ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA ... - Dizala/ARHITEKTONSKI... · tekstualni prilozi: rjeŠenje o izvedenom stanju izvadak iz zemljiŠne knjige kopija katastarskog

DIA POZITIVA d.o.o. za projektiranje i usluge

GRAĐEVINA: GLAVNI PROJEKT ADAPTACIJE 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA I UGRADNJA VANJSKOG DIZALA INVESTITOR: ¨HRVATSKI CRVENI KRIŽ.¨d.o.o., 10000 Zagreb, Ulica Crvenog križa 14/I

GLAVNI PROJEKTANT: Ivana URODA, d.i.a. ZG 04/2019

- 2 -

INVESTITOR .

HRVATSKI CRVENI KRIŽ Ulica Crvenog križa 14/I, 10001 Zagreb

OIB 72527253659 GRAĐEVINA

ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA I UGRADNJA VANJSKOG DIZALA MJESTO GRADNJE

Savska cesta 89d, Sesvete, k.č.br. 4170/1, k.o.Sesvete PROJEKT

ARHITEKTONSKI PROJEKT

FAZA PROJEKTA

GLAVNI PROJEKT

TD 09/17 ZOP 09/17

MAPA 1

PROJEKTANT

IVANA URODA, DIA

DIREKTOR

IVANA URODA, DIA

ZAGREB 04-2019




- 3 -

ZOP: 09/17

TD: 09/17

INVESTITOR HRVATSKI CRVENI KRIŽ,

Ulica Crvenog križa 14/I, 10000 Zagreb

OIB 72527253659

GRAĐEVINA: ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA

HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA I UGRADNJA VANJSKOG DIZALA

MJESTO GRADNJE: Savska cesta 89d, Sesvete, k.č.br. 4170/1, k.o.Sesvete

POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

ARHITEKTONSKI PROJEKT

A / ARHITEKTONSKI PROJEKT MAPA 1

¨DIA-POZITIVA¨ d.o.o., IV Trnjanske ledine 3, Zagreb

PROJEKTANT: IVANA URODA, dipl. ing. arh.

TD: 09/17

B/ GRAĐEVINSKI PROJEKT

PROJEKT KONSTRUKCIJE MAPA 2

¨ULTRA-STUDIO¨ d.o.o., Pantovčak , Zagreb

PROJEKTANT: ANDREJ MARKOVIĆ, dipl. ing. arh.

TD: 31/19

PROJEKT ELEKTRIČNIH INSTALACIJA MAPA 3

ELEKTRO-GRUPA d.o.o., Pokupska 3, Ivanić-Grad

PROJEKTANT: IVAN SOVIĆ, ing.el.

TD: 179/17

PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA MAPA 4

¨TERMOPROJEKTING¨ d.o.o., III Mažuranićev odvojak 8, Samobor

PROJEKTANT: TOMISLAV VUČINIĆ, dipl. ing. str.

TD: 978

STROJARSKI PROJEKT – PROJEKT UGRADNJE DIZALA MAPA 5

¨LIFT-ING¨ d.o.o., Međimurska 11, ZAgreb

PROJEKTANT: NIKOLA CINDRIĆ, dipl. ing. str.

TD: LP 2019 1312




- 4 -

SADRŽAJ I OPĆI DIO - IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA O DJELATNOSTI TVRTKE - RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA - RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA - RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA ARHITEKTONSKOG PROJEKTA - IZJAVA GLAVNOG PROJEKTANTA O USKLAĐENOSTI SVIH MAPA GLAVNOG PROJEKTA I USKLAĐENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA ZAKONA I PROPISA II POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA TEKSTUALNI PRILOZI: RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU IZVADAK IZ ZEMLJIŠNE KNJIGE KOPIJA KATASTARSKOG PLANA POSJEDOVNI LIST III TEKSTUALNI DIO 1. TEHNIČKI OPIS, ISKAZ POVRŠINA 2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 3. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVNOG OTPADA 4. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA 5. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE I UVJETI ZA NJENO ODRŽAVANJE IV GRAFIČKI DIO 01 SITUACIJA NA KOPIJI KATASTARSKOG PLANA 1:1000 02 POSTOJEĆE STANJE 1:100 03 SITUACIJA NA KOPIJI KATASTARSKOG PLANA 1:1000 04 PLANIRANO STANJE – ARHITEKTONSKI DIO 1:100 I 1:50 V ANALITIČKI ISKAZ ZA OBRAČUN KOMUNALNOG DOPRINOSA

VI TROŠKOVNIK




- 5 -

I OPĆI DIO




- 6 -




- 7 -




- 8 -




- 9 -




- 10 -




- 11 -

Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17) za navedeni projekt donosi se:

RJEŠENJE

kojim se IVANA URODA, dipl. ing. arh. imenuje za GLAVNOG PROJEKTANTA arhitektonskog pro-jekta za:

NAZIV GRAĐEVINE: ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA


Savska cesta 89d, Sesvete, k.č.br. 4170/1, k.o.Sesvete

INVESTITOR : HRVATSKI CRVENI KRIŽ,


OIB 72527253659

BROJ PROJEKTA : Z.O.P. 09/17

II Glavni projektant iz točke I ovog rješenja odgovoran je za cjelovitu i međusobnu usk-lađenost svih dijelova projekta prema Zakonu o gradnji.

O B R A Z L O Ž E N J E

IVANA URODA, dipl. ing. arh. upisana je u Imenik ovlaštenih arhitekata, Klasa: UP/I-350-07/07-01/3332, Ur.br.: 314-01-07-1 od 12. studenog 2007. pod rednim brojem 3332, , te ispunjava uvjete predviđene člancima 51. i 52. Zakona o gradnji.

Ovo rješenje izdaje se imenovanom ovlaštenom arhitektu u skladu sa Zakonom o gradnji.

INVESTITOR

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

ZAGREB, 03 - 2019




- 12 -

Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17) za navedeni projekt donosi se:

RJEŠENJE

kojim se IVANA URODA, dipl. ing. arh. imenuje za PROJEKTANTA arhitektonskog projekta za:






OIB 72527253659

BROJ PROJEKTA : Z.O.P. 09/17

O B R A Z L O Ž E N J E

IVANA URODA, dipl. ing. arh. upisana je u Imenik ovlaštenih arhitekata, Klasa: UP/I-350-07/07-01/3332, Ur.br.: 314-01-07-1 od 12. studenog 2007. pod rednim brojem 3332, , te ispunjava uvjete predviđene člancima 51. i 52. Zakona o gradnji.

Ovo rješenje izdaje se imenovanom ovlaštenom arhitektu u skladu sa Zakonom o gradnji.

DIREKTOR

IVANA URODA, dipl.ing.arh.

ZAGREB, 03 – 2019




- 13 -

Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17) za navedeni projekt daje se:

IZJAVA

ZOP: 09/17

BR. PROJEKTA: 09/17






OIB 72527253659

FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA: ARHITEKTONSKI PROJEKT

O usklađenosti glavnog projekta s dokumentima prostornog uređenja i odnosnim odredbama

GENERALNIM URBANISTIČKIM PLANOM GRADA ZAGREBA –

Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik grada Za-greba

16/2007, 8/2009, 7/2013, 9/2016 i 12/2016-pročišćeni tekst) i Pravilnikom o jednostavnim ra-dovima

i građevinama (NN 79/14, 112/17 i 34/18).

GLAVNI PROJEKTANT


DIREKTOR


ZAGREB, 03 - 2019

http://www1.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/10288f1421388ff8c1256f2d0049015b/fc7bc5b1e3f36f97c12573a90032dc3d?OpenDocument

http://www1.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/VPD/FC1A519EBDEF9F26C125758200424888?OpenDocument&19

http://www1.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/VPD/E442742289E1EC1AC12575A2003A8C1C?




- 14 -

Na osnovu čl. 52. "Zakona o gradnji" (NN 153/13 i 20/17) izdaje se: IZJAVA O SUKLADNOSTI Ovlašteni arhitekt: IVANA URODA, dipl.ing.arh. Dia pozitiva d.o.o.

IV Trnjanske ledine 3, Zagreb Po rješenju o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata: Klasa: UP/I-350-07/07-01/3332, Ur.br.: 314-01-07-1 od 12. studenog 2007. pod rednim brojem 3332, , te ispunjava uvjete predviđene člancima 51. i 52. Zakona o gradnji. Dajem IZJAVU O SUKLADNOSTI – svi projekti koji čine glavni projekt međusobno su usklađeni. ZOP: 09/17 BR. PROJEKTA: 09/17 NAZIV GRAĐEVINE: ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA I UGRADNJA VANJSKOG DIZALA Savska cesta 89d, Sesvete, k.č.br. 4170/1, k.o.Sesvete INVESTITOR : HRVATSKI CRVENI KRIŽ,


OIB 72527253659 FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT VRSTA PROJEKTA: ARHITEKTONSKI PROJEKT Ovaj projekt je usklađen s odredbama posebnih zakona i propisa: Zakon o gradnji (153/13 i 20/17) Zakon o prostornom uređenju (153/13 i 65/17 i 114/18) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03) Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13) Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13) Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (NN 56/12) Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 3/07) Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08 i 33/10) Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (5/10) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) Zakon o otpadu (178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Zakon o normizaciji (NN 80/13)




- 15 -

Zakon o mjernim jedinicama (NN 2/07)

Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)

Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99 i 29/03)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09,79/09, 49/11 i 144/12)

Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10, 111/10 i 55/12)

Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12)

Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09 , 14/10, 125/10 i 136/12)

Tehnički propis za aluminijske konstrukcije (NN 80/13)

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09 i 79/13)

Tehnički propis za prozore i vrata (NN 69/06)

Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehničkog propisa za prozore i vrata

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10 i 135/11)

Tehnički propis za zidane konstrukcije (NN 01/07)

Tehnički propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12)

Tehnički propis za čelične konstrukcije (112/08, 125/10, 73/12 i 136/12)

Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (119/09, 125/10 i 136/12)

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (110/08)

Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (03/07)

Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 112/17 i 34/18)

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13 i 54/13)

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07)

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05 i 14/11)

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)

Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, SL 49/82, SL 29/83, SL 20/88, SL 52/90)

Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (SL 15/90)

Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (NFPA br. 101-1967)

Tehničke smjernice za preventivu zaštite od požara (TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 126)

Uz ove osnovne propise sastavni dio propisa čine i svi prateći propisi i standardi koji obrađuju ovo područje i sa njima čine cjelinu (veza s ostalim propisima i standardima).

PROJEKTANT


ZAGREB, 03 – 2019




- 16 -

II POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

KOPIJA KATASTARSKOG PLANA RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU POSJEDOVNI LIST

IZVADAK IZ ZEMLJIŠNE KNJIGE




- 17 -




- 18 -




- 19 -




- 20 -




- 21 -




- 22 -




- 23 -




- 24 -




- 25 -




- 26 -




- 27 -




- 28 -

III. TEKSTUALNI DIO 1. PROJEKTNI ZADATAK Ovaj glavni projekt izrađen je za zahvat u prostoru: adaptacija 1. i 2. Nacionalnog logističkog cen-tra HCK-a, ugradnja vanjskog dizala i postavljanje toplinske izolacije – mineralne vune, debljine 10 cm na zapadnom dijelu građevine. 2. LOKACIJA Lokacija namjeravanog zahvata, adaptacija 1. i 2. Nacionalnog logističkog centra HCK-a i ugradnja vanjskog dizala je na katastarskoj čestici broj 4170/1, k.o. Sesvete, na adresi Savska cesta 89d. Lokacija odnosno obuhvat zahvata prikazani su na grafičkim prikazima prikazanim na kopiji katastarskog plana. Za postojeću građevinu izdano je Rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I 350-15/13-07/4342, URBROJ:251-13-22-4/003-17-07, od 06.03.2017., sa datumom pravomoćnosti rješenja 31.03.2017. 2.1. POSTOJEĆE STANJE NA LOKACIJI

2.1.1. Lokacija – opće karakteristike Parcela je relativno pravilnog pravokutnog oblika. Nalazi se u Savskoj cesti. Omeđena je građevnim česticama s južne i istočne strane, sa zapadne strane nalazi se javno-prometna površina, a sa sjeverne strane negrađevinsko područje. Građevinska čestica pristup na javno-prometnu površinu na Savsku cestu ostvaruje sa zapadne strane. Od navedenih građevnih čestica sa kojima predmetna građevna čestica graniči niti jedna čestica nije izgrađena. 2.2.2. Stanje objekta i zelenila na parceli Unutar zone obuhvata postoji legalna građevina, parcela je čista bez vrijednog visokog ra-slinja. 2.1.3. Način i uvjeti priključenja zahvata na prometnu i drugu infrastrukturu Promet Pristup planirane višestambene građevine na javno-prometnu površinu osiguran je preko savske ceste sa zapadne strane. Električna energija Postojeća građevina priključena je na sustav javne električne mreže u postojećoj Savskoj cesti. Odvodnja Postojeća građevina priključena je na sustav javne odvodnje u postojećoj Savskoj cesti. Vodoopskrba Postojeća građevina priključena je na sustav javne vodoopskrbne mreže u postojećoj Savskoj cesti. Postupanje s otpadom U smislu prikupljanja komunalnog otpada planira se postava standariziranih posuda za skupljanje otpada na prostoru naselja Sesveta.

3. SMJEŠTAJ NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Smještaj postojeće i planirane građevine ostaje nepromijenjen, osim što se sa sjeverne strane građevine dodaje vanjsko dizalo. Izgradnja vanjskog dizala planira se na sjevernom dijelu građevinske čestice – kako je prikazano u grafičkim prilozima.




- 29 -

4. STANJE POSTOJEĆE PROSTORNE DOKUMENTACIJE I PARCELE Prema odredbama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Sesveta (u daljnjem tek-stu: GUP Sesveta, ¨Službeni glasnik Grada Zagreba¨ 14/03, 17/06, 01/09, 07/13, 19/15 i 22/15-pročišćeni tekst), predmetna čestica se nalazi unutar građevinskog područja u zoni poslovne namjene, oznake K i u zoni urbanog pravila 3.1.- Gospodarska zona Sesvete.

