SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD

Pohrana podataka digitalnog katastarskog plana u PostgreSQL bazu podataka

Izradio:

Tomislav Bočkinac

Bana Jelačića 16

Donji Miholjac

tbockinac@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, rujan 2009.

2

Zahvala:

Zahvaljujem se svim profesorima i asistentima tijekom školovanja posebno mentoru prof. dr. sc. Miodragu Roiću i voditelju dipl. ing. Mariu Mađeru na stečenom znanju i pomoći pri izradi diplomskog rada.

Zahvaljujem se svim kolegama i prijateljima na svemu što ih to čini.

Ovaj diplomski rad posvećujem svojim roditeljima i sestri. Hvala vam na svemu što ste mi pružili tijekom mog studija.

3

I. Autor

Ime i prezime: Tomislav Bočkinac

Datum i mjesto rođenja: 16. 12. 1983., Osijek

II. Diplomski rad

Predmet: Katastar nekretnina

Naslov: Pohrana podataka digitalnog katastarskog plana u PostgreSQL bazu podataka

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Voditelj: dipl. ing. Mario Mađer

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 20. 01. 2009.

Datum obrane: 25. 09. 2009.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

1. prof. dr. sc. Miodrag Roić

2. prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić

3. doc. dr. sc. Vlado Cetl

4

Pohrana podataka digitalnog katastarskog plana u PostgreSQL bazu podataka

Tomislav Bočkinac

Sažetak: Katastar možemo definirati kao na česticama zasnovan zemljišni informacijski servis s aktualnim podacima o zemljištu (nekretninama) i interesima. Njegov knjižni dio (posjedovni listovi) dostupan je već dulje vrijeme putem Internetskog preglednika katastarskih podataka. Preglednik grafičkih podataka također postoji, ali još nisu uneseni svi podaci.

Cilj diplomskog rada je bio pohraniti podatke digitalnog katastarskog plana u već pripremljenu bazu podataka. U PostgreSQL bazi podataka nalaze se dvije tablice: „katastarska_cestica“ i „zgrada“. Zadatak je napravljen korištenjem aplikacije FME (Feature Manipulation Engine), koja je specijalizirana za transformaciju između različitih formata zapisa podataka. Napravljena su dva „radna stola“ (eng. workbench) pomoću kojih su pohranjeni podaci o katastarskim česticama i zgradama. Pohranjene podatke moguće je pregledavati putem web sučelja za pregledavanje i preuzimanje podataka katastra.

Ključne riječi: katastar, digitalni katastarski plan, baza podataka, PostgreSQL, Feature Manipulation Engine, workbench.

Storage data of the digital cadastral map in the PostgreSQL database

Abstract: Cadastre can be defined as the particles based on land information service with current data of land (real estate) and interests. He’s registry part (ownership papers) is available for a long time through the web browser of cadastral data. Browser for graphic data also exist, but isn’t entered all the data.

The aim of thesis was to store data of digital cadastral map in already prepared database. In the PostgreSQL database are two tables: "katastarska_cestica" and "zgrada". The task is made using the application FME (Feature Manipulation Engine), which is specializes for the transformation between different formats of data records. It’s made two workbenches with which are stored data about cadastral parcels and buildings. Stored data can be viewed via a web interface for viewing and downloading cadastre data.

Keywords: cadastre, digital cadastre map, database, PostgreSQL, Feature Manipulation Engine, workbench.

5

Pohrana podataka digitalnog katastarskog plana u PostgreSQL bazu podataka

Tomislav Bočkinac

S A D R Ž A J

1. UVOD .............................................................................................................. 7

2. KATASTAR .................................................................................................... 8

2.1. POVIJEST KATASTRA ................................................................................... 8 2.2. KATASTAR NA PODRUČJU HRVATSKE ............................................................ 8

2.2.1. Područje Austrijskog katastra ............................................................ 9 2.2.2. Područje Mađarskog katastra ......................................................... 11 2.2.3. Područje Jugoslavenskog katastra ................................................. 12

2.3. POSLOVI KATASTRA NEKRETNINA ............................................................... 12 2.4. KATASTARSKA IZMJERA ............................................................................. 13

2.4.1. Metode izmjere ............................................................................... 14 2.5. IZRADBA I ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA ....................................... 14

3. VEKTORIZACIJA KATASTARSKOG PLANA ............................................. 16

3.1. RUČNA VEKTORIZACIJA ............................................................................. 16 3.1.1. Digitalizator ..................................................................................... 16 3.1.2. Ekranska vektorizacija .................................................................... 17

3.2. AUTOMATSKA VEKTORIZACIJA .................................................................... 19 3.3. POSTUPCI I PROCEDURE ............................................................................ 22

4. PROGRAMSKA PODRŠKA ......................................................................... 24

4.1. PROSTORNE BAZE PODATAKA (POSTGRESQL)............................................ 24 4.2. FEATURE MANIPULATION ENGINE (FME) ..................................................... 25

4.2.1. FME Desktop komponente ............................................................. 27 4.3. AUTOCAD ............................................................................................... 27

5. MODEL PODATAKA .................................................................................... 30

5.1. MODELIRANJE PROSTORNIH PODATAKA ...................................................... 30 5.2. MODEL ULAZNIH PODATAKA ....................................................................... 31 5.3. MODEL BAZE PODATAKA ............................................................................ 35

6. TRANSFORMACIJA PROSTORNIH PODATAKA ...................................... 37

6.1. UNOS PODATAKA ...................................................................................... 37 6.2. TRANSFORMACIJA PODATAKA .................................................................... 42

6.2.1. Transformacija katastarskih čestica ................................................ 42 6.2.2. Transformacija zgrada .................................................................... 48

6.3. TRANSFORMACIJA DRUGIH KATASTARSKIH OPĆINA ....................................... 55 6.4. SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A, DVD-A) ........................................... 56

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 57

6

Popis tablica

Popis slika

Literatura

Životopis

7

1. Uvod

Državna geodetska uprava početkom 1990-ih je uspostavila osnovu za uspješnu izgradnju infrastrukture potrebne za izradu geografskih podataka na moderan način (Rapaić 2004). Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i drugim propisima (NN 16/07). Digitalni katastarski planovi mogu se dobiti na više načina, a kada su gotovi spremaju se u datoteku po specifikacijama sa ekstenzijom DXF/DWG. Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova su napisane s namjerom standardizacije vektorizacije i povećanja kvalitete izvornih numeričkih podataka (DGU 2007). DXF/DWG je zapis koji se koristi za izvoz i uvoz crteža u različite CAD programe (Finkelstein 2002). Za spremanje geografskih prostornih podataka i prikaz preko Interneta potrebna nam je baza podataka. PostgreSQL je objektno relacijska baza podataka bazirana na Postgres (PostgreSQL Global Development Group 2008). Feature Manipulation Engine je alat koji vadi podatke iz izvora, transformira ih u prikladan oblik koji treba korisniku i onda ih učita u odredište koje nama treba (Safe Software 2004). Modul PostgreSQL reader/writer omogućuje FME-u moć čitanja i pisanja PostgreSQL atributnih podataka te komunicira direktno sa bazom PostgreSQL kako bi se osigurala maksimalna propusnost (URL 1).

Zadatak ovog diplomskog rada je katastarsku općinu Gornji Pustakovec, usklađenu sa specifikacijama Državne geodetske uprave, prepisati u bazu podataka PostgreSQL. Za prepisivanje podataka koristit će se program Feature Manipulation Engine FME 2009 u kojem će se napraviti odgovarajuće veze između elemenata u DXF/DWG formatu i baze podataka. Da bi se napravila pravilna veza između DXF/DWG formata i baze podataka potrebno je poznavati ulazni i izlazni model podataka. Digitalni katastarski plan (DWG) izrađen je od različitih elemenata (linije, točke, atributni blokovi itd.) organiziranih vertikalno po slojevima. Baza podataka sastoji se od dvije tablice u koje se pohranjuju podaci o katastarskim česticama i zgradama. Pomoću FME-a pojedini se elementi digitalnog katastarskog plana (DWG-a) transformiraju i pohranjuju na odgovarajuće mjesto u bazi podataka. Ovakav Workbench, jednom napravljen, funkcionirat će za sve katastarske općine usklađene sa ranije spomenutim specifikacijama.

