u Jugoslaviji obuhvatio i pokrπtene Æidove, kao i æidovske izbjeglice (oko4000), πto su se u vrijeme stradanja nalazile na teritoriju Kraljevine Jugoslavije, a dolazile su iz ze-malja koje su se bile pod TreÊim Reichom. Usp, J. ROMANO, Jevreji Jugoslavije 1941—1945 — Ærtvegenocida i uËesnici narodnooslobodilaËkog rata, Beograd, Jevrejski historijski muzej, 1980., 14.2233 S. GOLDSTEIN, flKonaËno rjeπenje jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama«, 191. Autor S.Goldstein oslanja se na podatke iz knjige J. Romana, Jevreji Jugoslavije 1941—1945 gdje je nave-deno da je od 67.500 stradalih fljugoslavenskih Æidova«, oko 24.000 ubijeno u njemaËkim logorima,a oko 39.000 u logorima na prostoru tadaπnje Jugoslavije (najviπe u Jasenovcu, Sajmiπtu i Topov-skim πupama u Beogradu), oko 1300 poginulo je kao borci i suradnici NOV-a, oko 3000 strijeljanoje kao taoci, ubijeno po zatvorima ili su pali kao ærtve individualnog terora.2244 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 393--396. Vidi poglavlje, flProcjene o broju preæivjelih jugoslavenskih i hrvatskih Æidova«.2255 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 394.;I. GOLDSTEIN, flGenocid nad Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hrvatskoj«, 49. 2266 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 393.


28

ljavanje Æidova iz Jugoslavije trajalo u razdoblju od 1945. do 1947. godine, aorganizirano od 1948. do 1952.2288 Koliko se toËno Æidova iselilo iz tadaπnjeJugoslavije, joπ je uvijek nemoguÊe ustanoviti, pa se i te brojke temelje naprocjenama. Tako se u hrvatskoj i srpskoj historiografiji navode razliËiteprocjene za razdoblje od 1948. do 1952. godine, a seæu u rasponu od preko7000 do 8500 iseljenih Æidova. Nakon zadnjeg vala, u srpnju 1952., u tadaπ-njoj Jugoslaviji je ostalo oko 6100 Æidova,2299 a u Hrvatskoj neπto viπe od2000.3300 Pri svakom sljedeÊem popisu,3311 sve do posljednjega, provedenog2011. godine, u Hrvatskoj je evidentiran sve manji broj Æidova, pa je tako,prema sluæbenom popisu stanovniπtva iz godine 2011., u Republici Hrvatskojæivjelo 509 Æidova po nacionalnosti, a 536 po vjeri. Procjenjuje se da cijelaæidovska zajednica danas ima oko 2000 Ëlanova, razasutih u 57 gradova i op-Êina, od kojih se veÊina ne izjaπnjava kao Æidovi.3322

Isto tako, nemoguÊe je iznijeti toËne podatke koliko je Æidova prije rataæivjelo u Zagrebu, niti koliko ih je stradalo. Prema nekim procjenama, u Za-grebu je æivjelo oko 12.000 pripadnika æidovske zajednice,3333 a preæivjelo ihje od 2000 do neπto viπe od 3000.3344 A prema nekim pokazateljima, zagrebaË-