Gospodarska namjena - G Za gospodarsku namjenu određene su površine: - gospodarske namjene G, - poslovne namjene K, - ugostiteljsko-turističke namjene T. Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine sljedeće namjene:

proizvodna namjena - I: - industrijski, obrtnički i gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, - poslovni, uredski i trgovački sadržaji koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost;

poslovna namjena - K: - poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni

hoteli. Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine i za druge sadržaje: - prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja; - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; - komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže; - sportsko-rekreacijski sadržaji; - javne i zaštitne zelene površine, te rasadnici; - istraživački centri i škole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji

upotpunjuju osnovnu namjenu; - benzinske postaje; - vatrogasne postaje; - građevine javne i društvene namjene. Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine za sljedeće sadržaje: - poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni

hoteli. Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine i za druge sadržaje: - prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja; - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; - elektroenergetske i komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne

garaže; Odredbom članka 9. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga - sportsko-rekreacijski sadržaji; - uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene, te drugi

sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - javne i zaštitne zelene površine; - benzinske postaje.




- 30 -

Gospodarska zona Sesvete (3.1.)

Opća pravila

- gospodarska zona gradskog značenja sastoji se od lokacija sjever i jug, dijelom na arheološkom lokalitetu;

- uz Ulicu Ljudevita Posavskog i Slavonsku aveniju planira se poslovna namjena, a na drugim se prostorima planira i poslovna i proizvodna namjena;

- skladišta kao osnovna djelatnost ne mogu se graditi;

- skladišni prostor može biti površine do 20% GBP-a poslovne ili proizvodne građevine;

- osigurati prostor za smještaj reciklažnog dvorišta;

- površine za koje postoji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja prikazane su u kartografskom prikazu 4.c UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja primjene planskih mjera zaštite;

- do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 86. ove odluke;

- na području za koje ne postoji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja mogu se graditi građevine i uređivati prostori prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

Detaljna pravila:

a) na površinama gospodarske i poslovne namjene:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevine je podzemna etaža i tri nadzemne etaže;

- najmanja površina građevne čestice je 2.000 m2;

- najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji ili rubu rezervacije proširenja postojeće ulice je 20 m, a najveći omjer širine i dužine čestice određen je, u pravilu, 1:5;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveći ki je 1,0;

- građevni pravac od regulacijske linije ili ruba rezervacije proširenja postojeće ulice udaljen je najmanje 12 m, iznimno od izdvojenih pješačkih površina i biciklističkih staza najmanje 5 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proširenja postojeće ulice);

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

- građevna čestica mora biti hortikulturno uređena; prema susjednim česticama drugih namjena, potrebno je urediti pojaseve visokoga zaštitnog zelenila (ne unutar rezervacije proširenja postojeće ulice);

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeći ki veći od 1,0 može se zadržati, ali bez povećanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

- prigodom rekonstrukcije, postojećih građevina površina i širina građevne čestice mogu biti manje od određenih ovim člankom; najveći ki je 1,0; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

- iznimno, za sjeverno područje gospodarske zone uz željezničku prugu, planirano kao dio područja središta Sesveta za koji postoji obveza i provedbe javnog natječaja i donošenja




- 31 -

urbanističkog plana uređenja, najveći ki nadzemno je 2.5; drugi uvjeti odredit će se javnim natječajem, odnosno urbanističkim planom uređenja;

- iznimno, za područje UPU-a Gospodarska zona Sesvete - jug uz Slavonsku aveniju, na građevnim česticama većim od 4000 m2, najveći ki nadzemno je 2.0, najveća visina građevine šest nadzemnih etaža; obaveza provedbe javnog natječaja; drugi uvjeti odredit će se urbanističkim planom uređenja;

- iznimno, na području zone poslovne namjene koje nije obuhvaćeno UPU-om Gospodarska zona Sesvete - jug, sjeverno od Slavonske avenije, a zapadno uz Savsku cestu, koeficijent iskoristivosti građevne čestice ki nadzemno je maksimalno 2,0, drugi uvjeti prema pravilima iz ovog članka;

- iznimno, na području zone poslovne namjene uz istočnu stranu Ulice Ljudevita Posavskog najveći ki je 1.5, najveća visina građevine je četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao uvučeni kat; drugi uvjeti prema pravilima iz ovog članka. 5. ISKAZ POVRŠINA Veličina postojeće građevne čestice je 4.501,00 m2 i površina i oblik čestice ostaje nepromjenjen. Oblik planiranog zahvata je relativno pravilnog pravokutnog oblika. Čestica je ravna. Izgradnja vanjskog dizala planira se na sjevernom dijelu građevinske čestice – kako je prikazano u grafičkim prilozima. Ukupna građevinska bruto površina (GBP-a zatvorenog volumena) postojećeg stanja iznosi 2.424,10 m2.

Postojeća izgrađenost građevinske čestice iznosi 1.691,00 m2, što iznosi 37.56%

Ukupna građevinska bruto površina (GBP-a zatvorenog volumena) planiranog stanja sa vanjskim dizalom iznosi 2.443,60 m2.

Planirana izgrađenost građevinske čestice, sa vanjskim dizalom, iznosi 1.697,50 m2, što iznosi 37.70%.

POSTOJEĆA GRAĐEVINA ISKAZ POVRŠINA: Iskaz GBP-a po etažama:

- prizemlje 1691,00 m2

- 1.kat 436,00 m2

- uvučeni kat 297,10 m2

- UKUPNO 2.424,10 m2

PLANIRANA GRAĐEVINA ISKAZ POVRŠINA: Iskaz GBP-a po etažama:

- prizemlje 1697,50 m2

- 1.kat 442,50 m2

- uvučeni kat 303,60 m2

- UKUPNO 2.443,60 m2

PLANIRANA GRAĐEVINA UKUPNO: 2.443,60 m2 GBP-a. Planirana građevina je samostojeća visine prizemlje, 1.kat i 2.kat, kao i postojeća legalna građevina. Tlocrtna površina planirane građevine iznosi 1.697,50 m2 GBP-a.




- 32 -

Izgrađenost građevne čestice iznosi 37.70%, maksimalni koeficijent izgrađenosti za slobodnosto-jeću građevinu iznosi 50%. Ukupna građevinska bruto površina planirane građevine iznosi 2.443,60 m2 GBP-a. Planirani keoficijent iskoristivosti građevne čestice ki=0.54, maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice ki=1. Postojeća površina zelenih površina se ne mijenja. NAMJENA GRAĐEVINE I TLOCRTNA ORGANIZACIJA GRAĐEVINE Planirani zahvat – adaptacija 1. kata i 2. kata građevine, ugradnja vanjskog dizala i postavljanje toplinske izolacije – mineralne vune, debljine 10 cm na zapadnom dijelu građevine. ISKAZ NETO POVRŠINA PROSTORIJA

prostor površina obrada

1. Kat

Soba 1 16.62 laminat


Kupaonica 3.62 keramičke pločice

Dvorana 42.55 laminat / tepih

Ured 1 19.04 laminat




WC muški 5.7 keramičke pločice

WC ženski 3.36 keramičke pločice

Čajna kuhinja 7.57 keramičke pločice

Hodnik 2.97 laminat

Hodnik 7.92 laminat

Hodnik 6.29 laminat

Lounge / Press room 58.26 laminat

Konferencijska sala 139.85 laminat / tepih

2. Kat Soba 3 19.04 laminat



Soba 6 32.6 laminat



Kupaonica Ž 6.71 keramičke pločice

Kupaonica M 7.07 keramičke pločice

WC Ž 2.96 keramičke pločice

WC M 5.87 keramičke pločice

Čajna kuhinja 8.61 keramičke pločice

Dnevni boravak / blagovanje 42.48 laminat




- 33 -

Hodnik 31.48 laminat

Ulazni predprostor 4.66 laminat

6. KONSTRUKCIJA

OPĆENITO O KONSTRUKCIJI

Vertikalno podizna platforma se sastoji od strojarske konstrukcije dizala te voznog okna dizala koje je predmet ovog projekta. Vozno okno je čelična i armirano betonska konstrukcija visine cca 10.8 m tlocrtno pravokutnog oblika vanjskih dimenzija 2.31 x 1.95 m s podestima duljine cca 0.6 m na razini svake etažete AB jama ukopana u zemlju cca 1,3 m . Vozno okno dizala ima funkciju zaštite dizala od vanjskih utjecaja te horizontalnu stabilizaciju nosive konstrukcije dizala (vodilica). Dizalo koje se ugrađuje u predmetno vozno okno ima vlastitu nosivu konstrukciju koja opterećenje od pogonskog stroja i kabine prenosi do temeljne konstrukcije. Vozno okno dizala - čelična konstrukcija Nosiva konstrukcija voznog okna dizala je prostorna okvirna čelična kon-strukcija koju čine stupovi kvadratni cijevni profili 80x80x4 mm i horizontalne prečke na vrhu kvadratni cijevni profili 80x80x5 mm te ostale horizontalne prečke kvadratni cijevni profili 80x80x4 mm. Stupovi se oslanjaju na armiranobetonske zidove debljine 20 cm koji su spojeni sa armiranobetonskom pločom debljine 20 cm te se sidre anker vijcima tipa "WÜRTH FAZ/S M10". Okno se prihvaća za postojeću zgradu na razinama međukatnih konstrukcija kvadratnim cijevnim profilima 80x80x4 mm (na vrhu 80x80x5 mm) i sidri anker vijcima tipa "WÜRTH FAZ/S M12". U nastavku projekta vidjeti detaljnije specifikacije vijaka. Spojevi stupova i prečki ostvaruju se za-varima II. kategorije, a prema potrebi premještanja konstrukcije na drugu lokaciju moguće je iz-vođenje montažnih nastavaka na stupovima. Prema potrebi izvesti montažne nastavke na 2-3 pozicije po svakom stupu. Na taj način konstrukcija se rastavlja na 2 do 3 dijela (ovisno o veličini manevarskog prostora u naravi) i omogućuje se ukrcaj na prijevozno sredstvo. Svi elementi kon-strukcije izrađeni su od čelika kvalitete S235 JR i vrućevaljanih čeličnih profila. Ukoliko se prilikom izvođenja detalja sidrenja prečke u bočne AB grede (prihvat okna za postojeću građevinu) utvrdi da nije moguće izvesti detalj prema projektu, potrebno je obavijestiti projektanta i izvršiti pre-inaku. Fasada Obloga čelične konstrukcije su termoizolacijski paneli debljine od 5-10 cm. Paneli se prihvaćaju za čeličnu konstrukciju okna dizala samoreznim vijcima ili nekim drugim načinom, a prema prijedlogu proizvođača. Jama dizala - armiranobetonska konstrukcija Temeljenje kon-strukcije predviđeno je na armiranobetonskoj temeljnoj ploči debljine 20 cm na kojoj su ar-miranobetonski zidovi visine cca 1.1 m. Proračun i dimenzioniranje AB konzolnih zidova prove-deni su prema EC2 i EC7 kako je danu u nastavku proračuna. Dimenzioniranje temeljne ploče provedeno je pomoću Winklerovog modela, uz koeficijent ks = 5000 kN/m2/m', i pretpostavljena dopuštenu nosivost tla za osnovno opterećenje od 150 kN/m2 za predmetnu konstrukciju. Te-meljna ploča izvedena je iz betona kvalitete C25/30 i armirana je armaturnim čeličnim mrežama B500A ili šipkama B500B, a sve prema danom proračunu. Zbog nepostojanja geomehaničkog elaborata tlo na kojem se temelji građevina je pretpostavljeno s koeficijentom reakcije tla 5 MN/m3 i s nosivošću od 150 kN/m2. Ako se prilikom iskopa utvrdi tlo lošije kvalitete ili tlo nepo-dobno za temeljenje, potrebno je obavijestiti projektanta i izvršiti preinaku u temeljnoj konstruk-ciji. Dakle, obavezna je prisutnost ovlaštene osobe prilikom iskopa građevine za utvrđivanje po-godnosti tla za temeljenje. Broj projekta LIST TD 31/19 34 na k.č. br. 4170/1, k.o. Sesvete LOGIS-TIČKI CENTAR HCK travanj 2019. MATERIJALI Svi armiranobetonski elementi izgrađeni su od betona kvalitete C25/30 i armirani su armaturnim mrežama i šipkama kvalitete B500 A i B500 B, a




- 34 -

sve prema proračunu danom u projektu. Svi čelični elementi su od kvalitete čelika S235 JR, vrućevaljani, a sve prema proračunu danom u projektu.

OPTEREĆENJA Građevina je proračunata na sljedeća opterećenja: vlastita težina, dodatno stalno opterećenje, uporabno opterećenje, snijeg, vjetar, opterećenja od djelovanja dizala, opterećenje vodom i zemljom, imperfekcije. Prema nacionalnom dodatku nHRN EN 1991-4 građevina je smještena u II. vjetrovno područje te osnovni tlak vjetra iznosi 0,25 kN/m2. Prema nacionalnom dodatku nHRN EN 1991-3 građevina je smještena u 3. područje (kontinentalna Hrvatska) te osnovno opterećenje snijegom iznosi 1,25 kN/m2. Zaključak Prikazanim proračunima dokazana je mehanička otpornost i stabilnost građevine te kao takva odgovara uvjetima uporabe. Sve promjene koje se izvode, a koje nisu prema projektu konstrukcije, mora se kontaktirati projektanta konstrukcije za odo-brenje. Svi elementi konstrukcije računati su za odgovarajuća opterećenja dana u hrvatskim nor-mama niza HRN EN 1991 (tzv. eurokod EC1). Armiranobetonski elementi dimenzionirani su prema hrvatskim normama niza HRN EN 1992 (tzv. eurokod EC2), spregnuti elementi dimenzion-irani su prema hrvatskim normama niza HRN EN 1994 (tzv. eurokod EC4) zidani elementi dimen-zionirani su prema hrvatskim normama niza HRN EN 1996 (tzv. eurokod EC6), drveni elementi dimenzionirani su prema hrvatskim normama niza HRN EN 1995 (tzv. eurokod EC5), a sve prema novom Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije NN 17/17.

7. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE Oblik i veličina postojeće građevine na parceli se ne mijenja.

Postojeća slobodnostojeća poslovna građevina visine je prizemlje, kat i uvučeni kat. Završna krovna obrada je kosi krov, pokrov lim. Kolni i pješački ulazi na parcelu omogućeni su i predviđaju se sa

zapadne strane, preko javno-prometne površine, Savske ceste.

Postojeći krov je kosi, na tri vode i on se ne mijenja.

