Embed Size (px)
Citation preview
1
PARETO ILI ABC DIJAGRAM
UNIVERZITET U ZENICIMAŠINSKI FAKULTET
U ZENICI
ABC DIJAGRAM
Dr Sabahudin Jašarević
1
Dr. Sabahudin Jašarević
PODRUČJE PRIMJENE
PARETO* ili ABC dijagram predstavlja metodu sa veomaširokim područjem primjene u analizi organizacionih,tehničko-tehnoloških, ekonomskih i drugih veličina. Uprocesima unaprijeđenja kvaliteta metoda seprimjenjuje u područjima:Upravljanja - analiza veličina osnovnih pokazatelja poslovanja
2
poslovanja, Marketinga - analiza tržišnih kretanja, Razvoja - analiza karakterističnih trendova u razvoju proizvoda usluga,Komercijalnih poslova - analiza karakteristika kupaca i dobavljača,
2
CILJ
Rangiranje pojava prema stepenu značajnosti,utvrđivanje i razdvajanje kritičnih – značajne manjineusmjeravanje napora na rješavanju problema, čijim rješavanjem se postižu maksimalni efekti.
Namjenjena identifikovanju značajne manjine” iz
3
Namjenjena identifikovanju „značajne manjine iz mnoštva uticajnih faktora na pojavu koja se posmatra.
PODRUČJE PRIMJENE
Proizvodnje - analiza pokazatelja kvaliteta proizvoda i procesa rada, Upravljanja novčanim tokovima - analiza veličina vezanih za odnos sa dužnicima i povjeriocima, bankama i drugim finansijskim institucijama, Općih poslova - analiza elemenata strukture rada,
4
Općih poslova analiza elemenata strukture rada, obezbjeđenja uslova rada, motivacionih faktora i drugih veličina i Integralne sistemske podrške (logislike) - analiza učestanosti pojava stanja U OTKAZU, uzroka i uzročnika datih stanja i sl.
3
PORIJEKLO
Dobio je naziv po italijanskom ekonomisti Vilfredu Paretu, koji je pokazao da se veći dio kapitala (80%) nalazi u rukama neznačajnog broja ljudi (20%).Istraživači tržišta su, na primjer , došli do nalaza da približno 20 odsto kupaca konzumira oko 80 odsto ukupnih prodaja. Tu "vitalnu manjinu" kupaca
5
p p j j pčesto nazivamo ključnim kupcima.
PRIMJENA
Pokazalo se da se "Princip Pareto" može primjeniti na široki spektar ljudskih aktivnosti:relativno mali broj dobavljača je u vezi sa najvećim problemima kvaliteta i zakašnjenja u isporukama,realtivno mali broj odgovara za većinu grešaka, odsustava, upotrebe droge, itd.,
l i li b j k i i l j d
6
relativno mali broj kriminalaca je odgovoran za većinu kriminalnih radnji,relativno mali broj autora je napisao većinu objavljenih knjiga i referata.
4
OPIS
PARETO ili ABC dijagram je grafička metoda za analizu pojava (činilaca sistema; grešaka, uzroka, uzročnika i sličnih problema; količinskih, masenih, vrijednosnih i drugih karakterističnih veličina procesa rada) u smislu: rangiranja veličina/pojava koje se analiziraju prema stepenu značajnosti, na osnovu utvrđenih kriterijuma,
t đi j k itič ih d čj t ih
7
utvrđivanja kritičnih područja posmatranih veličina/pojava i usmjeravanja napora na data, kritična područja u cilju efikasnijeg rješavanja problema odnosno koncentracije rada na područja koja daju veće učešće u ostvarivanju efekata.
OPIS
PARETO ili ABC dijagram, kao jedna od metoda unaprijeđenja kvaliteta proizvoda/usluga i procesa rada, se odlikuje osobinama: jednostavnost, efikasnost i primenljivost u različitim područjima (marketing
8
primenljivost u različitim područjima (marketing, razvoj, proizvodnja, organizacija, upravljanje, logistika, druge oblasti ljudskog života i djelovanja).
5
POSTUPAK
PARETO ili ABC dijagram prikazuje, u opadajućem redoslijedu, relativan značaj (učešće, uticaj) posmatrane veličine ili grupe veličina u skupu veličina čija se analiza vrši. Pri tome se relativan značaj može zasnivati na broju ponavljanja, vrijednosnim (dobit, troškovi) i drugim
9
p j j , j ( , ) gmjerama ili pokazateljima u funkciji prirode analiziranih veličina. Metoda se izvodi u sljedećim koracima:
KORAK 1: Izbor problema za analizu
Prvi korak u izvođenju analize predmetnom metodom odnosi se na izbor problema. Potrebno je: Izvršiti izbor pojave ili problema koji traži rješenje, Odrediti vremenski period za koji će se
10
Odrediti vremenski period za koji će se podaci analizirati (godina, mjesec, vremenski period operativnog plana i sl.), Pripremiti podatke iz datog vremenskog perioda.