2277 Isto, 396. 2288 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 397--404; Viπe o iseljavanju vidjeti, u: Mladenka IVANKOVIΔ, Jevreji u Jugoslaviji (1944—1952). Kraj ilinovi poËetak, Beograd, Institut za noviju istoriju Srbije, 2009.; ISTA, Alije jugoslavenskih Jevreja uIzrael, Beograd, HERAedu, 2017.; N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944./5. do 1952.(doktorska teza), Zagreb, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, 2015.2299 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 403.3300 Melita ©VOB, Æidovi u Hrvatskoj, Æidovske zajednice, I., II. nadopunjeno izdanje, Zagreb, K. D.Miroslav ©alom Freiberger, Æidovska opÊina Zagreb, 2004., 381.3311 Vidi: M. ©VOB Æidovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu, Zagreb, Æidovska opÊina Zagreb, Is-traæivaËki i dokumentacijski centar CENDO, 2010. 3322 flÆidovi u Hrvatskoj — mala, ali ugledna zajednica« https://www.dw.com/hr/%C5%BEidovi-u-hrvatskoj-mala-ali-ugledna-zajednica/a-39407459; Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 2011.,Stanovniπtvo prema dræavljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, Zagreb, Dræavni zavod zastatistiku Republike Hrvatske, 2013., 11. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf. Pristup ostvaren 5. 7. 2019.3333 Mihael SOBOLEVSKI, flZagrebaËka æidovska opÊina od 1941. do 1945. godine«, Dva stoljeÊa po-vijesti i kulture Æidova u Zagrebu i u Hrvatskoj, Ognjen Kraus, ur. Zagreb, Æidovska opÊina Zagreb,1998., 28; U radu M. Sobolevskog navedeno je da su u Zagrebu, prije Drugog svjetskog rata, dje-lovale tri æidovske opÊine: Jevrejska vjeroispovijedna opÊina u Zagrebu, aπkenaska opÊina sa sje-diπtem u PalmotiÊevoj 16, s 8000 Ëlanova, sefardska u KaradæiÊevoj 3 (danas ul. Kneza Mutimira)s 800 Ëlanova, te aπkenaska ortodoksna u Dugoj ulici 32 (danas RadiÊeva), sa 160 Ëlanova. U gra-du se pred rat naπlo i oko 1800 Æidova izbjeglica iz TreÊeg Reicha te se izvan statistika æidovskihzajednica nalazilo joπ 1245 osoba, koje su preπle na neku drugu vjeru. Prema ovim podatcima uZagrebu je prije uspostave Nezavisne Dræave Hrvatske bilo neπto viπe od 12.000 Æidova.3344 I. GOLDSTEIN, flIstraæivanja æidovskih ærtava: razmatranja o Zagrebu i Hrvatskoj«, 445-463; N. MI-HAL BRANDL, flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do 1946.«, 687;


29

ki Æidovi raspolagali su znatnom imovinom (nepokretnom i pokretnom), nokako joπ nisu provedena istraæivanja koja govore πto su sve posjedovali hr-vatski i zagrebaËki Æidovi, teπko je govoriti o konkretnim brojkama.3355

Uz protuæidovske mjere koje su se poËele provoditi po uspostavi NDH,zapoËelo je i pljaËkanje æidovske imovine.3366 U vezi s tim, ustaπke su vlastiubrzo izdale niz zakonskih odredbi kojima su prisvajali imovinu graana æi-dovskog podrijetla. Vladine agencije preuzimale su æidovska trgovaËka, obrt-niËka i veleobrtniËka poduzeÊa, financijske ustanove i objekte za iznajmlji-vanje, a potom ih prodavale privatnim strankama ili je imetak podræavljen.Æidovska imovina oduzimana je u nekoliko navrata, da bi konaËno, premaZakonskoj odredbi o podræavljenju æidovske imovine od 30. listopada 1942.godine, vlasniπtvom NDH postala sva imovina, kao i prava koja iz nje pro-izlaze, svih osoba koje se smatraju Æidovima, prema toËki 3 Zakonske odred-be o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941., kao i nasljedstvo takvih osobaumrlih poslije 10. veljaËe 1941., koja tim danom postaje vlasniπtvo NDH. Na-kon donoπenja te odredbe, svako posjedovanje podræavljene imovine pro-glaπeno je kriviËnim djelom. Izuzeti su samo oni Æidovi kojima je poglavnikpriznao arijsko pravo.3377 Pod podræavljenim imetkom podrazumijevale su se