8

2. Katastar

Katastar nekretnina evidencija je o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno. Podaci državne izmjere i katastra nekretnina javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno (NN 16/07).

2.1. Povijest katastra

Postoji više objašnjenja o postanku i značenju riječi "katastar". Neke od njih ukazuju da ona dolazi od latinske riječi "capitastrum" koja je bila naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih davanja od zemljišta. Druga pak govore da potječe od grčke riječi "katastichon" koja označava popis poreznih obveznika dok se kao pojam za popisivanje nekretnina u zemljama zapadne i srednje Europe koristi naziv "cadastre".

Praćenje podataka o zemljištu potječe iz daleke prošlosti. Grčki povjesničar Herodot spominje perzijskog kralja Darija koji je uveo plaćanje poreza na prihod od zemljišta u osvojenim zemljama Male Azije.

U starom Egiptu je rijeka Nil izlazila iz svog korita i poplavljivala zemljišta što je rezultiralo gubitkom međa posjeda. Zbog toga je trebalo granice zemljišta grafički i opisno prikazati prije stanja poplave kako bi se granice nakon poplave mogle ponovno uspostaviti.

Na području današnje Engleske od 1086. godine počele su se izrađivati knjige s posebnim pregledima u koje su se upisivali imena vlasnika, površina, broj kmetova, način korištenja, broj i vrsta stoke koja se uzgajala na tom posjedu (Domesday book).

Veće područje sjeverne Dalmacije izmjereno je i ucrtano u planove 1756. godine po nalogu mletačkog namjesnika Grimanija.

Na području Carevine, austrijskog cara Josipa II, izvršena je izmjera radi uspostave Katastra zemljišta i pravilnog oporezivanja zemljišta od 1785.god. do 1790. god. Budući da je izmjera nestručno izvedena, taj tzv. Jozefinski katastar nikad nije bio u upotrebi. Veliku prekretnicu učinio je Napoleon 1807. godine naredivši izmjeru zemljišta s zadatkom izrade katastra koji će imati točne i pogodne planove, a osiguravao bi točne međe vlasništva.

2.2. Katastar na području Hrvatske

Budući da su pojedini dijelovi Hrvatske u prošlosti nalazili pod različitim državama proces uspostave katastra na ovom području odvijao se u različitim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Prvi pokušaj uspostave katastra na području Hrvatske bio je tzv. Jozefinski katastar u 18. st. kad je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Glavna jedinica tog katastra bio je bečki hvat, a sam katastar uspostavljen je zbog

9

jednakosti pri plaćanju poreza. Zbog nezadovoljstva vlasti i stanovništva 1790. godine stavljen je izvan upotrebe.

Sljedeći katastar na našem području bio je tzv. Francinskanski katastar u 19. st. kada je patentom o pristupanju izrade katastra bilo određeno da se pristupi katastarskoj izmjeri te izradi katastarskog operata na području cijele Carevine. Izmjera je izvršena grafičkom metodom (geodetski stol), a tiskane su i prve upute za katastarsku izmjeru sa simbolima. Uspostava tog katastra na našem području je obavljena u vremenu od 1818. do 1884. godine.

Kako je katastarska izmjera na našem području obavljena u nekoliko vremenskih razdoblja, a katastarski planovi izrađeni u različitim referentnim sustavima, cijeli teritorij Hrvatske se može podijeliti na područja: Austrougarskog katastra i Jugoslavenskog katastra.

2.2.1. Područje Austrijskog katastra

Carskim patentom od 23. prosinca 1817. godine određeno je da se krene sa izmjerom zemljišta, ustanovljavanjem kultura, klasiranjem zemljišta i sastavljanjem katastarskih operata. Temelj izmjere bila je trigonometrijska mreža (1. - 4. reda) kao mreža trokuta od Beča preko Koruške, Štajerske, sjeverne Hrvatske do Dalmacije, koja je povezana preko Kranjske sa Talijansko-francuskom mrežom. Točke 1., 2. i 3. reda određene su numerički, dok su točke 4. reda određene grafički (Slika 1).

Slika 1. Austrougarski katastar na području Hrvatske

Veliki nedostatak ove mreže bila je vrlo loša stabilizacija točaka. Naše područje je preslikano u dva koordinatna sustava (Slika 2):

10

Slika 2. Referentni sustavi Austrijskog katastra

1. Bečki sustav s ishodištem u tornju crkve Sv. Stjepana u Beču. U ovaj sustav je bio preslikan dio Dalmacije,

2. Krimski sustav s ishodištem u trigonometrijskoj točki Krim kod Ljubljane. U ovaj sustav je preslikano područje Istre.

U svim sustavima područje preslikavanja podijeljeno je paralelama sa osi x u kolone, a paralelama sa osi y u zone (Slika 3).

Slika 3. Podjela i trigonometrijska sekcija (hvatni sustav)

Jedinica za dužinu u toj izmjeri je bila 1 hvat (1 hv = 1.896484 m), a za površine četvorni hvat (1 čhv = 3.596652 m²), dok je mjerilo planova bilo 1:2880 (1 palac = 40 hvati x 6 stopa x 12 palaca = 2880). Kasnije (1873.g.) u projekcijskim sustavima se uveo metarski sustav, te je napravljena nova podjela (Slika 4).

11

Slika 4. Podjela i trigonometrijska sekcija (metarski sustav)

Mjerilo planova je u ovom slučaju bilo 1:2500, dok je daljnja podjela bila na listove mjerila 1:1250 i 1:625. Ovakvih planova na području Hrvatske ima malo.

2.2.2. Područje Mađarskog katastra

U sklopu ovog katastra izrađeni su planovi za dio teritorija koji je bio pod Ugarskom upravom, tj. za Hrvatsku bez Istre i Dalmacije. Taj teritorij bio je preslikan u dva sustava (Slika 5):

Slika 5. Referentni sustavi Mađarskog katastra

1. Kloštar-Ivanički sustav s ishodištem u franjevačkoj crkvi u Kloštar-Ivaniću,

2. Budimpeštanski sustav s ishodištem u trigonometrijskoj točki Gelérthegu u Budimpešti.

Mađarska izmjera izvedena je isti način kao i austrijska izmjera pa ima i identičnu podjelu na listove. Cijela katastarska izmjera za ovo područje je obavljena u

12

periodu između 1847. godine i 1877. godine. Ugarska je mnogo kasnije prihvatila metarski sustav, pa se čak i danas u katastarskim operatima mogu naći podaci s četvornim hvatima i jutrima kao jedinicama.

2.2.3. Područje Jugoslavenskog katastra

Za cijelo područje Kraljevine Jugoslavije uvedena je jedinstvena projekcija Gauss-Krügerova projekcija. To su tri na elipsoid poprečno postavljena cilindra, po petnaestom, osamnaestom i dvadesetprvom meridijanu. Područje Hrvatske se preslikava u dva koordinatna sustava, koji se označavaju kao peti i šesti (Slika 6).

Slika 6. Referentni sustavi Jugoslavenskog katastra u Hrvatskoj

Paralelama sa osi x na udaljenosti od 22.5 km dijeli se područje svakog sustava na kolone, dok se paralelama sa osi y na udaljenosti od 15 km dijeli područje na redove. Da ne bi bilo negativnih y koordinata, dodaje se osi x vrijednost od 500000 m. Pred koordinatu y stavlja se na mjesto milijuna broj sustava u kojem se točka pojedina nalazi. Pa tako osi x imaju ordinatu y = 5 500 000 m u petom i y = 6 500 000 m u šestom sustavu. Ovakvom podjelom na zone i kolone dobiveni su temeljni triangulacijski listovi, dimenzija 22.5 x 15.0 km, koji se dijele na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kojem je izmjera kartirana.