6
KORAK 1: Izbor problema za analizu
Analizu je moguće izvesti na osnovu već postojećih podataka koji se nalaze u bazi podataka preduzeća ili uslužne organizacije kao što su: količine proizvoda (obim usluga), prodajne cijene, cijene materijala, pokazatelji poslovanja, karakteristike proizvoda/usluga i sl. U slučaju da se ne raspolaže podacima o
11
predmetnoj pojavi, kao na primjer u analizama: tipa –vrste grešaka u izradi proizvoda, uzroka i uzročnika lošeg kvaliteta, uzroka i uzročnika stanja U OTKAZU, dejstva motivacionih faktora i sličnih veličina, potrebno je organizovati prikupljanje podataka za dati vremenski period.
Prikupljanje i priprema podataka podrazumijeva:
Jasno definisan skup veličina čija se analiza vrši (na primjer: program proizvodnje /usluga, skup reklamacija na isporučene proizvode ili izvršene usluge, skup otkaza elementa dijela sistema ili sistema u cjelini i sl.), Podjelu skupa veličina na područja (grupe) -kategorizaciju, u slučaju da je broj elemenata u skupu veliki i ne obezbjeđuje preglednost u analizi,
12
veliki i ne obezbjeđuje preglednost u analizi,Izbor jedinice mjere koja će biti kriterijum za analizu, kao na primjer: količina u datom vremenskom periodu, učestanost pojave, vrijednost, troškovi i sl., i utvrditi njenu veličinu za svaki element skupa ili grupu elemenata ako je vršena podjela.
7
PRIKUPLJANJE I PRIPREMA PODATAKA
Prilikom prikupljanja i pripreme podataka je potrebno voditi računa da se, za izabrani problem, oblikuje potpun pregled svih elemenata skupa koji se analizira. Ne treba isključiti elemente za koje postoji osećaj da su nevažni, jer se metoda zasniva na brzom otkrivanju značajnih područja određene pojave koja se, u mnoštvu podataka ne mogu očigledno izdvojiti.
13
Kada se radi o kategorizaciji pojava - podjeli u grupe, moguće je određene elemente skupa voditi pod nazivom OSTALI (proizvodi, uzroci, troškovi i sl.). Ako se učešće date grupe, na kraju analize, pokaže značajnije od nekih drugih grupa preporučuje se nova podjela. U organizaciji prikupljanja i pripreme podataka preporučuje se primjena posebnog obrasca.
2. KORAK OBLIKOVANJE PARETO DIJAGRAMA
PARETO dijagram predstavlja grafički prikaz odnosa prethodno struktuiranih elemenata za koje je utvrđeno da imaju uticaja na problem koji se analizira. U datoj fazi metode oblikuju se dvije vrste dijagrama i to: Dijagram relativnog učešćaKumulativna linija
14
Kumulativna linija
8
Dijagram relativnog učešća
Dijagram relativnog učešća predstavlja poseban oblik histograma u kome su na horizontalnoj osi predstavljeni elementi skupa (uzroci, uticaji) u opadajućem redoslijedu veličina izabrane mjerne j di i P i d t ti ji biti d ti
15
jedinice. Pri datom, uticaji mogu biti dati u apsolutnim veličinama ili, što je pogodnije, u relativnim - procentualnom učešću uticaju na ukupnu pojavu.
Oblici dijagrama relativnog učešća
350
400
poja
ve
50
100
150
200
250
300
Uče
stan
ost p
16
Uzo
rak
7
Uzo
rak
4
Uzo
rak
1
Uzo
rak
3
Uzo
rak
5
Uzo
rak
n-1
Uzo
rak
n
. . . .
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
9
Oblici dijagrama relativnog učešća
70
80
poja
va [%
]
Već u ovoj fazi analize moguće je uočiti osnovne probleme i što bez
20
30
40
50
60
Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
probleme i, što bez grafičkog prikaza nije bilo očigledno, relativni značaj svakog elementa ili grupe elemenata
17
10
U
Uzo
rak
7
Uzo
rak
4
Uzo
rak
1
Uzo
rak
3
Uzo
rak
5
Uzo
rak
n-1
Uzo
rak
n
. . . .