I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 636-648; U knjizi Holokaust u Zagrebu, au-tori navode da se u popisima preæivjelih za grad Zagreb 1946. godine spominje brojka od 2214 oso-ba. 3355 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 173. PaveliÊ je u lipnju 1941., na sastan-ku s Hitlerom tvrdio da su Æidovi u Hrvatskoj imali flznatan utjecaj na svim poljima — u industrijiËak 70%«. U knjizi Holokaust u Zagrebu, autori navode da je taj broj daleko manji od stvarnog, jerda su u dioniËkim druπtvima Æidovi prije travnja 1941. imali 7%, a u trgovini 23% udjela. N. KISIΔ--KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, 452. U radu autorica navodi da je podræav-ljenjem imovine bez naknade Æidovima oduzeta imovina vrijedna oko 6.711,369.971 ondaπnjih ku-na, a njihov je gospodarski poloæaj sveden na goli minimum. Prema izraËunima autorice, koja seoslanja na IzvjeπÊe Ureda za podræavljeni imetak, stanje od 15 rujna 1943. godine, u iznosima po-dræavljena imovina Æidova i iseljenih osoba NDH izgleda ovako: 65,14% podræavljenih zgrada,22,87% trgovaËkih i obrtniËkih poduzeÊa, 5,82% veleobrtnih poduzeÊa, 3,60% vrijednosnica i 2,58%pokretne imovine.3366 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 106. Dana 11. travnja ujutro 1941. Gesta-po je zaposjeo zgradu Æidovske opÊine u PalmotiÊevoj 16 te zapeËatio blagajnu i zaplijenio arhiv.Odneseno je 328.000 dinara gotovine i oko 500.000 dinara na knjiæicama. Iz blagajne Hevre Kadis-he odneseno je 400.000 dinara i na uloænim knjiæicama joπ 500.000; iz blagajne Keren Kajemetaoko 300.000 dinara, iz bankovnog zavoda EZRA oko 3,000.000 dinara.3377 Vidi viπe o tome: N. KISIΔ-KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, 429-453; Z. ÆI-VAKOVIΔ-KERÆE, flPodræavljenje imovine Æidova u Osijeku u NDH«, 97-116; I. GOLDSTEIN, S.GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 173-197; N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944/5 do1952, 172-174; ISTA, flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do 1946.«, 678--679. Uz seriju rasnih zakonskih odredbi dio odredbi odnosio se i na imovinu, a ovdje Êemo spo-menuti samo neke: Zakonska odredba o saËuvanju hrvatske narodne imovine od 19. travnja 1941.;Zakonska odredba o redovitom poslovanju i spreËavanju sabotaæe u privrednim poduzeÊima od 2.


30

pokretnine, dragocjenosti, nekretnine, veleobrtna poduzeÊa, trgovaËka po-duzeÊa, obrtna poduzeÊa i vrijednosni papiri (dionice, obveznice, zaduæni-ce, sreÊke, police osiguranja i uloæne knjiæice). Od oæujka 1943. godine narasprodaju su stavljena sva æidovska poduzeÊa i trgovine. Jedan dio ustaπkaje vlast poklonila pojedinim dræavnim organizacijama, a ostatak su pokupo-vali pojedinci bliski vlastima, uz minimalnu naknadu. Smatra se da je najvi-πe podræavljenih pokretnina dospjelo u privatno vlasniπtvo, buduÊi da vlastnije bila u stanju sprijeËiti zloupotrebe.3388 Ustaπka se administracija sve dokraja rata temeljito bavila pravnim aspektima otimanja æidovske imovine. Ta-ko je 24. oæujka 1945., samo Ëetrdesetak dana prije bijega iz Zagreba, iz Mi-nistarstva pravosua i bogoπtovlja poslana okruænica kojom se daju naputcikako osigurati fljedinstvenost postupka« na temelju zakona od 30. listopada1942., te se nalaæe da se sve promjene vlasniπtva uvedu u gruntovne knji-ge.3399 Svega nekoliko dana prije sloma NDH, ustaπke su vlasti, 5. svibnja1945. godine, donijele Zakonsku odredbu o izjednaËavanju pripadnika NDHs obzirom na rasnu pripadnost, po kojoj su sve zakonske odredbe prema ko-jima se pripadnici NDH razlikuju s obzirom na rasnu pripadnost, kao i sviostali propisi, izdani na temelju tih zakonskih odredbi izgubili pravnu moÊ.4400

No tada je veÊ bilo kasno, jer je æidovska imovina razgrabljena, a 80 postoæidovskog stanovniπtva stradalo je u holokaustu.

Imovinske i vlasniËke odnose na prostoru tadaπnje Jugoslavije rjeπavalaje i nova vlast, koja je od 1944. do 1948. godine donijela niz zakona.4411 Dio