Pročelja građevine obrađeno je betonskim panelima između kojih se nalazi toplinska izolacija. Na zapadnom pročelju građevine i na dijelovima sjevernog i južnog pročelja planira se postavljanje

toplinske izolacije – mineralne vune, debljine 10 cm na zapadnom dijelu građevine. Također, okno lifta koji se nalazi izvan građevine obučeno je panelima od mineralne vune, debljine 15cm, otpornosti na požar 90 minuta.

8. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Mjere zaštite od požara građevine na parceli se ne mijenja.

9. PRIKLJUČENJE NA JAVNO - PROMETNU POVRŠINU Parceli je omogućen pristup sa zapadne strane preko javno prometne-površine, Savske ceste,

navedeni pristup se ne mijenja.

Kolni i pješački ulaz za planiranu građevinu je sa zapadne strane. Planira se 1 kolni ulaza na parcelu – sve prema grafičkim prikazima.

10. RJEŠENJE PROMETA U MIROVANJU Rješenje prometa u mirovanju za planiranu građevine na parceli se ne mijenja. Nema potrebe za

osiguranjem dodatnih parkirališnih mjesta na parcel budući da se ukupna GBP-a na parcel neznatno mijenja.




- 35 -

11. DEPONIRANJE OTPADA Za odlaganje otpada predviđeni su kontejneri za otpad, ukupno 1, (volumen kontejnera 1100 l) koja se smještena uz postojeću prometnu površinu. Otpad se odvozi vozilom lokalne službe za prijevoz otpada.

Vozilima za odvoz otpadnih tvari omogućen je nesmetan prilaz do svih prostora za odlaganje ot-pada. 12. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE_ZELENE POVRŠINE Površine postojeće zelenih površina na parceli ostaju iste i ne mijenjaju se. 13. VANJSKO DIZALO POGONSKO POSTROJENJE

Pogonsko postrojenje sastoji se od sinkronog motora sa permanentnim magmetima, kočnice, pogonske i otklonskih užnica. Svi elementi su međusobno povezani, centrirani i postavljeni na nosivi čelični okvir. Ispod pogonskog stroja postavljeni su elastični amortizeri koji spriječavaju širenje buke i vibracija preko nosive čelične konstrukcije na građevinu. Pogonski elektromotor je specijalne konstrukcije za pogon dizala i izrađen je prema IEC preporu-kama. U namot su ugrađene PTC sonde koje štite motor od toplinskog preopterećenja. Pogonsko postrojenje opremljeno je dvočeljusnom kočnicom. Kočne papuče aktiviraju se mehaničkim putem, a otkočivanje se vrši otkočnim elektromagnetom. Pogonska užnica izrađena je iz perlitičnog sivog lijeva. Utori za nosivu užad su izvedeni kao klinasti, dimenzionirani su na dozvoljeni specifični pritisak i vučnu sposobnost, tj. protiv klizanja užadi. Površinski sloj utora otvrdnut je indukcijskim kaljenjem. U vrhu voznog okna na specijalnom nosivom okviru izve-den je ovjes nosive užadi kao 2 : 1. Kod pogonske i kod otklonskih užnica postoji zaštita koja spriječava ispad užeta iz utora. KABINA Kabina je specijalne izvedbe, prolazna pod 1800, stranice iz čeličnog lima, obojene temeljnom i završnom bojom. Pod kabine izveden je iz čvrste metalne konstrukcije, a završno je prekriven specijalnom protukliznom oblogom (po izboru). Ispod praga kabine nalazi se zaštitna pregača visine 750 mm. Kabina s vratima elastično je ugrađena u nosivi okvir. Osigurano je prirodno prov-jetravanje kabine, te putem ventilatora. OPREMA KABINE Upravljačka lamela koja sadrži: x tipkala kabinskog naloga s optičkom potvrdom primitka naloga za vožnju na visini 900 - 1200 mm, reljefna tipkala sa oznakama na Braici x tipkalo za otvaranje vrata x tipkalo ALARM (kojim se aktivira govorna veza kabina-ormar upravljanja -ugovorni serviser) x nužnu rasvjetu x elektrokontaktnu sklopku kabinskog prioriteta s ključem x optičku i zvučnu signalizaciju preopterećenja kabine x LCD - pokazivač položaja kabine i smjera vožnje Spušteni strop sa LED - rasvjetom Zrcalo - iznad rukohvata Rukohvat - iz nehrđajućeg čeličnog lima na visini 900 mm




- 36 -

Ventilator sa automatskim uključivanjem u vožnji

NOSIVI OKVIR KABINE

Izrađen je iz čeličnih profila za ovjes 2 : 1 s ugrađenim uređajem za zavješenje nosive užadi i kočnim zahvatnim uređajem. Na okviru kabine smještene su 4 klizne papuče s uređajem za au-tomatsko podmazivanje. U sklopu kočnog zahvatnog uređaja ugrađena je sigurnosna sklopka.

Kočni zahvatni uređaj je atestiran i atest se isporučuje uz opremu. U sklopu uređaja za zavješenje nalazi se sigurnosna sklopka koja u slučaju olabavljenja bilo kojeg nosivog užeta daje nalog za zaustavljanje kabine.Na krovu kabine smještena je upravljačka kutija servisne vožnje sa ugrađenom sigurnosnom sklopkom STOP i dvopolnom utičnicom sa zaštitnim kontaktom.

PROTUUTEG Protuuteg se sastoji iz metalnog okvira ispunjenog elementima iz sivog lijeva ili betona, ovjesnog sklopa, četiri klizne papuče koje ujedno onemogućavaju ispadanje protuutega iz vodilica te uređaja za automatsko podmazivanje. Elementi su zaštićeni od poskakivanja i ispadanja.

VODILICE Vodilice kabine i protuutega izrađene su iz specijalno vučenih T-profila. Poduprte su i pridržavaju se na konzolama, pri čemu je spoj izveden putem trenja, tako da je omogućeno njihovo pomican-je u vertikalnom smjeru u svrhu dilatacije. Vodilice kabine proračunate su na izvijanje.

ČELIČNA NOSIVA UŽAD Kao nosiva sredstva dizala primjenjuju se specijalna čelična užad koja zadovoljavaju propisanu sigurnost. Izvedeno je 4 užno zavješenje. Minimalna vlačna čvrstoća žice iznosi 1770 N / mm2. Koeficijent sigurnosti nosive užadi minimalno je 12. Užad su atestirana i atest se isporučuje uz opremu.

VOZNO OKNO Vozno okno izvedeno je kao armirano - betonska jama i nosiva čelična konstrukcoja obložena panel- pločama. Svi zidovi voznog okna moraju biti glatko obrađeni bez udubljenja ili ispupčenja. Horizontalni razmak između praga kabine i praga vrata voznog okna je maksimalno 30 mm. U vozno okno ne smiju se ugrađivati instalacije i uređaji koji nisu sastavnim dijelom dizala.Vozno okno treba imati mogućnost stalnog provjetravanja. Pri vrhu voznog okna predviđeni su ventila-cijski otvori minimalne veličine 0,10 m2 za ventilaciju i odimljavanje u otvoreni prostor. Vozno okno ima električnu rasvjetu. Rasvjetna mjesta postavljena su 0, 50 m od vrha i dna voznog okna, a ostala na razmacima da osiguravaju rasvjetu jakosti min. 50 Lx. Izmjenične sklopke za rasvjetu nalaze se u jami voznog okna i grupi upravljanja dizala. Vrh voznog okna visok je 3, 50 m. Jama voznog okna duboka je 1, 10 m. U jami voznog okna instalirana je dvopolna priključnica sa zaštitnim kontaktom i sigurnosna sklopka STOP. Na dnu jame voznog okna ispod kabine i protuu-tega postavljeni su elastični odbojnici. Atest se isporučuje uz opremu. Gornji sigurnosni put kabine 150 mm

Gornji sigurnosni prostor 1050 mm Donji sigurnosni put 150 mm

Donji sigurnosni prostor 600 mm




- 37 -

VRATA VOZNOG OKNA

Izvedena su kao automatska teleskopska, 2 - krilna, vatrootpornosti EI 90’, prema HRN EN 81 - 58, krila iz čeličnog lima, obojena temeljnom i završnom bojom, s atestiranom sigurnosnom za-bravom ugrađena u čeličnu konstrukciju. Atest se isporučuje uz opremu.

SMJEŠTAJ POGONA DIZALA

Specijalni bezreduktorski pogon dizala “gearless“ smješten je gore sa strane u vrhu voznog okna. Toplinski gubici rada pogona iznose 0, 56 kW/h. Temperatura u prostoru gdje je smješten po-

gon ne smije biti niža od + 5 C, a u najtežim pogonskim uvjetima ne smije prijeći + 40 C. U vrhu voznog okna dizala nalaze se otvori za ventilaciju i odvođenje topline u otvoreni prostor.

U prostoru je postavljen vatrogasni aparat za suho gašenje požara. Prostor mora imati električnu rasvjetu jakosti minimalno 200 lx mjereno na podu. Na podu, a ispred električnih uređaja postavl-jaju se atestirani izolacijski tepisi. Atest se isporučuje uz opremu.

UREĐAJI ZA UPRAVLJANJE I RAZVOD

Kompletna aparatura za električno upravljanje dizalom sastoji se od:

upravljačke lamele smještene u kabini sa reljefnim tipkalima sa oznakama na Braici na

visini 900 - 1200 mm

pozivnih kutija smještenih pored ulaza u kabinu na visini 1200 mm sa reljefnim tipkalima

sa oznakama na Braici (poziv u stanici prizemlje sa sjeverne strane s ključem) Upravljački uređaj za servisnu vožnju nalazi se na krovu kabine i sastoji se od dva tipkala za vožnju gore i dolje, sigurnosne sklopke STOP i sklopke za uključenje servisne vožnje kojom se isključuje redovno upravljanje dizalom. Ormar upravljanja sa svim potrebnim sklopnicima, releji-ma i ostalim uređajima prema električnoj shemi postavljen je u najvišoj stanici sa strane vrata voznog okna. U ormaru upravljanja nalazi se i razvodna ploča s sklopkom uključenja rasvjete ka-bine, izmjeničnom sklopkom rasvjete voznog okna i potrebnim osiguračima.

Dizalo je definirano kao osobno, za prijevoz osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Dizalo je opremljeno paketom energetske učinkovitosti prema VDI 4707 za smanjenje potrošnje električne energije u “stand-by” režimu rada, a uključuje se automatski u slučaju nekorištenja dizala (isključenje LED - rasvjete i ventilatora u kabini, LCD - pokazivači u tzv. “sleep-modu” rada). Električna oprema dizala i zaštita od previsokog napona dodira u skladu je s Pravilnikom o sigur-nosti dizala (Narodne novine RH br. 20/16), europskoj normi HRN EN 81-20:2014, Tehničkim propisom za niskonaponske elektroinstalacije (Narodne novine RH br. 05/10).

Postrojenje dizala mora biti zaštićeno od udara groma spajanjem oba kraja vodilica s gromo-branskom instalacijom građevine prema Tehničkom propisu za sustave zaštite od djelovanja mun-je na građevinama (Narodne novine RH br. 87/08, 33/10).

SIGURNOSNI UREĐAJI

Kočni zahvatni uređaj ugrađen je u nosivi okvir kabine, te djeluje jednako na obje vodilice kabine i prisilno zakoči kabinu i prekine vožnju, kad nastupi prekoračenje nazivne brzine za minimalno 15%. Polužje uređaja za prisilno kočenje mehanički je povezano čeličnim užetom koje je prebačeno preko ograničitelja brzine. Uređaj za prisilno kočenje je atestiran. Atest se isporučuje uz opremu.

Električna sklopka postavljena na nosivi okvir kabine, a u vezi s uređajm za prisilno kočenje, pre-kida krug upravljanja i dovod struje pogonskom stroju. Ograničitelj brzine kretanja postavljen je u voznom oknu i mehanički povezan s nosivim okvirom kabine. Služi kao osiguranje protiv prekoračenja pogonske brzine kretanja kabine prema dolje za




- 38 -

minimalno 15 %, kada automatski djeluje i preko kontakta smještenog na njemu, prekida strujni krug upravljanja i pogona i time vožnju, odnosno automatski uključuje uređaj za prisilno kočenje i zakoči kabinu. Ograničitelj brzine je atestiran. Atest se predočuje kod tehničke primopredaje di-zala.

Krajnje sigurnosne sklopke postavljene su u voznom oknu, a prekidaju sigurnosni krug u slučaju prelaza kabine iznad krajnje gornje odnosno krajnje donje stanice. U voznom oknu je smještena i sigurnosna sklopka istog djelovanja kod servisnog upravljanja s krova kabine. Predkrajnje sigurnosne sklopke postavljene u voznom oknu onemogućavaju nailazak kabine na krajnje sklopke velikom brzinom. Elastični graničnici postavljeni su na dno jame voznog okna is-pod kabine i protuutega. Služe za meko nasjedanje kabine i protuutega, te u sabijenom položaju osiguravaju propisani sigurnosni prostor ispod kabine. Sigurnosne sklopke STOP postavljene su na kutiju servisnog upravljanja s krova kabine i u jami voznog okna. Služe za prisilno zaustavljanje kabine u slučaju nužde.

Elektromagnetski sigurnosni kočni uređaj ugrađen je na kočnicu pogonskog motora, te auto-matski djeluje pri svakom prekidu strujnog kruga upravljanja ili napajanja, te zakoči postrojenje. Kočenje se vrši silom opruga.

Za slučaj prekida mrežnog napajanja ugrađen je sustav za “vožnju u nuždi“ kojim se kabinu vozi u najbližu stanicu, odbravljuje i otvara vrata kabine i voznog okna.

U sklopu ovjesa ugrađena je sigurnosna sklopka preko koje se u slučaju olabavljenja ili puknuća nosivog užeta zaustavlja rad dizala. U vrata voznog okna ugrađene su sigurnosne elektromehaničke zabrave. Djeluju automatski i onemogućavaju otvaranje vrata, ako se iza njih ne nalazi kabina. Ispravna zatvorenost i zabravl-jenost vrata kontrolira se sigurnosnim sklopkama. Sva vrata voznog okna mogu se izvana prisilno otvoriti specijalnim ključem. Alarmni signalni uređaj napajan iz posebnog izvora energije omogućava uzbunjivanje u slučaju nužde, pritiskom tipkala ALARM u kabini dizala.