2.3. Poslovi Katastra nekretnina

Geodetska izmjera zemljišta u svrhu izrade Katastra nekretnina, te njihovo održavanje i obnova izvode se na način propisan Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07).

13

Svrha katastra je višestruka. U početku mu je namjena prije svega bila reguliranje poreznih obveza, dok se danas katastarski podaci koriste u različite tehničke, upravne, gospodarske, statističke svrhe, za izradu Zemljišnih knjiga, za uređenje i upravljanje zemljišnim informacijama itd. U tehničke svrhe katastarski planovi služe kao podloga za projektiranje i izvođenje građevinskih radova. Nadalje služe i kao podloge za izrade drugih vrsta katastra, npr. katastar vodova, dok se Zemljišna knjiga ne može ni osnovati bez katastarskih podataka. Da bi Katastar nekretnina udovoljio toj svrsi mora se neprestano održavati te biti usklađen sa stvarnim stanjem na terenu, pa sami poslovi Katastra nekretnina obuhvaćaju:

1. određivanje katastarskih prostornih jedinica,

2. katastarsku izmjeru,

3. izradbu i održavanje katastarskih operata.

Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica. Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama (NN 16/07). Prikazuje se u katastarskom operatu svojim granicama i označuje posebnim brojem u okviru katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem. Područje velikih gradova, obično se dijeli na više katastarskih općina.

2.4. Katastarska izmjera

Katastarska izmjera obuhvaća katastarske čestice, način njihova iskorištavanja i njihove vlasnike. Izmjera se mora obaviti na takav način da se na temelju izmjerenih podataka može utvrditi kakvo je bilo stanje u trenutku izmjere. Ono što je razlikuje od drugih izmjera je što se kod katastarske izmjere ustanovljavaju prostorne granice prava, ovlaštenja i tereta na zemljištu. Prikupljaju se i obrađuju:

1. podaci o međama i drugim granicama,

2. podatak o adresi katastarske čestice,

3. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova,

4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način,

5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

Rezultati mjerenja prikazuju se na katastarskim planovima mjerila od 1:500 do mjerila 1:5000, a u novije vrijeme sve više u digitalnim bazama podataka (NN 16/07).

14

2.4.1. Metode izmjere

Katastarskom izmjerom obuhvaćaju se katastarske čestice, načini njihove uporabe, te njihovi vlasnici i korisnici. Izmjera se vrši za cijelu katastarsku općinu ili njen dio, te se ustanovljavaju prostorne granice prava, ovlaštenja i tereta na zemljištu. Temelj izmjere je državna mreža stalnih geodetskih točaka.

Katastarska izmjera u vrijeme Austrougarske obavljana je grafičkim metodama i u tu svrhu je korišten geodetski stol na kojem se neposredno na terenu crtao katastarski plan. Ovom metodom nastalo je 75% listova radnih originala katastarskih planova koji su još i danas službeni. Ostalih 25% planova izrađeno je iz podataka dobivenih numeričkim izmjerama.

Numeričke izmjere počele su 1913. godine kada je dovršena druga katastarska izmjera grada Zagreba.

1960-tih godina počinju se koristiti ortogonalna i polarna metoda kao metode za dobivanje podataka, a njihova popularnost postaje sedamdesetih i osamdesetih godina razvojem mjernih instrumenata i tehnika mjerenja. Točniji planovi dobivaju se komasacijom jer se nove čestice dobiju na osnovu iskolčenja (Roić i dr. 2005).

Danas katastarski plan možemo dobiti na osnovu mjerenih podataka dobivenih satelitskom, fotogrametrijskom, polarnom metodom, dok se ortogonalna metoda više ne koristi (Slika 7).

Slika 7. Metode izmjere kroz povijest

2.5. Izradba i održavanje katastarskog operata

Katastarski operat se izrađuje, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri, za svaku katastarsku općinu odnosno katastarsko područje na moru. Katastarske planove i dio katastarskog operata izrađuje tvrtka koja je i obavila katastarsku izmjeru dok preostali dio može izraditi ista tvrtka ili se taj zadatak može povjeriti nadležnom uredu za katastar. U Katastru nekretnina se

15

zajednički ovjeravaju katastarski operat i Zemljišna knjiga pa nema mogućnosti njihovog neusklađivanja. Početak primjene novog katastarskog operata određuje nadležni ministar otvaranjem glavne knjige nakon čega se stara glavna knjiga sprema u arhiv.

Katastarski operat sastoji se od tehničkog i knjižnog dijela. Tehnički dio katastarskog operata sadrži:

1. zapisnik omeđivanja katastarske općine,

2. detaljne skice izmjere ili fotoskice,

3. kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice) i

4. popis koordinata i visina stalnih geodetskih točaka.

Detaljne skice izmjere sadrže originalne podatke izmjere. Svaka skica ima svoj broj i radi veze, brojeve susjednih skica. Katastarski operat sadrži dva primjerka kopija katastarskih planova. Podaci Popisa koordinata i apsolutnih visina točaka (trigonometrijskih, poligonskih i malih) koriste se za mjerenja i održavanje Katastra nekretnina (NN 16/07).

Knjižni dio katastarskog operata sadrži:

1. popis katastarskih čestica,

2. posjedovne listove,

3. sumarnik posjedovnih listova,

4. pregled po katastarskim kulturama i klasama i

5. abecedni popis vlasnika i ovlaštenika.

Popis katastarskih čestica (obrazac br.1) sadrži: broj katastarske čestice, broj lista katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, katastarsku kulturu, katastarsku klasu i površinu katastarske čestice. Posjedovni list (obrazac br. 2) sadrži sljedeće podatke: prezime ime i očevo ime, broj katastarskih čestica, broj plana, kulturu, klasu i površinu. Sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3) sadrži podatke o vlasnicima i ovlaštenicima, broju posjedovnog lista te ukupnoj površini. Pregled po katastarskim kulturama i klasama (obrazac br. 4) sadrži podatke o površinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljišta, podatke o zemljištima koja se ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili šumarstvu, podatke o površinama neplodnog zemljišta, ukupnu površinu i prihod cijele katastarske općine. Abecedni popis vlasnika i ovlaštenika (obrazac br. 5) sadrži osobne podatke svakog korisnika poredanih po abecednom redu i broj posjedovnog lista.

Katastarski operat vodi se elektronskom obradom podataka i izrađuje se u digitalnom obliku. Promjene broja, položaja, oblika, načina uporabe i površina katastarskih čestica (parcelacija), zgrada ili dijelova zgrada provode se u odgovarajućim dijelovima katastarskog operata.

16

3. VEKTORIZACIJA KATASTARSKOG PLANA

Digitalni katastarski plan se može dobiti prevođenjem analognih planova u vektorski oblik, rekonstrukcijom katastarskih planova iz originalnih podataka izmjere i novom izmjerom ili tehničkom reambulacijom.

Prije vektorizacije potrebno je analogni katastarski plan skenirati. Skeniranje je prevođenje analognog plana u digitalni rasterski oblik. Katastarski plan je dovoljno skenirati u rezoluciji 300x300 dpi u boji.

Metode vektorizacije razlikujemo prema tome tko obavlja određivanje koordinata karakterističnih točaka, međnih i drugih točaka elemenata katastarskog plana. Kod ručne vektorizacije koordinate točaka određuje operater koji postavlja pokazivač na odgovarajuće mjesto, dok kod automatske vektorizacije taj zadatak obavljaju matematičke funkcije.