svibnja 1941.; Zakonska odredba o oznaËavanju æidovskih trgovina od 4. lipnja 1941.; Zakonskaodredba o spreËavanju prikrivanja æidovskog imetka od 5. lipnja 1941.; Zakonska odredba o oba-veznoj prijavi imetka Æidova i æidovskih poduzeÊa od 5. lipnja 1941.; Zakonska odredba o izvlastizgrada u korist dræave od 9. lipnja 1941. godine; Zakonska odredba o osnutku Dræavnog ravnatelj-stva za ponovu od 24. lipnja 1941; Zakonska odredba o imovini osoba iseljenih s podruËja NDHod 7. kolovoza 1941; Odredba o preuzimanju i upravi æidovskih zgrada i imanja od 27. kolovoza1941.; Zakonska odredba o podræavljenju imetka Æidova i æidovskih poduzeÊa od 6. listopada 1941;Zakonska odredba o podræavljenju imetka Æidova i æidovskih poduzeÊa od 9. listopada 1941.; Za-konska odredba o unovËenju podræavljenih æidovskih zgrada i gradiliπta od 6. veljaËe 1942.; Za-konska odredba o podræavljenju æidovske imovine od 30. listopada 1942. i dr. 3388 N. KISIΔ-KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, 445. 3399 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 183-185.4400 Isto, 551.4411 M. MATICKA, flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u Jugoslaviji (1944—1948)«, 123-148; T.ANIΔ, flNormativni okvir podræavljenja imovine u Hrvatskoj / Jugoslaviji 1944.—1946.«, 25-62; ISTI,flPodræavljenje stranog kapitala u Hrvatskoj / Jugoslaviji 1945.—1946. na primjeru poduzeÊa Thon-et Mundus d.d. u veÊinskom πvicarskom vlasniπtvu«, »asopis za suvremenu povijest 41 (2008) 3,819-832. Popis propisa po kojima su vlasti od 1945. godine prisilno uzimale vlasniπtvo nad nekret-ninama, u jednom razdoblju i na pokretninama, objavljen je u knjizi: Konfiskacija, nacionalizacija,ratna dobit, agrarna reforma, kolonizacija i drugi oblici prisilnoga prestanka vlasniπtva; Zakon opretvorbi druπtvenog poduzeÊa, Jadranko CrniÊ, prir., Zagreb, Narodne novine, 1991.


31

pravnih propisa koji su se ticali vlasniËkih odnosa donesen je razdoblju iz-meu drugog zasjedanja AVNOJ-a, u studenom 1943., i treÊeg zasjedanja ple-numa, u kolovozu 1945. godine. Zakoni i odluke koje je donio AVNOJ, nje-govo Predsjedniπtvo, Privremena narodna skupπtina i njezino Predsjedniπtvo,potvreni su na zasjedanju Ustavotvorne skupπtine 1. prosinca 1945. godine.Krajem 1946. ti su propisi usklaeni s Ustavom Federativne Narodne Repu-blike Jugoslavije, πto znaËi da su neki prestali vaæiti, veÊini je produæena vaæ-nost u nepromijenjenom obliku, a u neke su unesene odreene promjene.Isto je bilo i s propisima ZAVNOH-a i njegovog Predsjedniπtva, odnosno Sa-bora NRH, koji su potvreni na zasjedanju Ustavotvornog sabora 30. stude-nog 1946. godine.4422 Usporedno s ureivanjem imovinskih odnosa, tj. povrat-kom na stanje od prije 6. travnja 1941. godine, tijela nove vlasti proglasila sui nove zakone, koji su se konkretno bavili imovinskim odnosima.4433 Cilj pos-lijeratne jugoslavenske vlasti bio je da kroza zakonodavstvo, nizom zakonapromijeni vlasniËku strukturu jugoslavenskih graana. Meu pogoenima suse naπli i preæivjeli pripadnici æidovske zajednice, kojima je slijedom novihzakonskih odredbi ponovo oduzeta ona imovina koja im je nakon 1945. vra-Êena,4444 uglavnom u sklopu novih zakona koji su se bavili konfiskacijom, eks-