NATPISNE PLOČICE, UPUTE, SHEME Sve potrebne natpisne pločice, upute za upotrebu i održavanje, sheme za pogon i upravljanje dizalom nalaze pored ulaza u kabinu, u voznom oknu te u kabini dizala.

Projekt dizala ne obuhvaća: projekt rasvjete i priključnice u prostoru za smještaj ormara upravljanja dizala

projekt gromobranske instalacije projekt glavnog napojnog voda dizala

Navedeno mora biti obuhvaćeno projektom elektroinstalacija građevine i projektom gromo-branske instalacije građevine.

14. INSTALACIJE 14.1. TEHNIČKI OPIS ELEKTRIČNIH INSTALACIJA

OPĆENITO Ovim projektom su obuhvaćene električne instalacije rasvjete i priključnica, dizala , telefonske i informatičke instalacije, te vatrodojave 1. I 2.kata. SUSTAV ZAŠTITE

Sustav zaštite od indirektnog dodira dijelova pod naponom je TN-S, sa dodatnom zaštitom, zaštitnim uređajem diferencijalne struje 0,03 A.




- 39 -

PRIKLJUČAK NA NNM Priključak na NNM je postojeći. Priključna snaga se neće povečavati. RAZVODNI ORMARI Razvodni ormar GRO je postojeći razvodni ormar u prizemlju. Razvodni ormar RO1 je limeni, ugradni ormar, na 1.katu. Opremljen je prema shemi razvoda. U razvodni ormar ugrađuju se zaštitne strujne sklopke, glavna sklopka s daljinskim isklopnikom, te automatski osigurači i odvodnici prenapona. Razvodni ormar RO2 je limeni, ugradni ormar, na 2.katu. Opremljen je prema shemi razvoda.

U razvodni ormar ugrađuju se zaštitne strujne sklopke, glavna sklopka s daljinskim isklopnikom, te automatski osigurači i odvodnici prenapona. ELEKTRIČNA INSTALACIJA Dio postojeće električne instalacije će se zadržati. Električna instalacija se izvodi kabelima NYY (PPY), uvučenim u plastične samogasive cijevi i položenim podžbukno, odnosno u tičino cijevima položenim u betonske ploče. Svi kabeli moraju imati žuto-zeleni vodič. Pri polaganju kabela treba paziti da kabeli ne prelaze dimnjake niti da se vode po njima. Mini-malni razmak treba biti 20 cm. Sklopke i priključnice su smještene prema shemi instalacije. Priključnice moraju imati zaštitne kontakte za uzemljenje. Sva spajanja vrše se u razvodnim kutijama ili u razvodnim ormarima. Priključnice i sklopke su od samogasivog izolacijskog materijala. Vodiči za rasvjetu su 1,5 mm2, a za priključnice 2,5 mm2 . Napajanje vanjske jedinice dizalice topline se izvodi iz razvodnog ormara GRO kabelom NYY 5 x 10 mm2. Vanjska jedinica i unutarnje jedinice se povezuju kabelom LiYCY 4X1 mm2. Od unutarnjih jedinica do sobnog termostata se polaže kabel LiYCY 4X1 mm2. Podna kutija se ugrađuje u pod ispod radnog stola, prilagodljiva dubina od 75 do 105 mm za opremanje, 24 modula, s poklopcem od nehrđajućeg čelika, sivi RAL 7031, kao Legrand 0 896 16. Ugrađene 4 komada priključnice šuko 230 V, 2P+E, bijele, kao Mosaic, 2 modula. Ugrađene 4 ko-mada priključnice RJ45 cat.6, kao Mosaic, FTP - 9 kontakata - 1 modul. ELEKTRIČNA INSTALACIJA DIZALA Električna instalacija dizala se izvodi kabelom NYY 5 x 10 mm2. Kabel se vodi od postojećeg glavnog razvodnog ormara GRO u prizemlju, do upravljačkog ormara dizala ROD. U temelj dizala postavlja se traka Fe-Zn 30x4 mm. Traka se spaja na postojeći uzemljivač. Iz uzemljivača se rade izvodi na izjednačenje potencijala metalnih konstrukcija dizala. U oknu dizala se izvodi rasvjeta i utičnica za servisiranje. U oknu dizala i kabini se izvode optički javljači požara koji se spaja u petlju vatrodojave. Preko U/I modula šalje se signal na upravljački ormar dizala. TIPKALO ZA ISKLJUČENJE NAPONA U SLUČAJU HITNOSTI Za isključenje napona u slučaju hitnosti postavljeno je tipkalo JPR kod ulaza u zgradu.




- 40 -

Razbijanjem stakla na tipkalu aktivira se glavna sklopka u razvodnom ormaru GRO i cijela insta-lacija ostaje u beznaponskom stanju. PROLAZ KABELA KROZ ZIDOVE I STROPOVE IZMEĐU DVA POŽARNA SEKTORA Proboji zidova i stropova za prolaz kabela između dva požarna sektora popunjavaju se protu-požarnom masom , te nakon toga se vrši klasična obrada zidova i stropova. RASVJETA Rasvjeta se izvodi sa LED svjetiljkama. PANIK RASVJETA Panik svjetiljke su opremljena vlastitim akumulatorom i svjetle 3 sata po nestanku napona. Uz svjetiljke su oznake sa smjerom evakuacije. Svjetiljke moraju biti u skladu s HRN EN 1838:2008 (Svjetlo i rasvjeta – Nužna rasvjeta). UZEMLJENJE Uzemljenje je postojeće. ZAŠTITA OD MUNJE Vanjski sustav zaštite od munje je postojeći. IZJEDNAČENJE POTENCIJALA Izjednačenje potencijala se izvodi povezivanjem svih metalnih dijelova na uzemljivač. TELEFONSKA I INFORMATIČKA INSTALACIJA Priključak na telefonsku mrežu je postojeći. Kabliranje od postojećeg KO u prizemlju do priključnica se izvodi kabelima F/FTP 4x2xAWG24 cat6, uvučenim u plastične cijevi TRC20mm. Priključnice su RJ45 cat 6. ANTENSKA INSTALACIJA Antenska instalacija se izvodi od postojećeg antenskog pojačala do antenskih priključnica. PORTAFONSKA INSTALACIJA Instalacija se izvodi polaganjem cijevi TRC 20 mm od prolaznih razvodnih kutija na stubištu do unutarnjih video govornih jedinica i kabela J-Y(St)Y 4x2X0,8 mm. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija se izvodi polaganjem cijevi TRC 20 mm i zvučničkog kabela 2 x 2,5 mm2 od razvodnog ormara ROR do zvučnika. Ispod radnog stola se postavlja podna kurija PKR. Od podne kutije do razvodnog ormara ROR se polažu 2 cijevi TC50 mm. INSTALACIJA PROJEKTORA Instalacija se izvodi polaganjem cijevi TC 50 od projektora do podne razvodne kutije ispod rad-nog stola. U cijev se uvlače kabeli HDMI i VGA sa konektorima.




- 41 -

Kod projektora treba ostaviti 1 m kabela, a u podnoj kutiji 2 m. VATRODOJAVA Sustav za dojavu požara prizemlja i stubišta je postojeći. Izvršit će se promjene na 1. I 2.katu. Ovim projektom su obrađene izmjene na 1. i 2. katu.

Vatrodojavna centrala je smještena u hodniku u prizemlju u vatrootpornom ormaru T60. Vatrodojavna centrala je pod stalnim nadzorom zaposlenog osoblja u radno vrijeme, a izvan rad-nog vremena požarni alarm se prosljeđuje , telefonskim dojavnikom, na javnu vatrogasnu postrojbu. Put od prilaznog mjesta vatrogasne tehnike do centrale za dojavu poţara mora biti označen puto-kazima D1 i D2 prema normi HRN DIN 4066.

Po završetku radova treba izraditi projekt izvedenog stanja kompletnog sustava vatrodojave. 14.2. TEHNIČKI OPIS STROJARSKIH INSTALACIJA

2.1. Projektni parametri i tehnički uvjeti Pri odabiru i dimenzioniranju sustava grijanja, hlađenja i ventilacije treba poštivani su sljedeći zahtjevi: sustav grijanja projektiran je na sljedeće parametre – temperatura po prostorima pri vanjskoj temperaturi –15 °C:

sobe, konferecijska sala, press room 20 °C stožer za hitne intervencije 20 °C

čajna kuhinja, WC muški, WC ženski 20 °C kupaonica 24 °C

sustav hlađenja projektiran je na sljedeće parametre: vanjski parametri 32 °C; = 40 % unutarnji parametri 26 °C; = 50 5 % Plinska instalacija nije predmet ovog projekta!

2.2. PRIPREMA OGRJEVNOG MEDIJA, PRIPREMA PTV Priprema ogrjevnog medija (tople vode) za potrebe grijanja prostora na 1. i 2. katu i za pripremu sanitarne potrošne tople vode vrši se pomoću plinskog zidnog toplovodnog kondenzacijskog ure-đaja, toplinskog učina do 37,1 kW. Kondenzat koji nastaje za vrijeme pogona u plinskom konden-zacijskom uređaju i dimovodnoj cijevi mora se propisno odvoditi u sustav odvodnje. Na odvodu kondenzata ugrađuje se sifon kako ne bi izlazili dimni plinovi. Predviđen je plinski zidni toplovodni kondenzacijski uređaj proizvod kao "VAILLANT", tip ECOTEC PLUS VU INT I 356/5-5 sljedećih tehničkih karakteristika: nazivni toplinski učin 7,1-37,1kW (50/30 °C) nazivni toplinski učin 6,4-35,0 kW (70/50 °C) normni stupanj iskoristivosti 98% (Hs) -108% (Hi) nastavci dimovodnih cijevi 60




- 42 -

nastavci zrakovodnh cijevi 100

priključni tlak 20 mbar

Nel= 115 W, 230V / 50 Hz

dimenzije DxŠxV= 440 x 406 x 720 mm

Plinski zidni kondenzacijski uređaj opremljeni je sa:

cirkulacijskom pumpom

prestrujnim ventilom

membranskom ekspanzijskom posudom 10 litara

sigurnosnim ventilom Psv =2,5 bar

Plinski zidni kondenzacijski uređaj opremljen je elementima automatske regulacije te proizvod kao "VAILLANT", sigurnosnim ventilom, osiguračem propuha i svim ostalim elementima potreb-nim za automatski pogon.

Radom kompletnog postrojenja grijanja upravlja sustav automatske regulacije.

U sklopu kotlovnice prostora osigurana je i ekspanzija tople vode pomoću zatvorene membran-ske ekspanzijske posude, volumena V=80 l.

Cirkulacija medija od hidrauličke skretnice do pojedinih potrošača i natrag do hidrauličke skret-nice čini sekundarni krug ogrjevnog medija i vrši se preko cirkulacijske pumpe. U sekundarnom krugu tople vode predviđen je jedan krug za radijatorsko grijanje 60/40° C, te krug pripreme potrošne tople vode.

Krug radijatorskog grijanja opremljen je cirkulacijskom pumpom i troputnim mješajućim regulaci-jskim ventiliom te svim potrebnim elementima automatske regulacije. Krug pripreme potrošne tople vode opremljen je pripadajućom cirkulacijskom pumpom

Uz plinski zidni kondenzacijski uređaj smještena i hidraulička skretnica tople vode

Priprema sanitarne potrošne tople vode (PTV-a) vrši se unutar akumulacijskog spremnika zapremine 400 l proizvod kao "VAILLANT" uniSTOR VIH R 400. Zagrijavanje vode je pomoću top-lovodnog sustava.

Za potrebe preuzimanja volumena rastezanja pitke vode u spremniku PTV-a predviđena je ug-radnja membranske ekspanzijske posude za pitku vodu volumena 25 litara komplet sa sigurnos-nim ventilom Psv=6 bar. Predviđena je ugradnja recirkulacijske pumpe PTV.

Predviđen je sustav odvođenja dimnih plinova i dovoda zraka za potrebe izgaranja (način pogona neovisan o zraku u prostoru).

Odvod produkata izgaranja i dovod zraka za izgaranje u plinskom uređaju riješen je dimovodno odvodnim i za zrak dovodnim dvostijenim cijevima 80/125 vođenim po fasadi iznad krova.

U prostoru kotlovnice smješten je još jedan plinski zidni kondenzacijski uređaj, proizvod kao "VAILLANT", tip ECOTEC PLUS VU INT I 356/5-5 sa akumulacijskim spremnikom PTV za potrebe prostora u prizemlju. Odvod produkata izgaranja i dovod zraka za izgaranje u plinskom uređaju riješen je dimovodno odvodnim i za zrak dovodnim dvostijenim cijevima 80/125 vođenim po fasadi iznad krova.

Postojeći plinski uređaj, akumulacijski spremnik i plinska instalacija nisu predmet ovog projekta.




- 43 -

2.3. RADIJATORSKO GRIJANJE PROSTORA

Svi prostori osim stožera za hitne intervencije, press room-a i konferencijske dvorane griju se pomoću toplovodnog radijatorskog grijanja.

Kao ogrjevna tijela za potrebe radijatorskog grijanja 60/40°C predviđeni su kompaktni čelični ven-tilski radijatori proizvod kao "VOGEL & NOOT" sa srednjim priključkom tip T6.

Predviđeni su radijatori odgovarajućeg toplinskog učina i dimenzije, shodno proračunu transmisi-jskih gubitaka topline za svaku prostoriju. Sve radijatore potrebno je opremiti odgovarajućom radijatorskom armaturom (H-priključni set, odzračni pipac, slavina za punjenje i pražnjenje). U radijatorima su ugrađeni radijatorski termostatski ventili na koje se ugrađuje termostatska glava.

Razvod radijatorskog grijanja izveden je kao dvocijevni od bakrenih cijevi, vođenih pod stropom 1. kata. Nakon montaže treba provjeriti čvrstoću i nepropusnost cijevne mreže hladnom tlačnom probom. Nakon toga treba izvesti toplu probu s reguliranjem pojedinih grana i radijatora radi ravnomjernog rasporeda topline. Trasa cijevne mreže prilagođena je

potrebama i rasporedu ogrjevnih tijela te potrebama fleksibilnosti cijevne mreže radi maksimalne kompenzacije termičkih dilatacija pomoću prirodnih zavoja. Odzračivanje instalacije predviđeno je na najvišim mjestima horizontalnog cijevnog razvoda. Na najnižim mjestima instalacije pred-viđeni su ispusti.