3.1. Ručna vektorizacija

Ručna vektorizacija se može obavljati uz pomoć digitalizatora ili na skeniranim podlogama na ekranu.

3.1.1. Digitalizator

Zbog velikih hardverskih zahtjeva ova metoda nije bila najčešće korištena. Digitalizatori su bili skupi i velikog formata ali su osiguravali potrebnu točnost za prevođenje analognih planova u digitalni oblik. Digitalizirani podatak se prevodio direktno u vektorski oblik pa nije bilo potrebe za velikom količinom memorije kao što je to slučaj kod vektorizacije skeniranih analognih nosilaca grafičkih podataka.

Digitalizatori rade na principu elektromagnetske indukcije. Glavni dio im je ploča koja stoji na stolu ili posebnom stalku i na koju se postavlja analogni nosilac podataka koje želimo prevesti u digitalni vektorski oblik. Uz ploču tu je pokazivač koji je sličan računalnom mišu kojime se precizno pokazuju isti podaci (Slika 8).

Slika 8. Dijelovi digitalizatora

17

Ploča se sastoji od žica koje čine raster, ugrađenih u površinu ploče usporedno sa kartezijevim osima. Svaka je žica povezana na kraju tako da kada se pokazivač dovede na točku i pritisne tipka onda se u zavojnici generira elektronički impuls i taj impuls se detektira u žicama. Žica koja je preuzela najjači impuls daje koordinate u sustavu digitalizatora.

Točnost digitalizatora ovisna je o udaljenosti između žica odnosno o gustoći žica. Danas proizvođači nude digitalizatore velikog formata sa točnosti ± 0.05 mm i ta točnost zadovoljava potrebe prevođenja u digitalni vektorski oblik, jer točnost pohrane grafičkih podataka na analogne nosioce ne prelazi onu točnost koja je pri njihovoj vektorizaciji.

Sam postupak vektorizacije je takav da operater stoji ispred digitalizatora, pomoću pokazivača bira točke koje želi vektorizirati, te bira naredbe u CAD-u na računalu koje stoji sa strane. Taj postupak zahtjeva naprezanje kako u pogledu radnog položaja tako i preciznog pokazivanja analognih grafičkih podataka (DGU 2002) (Slika 9).

Slika 9. Postupak digitalizacije

3.1.2. Ekranska vektorizacija

Ekranska vektorizacija spada u najranije metode vektorizacije. Zbog visokih hardverskih zahtjeva i skupoće posla primjena ove metode je bila nepovoljna. Razvojem tehnologije i padom cijena iste, ponajprije skenera velikog formata, ekranska vektorizacija je našla sve širu primjenu (Slika 10).

Ulazni podatak kod ove metode je rasterska slika koja je dobivena skeniranjem. Vektorizacija se obavlja ručno na ekranu monitora, pa se ova metoda naziva još i interaktivna vektorizacija.

18

Slika 10. Proces ekranske vektorizacije

Ekransku vektorizaciju karakteriziraju: vrsta skenera, kvaliteta originala, boje na originalu, trajanje skeniranja, količina podataka, danja obrada te transformacija rastera.

Princip skeniranja je da grafički predložak osvjetljava izvor svjetlosti, a fotoosjetljivi senzor registrira reflektiranu svjetlost i taj podatak pretvara se u numeričku vrijednost (Slika 11).

Slika 11. Skeneri KartoScan

Skeneri se mogu podijeliti na dvije grupe: plošne i rotacijske skenere. Plošni skeneri imaju razlučivost od 300 do 800 dpi, a rotacijski skeneri oko 2500 dpi. Za prevođenje katastarskih planova u digitalni oblik ovom metodom potrebna razlučivost je od 300 dpi.

19

Skenirani predložak se prije vektorizacije georeferencira, čime se obavlja geometrijsko ispravljanje predloška. Kod planova izrađenih u Gauss-Krügerovoj projekciji, georeferenciranje je moguće obaviti na koordinatni okvir lista te na križeve pravokutne koordinatne mreže. Informacije o georeferenciranju pohranjuju se zajedno s rasterskom datotekom, ovisno o odabranom formatu što je velika prednost u odnosu na vektorizaciju digitalizatorom.

Softverski paketi koji podržavaju ovu metodu spadaju u hibridne GIS ili CAD sustave. Hibridni sustavi omogućuju istovremeni prikaz rasterske i vektorske slike na ekranu monitora. Ekranska vektorizacija se na određeni način podudara sa postupkom ručne vektorizacije na digitalizatoru, ali mogućnost povećavanja slike na ekranu osigurava veću točnost. Kod ekranske vektorizacije raspolaže se sa kompletnom podrškom koju daju grafički sustavi te je moguće istodobno otkrivanje i ispravljanje pogrešaka. Vektorizacija se vrši na skeniranoj slici gledajući u ekran monitora i omogućava očitavanje koordinata diskretnih točaka (DGU 2002).

3.2. Automatska vektorizacija

Pod automatskom vektorizacijom podrazumijevamo automatsko odvajanje dijela ili cjelokupnog procesa vektorizacije koji se temelji na različitim algoritmima otkrivanja grafičkih elemenata kao što su linije i znakovi. Očitavanje koordinata je podržano u svim dostupnim aplikacijama.

Operater dovodi kursor na liniju koja se treba vektorizirati, a ona se potom automatski vektorizira do prve zapreke odnosno križanja sa drugom linijom ili prekida. Kada se dogodi prekid vektorizacije operater mora ručno postaviti kursor na drugu liniju i nastaviti vektorizaciju.

Kod katastarskih planova izrađenih u Gauss-Krügerovoj projekciji gdje međne točke nisu spojene linijama već su označene kao točke dogodi se prekid (Slika 12). Vektorski model katastarskog plana podrazumijeva međnu liniju koja mora imati početak i kraj definiran u određenim međnim točkama, pa zbog tih prekida automatska vektorizacija ne zadovoljava u potpunosti potrebe vektorizacije.

Slika 12. Automatska vektorizacija

Sam proces automatske vektorizacije uključuje separaciju izvornika na tekstualni i netekstualni sloj (Slika 13). Tekstualni sloj čine različiti nazivi i simboli na podlošku (brojevi čestica, nazivi ulica itd.), dok netekstualni sloj čine linijski elementi (međne

20

linije, putovi, objekti itd.). U procesu automatske vektorizacije obradu ova dva sloja trebalo bi zasebno razmatrati.

Slika 13. Proces automatske vektorizacije

Katastarski plan u analognom obliku sadrži različite tipove tekstualnih informacija koje je u postupku vektorizacije potrebno izdvojiti i transformirati u prigodan oblik. Problem prepoznavanja teksta na planu je puno složeniji nego kod tekstualnih dokumenata zbog nejednakosti tekstualnih sadržaja. Brojevi čestica su najčešće pisani rukom dok su različiti nazivi upisivani šablonama. Orijentacija i nagib teksta također su različiti. Imena vodotoka, ulica i različitih objekata uglavnom prate smjer potezanja objekata, dok su brojevi čestica, imena rudina i mjesta uglavnom horizontalni tekst.

Prepoznavanje tekstualnih znakova na slici OCR (Optical Character Recognition) predstavlja poseban oblik vektorizacije, gdje se iz slike izdvaja tekst. Postupak vektorizacije netekstualnog sloja osim skeniranja predloška uključuje: uklanjanje šumova, skeletizaciju, poboljšanje čvorova, praćenje linija sa izdvajanjem čvorova i dijeljenjem segmenata, spajanje segmenata i topološku rekonstrukciju (Slika 14).

Slika 14. Proces vektorizacije netekstualnog sloja

Skenirani predložak

Skeletizacija Poboljšanje čvorova

Praćenje linija Spajanje segmenata

Topološka rekonstrukcija

Uklanjanje šuma

21

Katastarski plan često sadrži prljavštinu koja se nakupila tokom vremena u obliku “sol i papar“ šuma. Šum se može javiti u postupku skeniranja, a njegovo uklanjanje je moguće uz pomoć različitih algoritama filtriranja rasterske slike.