4422 M. MATICKA, flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u Jugoslaviji (1944—1948)«, 125; N. MI-HAL BRANDL, flÆidovski identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pregled«, 179--182. 4433 Viπe o tome u: T. ANIΔ, flNormativni okvir podræavljenja imovine u Hrvatskoj / Jugoslaviji 1944.—1946.«, 33-36; N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944/5 do 1952, 176-177; ISTA, flÆidovskiidentitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pregled«, 179-182. Autorica u radu ana-lizira one zakone nove Jugoslavije koji su se najviπe odnosili na pripadnike æidovske zajednice ipitanje æidovske imovine nakon 1945. godine, kao πto su Odluka o prelazu u dræavnu svojinu ne-prijateljske imovine, o dræavnoj upravi nad imovinom neprisutnih lica i o sekvestru nad imovinomkoju su okupatorske vlasti prisilno otuile. Odluku je donijelo predsjedniπtvo AVNOJ-a, 21. stude-nog 1944., a stupila je na snagu 6. veljaËe 1945. Drugi Zakon je Zakon o postupanju s imovinomkoju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta po okupatoru injihovim pomagaËima, a donijelo ga je predsjedniπtvo AVNOJ-a, 24. svibnja 1945. Po tom zakonuflsva imovina fiziËkih i pravnih osoba na podruËju Jugoslavije, koju su vlasnici odnosno uæivaocimorali napustiti u toku okupacije zemlje, kao i imovina koja im je protiv njihove volje, uz nakna-du ili bez, oduzeta kojim bilo naËinom po okupatoru ili njegovim pomagaËima, iz rasistiËkih, vjer-skih, nacionalistiËkih ili politiËkih razloga, bilo da je napuπtena ili da je pod pritiskom okupator-skih vlasti preπla u vlasniπtvo treÊih osoba« (Ëlanak 2. Zakona) vraÊa se odmah vlasnicima bez ob-zira na eventualna potraæivanja dræaoca imovine protiv vlasnika u vezi s ovom imovinom. U sluËa-ju suradnje s okupatorom, vlasnik nije imao pravo na povrat«. Ovo je bio kljuËni zakon na koji suse najËeπÊe pozivali preæivjeli iz æidovske opÊine i koji im je pomagao u povratku vlasniπtva nadimovinom.4444 N. MIHAL BRANDL, flÆidovski identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pre-gled«, 181-182. Preæivjeli Æidovi na koje se odnosio navedeni Zakon o postupanju s imovinom ko-ju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta po okupatoru i nji-hovim pomagaËima, kojima je imovina bila oduzeta, obraÊali su se nadleænom sudu od kojeg su


32

proprijacijom, agrarnom reformom i nacionalizacijom, te drugih imovinskihzakona, uredbi i propisa, meu kojima je i Zakon o dræavljanstvu Demokrat-ske Federativne Jugoslavije koji je zabranjivao stranim dræavljanima posjedo-vanje imovine u Jugoslaviji, tako da su svi oni koji se nisu repatrirali, ostalibez dræavljanstva, a time i imovine. Na taj su naËin i Æidovi, koji su od 1948.optirali za odlazak u Izrael, izgubili svoju imovinu, jer su se na odlasku mo-rali odreÊi jugoslavenskog dræavljanstva. Godine 1950. stupio je na snagu ihrvatski ekvivalent toga zakona — Zakon o dræavljanstvu Narodne Republi-ke Hrvatske — koji je potvrdio sve ono πto je u prethodnom Zakonu veÊodreeno.4455 Iz ovoga se vidi da je i poslijeratna vlast, raznim zakonima ko-jima su nacionalizirana poduzeÊa, obrti i nekretnine, ostavila velik broj pre-æivjelih Æidova bez osnovnih sredstava za æivot, pa su tako Æidovi u Hrvat-skoj po drugi put ostali bez velikog dijela svoje imovine.

Povrat oduzete imovine u Republici HrvatskojPovrat oduzete imovine u Republici Hrvatskoj provodi se prema Zakonu onaknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vlada-vine, koji je stupio na snagu 1. sijeËnja 1997. godine.4466 Zakon je objavljen uNarodnim novinama, br. 92/96 (br. 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00,27/01, 65/01, 118/01 ispravci), a njime se ureuju uvjeti i postupak naknadeza oduzetu imovinu prijaπnjim vlasnicima, od strane jugoslavenske komunis-tiËke vlasti. Misli se na imovinu koja je postala dijelom opÊenarodne imovi-ne, dræavnog, druπtvenog ili zadruænog vlasniπtva, putem konfiskacije, nacio-nalizacije, agrarnom reformom i drugim propisima i postupcima predvieni-ma zakonom.4477 Naknada za imovinu prema Zakonu o naknadi u naËelu jeisplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a

traæili povrat imovine. U sluËaju uniπtenja ili nestanka imovine i sliËno, vlasnik je imao pravo traæ-iti naknadu πtete od odgovornih osoba putem graanske parnice, odnosno koriπtenje propisa onaknadi ratne πtete. U sluËaju suradnje s okupatorom, vlasnik nije imao pravo povrata. Do trenut-ka predaje dobara vlasniku, imovinom je upravljala Dræavna uprava narodnih dobara. Nasljednicitakve imovine trebali su zahtjev za nasljedstvom predati godinu dana nakon zavrπetka rata, meu-tim, prema Zakonu stoji da se pri donoπenju odluke o predaji imovine na upravu bliskim srodni-cima, sud rukovodi razlozima praviËnosti prema obitelji, ali i interesima narodnog gospodarstva.Zakonom se ograniËava i vrsta imovine koju srodnici mogu dobiti na upravu.4455 N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944/5 do 1952, 184; ISTA, flÆidovski identitet/i u Hr-vatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pregled«, 185. 4466 Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komu-nistiËke vladavine (Narodne novine br. 92/96) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_92_1600.html; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265289.html. Pristup ostvaren4. 10. 2019.4477 Isto.