Prije početka radova pregledati postojeću izvedenu mrežu radijatorskog grijanja, te ukoliko zado-voljava trasom i kapacitetom koristiti istu.

2.4. VRV GRIJANJE I HLAĐENJE PROSTORA

Za grijanje i hlađenje prostora stožera za hitne intervencije press room-a i konferencijske dvorane predviđen je centralni rashladni "VRV" sustav koji kao izvor rashladne (toplinske) ener-gije koristi dizalicu topline s promjenjivim volumenom radne tvari R 410A. Isti sustav se koristi i za grijanje odnosno hlađenje zraka u HRV rekuperatorskim jedinicama sa DX grijačem/hladnjakom. Predviđeno je korištenje parapetnih jedinica sa tipskom maskom u prostoru stožera za hitne in-tervencije i konferencijske dvorane te kazetne podstropne jedinice u press room-u.

Vanjska jedinica će biti smještena u zelenoj površini pored građevine. Vanjsku jedinicu potrebno je podignuti barem 300 MM iznad tla.

Unutarnje i vanjske jedinice povezane su bakrenim spojnim cjevovodima izoliranim toplinskom izolacijom s parnom branom. Za spajanje treba primijeniti originalne spojne elemente i račve. Pri njihovu postavljanju treba poštivati preporuke proizvođača priložene uz proizvod kako bi se osigurala pravilna distribucija radnog medija, što je posebno važno jer sustav radi s varijabilnim volumenom radnog medija. Od vanjske jedinice od razdjelnika rashladno sredstvo se razvodi po-moću dvije cijevi. Račve se isporučuju za svaku cijev razvoda rashladnog sredstva (2 kom.)




- 44 -

Svi parozaporno izolirani cjevovodi dodatno se oblažu s 20 mm mineralne vune u oblozi od ar-mirane aluminijske folije. Euroklasa gorivosti: A1 sukladno EN 13501-1.

Radni medij je ekološki neškodljiv plin R 410A.

Temperatura u prostoru regulirat će se preko zidnih termostata u prostoru.

Odvod kondenzata je samotočan preko kondenzne mreže u sustav odvodnje. Spoj na kanalizaciju je preko sifona, tako da se spriječi širenje neugodnih mirisa. Odvod kondenzata izvodi se plastič-nim cijevima koje ujedno sprečavaju kondenzaciju ili se izolira prvi metar iza svakog uređaja kako bi se spriječila kondenzacija

2.5. HLAĐENJE PROSTORA (MULTISPLIT SUSTAV)

Hlađenje ureda i soba na 1. katu, soba i dnevnog boravka na 2. katu predviđeno je putem tri mul-tisplit sustava, Prvi za urede na 1. katu, drugi za dvije sobe na 1. katu i 3 sobe na 2. katu i treći za tri sobe i dnevni boravak na 2. katu. Multisplit sustavi su sastavljeni od unutarnjih jedinica zidnog tipa i vanjskih kompresorsko-kondenzacijskih jedinica smještenih na vanjskom zidu 2. kata iznad krova 1. kata.

Unutarnje i vanjske jedinice povezane su bakrenim spojnim cjevovodima izoliranim toplinskom izolacijom s parnom branom. Svi parozaporno izolirani cjevovodi dodatno se oblažu s 20 mm mineralne vune u oblozi od armirane aluminijske folije. Euroklasa gorivosti: A1 sukladno EN 13501-1.

Radni medij je ekološki neškodljiv plin R 32.

Temperatura u prostoru regulirat će se preko zidnih termostata u prostoru.

Odvod kondenzata je samotočan preko kondenzne mreže u sustav odvodnje. Spoj na kanalizaciju je preko sifona, tako da se spriječi širenje neugodnih mirisa. Odvod kondenzata izvodi se plastič-nim cijevima koje ujedno sprečavaju kondenzaciju ili se izolira prvi metar iza svakog uređaja kako bi se spriječila kondenzacija.

2.6. INSTALACIJA VENTILACIJE

Ventilacija soba i ureda predviđena je prirodnim putem povremenim otvaranjem prozora. Pris-ilna mehanička ventilacija predviđena je u sljedećim prostorijama: konferencijska sala, stožer za hitne intervencije, press rooom, čajna kuhinja, WC muški, WC ženski i kupaonica.

Pri dimenzioniranju prostora sa prirodnom ventilacijom uzet će se u obzir potreba za povećanom toplinskom energijom zbog povremene ventilacije otvaranjem prozora.

Ventilacija, djelomično grijanje i hlađenje prostora konferencijske sale predviđena je pomoću tri HRV (Heat recovery ventilation) rekuperatorske ventilacijske jedinice sa grijačem/hladnjakom sa direktnom ekspanzijom (DX), kapaciteta 950 m³/h svaka. Rekuperativne jedinice smještene su u zračnom prostoru spremišta. Svaka jedinica pokriva jednu trećinu konferencijske sale tako da je istu moguće pregraditi na tri dijela. Zrak se u prostor ubacuje pomoću vrtložnog stropnog distrib-utera zraka, a odsisava preko ventilacijske rešetke na zidu. U trećem segmentu sale zrak se ubacuje preko rešetki u skoku stropa, a odsisava pod stropom.

Ventilacija, djelomično grijanje i hlađenje prostora stožera za hitne intervencije i press rooma predviđena je pomoću jedne HRV (Heat recovery ventilation) rekuperatorske ventilacijske jed-inice sa grijačem/hladnjakom sa direktnom ekspanzijom (DX), kapaciteta 950 m³/h.. Rekupera-tivna jedinica smještena je u zračnom prostoru spremišta. Zrak se u prostor press rooma ubacuje pomoću vrtložnog stropnog distributera zraka, a odsisava preko ventilacijske rešetke na zidu. U stožeru za hitne intervencije zrak se ubacuje i odsisava pomoću ventilacijskih rešetki.




- 45 -

Sviježi zrak rekuperatorske ventilacijske jedinice uzimaju sa fasade. Istrošeni odsisani zrak iz-bacuje se u okoliš preko fasade.

Razvod i transport zraka predviđen je preko pravokutnih i okruglih kanala od pocinčanog čeličnog lima.

Na mjestima prolaza zračnih kanala kroz granice požarnih sektora predviđena je ugradnja protu-požarnih zaklopki s elektromotornim pogonom.

Tlačni kanali rekuperatorskih jedinica, kanali dobave svježeg zraka i ispuha otpadnog zraka od fasadne rešetke do nepovratne zaklopke toplinski su izolirani toplinskom izolacijom s parnom branom. Svi parozaporno izolirani zračni kanali dodatno se oblažu s 20 mm mineralne vune u oblozi od armirane aluminijske folije. Euroklasa gorivosti: A1 sukladno EN 13501-1.

DX grijač / hladnjak rekuperatorski jedinica povezan je na rashladni VRV sustav sa vanjskom kompresorsko - kondenzatorskom jedinicom.

WC muški, WC ženski, i kupaonice povremeno će se prisilno ventilirati uključivanjem odsisnih kupaonskih ventilatora preko prekidača rasvjete uz vremensko zatezanje pomoću vremenskog releja. Kupaonski ventilatori opremljeni su nepovratnim zaklopkama kako bi se spriječio prodor hladnog zraka kada ventilatori ne rade. Ispuh je preko parozaporno i toplinski izoliranih zračnih kanala okruglog presjeka na krov građevine.

Ventilacija čajne kuhinje predviđena je preko kuhinjske nape (u sklopu isporuke kuhinje) s ispu-hom na fasadu.

GLAVNI PROJEKTANT


ZAGREB, 03-2019




- 46 -

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Sva potrebna ispitivanja provesti prema Zakonu o normizaciji (NN 163/03). Prilog ovom programu su opći uvjeti uz troškovnik građevinskih i obrtničkih radova u kojima su navedeni svi propisi, norme, standardi, tehnički uvjeti za izvođenje radova, kvalitete ugrađenog materijala i sva potrebna ispitivanja ugrađenog materijala, izvedene konstrukcije, kao i potrebna atestna dokumentacija koju je izvođač dužan predočiti nakon izvršenih radova. Izvođač radova je dužan pridržavati se svih važećih propisa, normativa i standarda za izvođenje radova, te je posebno dužan ugrađivati kvalitetne materijale koji su predviđeni pojedinačnim troškovničkim opisima uz svaku stavku. Ako se ustanovi da kvaliteta ugrađenog materijala i iz-vršenih radova ne odgovara traženim uvjetima, investitor, odnosno odgovorni projektant može zahtijevati i dodatna ispitivanja osim onih koja su navedena u općim uvjetima. Ako se ustanove nedostaci u kvaliteti radova i ugrađenom materijalu, svi troškovi sanacije padaju na teret izvo-đača radova. Ako u toku građenja dođe do bitnih izmjena u vrsti i kvaliteti materijala i radova, za iste će se naknadno dogovoriti program kontrole i osiguranja kvalitete i uvjete koje je potrebno ispuniti da bi se postigao traženi kvalitet rada. Za sve izvršene radove i ugrađene materijale izvođač je dužan izdati ateste. Program kontrole i osiguranja kvalitete izrađen je u skladu s važećom regulativom i čini osnovu za izradu i provedbu plana kontrole sudionika u izvođenju – nadzor i izvoditelj. Provedbom kon-trole u obliku dokaza kvalitete i izvještajima o izvršenim pregledima potvrđuje se osiguranje kvalitete. Primijenjeni propisi i standardi - Zakon o gradnji (153/13, 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17) - Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015) - Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (110/08) - Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (03/07) - Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10 i 135/11) - Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09 , 14/10, 125/10 i 136/12) - Tehnički propis za prozore i vrata (NN 69/06) - Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehničkog propisa za prozore i vrata - Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07) - Tehnički propis za zidane konstrukcije (NN 01/07) - Tehnički propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12) - Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12) - Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (NN 119/09, 125/10 i 136/12) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04, 46/08) - Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10) - Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (5/10) - Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za završne radove u zgradarstvu (Službeni list, br. 49/70) - Pravilnik za građevinske limene elemente (Službeni list, br. 14/89) o Pravilnik o tehničkim normama za osnove projektiranja građevinskih konstrukcija (SL 49/88) - HRN U.N9.055 Tehnički uvjeti za opšivanje vanjskih dijelova zgrada limom - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, SL 49/82, SL 29/83, SL 20/88, SL 52/90)




- 47 -

- Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (SL 15/90) - Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada (HRN.C7.121)

ZA IZVOĐENJE ZAVRŠNIH RADOVA U GRAĐEVINARSTVU PRIMJENJUJU SE: 1. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (“Sl. list” 32/70),

2. Pravilnik o tehničkim mjerama i normativima za ugljikovodične hidroizolacije krovova i terasa (“Sl. list” 26/69), 3. HRN U.J6.201. Akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i gradnju zgrada, 4. HRN U.F2.010. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih ra-dova,

5. HRN U.F2.011. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih ra-dova, 6. HRN U.F2.012. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje bojadisarskih ra-dova,

7. HRN U.F2.013. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje ličilačkih radova, 8. HRN U.F2.014. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje tapetarskih ra-dova, 9. HRN U.F2.016. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje parketarskih ra-dova,

10. HRN U.F2.017. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje radova pri po-laganju podnih obloga, 11. HRN U.F2.018. Završni radovi u građevinarstvu. Kiselootporna zaštita u industriji. Oblaganje keramičkim pločicama. Tehnički uvjeti za izvođenje radova,

12. HRN U.F2.019. Završni radovi u građevinarstvu. Plivajući podovi,

13. HRN U.F2.020. Završni radovi u građevinarstvu. Plivajući podovi, vlažni postupak ugradnje. Cementna kruta ploča, 14. HRN U.F2.022. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje roletarskih ra-dova,

15. HRN U.F2.023. Završni radovi u građevinarstvu. Plivajući podovi, suhi postupak ugradnje, 16. HRN U.F2.024. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje izolacijskih ra-dova na ravnim krovovima,

17. HRN U.F2.025. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje staklorezačkih radova, 18. HRN U.F2.033. Završni radovi u građevinarstvu. Betonske podloge za nanošenje monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola. Tehnički uvjeti, 19. HRN U.F2.034. Završni radovi u građevinarstvu. Izvođenje radova pri nanošenju monolitnih polugotovih podova na bazi sintetičkih smola. Tehnički uvjeti,

20. HRN U.F3.010. Završni radovi u građevinarstvu. Ploče podova i podnih konstrukcija kod kaus-tičnog magnezita. Definicija i podjela, 21. HRN U.F3.030. Završni radovi u građevinarstvu. Kruta ploča plivajuće podne konstrukcije od kaustičnog magnezita. Tehnički uvjeti,

22. HRN U.F3.040. Završni radovi u građevinarstvu. Jednoslojne i višeslojne ploče od kaustičnog magnezita. Tehnički uvjeti, 23. HRN U.F3.050. Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje teracerskih ra-dova,

24. HRN U.F3.052. Teraco - ploče. Tehnički uvjeti za izradu i polaganje teraco - ploča,




- 48 -

25. HRN U.F3.060. Vinil - azbestne ploče za podove.. Tehnički uvjeti za polaganje podova, 26. HRN U.F3.070. Podovi od lijevanog asfalta. Tehnički uvjeti za izvođenje radova, 27. HRN U.F7.010. Prirodni kamen.. Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama, 28. HRN U.N9.052. Građevinski prefabricirani elementi. Prozorska limena klupica.. Tehnički uvjeti, 29. HRN U.N9.053. Odvodnjavanje krovova i otvorenih djelova zgrada limenim elementima. Tehnički uvjeti, 30. HRN U.F9.054. Građevinski prefabricirani elementi. Pokrivanje krovnih ravnina limom. Tehnički uvjeti, 31. HRN U.F9.055. Građevinski prefabricirani elementi. Opšivanje vanjskih djelova zgrada limom. Tehnički uvjeti.