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
KUMULATIVNA LINIJA
Za potrebe daljnjih analiza metodom Pareto ili ABCdijagrama potrebno je oblikovati kumulativnu linijuučešća ili uticaja, sabiranjem veličina procentualnogučešća ili uticaja za svaki elemenat ili grupuelemenata skupa, zadržavajući opadajući redoslijedveličina.
18
I pri oblikovanju kumulativne linije moguće sumodifikacije: kumulativna linija u kombinaciji sadijagramom relativnog učešća ili samostalna
10
Kumulativna linija
80
90
poja
va [%
] 100
20
30
40
50
70 Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
60
19
10
Uzo
rak
7
Uzo
rak
4
Uzo
rak
1
Uzo
rak
3
Uzo
rak
5
Uzo
rak
n-1
Uzo
rak
n
. . . .
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
Kumulativna linija
80
90
u po
java
[%] 100
20
30
40
50
70
Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
60
20
10
Uzo
rak
7
Uzo
rak
4
Uzo
rak
1
Uzo
rak
3
Uzo
rak
5
Uzo
rak
n-1
Uzo
rak
n
. . . .
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
11
KORAK 3: Utvrđivanje stepena značajnosti
Ovaj korak podrazumijeva analizukonkretnog izgleda Pareto dijagrama pričemu je posebnu pažnju potrebno usmjeritina izgled kumulativne linije. Kumulativnalinija će se za sve slučajeve analiza sad lj i b j l t k
21
dovoljnim brojem elemenata uzoraka,nalaziti između dva granična oblika
Granični oblici kumulativnih linija
80
90
100
java
[%]
Prvi granični oblik predstavljaslučaj kada je učešće/uticajsvakog elementa skupa na
20
30
40
50
60
70
Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
poj
g prazmatranu pojavu jednako.Tada je njihov redoslijed nahorizontalnoj osi slučajan ikumulativna linija je pravakoja ne daje informacije ostepenu značajnosti pojedinihelemenata. Jasno je da je dati
22
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
10 oblik kumulativne linije, zaanalize realnih pojava,teorijskog karaktera.
12
Granični oblici kumulativnih linija
Drugi granični oblik predstavljaslučaj kada se prema relativnomučešću ili uticaju izdvaja jedanelement (ili grupa elemenata ako
80
90
100
poja
va [%
]
element (ili grupa elemenata akoje vršena podjela/ kategorizacija)koji ima dominantno učešće iliuticaj na razmatranu pojavu.Predmetni oblik kumulativnelinije se može dobiti uslučajevima praktičnih analiza iukazuje na zanemarljiv uticaj20
30
40
50
60
70
Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
p
23
svih ostalih elemenata, ali jepotrebno voditi računa da to nijeposljedica loše izabranog skupauticaja, uzroka ili drugihelemenata skupa.
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
10
KUMULATIVN LINIJA
U najvećem broju slučajeva analiza realnih veličina kumulativna linija se nalazi između dva data granična oblika. Njen izgled (otuda i naziv metode: ABC dijagram), tada, upućuje izvođača analize na izdvajanje prema stepenu
č j ti t i k kt i tič d čj
24
značajnosti, tri karakteristična područja:
13
Najčešći oblik kumulativne linije
80
90
100
ojav
a [%
] Značajan
Mali
ličin
a
20
30
40
50
60
70
Uče
šće
u uk
upno
m b
roju
po
NajvećiPrir
ast (
učešće
) ve
25
Uzrok pojave lošeg kvaliteta
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
10
A B C
KUMULATIVNA LINIJA
Područje A - područje najvećeg prirasta posmatranih veličina; to je najčešće područje koje zauzima vrlo mali broj elemenata iz ukupne strukture, Područje B - područje značajnog prirasta posmatranih veličina; to je najčešće područje koje
i ji b j l t i k t kt i
26
zauzima manji broj elemenata iz ukupne strukture i Područje C - područje malog (nedovoljno značajnog) prirasta posmatranih veličina; najčešće je to područje koje zauzima najveći broj elemenata u strukturi uticajnih elemenata.
14
KUMULATIVNA LINIJA
U literaturi se mogu sresti uputstva - pravila zaodređivanje granica područja A, B i C Pareto dijagramakao na primjer pravilo 80/20 za područje A što znači da20% strukture uticajnih elemenata, odnosno 80% prirastaposmatranih veličina čini dato područje i slična,modifikovana pravila.Važno je napomenuti da je ocjena kojom se povlače
27
j p j j j pgranice datih područja, u suštini, ekspertskog karaktera ida ne može biti podložna strogoj primjeni pravila tipa80/20. Nije pravilo ni to da se moraju, uvijek izdvojiti tripodručja - tipičan primjer je oblik kumulativne linije blizakgraničnom području kada se uočavaju samo dva područja-A i B.