33

iznimno u naravi. Prema odredbama ovog Zakona, konfiscirana imovina vra-Êa se prijaπnjem vlasniku, a ako to nije moguÊe, pripada mu pravo na nak-nadu u novcu ili vrijednosnim papirima. Prijaπnjim vlasnikom prema ovomZakonu, smatraju se fiziËke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na te-melju propisa iz Ëlanka 2. Zakona (popis propisa donesenih u bivπoj Jugo-slaviji), te akata i naËina propisanih u Ëlanku 3. (imovina oduzeta presuda-ma, odlukama, rjeπenjima i drugim zakonskim aktima, πto su ih izdala vojnaili civilna tijela), odnosno njihovi nasljednici i pravni sljednici (Ël. 1.).4488 »la-nak 2. navodi popis propisa na temelju kojih je prijaπnjem vlasniku oduzetovlasniπtvo i po kojima prijaπnji vlasnik moæe zatraæiti povrat.4499 Zakonom je

4488 Ako neka osoba stjeËe pravo na naknadu odreene imovine u naravi, iz razloga obrane ili na-cionalne sigurnosti zemlje, moæe joj se dati druga odgovarajuÊa imovina u vlasniπtvo, ili druga od-govarajuÊa naknada. Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme ju-goslavenske komunistiËke vladavine (Narodne novine, br. 92/96) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265289.html. Pristup ostvaren 4. 10. 2019.4499 Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komu-nistiËke vladavine (Narodne novine, br. 92/96) https://www.zakon.hr/z/130/Zakon-o-naknadi-za-imovinu-oduzetu-za-vrijeme-jugoslavenske-komunisti%C4%8Dke-vladavine. Pristup 4.10.2019. Pre-ma Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vlasti, prijaπnjemvlasniku utvruje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na te-melju propisa koji su izdani u bivπoj Jugoslaviji. To su:

1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvrπenju konfiskacije (Sluæbeni list DFJ, br. 40/45. i 70/45.); 2. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvrπenju kon-

fiskacije (Sluæbeni list FNRJ, br. 61/46.);3. Zakon o postupanju sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imo-

vinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaËa (Sluæbeni list DFJ, br.36/45.),;

4. Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom koju su vlasnici moralinapustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovihpomagaËa (Sluæbeni list FNRJ, br. 64/46., 105/46., 88/47. i 99/48.);

5. Zakon o suzbijanju nedopuπtene trgovine, nedopuπtene πpekulacije i privredne sabotaæe(Sluæbeni list FNRJ, br. 56/46.),;

6. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, steËene za vrijeme neprijateljske okupacije (Sluæbeni listDFJ, br. 36/45.);

7. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju ratne dobiti, steËene zavrijeme neprijateljske okupacije (Sluæbeni list FNRJ, br. 52/46.);

8. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeÊa (Sluæbeni list FNRJ, br. 98/46. i35/48.)

9. Zakon o prelazu u dræavno vlasniπtvo neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinomodsutnih osoba (Sluæbeni list FNRJ, br. 63/46.)

10. Osnovni zakon o eksproprijaciji (Sluæbeni list FNRJ, br. 28/47.),11. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljiπta (Sluæbeni list FNRJ, br.

52/58.)12. Zakon o ureivanju i koriπtenju gradskog zemljiπta (Narodne novine, br. 6/63.),;13. Zakon o odreivanju graevinskog zemljiπta u gradovima i naseljima gradskog karaktera

(Sluæbeni list SFRJ, br. 5/68. i 20/69. i Narodne novine, br. 30/68.); 14. Zakon o ureenju i davanju na koriπtenje graevinskog zemljiπta (Narodne novine, br.