Jedan od algoritama koji tretira šum kao niz kratkih vektora prolazi od promatranja rubova odnosno kontura grafičkih elemenata na izvorniku. Ovakvim postupkom moguće je postaviti kriterij za razlikovanje šuma od ostatka slike. Šum se javlja na mjestima nepostupnih promjena u smjeru rubova, a veličina vektora koji opisuje rubni šum je mala kao i suma duljina vektora.

Algoritmi za uklanjanje šuma započinju vektorizacijom rubova. Početni vektor i krajnji dugi vektor u nizu se pohranjuju. Algoritam slijedi rubne vektore do pronalaska idućeg dugog vektora, istovremeno sumirajući duljinu prijeđenih vektora. Ako vrijednost odnosa prelazi vrijednost praga, algoritam se vraća za jedan vektor unazad i ponavlja postupak. Ako je vrijednost odnosa manja od praga i veća od nule pronađen je šum između početnog i krajnjeg vektora. Razlikovanje između šuma i spoja odnosno križanja obavlja se konačnim testom. Nakon završetka procesa rubni vektori se rasteriziraju čime je postupak eliminacije šuma završen. Uspjeh postupka ne može garantirati potpunu eliminaciju šuma, ali ga u velikoj mjeri smanjuje.

Povećanjem rezolucije skenera povećava se i količina informacija dobivena na rasterskoj slici. Kod vektorizacije linijskog elementa cilj je vektorizirati središte linije odnosno njenu os. Idealni slučaj bilo bi kada bi svaki linijski element skenirali debljinom jednog piksela onda bi vektorizacija bila jednostavna i išla bi praćenjem piksel po piksel. Kako su debljine linija veće, potrebno je reducirati debljinu pri čemu je potrebno zadovoljiti dva uvjeta:

1. linija mora imati debljinu jednog piksela, i

2. novi prikaz mora odgovarati obliku i položaju originalne linije.

Ovaj postupak se naziva transformacija srednje osi (Medial Axis Transform) ili skeletizacija (Slika 15).

Slika 15. Skeletizacija i transformacija iz rastera u vektor

Ima više različitih algoritama za skeletizaciju, ali se svi baziraju na iterativnom pristupu. Svakom novom iteracijom debljina objekta se smanjuje, a algoritam se zaustavlja kad je objekt dovoljno tanak.

Rezultat vektorizacije je skup vektora s jednim ili više dodijeljenih atributa. Uspoređujući dobiveni vektorski model i originalnu rastersku sliku moguće je naći

22

razlike u topologiji koje nastaju zbog hardverskih problema i činjenice da ljudsko oko promatra kao razbijene linije a mozak ih spaja u određeni simbol. Ovi nedostaci se rješavaju spajanjem segmenata.

Krajnji proces prevođenja je topološka rekonstrukcija koja uključuje kodiranje lukova, konstrukciju složenih objekata i automatsko kodiranje objekata.

Automatsku vektorizaciju moguće je uspješno primijeniti ako je izvornik u dobrom stanju. Dobro stanje podrazumijeva čistoću linija, približno istu debljinu linija, dobro definirane presjeke linija i što manje nepotrebnog sadržaja na planu.

U odnosu na ručnu, automatska vektorizacija je brži način prevođenja katastarskog plana u digitalni oblik. Međutim, katastarski planovi najčešće ne zadovoljavaju potrebne uvjete. Većina programa za automatsku vektorizaciju ne može razlikovati različite simbole i tekst od linija što zahtijeva uređivanje rasterske slike te uklanjanje nepotrebnog sadržaja. Vrijeme utrošeno na ovakvo uređivanje može polučiti negativne rezultate na ukupni tijek i učinkovitost prevođenja u digitalni oblik (DGU 2002).

3.3. Postupci i procedure

Prevođenje katastarskih planova u digitalni vektorski oblik je složen projekt koji se izvodi po katastarskim općinama. Projekt se sastoji od više međusobno povezanih cjelina koje se u ovisnosti o podacima i izabranoj metodi mogu razlikovati. Izbor metode se određuje po kriterijima svrsishodnosti o ekonomičnosti te s obzirom na prioritete i projektni zadatak. Ako se projektnim zadatkom definira, može se kombinirati ponovna konstrukcija i vektorizacija. To može biti gospodarski opravdano i preporuča se za urbanizirana područja koristiti novu konstrukciju dok za ekstravilan možemo raditi vektorizaciju.

Postupak se sastoji od:

1. preuzimanje postojećih podataka,

2. ocjena kvalitete materijala,

3. skeniranje,

4. vektorizacija i/ili ponovna konstrukcija,

5. kontrole,

6. ispravke,

7. završna interna kontrola,

8. izrada tehničkog izvješća,

9. predaja digitalnog katastarskog plana,

10. neovisna kontrola i ovjera.

23

Kod ponovne konstrukcije katastarskog plana polazi se od izvornih podataka mjerenja na temelju kojih se numeričkim postupcima računaju koordinate i konstruira digitalni katastarski plan.

U procesu vektorizacije postojećeg katastarskog plana analogni listovi katastarskog plana se skeniraju. Rasterske datoteke se geometrijski ispravljaju zbog usuha i rastega, te se dovode u teoretske dimenzije. Listovi se georeferenciraju na izvorne koordinate. Time je dobiven neprekinuti niz listova cijele katastarske općine u rasterskom formatu i može uslijediti očitavanje koordinata karakterističnih točaka odnosno vektorizacija (Slika 16).

Slika 16. Proces vektorizacije

Izvoditelj treba kao proizvođač digitalnog katastarskog plana ocijeniti kvalitetu postojećih materijala, odlučivati o prikazu protezanja međa, obrazložiti nesklad knjižnog i tehničkog dijela operata i dati upute za ispravku svake pojedine pogreške. Sve to mora se jasno dokumentirati u tehničkom izvješću koje se izrađuje po katastarskim općinama (DGU 2002).

24

4. Programska podrška

Programska podrška je skup aplikacija koja će nam poslužit za kvalitetno obavljanje zadanog cilja. Svaki program je zadužen za obavljanje određenog dijela posla. AutoCAD je zadužen za dobivanje digitalnog katastarskog plana, FME za transformaciju, a PostgreSQL za spremanje podataka u bazu.

4.1. Prostorne baze podataka (PostgreSQL)

Prostorna baza podataka je zbirka prostorno referenciranih podataka koji čine model stvarnosti. Sadrži prostorne podatke kao točke, linije i poligone dok obične baze podataka mogu pohraniti samo brojeve i tekstualne tipove podataka te im je potrebno dodati dodatne funkcije da bi se mogli obraditi prostorni podaci.

PostgreSQL je objektno-relacijska baza podataka sa dugom tradicijom. U davnoj 1970. godini Kalifornijsko sveučilište u Berkeley-u je počelo razvoj PostgreSQL pretka odnosno relacijske baze podataka poznate kao Ingres. Relacijske tehnologije su pretvorile Ingres projekt u komercijalni proizvod i tako je nastao Ingres Corporation koji je kasnije preuzeo Computer Associates. Oko 1986. godine Michael Stonebraker sa Kalifornijskog sveučilišta u Berkeley-u predvodi tim koji je dodao objektno-orijentirane mogućnosti u jezgru Postgres-a. Postgres je ponovno komercijaliziran, ovog puta od kompanije Illustra koja je kasnije postala dio Informix Corporation. Sredinom 1990. godine Andrew Yu i Jolly Chen su u Postgres dodali SQL (Structured Query Language) podršku. Godine 1996. dodano je puno novih mogućnosti, uključujući MVCC (Multi-Version Concurrency Control) prijenosni model koji je dao više privrženosti SQL92 i tako poboljšao radna svojstva. Kasnije je Postgres još jednom mijenja ime u PostgreSQL (Slika 17).