KUMULATIVNA LINIJA
Suština metode Pareto ili ABC dijagrama je upravo uanalizi izgleda kumulativne linije i izdvajanju područjaprema stepenu značajnosti uticaja - prirasta posmatraneveličine - mjere koja je uzeta za kriterijum za analizu. Kakose vidi, predmetni postupak omogućava, na jednostavannačin, izdvajanje značajnih uticajnih elemenata iusmjeravanje napora u rješavanju problema, odnosno u
28
ostvarivanju većih efekata, na ključne činioce.Radi preglednosti svih podataka primenjuje se ikondenzovani oblik Pareto ili ABC dijagrama, koji prikazujepodatke o strukturi skupa koji opisuje pojavu, veličinemjere uticaja i kumulativnu liniju.
15
Kondenzovani oblik Pareto dijagrama
29
PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOŠKOG POSTUPKA
1. UTVRĐIVANJE PROBLEMA Postupak izrade posmatranog predmeta rada sastoji se od 16 faza (operacija) nejednakih vremena pripreme i vremena trajanja datih operacija rada. Osnovni problem koji je uočen sastoji se u dugom ukupnom vremenu izrade predmeta rada, odnosno visokim troškovima izrade, što je uslovilo potrebu analize mogućnosti racionalizacije postupka njegove izrade koja se sastoji u iznalaženju načina za smanjenje ukupnog vremena izrade putem
30
načina za smanjenje ukupnog vremena izrade putem smanjenja vremena trajanja pojedinih operacija rada. Moguće je, dakle,za potrebe dalje razrade definisati: PROBLEM: Izvršiti rangiranje faza tehnološkog postupka prema njihovom učešću u ukupnom vremenu izrade i utvrditi na kojim operacijama će smanjenje vremena trajanja dati najveće efekte u smislu sniženja ukupuih troškova!
16
PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOŠKOG POSTUPKA
31
PRIMJER 1
OPERACIJA Vrijeme [min] Br. Naziv tpz tii 010 Brušenje spoljašnje nabušilici bez šiljaka 45 1,40 020 Poravnavanje čela i zabušivaje središnjeg gnijezda 45 1,50 030 Struganje na revolver strugu 60 4,50 040 Struganje po cijeloj dužini na kopirnom strugu 60 10,50 050 Struganje na revolver strugu 65 25,50 060 Ispravljanje na hidrauličnoj presi 10 0,90 070 Utiskivanje žljebova na mašini za valjanje 30 1,50 080 Utiskivanje oznaka na mašini za označavanje 10 0,80 090 Pranje u uređaju za pranje 10 0,30 100 Kaljenje na uređaju za indukciono kaljenje 45 1,00 110 Ispravljanje na hidrauličnoj presi 10 1,00 120 Brušenje spoljašnje na brusilicibez šiljaka 45 1,40
32
130 Brušenje rukavaca na univerzalnoj brusilici 45 2,00 140 Brušenje otvora na univerzalnoj brusilici 45 2,50 150 Čišćenje žljebova na ručnom radnom mjestu 10 1,00 160 Zaštita od korozije 10 0,25
17
PRIMJER 1OPERACIJA Ti
Br. Naziv [min/god] [%] 010 Brušenje spoljašnje nabušilici bez šiljaka 44.250 2,60 020 Poravnavanje čela i zabušivaje središnjeg gnijezda 47.250 2,80 030 Struganje na revolver strugu 138 000 8 00030 Struganje na revolver strugu 138.000 8,00 040 Struganje po cijeloj dužini na kopirnom strugu 318.000 18,60 050 Struganje na revolver strugu 768.250 45,00 060 Ispravljanje na hidrauličnoj presi 27.500 1,60 070 Utiskivanje žljebova na mašini za valjanje 46.500 2,70 080 Utiskivanje oznaka na mašini za označavanje 24.500 1,40 090 Pranje u uređaju za pranje 9.500 0,50 100 Kaljenje na uređaju za indukciono kaljenje 32.250 1,90 110 Ispravljanje na hidrauličnoj presi 32.250 1,90 120 Brušenje spoljašnje na brusilicibez šiljaka 44.250 2,60 130 Brušenje rukavaca na univerzalnoj brusilici 62.250 3,70
33
j j ,140 Brušenje otvora na univerzalnoj brusilici 77.250 4,60 150 Čišćenje žljebova na ručnom radnom mjestu 30.500 1,70 160 Zaštita od korozije 8.000 0,40
UKUPNO 1.170.500 100
Kumulativna linija za PRIMJER 1
80
90
100
pres
jeka
Ti [
%]
30
40
50
60
70
Opt
ereć
enje
p
34
050
040
140
030
130
020
070
010
120
100
110
150
060
160
080
090
Operacija „i“
10
20
18
Utvrđivanje područja značajnosti za PRIMJER 1
70
80
90
100
nje
pres
jeka
Ti [
%]
20
30
40
50
60
70 O
pter
ećen
j
35
050
040
140
030
130
020
070
010
120
100
110
150
060
160
080
090
C
10
A B
Operacija „i“
PRIMJER 2
Izvršiti rangiranje proizvoda u programu proizvodnje prema značaju koji je određen njihovim učešćem u ukupnim efektima preduzećaProgram proizvodnje čine 204 tipa proizvoda svrstanih u 17 grupa prema namjeni, tehničko-tehnološkoj složenosti i usmjerenosti ka određenim
36
j jsegmentima tržišta.