PREGLED STANDARDA I NORMATIVA ZA PRIMJENJENE MATERIJALE I OPREMU 1. Normativi za materijale za betonske i arm.bet.radove:

- prirodni agregat HRN B.B2.009; B.B3.100 - separirani agregat B.B2.010 - pijesak B.B5.030 - cement B.C1.011; B.C1.013-014; B.C8.020 - transportirani beton U.M1.045; U.M1.050-052 2. Normativi za materijale za armiračke radove: - betonski čelik HRN C.K6.020 - zavarene arm.mreže U.M1.091 3. Normativi za materijale za zidarske radove: - gips HRN B.C1.030; B.C8.030; B.C8.932, HRN EN 520:2010, HRN EN 12859:2011, HRN EN 13963:2007, HRN EN 14209:2008, HRN EN 14496:2008, HRN CEN/TR 15124:2005, HRN EN 15319:2008, HRN DIN 18181:2010, HRN DIN 18183-1:2010 - cementi B.C1.011; B-C1-015; B-C8-022-028, HRN EN 197-1:2012, HRN EN 413-1:2011, HRN CEN/TR 15125:2005 - vapno B.C1.02 ; B-C8.042, HRN EN 459-1:2010 - pijesak B.B8.030; B.B8.039-040 - mortovi U.M2.010; U.M2.012; U.M8.002, HRN EN 998-1:2010, HRN EN 998-2:2010 4. Normativi za materijale za hidroizolaciju: - Tehnički uvjeti za izoliranje HRN U.F2.024 - Bitumenska traka U.M8.230 5. Normativi za materijale za toplinsku izolaciju: - okipor G.C1.201; G.C1.320; G.C7.201 6. Normativi za stolarske radove: - stolarski radovi HRN D.E1.001 - D.E1.192 - ispitivanje D.E8.193 - D.E8.235 - okov M.K3.010 - M.K3.323, HRN EN 179:2008, HRN EN 1154:2008, HRN EN 15570:2008, HRN EN 1303:2008, HRN EN 1527:2008, HRN EN 1670:2008, HRN EN 1906:2010, HRN EN 1935:2003, HRN EN 1935/AC:2005, HRN EN 12051:2003, HRN EN 12209:2008, HRN EN 12320:2008, HRN EN 13126-1:2012 - 13126-17:2012, HRN EN 14846:2008, HRN EN 15269-7:2009, HRN EN 15269-10:2011, HRN EN 15269-20:2009, HRN EN 179:2008, - furnir ploče, iverica D.C5.001 - D.C5.044, HRN EN 300:2008, HRN EN 309:2008, HRN EN 312:2008, HRN EN 316:2009, HRN EN 14322:2008




- 49 -

7. Normativi za bravarske radove: - opći građ.čelici HRN C.B0.500 - okrugli čelici vruće valjani C.B3.021 - kvadrat.čelici vruće valjani C.B3.024 - plosnat.čelici vruće valjani C.B3.025 - široki pl.čel. vruće valjani C.B3.030 - zaštita od korozije C.T8.113; C.T7.114; C.T3.378; C.T7.322; C.T7.329; C.T7.339; C.T7.362; C.T7.363; C.T7.366; C.T7.371 8. Normativi za staklarske radove: - staklarski radovi HRN U.F2.025 - staklo B.E8.092 - staklarski kit H.C6.050 9. Normativi za keramičarske radove: - keramičarski radovi HRN U.F2.011, - keramičke pločice HRN EN 14411:2008, HRN EN 15285:2008, HRN EN ISO 10545-1:2001- 10545-16:2001 - zidne pločice B.D1.300-302; B.D1.334-335 - podne pločice B.D1.305-306; B.D1.310 i 320, HRN EN 13747:2010, HRN EN 13748-1:2004, HRN EN 13748-2:2004, -ljepila HRN EN 12004:2008 10. Normativi za limarske radove: - limarski radovi HRN U.N9.052-055 - bakreni lim 11. Normativi za soboslikarske radove: - soboslikarski radovi HRN U.F2.012 - boje i lakovi H.C1.001-027; H.C8.030-100 12. Normativi za kamenarske radove: - prirodni kamen HRN U.F7.010, HRN EN 1922:2001, HRN EN 1926:2008, HRN EN 12057:2005-HRN EN 12059:2012, HRN EN 12326-2:2011, HRN EN 12371:2010, HRN EN 12372:2008, HRN EN 12440:2008, HRN EN 13373:2003, HRN EN 14617-1:2008- HRN EN 14618:2010, HRN EN 15285:2008, HRN EN 15388:2008, HRN EN 771-5:2011, HRN EN 771-6:2011 Osnovni program rada kontrole Osnovne aktivnosti rada kontrole predviđene za predmetni tip građevine su:

- Neprekidna kontrola projektnih rješenja i stanja u izvedbi: sve izmjene se moraju eviden-tirati i usuglasiti s projektom - Neprekidna kontrola postupaka izvedbe, a prema tehničkoj dokumentaciji - Neprekidna kontrola kvalitete ugrađenih materijala i postupaka ugradnje - Kontrola mjera i kontrola odstupanja - Međufazno i fazno preuzimanje elemenata prije ugradnje, a što se evidentira zapisnikom o preuzimanju - Čuvanje svih dokumenata izvedbe - Pripreme za tehnički pregled i priprema zapisnika o završnoj kontroli

Osiguranje kvalitete Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvršenim pregledima, nalazima, atestima, potvrdama i ispravama uključujući i završni izvještaj o pregledu dokazuje se osiguranje kvalitete izvedenog objekta.




- 50 -

Građevina će se moći početi koristiti, nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i energetski certifikat, sukladno čl. 20. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada.

Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.

Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine.

A.1. Općenito

Program kontrole i osiguranja kvalitete načelno obuhvaća slijedeće mjere:

stručni nadzor

mjerenje i pribavljanje dokumentacije o obliku građevine

uzimanje uzoraka gradiva, njihova ispitivanja, te pribavljanje dokumentacije o postignutoj

kakvoći

ispitivanje nosivosti građevine

OPĆE MJERE ISPITIVANJA I OSIGURANJA KAKVOĆE

stručni nadzor nad građenjem

građenje nadzire nadzorni inženjer na temelju Zakona o prostornom uređenju

(N.N. 153/13) i Zakona o gradnji (NN 153/13)

mjerenje položaja i oblika građevine, te pribavljanje dokumentacije o njihovoj ispravnosti

Ova mjera podazumijeva stalno mjerenje i nadziranje geodetskim mjernim instrumentima, a osobito stalnu kontrolu visina tijekom građenja. Nakon završetka radova građevinu treba snimiti sa svim horizontalnim i visinskim elementima, te izraditi elaborat o stvarnom stanju građevine.

Uzimanje uzoraka gradiva , njihovo ispitivanje, te pribavljanje dokumentacije o postignutoj

kakvoći.

Za gradiva koja se atestiraju od strane ovlaštene ustanove u skladu sa Zakonom o normizaciji (N.N. 163/03) kakvoća se dokazuje atestom. Za gradiva čija proizvodnja nije obuhvaćena at-estiranjem, moraju se odabrati uzorci i ispitati, te o tome sastaviti izvješće. Način uzimanja i broj uzoraka mora biti u skladu s odgovarajučim propisima, odnosno normama.

A.2. Zemljani radovi

Prije početka zemljanih radova obvezno iskolčiti gabarite objekta, po potrebi postaviti i druge oznake, označiti stalne visine te snimiti postojeći teren radi obračuna količine iskopa.

Izvođenje radova na gradilištu započeti tek po uređenju istog prema odredbama Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu.

Sav iskop mora se izvesti točno prema nacrtima te s potpuno vertikalnim stranicama i horizontal-nim dnom ukoliko nije projektom drugačije predviđeno.

Završeni iskop temeljne jame i rovova pregledava i preuzima unaprijed određena komisija prije početka izvođenja temelja.

Izvoditelj je dužan izvesti sav rad oko iskopa, ručnog ili mehaničkog, do potrebne dubine, sa svim potrebnim pomoćnim radovima kao što je niveliranje i planiranje, nabijanje površine, obrubl-jivanje stanica, osiguranje od urušavanja, postava potrebne ograde, crpljenje i odstranjivanje oborinske ili procijedne vode.




- 51 -

U slučaju pojave veće količine podzemne vode izvoditelj je dužan obavijestiti nadzornog inženjera radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Ako se prilikom iskopa naiđe na zemlju drugog sastava nego što je ispitivanjem utvrđeno, iz-voditelj je dužan obavijestiti nadzornog inženjera i projektanta radi poduzimanja potrebnih mjera, a postojeći sastav upisati u građevinski dnevnik. Obračun zemljanih radova vrši se po volumenu stvarno izvedenih iskopa ili nasipa. Odvoz i dovoz materijala obračunava se također po volumenu gotovog iskopa ili nasipa bez dodataka, na rastre-sitost materijala. Prije početka radova potrebno je odrediti mjesto za deponij i udaljenost pri-jevoza. Naknadno povećanje cijene na račun prijevoza neće se priznati. Ukoliko dođe do zatrpavanja, urušavanja, odrona ili bilo koje druge štete nepažnjom izvođača (uslijed nedovoljnog podupiranja, razupiranja ili drugog nedovoljnog osiguranja) izvoditelj je dužan dovesti iskop u ispravno stanje, odnosno popraviti štetu bez posebne odštete.

A.3. Betonski i armiranobetonski radovi

Izvođač je dužan sustavno pratiti izvedbu konstrukcije geodetskom kontrolom točnosti i

horizontalnosti elemenata, te ponašenje konstrukcije glede slijegavanja, a o pojavama koje nisu u

skladu sa predvidanjima projekta, dužan je hitno obavijestiti glavnog projektanta i nadzornog

inženjera.

Radovi se moraju izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije. Upotrebljeni materijali trebaju kvalitetom odgovarati važećim standardima. Sve armirano-betonske elemente treba izvesti u glatkoj oplati. Za armaturu treba koristiti traženu vrstu željeza. Armatura se postavlja prema planovima savijanja željeza, a pregled vrši nadzorni inženjer. Prilikom betoniranja armirano-betonske konstrukcije na mjestima predviđenim projektom potrebno je ostaviti sve potrebne otvore za vođenje instalacija.

-Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09,14/10,125/10)

-Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije NN 64/05, 74/06

-Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (NN 119/09,125/10) -Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju građevina visokogradnje u potresnim područjima (Sl. list 31/81, 49/82, 29/83, 20/88, 52/90 i N.N. 53/91) Tehnička svojstva betona moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju

namjenu betona i moraju biti specificirani prema normi HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upućuje.

Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi moraju ispunjavati zahtjeve prema normi na koje upućuje norma HRN EN 206-1.

Primjenjene norme: /1/ HRN ENV 1991-1 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 1. dio:

Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994)

/2/ HRN ENV 1991-2-1 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-1. dio:

Djelovanja na konstrukcije – Prostorne težine, vlastite težine, uporabna opterećenja (ENV

1991-2-1:1995)

/3/ HRN ENV 1991-2-2 Eurokod 1: Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije – 2-2. dio:

Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (ENV 1991-2-

2:1995)


Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje snijegom (ENV 1991-2-3:1995)




- 52 -


Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje vjetrom (ENV 1991-2-4:1995)


Djelovanja na konstrukcije – Toplinska djelovanja (ENV 1991-2-5:1997)


Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja tijekom izvedbe (ENV 1991-2-6:1997)


Djelovanja na konstrukcije – Izvanredna djelovanja prouzročena udarom i eksplozijom (ENV

1991-2-7:1998)

/9/ HRN ENV 1991-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 3. dio:

Prometna opterećenja mostova (ENV 1991-3:1995)


Djelovanja na silose i spremnike tekućina (ENV 1991-4:1995)


Djelovanja prouzročena kranovima i drugim strojevima (ENV 1991-5:1998)

/12/ HRN ENV 1992-1-1:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-1. dio: Opća

pravila i pravila za zgrade (NV 1992-1-1:1991)


pravila – Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (ENV 1992-1-2:1995+AC:1996)

/14/ HRN ENV 1992-1-3:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – dio 1-3: Opća

pravila – Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije (ENV 1992-1-3:1994)


pravila – Lakoagregatni beton (ENV 1992-1-4:1994)

/16/ HRN ENV 1992-3:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 3. dio: Betonski

temelji (ENV 1992-3:1998)

/17/ HRN ENV 1992-4:2004 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija – 4. dio: Spremnici

tekućina i rastresitih materijala (ENV 1992-4:1998)

Potrebno je da izvođač radova prije početka radova izradi Projekt betona koji će detaljnije definirati sastave betona, način spravljanja, transporte i ugrađivanja, te program kontrole ispitivanja sastojaka betona i program kontrole betona te ispitivanja betona po partijama. Osiguranja kvalitete svježeg i očvrslog betona potrebno je osigurati na samom gradilištu i u tvornici betona. A- kontrolom proizvodnje i B- dokazivanjem postignute kvalitete betona.

Prije betoniranja konstruktivnih elemenata građevine, izvođač je dužan dobiti odobrenje Nadzornog inžinjera koji mora izvršiti pregled postavljene armature. Izvodač je obvezan posjedovati ateste o kvaliteti svih ugrađenih materijala.

Montažni elementi koji se ugrađuju u građevinu moraju imati ateste izdane od organizacije ovlaštene za provođenje kontrole kvalitete gotovog betona i konstrukcije. Izvedba svih gotovih armiranobetonskih elemenata u kvaliteti vidlivog betona. Izvođač se obavezuje izraditi Projekt montaže prefabriciranih dijelova konstrukcije, te u toku prefabrikacije montažne konstrukcije u tvornici elemenata voditi Dnevnik proizvodnje.




- 53 -

A.4. Armirački radovi

Savijanje željeza se vrši točno po nacrtu savijanja, sa svim preklopima i nastavcima izvedenim po važećim propisima. Prije početka betoniranja armaturu pregledava nadzorni inženjer koji ustanovljuje dali je armatura savijena i montirana prema projektu, očišćena od prljavštine, masnoće, ljuski, korozije, te da je čvrsto vezana. Izvršeni pregled treba se evidentirati u građevinski dnevnik .

Željezo se upotrebljava po oznakama:

- rebrasti čelik tvrdi B500B

- mreža B500A

TESARSKI RADOVI

Tesarske radove izvesti prema opisu u troškovniku i planu oplate, te u skladu s važećim normativima za izvedbu i materijale, odnosno sve izvesti prema zakonu

Tehnički propisi za drvene konstrukcije (NN121/07, 58/09, 125/10), unutar kojeg su definirane norme , pravila i sve drugo potrebno za kvalitetno obavljanje radova i primjenu drvenih elemenata u gradnji.