Slika 17. PostgreSQL

Danas je PostgreSQL slobodan softver, a razvija ga i vodi međunarodna grupa za slobodni softver zvana kao PostgreSQL Global Development group (Douglas 2003). Aktualna verzija je PostgreSQL 8.2.

25

PostgreSQL danas spada među najmoćnije sustave za upravljanje bazama podataka. Mogućnosti unutar osnovnih PostgreSQL distribucija (Douglas 2003):

1. Objektno-relacijska baza podataka – svaka tablica definira klasu,

2. Standardna usuglašenost,

3. Sloboda softvera,

4. Obrada transakcija,

5. Referencijalna cjelovitost,

6. Višestruk proceduralni jezik,

7. Višestruk klijent API (Application Programming Interface),

8. Jedinstveni tip podataka,

9. Proširenje.

Funkcije u PostgreSQL-u mogu biti napisane u:

1. ugrađenim jezikom zvanim PL/pgSQL nalik Oracle-ovom proceduralnom jeziku PL/SQL,

2. skriptnim jezikom koji je podržan kroz jezike PL/Lua, PL/LOLCODE, PL/Perl, plPHP, PL/Python, PL/Ruby, PL/sh, PL/Tcl i PL/Scheme,

3. jezikom za programiranje C, C++, ili Java (pomoću PL/Java),

4. statističkim jezikom R preko PL/R.

4.2. Feature manipulation engine (FME)

Godine 1993. Don Murray i Dale Lutz osnovali su tvrtku Safe Software koja je napravila program FME (Feature Manipulation Engine), jedinu pravu prostornu ETL (Extract, Transform and Load) platformu.

Tradicionalno prevođenje podataka iz jednog u drugi format izvodilo se koristeći softver ograničenih mogućnosti. Interoperabilnost je sposobnost informacijskih i komunikacijskih sustava i poslovnih procesa da podrže protok podataka i omoguće razmjenu informacija (Safe Software 2004).

FME je dizajniran da savlada barijere interoperabilnosti povezujući tradicionalne transformacijske metode odnosno da bude ETL prostorna aplikacija, prva implementacija takvog tipa. FME je opisan kao alat za prostorno skladištenje koji ima mogućnosti da izdvoji podatke iz izvora, prevodi ih pogodno korisniku i učita u neku od predviđenih destinacija. Alat također može čitati, pisati i rukovati podacima. ETL aplikacija mora imati mogućnost obrade različitih tipova ne prostornih podataka, a prostorna ETL aplikacija mora još imati i prostorne operacije koje su potrebne za prebacivanje podataka iz prostorne baze podataka

26

ili GIS-a. FME podržava rasterske i vektorske formate pod istim centralnim programom (Safe Software 2004) (Slika 18).

Slika 18. Sučelje FME 2009

Osobine FME-a:

1. Centralizacija – FME je centralni program sa nizom podržanih formata. Podaci se mogu čitati iz bilo kojeg formata i zapisati u neki drugi. Dodavanje podrške za novi format je jednostavno samo se nadogradi centralni program.

2. Semantika – FME ima bogati model podataka dizajniran da pokrije sve moguće geometrijske i atributne tipove. Kada se pojave ograničenja u odredišnom formatu koja izazivaju nespojivost, FME automatski kompenzira tako što napravi spojiv translacijski proces.

3. Thick-Pipe – FME omogućava odličnu transformacijsku funkcionalnost, rezultat je izlazni podatak koji ne može biti puno lošiji od ulaznog podatka, i omogućava transformaciju podataka iz jednog (npr. GIS) u drugi format (npr. CAD).

FME dolazi u različitim izdanjima koja su primjerena potrebama korisnika. FME Desktop izdanja su:

1. FME Base Edition – početni nivo koji podržava 40 formata i set osnovnih transformacijskih alata.

2. FME Professional Edition – glavno izdaje koje podržava sve formate i transformacijske alate.

3. Database Specific Edition – ovo izdanje je prilagođeno bazama podataka. Postoje izdanja za DB2, Microsoft SQL Server, Smallworld i Oracle.

27

4. Application Specific Edition – izdanje koje ima podršku za specifičnu aplikaciju, npr. Intergraph izdanje ima podršku za program GeoMedia, ESRI izdanje ima podršku za Geodatabase (Safe Software 2004).

4.2.1. FME Desktop komponente

FME je skup softvera koji obuhvaća mnogo aplikacija koje barataju prostornim informacijama. Sve te aplikacije su uključene u svaku od FME izdanja.

1. FME Workbench – intuitivno grafičko sučelje koje omogućava prevođenje prikazujući grafički kao slijed podataka. Workbench je primarni alat za prevođenje podataka.

2. FME Universal Viewer – omogućava brzo gledanje podataka u svakom od FME podržanih formata. Naročito se koristi za provjeru valjanosti i osiguravanje kvalitete podataka tako što dopušta prikaz podataka prije i nakon prevođenja.

3. FME Universal Translator – prva razvijena FME aplikacija. Za potpuno korištenje zahtijeva skriptni jezik umjesto grafičkog sučelja, pa iz tog razloga je Universal Translator zamijenjen sa simpatičnijim FME Workbench.

4. FME Command Line Engine – omogućava prevođenje zadavanjem preko komandne linije (Safe Software 2004).

Ostale komponente koje su uključene u FME Desktop Professional ili jača izdanja.

5. FME Objects – je aplikacijska biblioteka koja radi sa prostornim podacima. Razvojni programeri koriste ovu aplikaciju da bi dodali podršku za nove prostorne formate u njihovo instalirano izdanje.

6. FME Application Extenders – komponenta ugrađena u GIS aplikacije. Ovaj dio omogućava GIS produktu da vidi set podataka kao i izvorna aplikacija.

7. FME Plug-In SDK – omogućava programerima da dodaju svoj format u FME translacijsku jezgru (Safe Software 2004).

4.3. AutoCAD

AutoCAD je najpoznatiji CAD (Computer Aided Design) program za projektiranje potpomognuto računalom. Program se koristi u mnogim tehničkim područjima, pa tako i u geodeziji.

Prva verzija AutoCAD-a izašla je 1982. godine, te je bila jedna od prvih CAD aplikacija namijenjenih radu na osobnim računalima. Prije toga je većina specijaliziranih programa radila samo na jakim radnim i/ili grafičkim stanicama.

Prijašnje verzije su koristile primitivne naredbe kao što su linije, polilinije, kružnice, lukovi i tekst, a kako se program razvijao tako je počeo koristiti mnogo kompleksnije objekte. Od sredine 1990.-ih godina, AutoCAD ima podršku za vlastite objekte preko C++ API. Moderni AutoCAD obuhvaća cijeli set za

28

modeliranje i 3D alate. Program podržava dosta aplikacija za prilagođavanje i automatizaciju uključujući AutoLISP, Visual LISP, VBA, NET i ObjectARX.

Tijekom vremena program se uspješno prilagodio mnogim strukama olakšavajući posao tako što se posebno prilagodio svakoj pojedinoj struci te je tako postao najfleksibilniji dostupan program primjenjiv u svim područjima. Glavne discipline koje koriste Autocad su arhitektura (AutoCAD Architecture), građevina (AutoCAD Civil 3D i Land Desktop), GIS (Geographic Information Systems) i elektronika/elektrotehnika (AutoCAD Electrical), a osim njih koristi se i kod drugih manje poznatih struka. Osim standardne verzije AutoCAD-a u geodeziji koristimo i naprednije verzije kao što su AutoCAD Map i AutoCAD Raster Design. Autodesk AutoCAD trenutno radi samo na Microsoft Windows operativnim sustavima. Verzije za Unix i Mac OS su napustili 1980. godine i 1990. godine. Danas AutoCAD ima podršku za različite jezike i koristi se u preko 150 država.