20/69.);


34

odreen datum od kojeg se prijaπnjem vlasniku utvruje pravo na naknaduza oduzetu imovinu, a to je 15. svibnja 1945. godine (Ël. 3.). U Ëlanku 4. is-tiËe se da se konfiscirana imovina vraÊa u vlasniπtvo, ili Êe se dati naknada,i osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudskih presuda donesenihod strane sudova bivπe Jugoslavije, od 15. svibnja 1945. do 25. lipnja 1991.godine, za politiËka kaznena djela, politiËki motivirana kaznena djela ili dru-ga kaznena djela, ako je do osuujuÊe presude doπlo zlouporabom prava ilipolitiËke moÊi. Povrat oduzete imovine ukljuËuje i imovinu koju su, na te-melju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi preuzele opÊine, gradovi i æu-panije,5500 ali ne imovinu koja je postala dijelom druπtvenog vlasniπtva, na te-

15. Zakon o graevinskom zemljiπtu (Narodne novine, br. 54/80., 42/86., 61/88. i 48/88. - pro-ËiπÊeni tekst, 16/90. i 53/90.):

16. Zakon o prometu zemljiπta i zgrada (Sluæbeni list SFRJ, br. 43/65., 57/65. i 17/67. i Narod-ne novine, br. 52/71. i 52/73.);

17. Zakon o udruæenom radu (Sluæbeni list SFRJ, br. 53/76., 57/83., 85/87., 6/88. i 38/88.),;18. Odluka o ureenju agrarnih odnosa i poniπtenju draæbi na podruËju oblasnog Narodnog

odbora za Istru (Sluæbeni list FNRJ, br. 191/46);19. Naredba o izmjeni te o sprovaanju u æivot Odluke Oblasnog Narodnog Odbora za Istru,

o ureenju agrarnih odnosa i poniπtenju draæbi na podruËju Oblasnog Narodnog Odboraza Istru od 21. XII. 1946. (Sluæbeni list, br. 191/46.);

20. Zakon o proglaπenju imovine zemljiπnih i njima sliËnih zajednica te krajiπkih imovnih op-Êina opÊenarodnom imovinom (Narodne novine, br. 36/47., 51/58. i 13/87.);

21. Zakon o izvrπenju kazni, mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera (Sluæbeni list FNRJ,br. 47/51.);

22. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sluæbeni list DFJ, br. 64/45., Sluæbeni list FNRJ, br.24/46., 101/47., 105/48., 21/56. i 55/57. i Sluæbeni list SFRJ, br. 10/65.);

23. Zakon o provoenju agrarne reforme i kolonizacije na podruËju Narodne Republike Hr-vatske (Narodne novine, br. 111/47., 25/58., 58/57., 62/57., 32/62.);

24. Osnovni zakon o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim πumskim posjedima (Sluæ-beni list FNRJ, br. 61/46.);

25. Zakon o poljoprivrednom zemljiπnom fondu opÊenarodne imovine i dodjeljivanju zemljepoljoprivrednim organizacijama (Sluæbeni list FNRJ, br. 22/53., 27/53., 4/57. i 46/62. i Sluæ-beni list SFRJ, br. 10/65.);

26. Zakon o poljoprivrednom zemljiπtu (Narodne novine, br. 26/84.);27. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i o oduzimanju nezakonito steËene imovine (Narod-

ne novine, br. 14/84.);28. Zakon o udruæivanjima, zborovima i drugim javnim skupovima (Sluæbeni list FNRJ, br.

51/46. i 29/47.);29. Zakon o dræavljanstvu Narodne Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 18/50.); 30. Zakon o dræavljanstvu (Sluæbeni list DFRJ, br. 64/45. i 105/48.);31. Osnovni zakon o iskoriπtavanju poljoprivrednog zemljiπta (Sluæbeni list SFRJ, br. 25/65.,

12/67. i 14/70. i Narodne novine, br. 52/71. i 52/73.);32. Zakon o provoenju pojedinih odredaba zakona o iskoriπtavanju poljoprivrednog zemljiπ-

ta (Narodne novine, br. 25/60.). Odredbe ovoga Zakona odnose se i na sve druge sluËa-jeve u kojima je imovina oduzeta na temelju odluke o konfiskaciji, neovisno o tome kojeje tijelo donijelo odluku o konfiskaciji, i primjenom kojeg je propisa odluka o konfiskaci-ji donesena i izvrπena.