Oplatu treba postaviti tako da se nakon betoniranja ne pojavi ni najmanja deformacija

konstrukcije. Skidanje oplate raditi pažljivo da ne dođe do oštećenja konstrukcije, naročito

rubova, zubaca ili utora. Oplatu ploča i greda izvesti sa svim potrebnim podupiranjima. Obratiti

posebnu pažnju na pravilan spoj oplate uz usiječene ležajeve na zidovima.

A.5. Tesarski radovi

Sva korištena građa mora biti u skladu s važećim propisima i normativima.

Za sve betonske i armiranobetonske elemente za koje je potrebna oplata ista se mora postaviti na vrijeme te točno prema planovima oplate, nacrtima ili uputama projektanta.

Tehnički propisi za drvene konstrukcije (NN121/07, 58/09, 125/10), unutar kojeg su definirane norme , pravila i sve drugo potrebno za kvalitetno obavljanje radova i primjenu drvenih elemenata u gradnji.

A.6. Zidarski radovi

Svi materijali, koji će se upotrebljavati za izradu zidova, moraju posjedovati ateste kao dokaz

kvalitete. Rukovodilac gradilišta mora ateste pribaviti od isporučioca. Ako to nije moguće, dokaz

standardne kvalitete treba pribaviti ispitivanjem isporučenih vrsta materijala, a prije ugradbe.

Zidanje nosinih i zazidavanje pregradnih zidova vrši se blok opekom koja odgovara važečem standardu. Za opeke je potrebno kontrolirati dozvoljeno odstupanje od dimenzija, te čvrstine.

Za mort kontrolirati kvalitetu vode, pijeska, vapna i cementa, te kontrolirati marku morta.

Cjelokupni upotrebljeni materijal za zidarske radove kao i konačni proizvod mora odgovarati postojećim tehničkim propisima, te biti u skladu s Tehničkim propisima za zidane konstrukcije (NN 01/07)U toku građenja kontrolirati okomice i ravninu zida, te geometriju zidova u odnosu na projekt.

Za svaku pojedinu vrstu morta i glazure treba u tijeku građenja izvršiti po jedno kompletno kontrolno ispitivanje kvalitete.

Sve zidane konstrukcije moraju biti izvedene I projektirane prema slijedećim normama:

- HRN ENV 1996-1-1:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija – 1-1. dio: Opća pravila za

zgrade – Pravila za armirano i nearmirano ziđe (ENV 1996-1-1:1995)

-HRN ENV 1996-1-2:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija – 1-2. dio: Opća pravila –

Projektiranje konstrukcija na požarno djelovanje (ENV 1996-1-2:1995)




- 54 -

-HRN ENV 1996-1-3:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija – 1-3. dio: Opća pravila za

zgrade – Posebna pravila za bočna opterećenja. (ENV 1996-1-3:1998)

-HRN ENV 1996-2:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija – 2. dio: Proračun, izbor

materijala i izvedba ziđa (ENV 1996-2:1998)

-HRN ENV 1996-3:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija – 3. dio: Pojednostavljeni

proračunski postupci i jednostavna pravila za zidane konstrukcije (ENV 1996-3:1999)

A.7. Hidroizolacije Provjeravati vrste i ateste po šaržama Ijepenke i spojnog materijala u odnosu na projekt. Prije

polaganja hidroizolacije provjeriti hrapavost podloge.

Podloge i izolacije: - plivajuće podne konstrukcije

- mineralna vuna

- bitumenizirani krovni karton - bitumenska traka od staklene tkanine - bitumenska emulzija - bitumen - bitumenske trake za varenje

- hidroizolacijske trake od PVC-a - hidroizolacijska žbuka

- tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog polistirena

Svi navedeni materijali moraju zadovoljati važeće tehničke pravilnike i norme.

U toku radova rukovoditelj treba propisati i provesti potrebne mjere zaštite kako ne bi došlo do oštećenja izvedene hidroizolacije, a naročito pažljivo izvoditi zaštitu hidroizolacije betonom.

Za horizontalnu hidroizolaciju od polimerbitumenske trake s filcom, te za drenažne folije kod obodnih zidova prema tlu i kod ravnog krova izvođač je obvezan dostaviti sve potrebne ateste, a radove izvesti u svemu prema uputama proizvođača. A.8. Termoizolacije Svi materijali upotrebljeni u svrhu toplinske izolacije građevine trebaju zadovoljavati slijedeće

tehničke propise, pravilnike i norme:

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinska zaštita u zgradama (110/08, 89/09) Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08, 91/09)

HRN EN 13162:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od mineralne vune (MW) -- Specifikacija (EN 13162:2001) HRN EN 13163:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog polistirena (ESP) -- Specifikacija(EN 13163:2001) HRN EN 13164:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija(EN 13164:2001)

HRN EN 13164/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija(EN 13164:2001/A1:2004)

HRN EN 13165:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001) HRN EN 13165/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2001/A1:2004) HRN EN 13165/A2:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija(EN 13165:2001/A2)




- 55 -

HRN EN 13166:2002 Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2001) HRN EN 13166/A1:2004 Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2001/A1:2004) HRN EN 13167:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ćelijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2001) HRN EN 13167/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ćelijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2001/A1:2004) HRN EN 13168:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2001) HRN EN 13168/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2001/A1:2004) HRN EN 13169:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) -- Specifikacija (EN 13169:2001) HRN EN 13169/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) – Specifikacija (EN 13169:2001/A1:2004) HRN EN 13170:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) -- Specifikacija (EN 13170:2001) HRN EN 13171:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2001) HRN EN 13171/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvornički izrađeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2001/A1:2004) HRN EN 13172:2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi -- Vrednovanje sukladnosti (EN 13172:2001) Thermal insulating products -- Evaluation of conformity (EN 13172:2001) HRN EN 13172/A1:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi -- Vrednovanje sukladnosti (EN 13172:2001/prA1) HRN EN 13499:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena -- Specifikacija (EN 13499:2003) HRN EN 13500:2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi mineralne vune -- Specifikacija (EN 13500:2003) HRN EN 1745:2003 Zidovi i proizvodi za zidanje -- Metode određivanja računskih toplinskih vri-jednosti (EN 1745:2002) EN 14509:2004 (Samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem – Tvornički izrađeni proizvodi – Specifikacije) Potrebno je provjeravati da li se upotrebljavaju materijali predviđeni projektom te dostaviti

ateste proizvođača, kako za izolacioni materijal, tako i za sidra kojima se učvršćuje na

konstrukciju.

O ugrađenoj debljini toplinske izolacije u podu i stropu mora postojati zapis nadzornog inženjera

u građevinski dnevnik.

Za toplinsku izolaciju ravnih krovova izvođač je obvezan dostaviti atest o zahtijevanoj tlačnoj

čvrstoći materijala, a polaganje u svemu izvesti prema uputama proizvođača.

Svi spojevi podova i zidova od poliuretanskih sendvič panela izvode se sa zaobljenim kutnikom iz

nehrđajućeg materijala.




- 56 -

A.9. Krovopokrivački radovi

Sav materijal koji se koristi mora u potpunosti biti u skladu s odgovarajućim propisima i standar-dima.

Prije početka radova izvođač pokrivačkih radova obvezan je pregledati donju konstrukciju na ko-joj leži pokrov o čemu se mora sastaviti pismeni zapisnik.

O svim eventualnim nepravilnostima obvezan je obavijestiti nadzornog inženjera i zatražiti po-pravke.

Za krovopokrivačke radove izvoditelj je obvezan dostaviti radioničke nacrte projektantu na ovjeru.

Dijelovi različitih materijala ne smiju se dodirivati jer bi uslijed toga moglo doći do korozije. Sastav i učvršćenja moraju biti izvedeni da elementi pri toplinskim promjenama mogu nes-metano dilatirati, a da pri tom ostanu nepropusni. Moraju se osigurati od oštećenja koje može izazvati vjetar i sl.

A.10. Fasaderski radovi

Prije početka radova izvoditelj je obvezan dostaviti uzorke projektantu na ovjeru.

Radovi se moraju izvesti u skladu s projektom i uz prethodnu provjeru kvalitete zidane konstruk-cije koja se odnosi na geometriju i čvrstoću. Provjera kvalitete zidane konstrukcije posebno se odnosi na betonske dijelove gdje se moraju odstraniti eventualne masnoće i sredstva kojima se premazuje oplata radi lakšeg odvajanja od betona.

Svi materijali koji su predviđeni za ugradnju na fasade moraju imati potrebne ateste proizvođača i dokumente o ispravnosti isporučenog materijala.

Izvedene zidarske i armirano-betonske radove izvođač fasade

A.11. Asfalterski radovi

Prije početka radova izvoditelj je obvezan dostaviti potrebne ateste i uzorak asfalta projektantu na ovjeru.

A.12. Stolarski radovi

Drvo koje se upotrebljava za stolariju treba biti s pravilnim godovima, bez pukotina, bez kvrga i smole, ne smije imati pogreške koje potječu od kukaca kao što su bušotine i crvotočine te treba biti suho s dozvoljenim postokom vlage koji se dokazuje atestom.

Za sve ostale materijale (iverice, panel ploče, iveral i sl. potrebno je pribaviti ateste o kvaliteti.

Sav okov treba biti odabran u skladu s projektom i pravilima struke.

Sve plohe trebaju biti ravne, glatke i spremne za završnu obradu.

Za aluminijske radove izvoditelj je obvezan dostaviti radioničke nacrte projektantu na ovjeru.

A.13. Aluminijski radovi i pripadajuće staklo

Sav materijal mora odgovarati tehničkim propisima i normativima.

Aluminijski profili izrađuju se od odgovarajućih aluminjskih legura i moraju biti odgovarajuće

čvrstoće. Čelični okviri za sidrenje aluminijskih stijena premazuju se odgovarajućim premazima

radi zaštite od korozije. Sidra za pričvršćenje aluminjskih stijena su pocinčana.

Vijci i ostala sredstva za spajanje moraju se izraditi od materijala koji ne korodira u kontaktu s

aluminijem ili od aluminija. Svi ostali materijali moraju biti odgovarajuće kvalitete.

Profili za brtvljenje i ostakljenje izrađuju se iz plastičnih masa, elastični su i postojani na promjenu

temperature.

Prozorsko staklo mora biti jednolično, posve prozirno, bez valova, ogrebotina i točno propisane debljine.

Za sve vrste stakla, a posebno za "izo" staklo moraju se priložiti posebni atesti




- 57 -

Svi dijelovi moraju se dimenzionirati da sigurno prihvaćaju sva opterećenja (vjetar, potres,

vlastita težina) i da ispune zahtjeve arhitektonskog oblikovanja.

Za aluminijske radove izvoditelj je obvezan dostaviti radioničke nacrte projektantu na ovjeru.

Tehnički propis za prozore i vrata.(NN69/06).

A.14.1. Crna bravarija

Čelične konstrukcije unutrašnjih i vanjskih građevinskih elemenata su u vruće pocinčanoj izvedbi,

ako u opisu pozicija izričito nisu naznačeni kao obojeni; vanjske dijelove čeličnih konstrukcija

izvesti prema važečim tehničkim pravilnicima i normama.

Svi profili i limovi trebaju biti odmašćeni, a rđa odstranjena. Za varive elemente varioci trebaju posjedovati atest o kategoriji, a svi radovi trebaju biti atestirani. Svi varovi u interieuru trebaju biti obrušeni. Sav materijal mora odgovarati važečim standardima, propisima i normama.

A.14.2. Čelična konstrukcija

Čelične konstrukcije unutrašnjih i vanjskih građevinskih elemenata su u vruće pocinčanoj izvedbi, ako u opisu pozicija izričito nisu naznačeni kao obojeni; vanjske dijelove čeličnih konstrukcija izvesti prema važečim tehničkim pravilnicima i normama.

Radovi se izvode na osnovu podataka iz projektne dokumentacije (statički proračun, radionički nacrti i izvedbeni nacrti). Za izradu čelične konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se se slijedećih propisa:

- Tehn. Propisi o kvaliteti zavarenih spojeva na nosivu čeličnu konstrukciju

- Tehn. Propisi za toleranciju mjera i oblika kod nosivih čeličnih konstrukcija.

Za zavarene spojeve, varovi II kvalitete, osim kada je konstrukter odredio I kvalitetu. Za varove treba priložiti odgovarajuće ateste.

Pocinčani građevni dijelovi montiraju se samo vijčanim spojevima, ne dozvoljavaju se spojevi varenjem na gradilištu.

Sav materijal mora odgovarati standardima odnosno važečim tehničkim pravilnicima i normama.

Projektiranje čelićnih konstrukcija vrši se na temelju slijedećih normi:

HRN EN 1993-1-1:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-1: Opća

pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2006)


pravila – Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1993-1-2:2006)


pravila – dodatna pravila za hladnooblikovane elemente i limove (EN 1993-1-3:2006)


pravila – dodatna pravila za nehrđajuće čelike (EN 1993-1-4:2006)


pravila – Pločasti elementi konstrukcija (EN 1993-1-5:2006)

HRN EN 1993-1-6:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-6: Nosivost i

stabilnost ljuski (EN 1993-1-6:2007)

HRN EN 1993-1-7:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-7: Nosivost i

stabilnost poprečno opterećenih ravnih limenih konstrukcija (EN 1993-1-7:2007)

HRN EN 1993-1-8:20XX Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-8:

Projektiranje veza (EN 1993-1-8:2005)

A.15. Keramičarski radovi

Prilikom izvedbe keramičarskih radova imaju se u potpunosti primjenjivati postojeći propisi :




- 58 -

Pravilnik o tehničkim mjerama u uvjetima za završne radove u građevinarstvu, Tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih radova. Rad i materijal mora odgovarati standardima, važečim tehničkim pravilnicima i normama :

- izvođnje radova

- cement

- cementni mort

- glazirane podne pločice

- keramičke pločice za unutarnje oblaganje

- klinker pločice

- ljepila

Prije preuzimanja radova izvođač treba provjeriti kvalitetu predhodnih radova, te zajedno sa

rukovoditeljem gradilišta sastaviti zapisnik o kvaliteti.

Dostaviti i provjeriti ateste za pločice, a tokom radova provjeravati kakvoću (reške, te ravnine

ploha i bridova). Uzorci pločica trebaju biti dostavljani projektantu na odobrenje.

Izvođač je dužan po prijemu podloge garantirati kvalitetu postave, a eventualne naknadne

popravke podloge izvesti o svom trošku. Potrebno je priložiti ateste o apsorpciji vode, čvrstoći,

tvrdoći, otpornosti na habanje, mraz, kemijske utjecaje i udarce, te o sigurnosti od klizanja, a

uzorke dostaviti projektantu na odobrenje.