Osnovni produkt je sofisticirani projektantski alat široke univerzalne namjene koji podržava dvodimenzionalno projektiranje, kojim se praktički zamjenjuje klasično projektiranje na papiru.

U režimu 'Papir' radni listovi predstavljaju nezavisne papire među kojima nema nikakve korelacije, pa se koriste na uobičajen način za crtanje dvodimenzionalnih projekcija i presjeka. Takve su projekcije "plosnate", odnosno ne mogu se okretati u prostoru i nemaju promjenjiv kut gledanja. Na svakom radnom listu se može prikazati drugi objekt ili drugi element kompleksnog objekta čiji je sastavni crtež također sadržan na jednom ili više radnih listova. Skup radnih listova u režimu 'Papir' predstavlja "papirni prostor" Autocad-a (papir space). Pogledi i projekcije trodimenzionalnog modela ne mogu se aktivirati u papirnom prostoru, a objekti ucrtani u papirni prostor uopće se ne prikazuju u prostoru za 3D modeliranje.

Prostor za modeliranje i radni listovi u režimu 'Model' čine "modelni prostor" u kome se definira (konstruira, modificira, dimenzionira-kotira i opisuje) jedan trodimenzionalni model, koji međutim može biti vrlo kompleksan i sadržavati veliki broj sastavnih elemenata. Na radnim listovima (layout) u režimu 'Model' mogu se otvarati projekcije (viewport) na bilo koju ravninu ili presjeci i pogledi iz bilo kog smjera na trodimenzionalni model (Slika 19). Prostor za modeliranje i projekcije na radnim listovima automatizirano kooperiraju, tako da se svaka promjena na bilo kom radnom listu ili na modelu u prostoru za modeliranje reflektira na model, odnosno automatski se ažurira na svim ostalim radnim listovima. Prostor za modeliranje je neograničen, a model se može bez ograničenja zumirati u smjeru proširenja obuhvata ili povećanja detalja bez gubitka preciznosti izmjera ili razlučivosti (Byrnes, Middlebrook 2006).

29

Slika 19. 2D i 3D crtanje u AutoCAD-u

Za razliku od alternativnih produkata za 2D i 3D modeliranje, AutoCAD karakterizira sofisticirani sustav mjerila i visoka preciznost koja može ići i ispod milikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja izmjera koji zadovoljava i najstrožije tehničke standarde. Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obrađivanog modela.

AutoCAD izvorni format je DWG (drawing), a format za razmjenu između različitih CAD aplikacija je DXF (Drawing Exchange Format) koji je postao standardni razmjenski format za vektorske podatke. AutoCAD može izvesti crtež u nekoliko drugih datotečnih formata. Formati koji su dostupni za izvoz su (Byrnes, Middlebrook 2006):

1. WMF – Windows Metafile Format – vektorski format,

2. ACIS – format za modeliranje pohranjen kao .sat u tekst formi preko ASCII koda,

3. STL – format koji prikazuje 3D CAD model u stereolitografiji,

4. BMP – Windows bitmap – rasterski format,

5. EPS – Encapsulated PostScript – format koji koriste određeni printeri za visoko kvalitetne slike i tekst,

6. DXX Extract – tekst datoteka koja sadrži samo blokove atributa,

7. 3DS – format koji koristi Autodesk’s 3D Studio,

8. XML – DesignXML Format – tekst datoteka za CAD crteže koja može biti otvorena i drugim CAD programom, a posebno napravljena za Web aplikacije.

30

5. Model podataka

Model je osnova katastarskog informacijskog sustava bez obzira na tehnologiju njegova održavanja. Važan je pri uspostavi jedinstvenog katastarskog sustava na razini države te ga treba prioritetno uvoditi u sve urede kako bi se s vremenom standardizirali podaci i procedure održavanja. Model podataka je koncepcijska predstava podatkovnih struktura koje zahtijeva baza podataka. Podatkovne strukture uključuju same podatke, veze među njima te pravila kojima su oni upravljani (Matijević 2003). Također se njime prenose informacije o geometrijskoj kvaliteti analognih podataka i koristi službeni referentni sustav katastra. Jedinstvenim modelom osiguravaju se minimalni zahtjevi koje treba ispuniti izvoditelji u različitim područjima Hrvatske imajući u vidu njihovu raznoliku opremu i razinu tehnologije kojom vladaju (DGU 2002).

5.1. Modeliranje prostornih podataka

Katastarski podaci su sastavljeni od tri vrste podataka: geometrijski, topološki i tematski. Geometrijski podaci određuju položaj pojedinih objekata u prostoru kroz njihove koordinate, topološki povezuju pojedine dijelove objekata u smislenu cjelinu, a tematski daju dodatni sadržaj geometrijskim i topološkim podacima.

Prije uvođenja računalne tehnologije u sustav održavanja katastra geometrijski, topološki i manji dio tematskog sloja podataka održavani su na analognim katastarskim planovima. Glavnina tematskog sadržaja je pohranjivana u odvojenu, analognu bazu podataka (knjižni dio operata), a veza između dvije baze je bio jedinstveni identifikator osnovnog objekta sustava, broj katastarske čestice.

Svrha baze geoprostornih podataka je osigurati što je moguće bolju aproksimaciju promatranog dijela stvarnog svijeta. No prije je potrebno odrediti model podataka kojima će kasnije baza podataka biti popunjena (Matijević 2004).

Tematski dio prostornih podataka se zbog svoje razvedenosti dobro uklapa u relacijski model, a geometrijski dio je orijentiran izrazito ka objektnom modelu. Objektnoorijentirani model podataka je model zajedničke baze podataka koja bi sadržavala sve tri vrste katastarskih podataka.

Dva su standardna pristupa modeliranju objekata:

1. strukturalni,

2. objektni.

Prije objektne revolucije sve je bilo dizajnirano na osnovu strukturalnog modela sustava. Objektni pristup se temelji na razlaganju objekata iz stvarnog svijeta na dijelove, a njegova pokretačka snaga je proces. Sve je dakle utemeljeno na unaprijed strogo definiranom skupu operacija odnosno procesu. Svaki njegov dio mora ponovo razmjenjivati podatke s bazom preko sučelja koje osigurava skup općenitih metoda upravljanja. Ugrađivanje specifičnijih metoda koje bi olakšale manipulaciju podacima znatno opterećuje promatrano sučelje do te mjere da dovodi u opasnost njegovu funkcionalnost. Objekti iz stvarnog svijeta rastavljeni su

31

na dijelove koji ih u dovoljnoj mjeri uopćavaju. Ti su sastavni elementi tada pohranjeni u odvojene dijelove (tablice) jedne baze podataka koji su međusobno povezani nekim zajedničkim atributom (ključ). Korištenjem unaprijed definiranog sučelja (SQL) prema tako nastaloj bazi moguće je iz pojedinih dijelova, a korištenjem ključa, sastaviti predstavu pojedinog objekta ili neku od kombinacija njegovih dijelova.

Objektnoorijentirano modeliranje je koncentrirano na podatke koji prolaze kroz sustav. Prednost ovakvog sustava je što je on prilagodljiviji. Pojava nove vrste objekta ne zahtijeva redefiniranje sučelja jer ono nije jedinstveno za cijeli sustav. Svaki pojedinačni tip (klasa) podataka sadržava u sebi skup postupaka koji služi za interakciju s njim. Strukturalno kompleksne objekte, kakvi u prirodi uglavnom i jesu, puno je jednostavnije i prirodnije modelirati u objektnoorijentiranom okruženju iz jednostavnog razloga što i u prirodi objekt, a ne njegova okolina, sadrži podatke o sebi. Sve je i u prirodi podijeljeno u neke općenite klase koje imaju svoje podklase koje imaju svoje podklase itd.