19
PRIMJER 2
GRUPA PROIZVODA Ukupna količina Br. Naziv [kom/god] [%] 01 Brisači stakla 254.000 1,20 02 Motori brisača I 50.000 2,40 03 Motori brisača II 30.000 1,4504 Ručice brisača stakla 750.000 35,80 05 Savitljivi brisači 180.000 8,60 06 Motori ventilatora I 20.000 0,95 07 Motori ventilatora II 18.000 0,86 08 Starteri motora 60.000 2,85 09 Razvodnici paljenja 75.000 3,60 10 Malolitražni motori 220.000 10,50 11 Transformatori 80.000 3,80 12 Analogni mjerni instrumenti 10.000 0,47
37
13 Rotaciona i trepćuća svijetla 5.000 0,2414 AN prekidači 12.000 0,60 15 Taster prekidači 115.000 5,50 16 Upareni kontakti 425.000 20,25 17 Kablovi sa konektorima 20.000 0,95 UKUPNO 2.095.000 100
Kumulativna linija za PRIMJER 2
80
90
100
roiz
voda
qj [
%]
30
40
50
60
70
Kol
ičin
a pr
38
04
16
10
05
15
11
09
08
16
02
03
01
06
17
07
14
12
13
Grupa proizvoda (Struktura programa – pj)
10
20
20
Utvrđivanje područja značajnosti za PRIMJER 1
80
90
100
na p
roiz
voda
qj [
%]
20
30
40
50
60
70
Kol
ičin
39
04
16
10
05
15
11
09
08
16
02
03
01
06
17
07
14
12
13
Grupa proizvoda (Struktura programa – pj)
10
CBA
PRIMJER 2
Imajući u vidu da analiza koja je izvedena na nivou grupa proizvoda i u kojoj su razmatrane samo ukupne količine proizvoda ne daje potrebne i dovoljne podloge za rangiranje proizvoda u programu proizvodnje prema značaju koji je određen njihovim učešćem u ukupnim efektima preduzeća izvedena je posebna
40
analiza svake grupe pojedinačno, pri čemu su kao relevantne karakteristike programa u razmatranju uzete:
21
PRIMJER 2
1. količna proizvoda – kao pokazatelj obima razmjene na tržištu,2. masa proizvoda – kao jedan od pokazatelja troškova proizvodnje i3. vrijednost (dobit) – kao pokazatelj ukupnih efekata procesa rada.
41
procesa rada.
PRIMJER 2
Broj Proizvod Količina Masa Vrijednost 1 MB-89 20.00 1,20 166 2 MB-86-2 300 1,20 1.0502 MB 86 2 300 1,20 1.0503 MB-86-3 600 1,10 420 4 MB-89-1 5.000 1,20 180 5 MB-86-4 650 1,10 400 6 MB-89-3 1.000 1,20 188 7 MB-89-4 1.000 1,20 252 8 MB-97 15.000 1,00 248 9 MB 86 6 100 0 70 387
42
9 MB-86-6 100 0,70 38710 MB-85-1 10.000 0,70 520
22
a) Količinska analiza
80
90
100
olič
ina
q j [%
]
20
30
40
50
60
70 K
43
1 8 10 4 2 3 9 7 6 5
CBA
a) Količinska analiza Proizvod pj
10
b) Masena analiza
80
90
100
ličin
a q j
[%]
20
30
40
50
60
70 Kol
44
1 2 10 4 8 9 7 3 6 5
CBA
b) Masena analiza Proizvod pj
10
20
23
c) Vrijednosna analiza
80
90
100
ličin
a q j
[%]
20
30
40
50
60
70 Kol
45
10 4 1 8 9 3 2 7 5 6
CBA
c) Vrijednosna analiza Proizvod pj
10