5500 Narodne novine, br. 90/92., 94/93., i 117/93.


35

melju Zakona o eksproprijaciji 5511 (Ël. 5. i 6.).5522 Naknadu u naravi daje fiziËkaili pravna osoba u Ëijem se vlasniπtvu nalazi oduzeta imovina; naknadu u dio-nicama odnosno udjelima daje Hrvatski fond za privatizaciju5533, a naknadu unovcu i obveznicama Republike Hrvatske daje Fond za naknadu oduzeteimovine5544 (Ël. 13.). Pravo na naknadu priznaje se za sljedeÊu imovinu: neiz-graeno graevinsko zemljiπte, poljoprivredno zemljiπte, πume i πumskozemljiπte, stambene i poslovne zgrade, te stanovi i poslovne prostorije, bro-dovi i brodice, poduzeÊa i pokretnine. (Ël. 15.). Postupak naknade za odu-zetu imovinu provodi se po odredbama Zakona o opÊem upravnom postup-ku (Narodne novine, br. 53./91.), ako Zakonom o naknadi nije drukËije pro-pisano. Za imovinu koja se, prema odredbama ovog Zakona, ne vraÊa u vlas-niπtvo, prijaπnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u obveznicama RH,ako Zakonom nije drukËije propisano (Ël. 57), te ako mu, na temelju ovogZakona pripada pravo na naknadu iz Ëlanka 47. (imovina poduzeÊa). Uku-

5511 Narodne novine, br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. — proËiπÊeni tekst, 28/87. i 39/88.5522 Iznimke od vraÊanja u vlasniπtvo nacionalizirane, konfiscirane ili na drugi naËin oduzete imovi-ne, detaljnije se razrauju u Ëlancima 52., 53., 54., 55. i 56. (Narodne novine, br. 10/78., 5/80.,30/82., 46/82. — proËiπÊeni tekst br. 28/87. i 39./88.)5533 Hrvatski fond za privatizaciju osnovan je 1992. godine. Kao institucija, ukinut je 2011., a njego-vo mjesto preuzela je Agencija za upravljanje dræavnom imovinom (AUDIO). Nakon dvije godine,Agencija za upravljanje dræavnom imovinom (AUDIO) prestala je raditi 2014. Njezin posao, kad jeu pitanju upravljanje i raspolaganje dræavnom imovinom, preuzima Dræavni ured za upravljanje dr-æavnom imovinom (DUUDI), dok se AUDIO preustrojava u Centar za restrukturiranje i prodaju(CERP). CERP je osnovan na temelju odredbi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlas-niπtvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 94/13, 13/18, 89/17), koji je stupio na snagu 30.srpnja 2013., a djeluje i danas. Stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva idrugih srediπnjih tijela dræavne uprave (Narodne novine, br. 93/16), 16. listopada 2016., Srediπnjidræavni ured za upravljanje dræavnom imovinom (SDUUDI) postao je pravni sljednik DUUDI-a. Vi-di: http://www.cerp.hr/o-cerp-u/9 i https://imovina.gov.hr/o-ministarstvu/9. Pristup ostvaren 4. 10.2019. 5544 Djelatnost Fonda za naknadu oduzete imovine propisana je Zakonom o Fondu i Zakonom o nak-nadi (Narodne Novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02i 81/02). Meu ostalim djelatnostima, Fond obavlja sljedeÊe poslove: isplatu naknade u novcu i ob-veznicama Republike Hrvatske ovlaπtenicima naknade na temelju pravomoÊnih rjeπenja o naknadiza oduzetu imovinu, zaprimljenih od strane nadleænih ureda dræavne uprave, kada je prema odred-bama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine pri-jaπnjem vlasniku, propisana naknada u ovom obliku; prodaju nacionaliziranih i konfisciranih sta-nova nositeljima stanarskog prava, odnosno zaπtiÊenim najmoprimcima, pod uvjetima i na naËinpropisan Zakonom o naknadi i Zakonom o Fondu za naknadu oduzete imovine; prikupljanjesredstava ostvarenih prodajom stanova, evidenciju o prodanim stanovima i praÊenje naplate, evi-denciju o hipotekarnim duænicima i izradu brisovnih oËitovanja; sudjelovanje u upravnim postup-cima u kojima, sukladno Zakonu o naknadi, Fond ima poloæaj stranke, odnosno obveznika nakna-de; sudjelovanje u sudskim postupcima u kojima je ovaj Fond tuæitelj ili tuæenik, u parnicama ko-je se odnose na prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova; izdavanje Globalne obveznice Re-publike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine.O fondu http://www.fnoi.hr/. Pristup ostvaren 4. 10. 2019.


Documents

• RASPRAVE...Pjesmarice su sve donedavno bile gotovo posve zaboravljene, iako su javno dostupne veÊ Ëitavo stoljeÊe. 4 Me u rijetkim starijim iznimkama je pre-gled rukopisnih