A.16. Kamenorezački radovi

Prije preuzimanja radova izvoditelj treba izvršiti kontrolu izvedene konstrukcije i sastaviti zapisnik o kvaliteti izvedene konstrukcije te odmah obavijestiti projektanta i nadzornog inženjera o even-tualnom odstupanju od projektiranih mjera.

Uzorci kamena moraju biti dostavljeni projektantu na odabir i odobrenje.

Potrebno je provjeriti ateste za kamen (čvrstoća, habanje), za završnu obradu kamena (poliranje) i za nosivost sponki.

A.17. Umjetni kamen

Prije preuzimanja radova izvoditelj treba izvršiti kontrolu izvedene konstrukcije i sastaviti zapisnik o kvaliteti izvedene konstrukcije te odmah obavijestiti projektanta i nadzornog inženjera o even-tualnom odstupanju od projektiranih mjera.

Uzorci moraju biti dostavljeni projektantu na odabir i odobrenje. Potrebno je provjeriti ateste odabranog umjetnog kamena (čvrstoća, habanje), završnu obradu elemenata (poliranje) i za nosivost sponki.

A.18. Limarski radovi

Svi limarski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema projektnom rješenju, važećim propisima i pravilima dobrog zanata. Upotrijebljeni materijal mora imati ateste o kvaliteti.

Dijelovi različitih materijala ne smiju se dodirivati jer bi uslijed toga moglo doći do korozije. Sastav i učvršćenja moraju biti tako izvedeni da elementi pri toplinskim promjenama mogu nesmetano dilatirati, a da pri tom ostanu nepropusni. Moraju se osigurati od oštećenja koje može izazvati vjetar i sl.

A.19. Završni zidarski radovi

Završni zidarski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema važećim propisima i pravilima dobrog zanata. Obuhvaćaju izradu pregradnih stijena, te ugradnju montažnih dimnjaka i venti-lacijskih kanala, tj. svih zidarskih radova koji se izvode nakon formiranja primarne konstrukcije zgrade. Pregradni zidovi ne smiju se izvoditi prije izvedbe stropne konstrukcije da ne bi preuzeli vertikalno opterećenje.




- 59 -

Žbukati tek kada se zidovi osuše i slegne zgrada. Ne smije se žbukati kada postoji opasnost od smrzavanja ili ekstremno visokih temperatura 30° ili više. Zidovi moraju biti prije žbukanja čisti, a fuge udubljene, da se žbuka može dobro primiti. Prije žbukanja dobro je da se zidovi navlaže, a osobito kod cementnog morta.

Ožbukane površine trebaju biti posve ravne i glatke, a uglovi i bridovi, te spojevi zida i stropa iz-vedeni oštro. Žbuka mora biti kvalitetna, tvorničke izvedbe u izabranoj boji i kvaliteti.

Kod izrade fasadnih žbuka raditi prema uputstvu proizvođača. Kod tradicionalnih žbuka (glatka, špricana, grebana) izrada u slijedećim fazama: 1. čišćenje podloge, 2. grubi špric, 3. gruba žbuka, 4. završni sloj (fina žbuka, fina+pjeskarenje, fina grebana).

A.20. Gipsarski radovi

Gipsarski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema važećim propisima i pravilima dobrog zanata.

Obuhvaćaju izradu laganih montažnih stropova i izradu pregradnih stijena kojima je glavna

komponenta gips. Gips kartonske ploče sastoje se od gipsa debljine 9, 12.5, 15 mm, obostrano

zaštićenog/armiranog kartonom, a najčešće se pričvršćuju na potkonstrukciju od pocinčanog lima

debljine 0,6 mm. Spojevi ploča se nakon montaže zapune ispunjačem rešaka i zaglade lopaticom.

Vezu sa žbukom i dilatacije potrebno je obraditi posebnim elastičnim kitovima da se spriječi pu-canje.

Gips kartonske ploče izvode se kao standardne (GK) - za suhe prostore, vlagootporne (GKI) - za

vlažne prostore i vatrootporne (GKF).

A.21. Soboslikarsko-ličilački radovi

Svi materijali koji se koriste za ličilačke radove, te za obradu unutarnjih površina zidova moraju odgovarati “Tehničkim uvjetima za izvođenje soboslikarskih radova”. Investitor ima pravo na provjeru kakvoće materijala kojim se radovi izvode. Ustanovi li da taj materijal ne odgovara propisanoj kakvoći, izvoditelj radova dužan je odstraniti lošu izvedbu i na vlastiti trošak izvesti radove s kvalitetnijim materijalom.

DISPERZIVNE BOJE (pigmenti, punila, vezivo, voda)

a) Tvornički proizvedene u dvije kvalitete: za vanjsku i unutarnju upotrebu, tj. radove. Polažu se

na pripremljenu podlogu prema uputama proizvođača. Ova boja nakon sušenja stvara u vodi

praktički netopiv sloj. Nanose se na pripremljenu podlogu prema uputstvu proizvođača.

b) Disperzivna boja za unutarnje radove mora biti dobro prionjiva za podlogu, otporna na pranje

vodom i ne smije mijenjati ton.

c) Voda, čista bez štetnih primjesa.

d) Bezuljna sredstva za temeljne naliče posebni su tvornički proizvodi za premazivanje, a

upotrebljavaju se prema uputstvu proizvođača.

Kakvoću radova izvoditelj jamči dvije godine od uspješno obavljenog tehničkog pregleda. pojave li se u garancijskom roku bilo kakve promjene na izvedenim radovima uslijed nekvalitetnog materijala ili izvedbe, izvoditelj radova dužan je o svom trošku takve neispravnosti ukloniti. Ukoliko izvoditelj radova ne ukloni zapažene nedostatke u ugovornom roku, investitor ima pravo otkloniti nedostatke o trošku izvoditelja radova. Izvoditelj radova mora se pri radu pridržavati HTZ propisa. Dok radovi traju izvoditelj radova dužan je zaštititi od oštećenja ili prljanja sve ostale građevinske dijelove i opremu, npr. instalacijske uređaje, podove, stakla, stolariju... Sve ostatke kao što je gips, vapnp, kit i dr. materijali, zabranjeno je bacati u kanalizaciju ili sanitarne uređaje. Troškovi koji bi nastali otklanjanjem štete nastale na vlastitim ili drugim radovima zbog nepažnje pri izvedbi padaju na teret izvoditelja radova. Premazi na žbukanim zidovima otporni su prema




- 60 -

otiranju i postojani prema pranju (mekom spužvom s 1% neutralnog sredstva za pranje). Način izrade je gletanje disperzivnim kitom na fino ožbukanim površinama koje se sastoje od: brušenja i čišćenja, neutraliziranja, kitanja nanjih oštećenja i pukotina, impregniranja, prevlačenja disperzivnim kitom, prvi i drugi put. Podloga za ličilačke radove mora biti potpuno čista i suha, bez prljavština kao što su mast, hrđa, bitumen i sl. Izvoditelj radova obvezatan je prije rada napraviti uzorke odgovarajućeg tona i tehnike. Materijali za osnovne premaze na željezu i čeliku, kao zaštita od korozije, su olovni minij, cinkov krovati željezni oksid pomješan s odgovarajućim vezivom tvorničke izrade. Materijali za ličenje raznih podloga najčešće su uljene boje standardne tvorničke izrade.Materijali za lakiranje i emajliranje najčešće su lakovi i lak boje tvorničke proizvodnje prema traženim opisima i specifikaciji.

Soboslikorsko-ličilački radovi:

Tehnički uvjeti za soboslikarsko-ličilačke radove

Gips za gletanje

Kalijev sapun

Vapno

Firnis lanenog ulja

Olovni minij

Uljane boje i lakovi

A.22. Parketarski radovi

Sav materijal za izradu parketarskih radova mora zadovoljavati odgovarajuće propise i standarde,

posebno se to odnosi na izradu sportskog poda u dvoranama. Sav ostali materijal (ljepila, lakovi,

bitumeni za parket i ostalo), koji nisu obuhvaćeni standardima moraju imati ateste od za to

ovlaštenih ustanova.

Izvoditelj radova prije početka radova treba pregledati podlogu koja mora biti ravna i suha. Materijal koji se polaže mora imati atest o kvaliteti koja je potrebna i predviđena projektom. Parket mora biti potpuno suh i zdrav. Parketne daske, jednoobrazne strukture, slagane u vezu po izboru projektanta. Parket, tapisone ili slične podne obloge treba lijepiti ljepilom koje preporuči proizvođač, s potrebnim atestom o kakvoći. Prilikom parketarskih radova potrebno je pridržavati se važečih tehničkih uvjeta, propisanim tehničkim pravilnicima i normi za:

-Parket pod

-Tehnički uvjeti za izvođenje parketarskih radova

PROJEKTANT


ZAGREB, 03 - 2019




- 61 -

3. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEV-NOG OTPADA

POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE

Izvođač radova dužan je koristiti za izgradnju i održavanje građevine samo građevne proizvode za koje je dokazana njihova uporabljivost te izvoditi radove u skladu sa Zakonom o prostornom ure-đenju (NN.153/13) i Zakonom o gradnji (NN.153/13). Izvođač radova je dužan pridržavati se svih važećih propisa, normativa i standarda za izvođenje radova, a posebno je dužan ugrađivati kvalitetne materijale koji su predviđeni pojednačnim elaboratima i troškovničkim opisima uz svaku stavku, kao i držati se troškovničkih opisa i pravila struke kod izvođenja radova. Ako se ustanovi da kvaliteta ugrađenog materijala i izvršenih radova ne odgovara traženim uvjetima, investitor, odnosno projektant može zahtijevati dodatna ispitivanja osim navedenih u općim uvjetima. Ako se ustanove nedostaci u kvaliteti radova i ugrađenom materijalu, svi troškovi sanacije padaju na teret izvođača radova.

NAČIN SANACIJE GRAĐEVINSKOG OTPADA

Za vrijeme radova, topivi materijal mora se uskladištiti u zasebnim kontejnerima ili spremištima, mora biti zaštićen od oborina da ne bi došlo do odlijevanja na teren i u podzemne vode.

Nakon završetka radova na građevini izvođač je dužan cjelokupno dvorište očistiti od ostatka ma-terijala, te tako prikupljeni materijal odvesti na za to predviđeno mjesto – gradski deponij.

Otpadni materijal ne smije se bacati u kućnu ili uličnu kanalizaciju ili u potok ili deponirati na okolni teren.

PROJEKTANT


ZAGREB, 03 – 2019




- 62 -

4. REKAPITULACIJA TROŠKOVA GRADNJE

ZOP: 09/17

BR. PROJEKTA: 09/17






OIB 72527253659

FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA: ARHITEKTONSKI PROJEKT

GRAĐEVINSKI I OBRTNIČKI RADOVI, RADOVI VODOVOD I ODVODNJA

I VANJSKO DIZALO UKUPNO 2.437.643,17+PDV

ELEKTRIČNE INSTALACIJE UKUPNO 544.875,00+PDV

STROJARSKE INSTALACIJE UKUPNO 693.127,00+PDV

UKUPNO : 3.675.645,17+PDV

PROJEKTANT


ZAGREB,03 – 2019




- 63 -

5. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE I UVJETI ZA NJENO ODRŽAVANJE

Pod uvjetima za održavanje građevine podrazumijeva se redovito (mjesečno) održavanje.

Planirani vijek uporabe građevine je do sedamdeset godina za građevinski dio uz propisane uvjete korištenja i propisane načine kontrole.

Uvjeti održavanja građevine:

1. Pregled pročelja i toplinske zaštite, te popravak oštećenih dijelova

2. pregled unutarnjih instalacija vode, struje, plina, rashladnje tehnike te vanjskih instalacija, okana ,rešetki i slivnika

3. Higijensko-sanitarno održavanje (soboslikarska obnova zidova, zamjena dotrajale keramike i sl.)

4. Pregled građevinske stolarije i bravarije, zamjena brtvi na svim vanjskim elementima za zatvaranje otvora

5. Održavanje unutarnjih prostora

Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje ugrađene opreme i uređaja odnosno zamjenu sa novim koji moraju biti istih tehničkih karakteristika i načina rada kao dotrajali.

Praćenje stanja ugrađene opreme i uređaja vlasnik je dužan povjeriti specijaliziranim ovlaštenim organizacijama za tu vrstu opreme i uređaja koje kontrolnim pregledima i mjerenjima prate nji-hov rad i brinu se o njihovoj ispravnosti.

U slučaju oštećenja opreme i uređaja zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi , okoliša, same građevine ili druge građevine vlasnik je dužan poduzeti hitne mjere za otklanjanje opas-nosti, označiti opremu i uređaje opasnima do otklanjanja oštećenja te obavijestiti specijaliziranu ovlaštenu organizaciju zaduženu za održavanje i otklanjanje kvarova.

PROJEKTANT


ZAGREB, 03 – 2019




- 64 -

IV GRAFIČKI PRILOZI




- 65 -

V ANALITIČKI ISKAZ ZA OBRAČUN KOMUNALNOG DOPRINOSA

IZRAČUN VOLUMENA GRAĐEVINE PREMA PRAVILNIKU O NAČINU

UTVRĐIVANJA OBUJMA GRAĐEVINE ZA OBRAČUN KOMUNALNOG DOPRINOSA

Za potrebe izračuna komunalnog i vodnog doprinosa, u sklopu grafičkog dijela projekta priložen je i Analitički iskaz mjera građevine.

VOLUMEN POSTOJEĆE GRAĐEVINE:

UKUPNO V= 13.984,05 m3

VOLUMEN ADAPTIRANE GRAĐEVINE:

UKUPNO V= 14.053,05 m3

UKUPNO RAZLIKA VOLUMENA POSTOJEĆEG I PLANIRANOG STANJA /RAZLIKA U VOLUMENU

VANJSKOG DIZALA/ V = 69,00 m3




- 66 -

VI TROŠKOVNIK

Documents

ADAPTACIJA 1. I 2. KATA NACIONALNOG LOGISTIČKOG CENTRA ... - Dizala/ARHITEKTONSKI... · tekstualni prilozi: rjeŠenje o izvedenom stanju izvadak iz zemljiŠne knjige kopija katastarskog