Objekt je stvarni ili apstraktni predmet koji sadrži informaciju (atribute koji ga opisuju) i metode koje dozvoljavaju da njime bude upravljano. Opisan je određenim brojem podataka o njemu (njegovih obilježja ili atributa) ovisno o vrsti upita koji se prema njemu postavlja. Osim podataka o obilježjima (atributima) dodatnu informaciju o nekom objektu dati će nam i podatak o načinima interakcije s njim, koje ćemo dalje zvati postupcima (methods). Skup postupaka koji služe za interakciju s objektom čini sučelje. Sučelje je zaduženo da određuje koje metode objekt podržava, kako se one koriste, što čine, koje argumente zahtijevaju te ako daje rezultate kakvi su oni (Matijević 2004).

Temelji objektnoorijentiranog modeliranja su objekti i klase. Klasa je definicija objekata, a objekt je instanca (pojava) klase. Objektnoorijentirani GIS sustavi povezani sa bazama podataka koje funkcioniraju na istim principima pokazuju najbolje rezultate pri upravljanju svakom vrstom geoprostornih podataka.

5.2. Model ulaznih podataka

Digitalni katastarski plan (DWG) izrađen je od različitih elemenata (linije, točke, atributni blokovi itd.) organiziranih vertikalno po slojevima prema specifikacijama Državne geodetske uprave. Struktura slojeva digitalnog katastarskog plana je obavezna i nazivi slojeva moraju biti pisani sa malim slovima (DGU 2007). Za svaki sloj definirani su CAD grafički elementi i te njihovi atributi (Tablica 1).

Tablica 1. Struktura slojeva digitalnog katastarskog plana

Naziv sloja (Layer) Opis sadržaja sloja Tip entiteta Boja

0 prazan sloj

1_KATASTARSKA ČESTICA:

1_kc_medja međe line green

1_kc_medja_i i - mjerilo koje linije zatvaraju (1440,2880...) line blue

32

1_kc_medja_ko međa katastarske općine line magenta

1_kc_broj centroid katastarske čestice block green

2_ZGRADE:

2_zg vanjske linije zgrade line cyan

2_zg_broj centroid zgrade-vrsta (prema atributnim tablicama) block cyan

2_k_broj kućni broj rotirani tekst 30

2_luo linije unutar objekata, koje zatvaraju stepenice, terase ( znak pripadnosti se tu nikako ne stavlja)

line yellow

2_luo_o centroid za luo-vrsta block yellow

3_UPORABA:

3_uporaba linija načina uporabe zemljišta line blue

3_uporaba_broj centroid uporabe-vrsta block blue

4_STRUKTURNE LINIJE:

4_sl_i i 1-18 (i prema tablici 3030) line gray

5_NAZIV:

5_toponimi _i i 1-70 ( i prema tablici 5010) rotirani tekst magenta

6_ZNAK PRIPADNOSTI:

6_z (6_z** prelazi u 6_z) znak pripadnosti ( middle center) tekst green

6_zp ½ znaka pripadnosti** + fiktivna linija Block zp+line green

7_MREŽA I broj DL:

7_podjela_i podjela na detaljne listove s brojem dl. ( i mjerilo podjele) text+line blue

TOČKE: 2 decimale!, veza linija na centimetarski grid točaka

8_tocke neobvezan sloj kod vektorizacije a obavezan kod nove izmjere block 190

8_tocke_ogi točke osnovne geodetske izmjere, preuzimaju se numerički podaci (koordinate)

RASTERI:

9_i (9_i** prelazi u 9_i) geokodirani rasteri - svaki u zasebnom sloju ( i ime dl.) raster image

DRUGO:

33

10_linija_p_kc privremeno zatvaranje katastarskih čestica yellow

10_linija_p_z privremeno zatvaranje zgrada yellow

10_linija_dio linije dijela katastarske čestice (vektorizirane linije zbog konstrukcije granice po sredini rijeke, potoka…)

yellow

POMORSKO DOBRO:

11_svvv linija srednjih viših visokih voda ( strukturne linije) 180

11_6m generalizirana linija 6 m horizontalno udaljena od linije svvv( strukturne linije) 40

11_kc_medja_PD granica pomorskog dobra 200

POSEBNI PRAVNI REŽIM:

12_ppr_i i- vrsta posebnog pravnog režima ( pd, vd, kd, sr, np, pr, pp, rp, sp, zk, pš, sa, šp, po, gp)

Pored toga postoje još atributne tablice koje opisuju zgrade i način uporabe zemljišta.

Centroid se definira kao blok koji sadrži atribute, a zbog konverzije mora imati u svojoj strukturi i točku (DGU 2007). Oblik točke se mijenja po potrebi (Tablica 2).

Tablica 2. Struktura atributnih blokova

Entitet Naziv bloka tag (visible ili invisible)

KATASTARSKA ČESTICA kc kc_broj visina 1.5

ZGRADA zg vrsta visina 1.0

UPORABA uporaba kultura i klasa* visina 1.0

TOČKE tocke tocka, nastanak*, vrsta*, stabilizacija*, elaborat* visina 1.0

Svaki atribut je definiran šifrom (*id) koja osigurava jednoznačnu razmjenu između raznih CAD ili GIS aplikacija. Svi objekti su modelirani temeljnim grafičkim elementima (točka, linija, tekst i blok) koje podržavaju sve CAD aplikacije.

Vrsta zgrada nam je bitna kod izrade transformacije za objekte jer će se brojčani atributi iz sloja „2_zg_broj“, koji označuju vrstu objekta, preimenovati u puni tekstualni opis pojedinog atributa. Tablica 3 sadrži brojčane atribute odnosno vrijednosti za pojedini objekt i pripadni tekstualni opis pojedinog brojčanog atributa kojim će se zamjenjivati (DGU 2007).

34

Tablica 3. Struktura atributnih vrijednosti za objekte

Atribut Opis

100 Opća zgrada

Zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje:

101 Kuća

102 Stambena zgrada

103 Zgrada mješovite uporabe

Poslovne i sportsko rekreacijske zgrade:

201 Poslovna zgrada

202 Hotel

203 Motel

204 Prenoćište

205 Restoran

206 Zgrada za iznajmljivanje

207 Upravna zgrada

209 Servisna zgrada

210 Zgrada za prijem putnika

211 Benzinska stanica

212 Sportska dvorana

213 Zatvoreni bazen

214 Stadion

215 Svjetionik

Javne, sakralne i zgrade spomeničke baštine:

300 Opće - javna, sakralna i zgrada spomenička baština

301 Sveučilište

302 Škola

303 Dječji vrtić

304 Bolnica

35

305 Ambulanta

310 Crkva

311 Kapelica

312 Samostan

313 Manastir

314 Sinagoga

315 Džamija

316 Spomenik

317 Spomen obilježje

318 Javna zgrada

319 Sakralna zgrada

320 Zgrada spomeničke baštine

5.3. Model baze podataka

Temeljna pretpostavka objektno-relacijskog modela i objektno relacijskih baza podataka jest upravljanje objektima i pravilima, uz očuvanje kompatibilnosti s relacijskim modelom i relacijskim bazama podataka. Dakle, osnovni relacijski model je proširen temeljnim objektno-orijentiranim konceptima kao što su: apstraktni tipovi podataka, učahurenje, višeobličje, nasljeđivanje i dr. Na taj način se podupire djelotvornost i funkcionalnost relacijskih baza podataka, uz istodobno proširenje modela podataka objektno-orijentiranim konceptima koji omogućuju upravljanje kompleksnim pa tako i geoprostornim podacima. Konsenzus nad objektno-relacijskim modelom ostvaren je normom SQL-2003 i svi glavni proizvođači nastoje, u što je moguće većem opsegu implementirati taj standard.

Model baze podataka predstavljen je dvjema tablicama, a svaka tablica sadrži određene informacije o jednom entitetu, katastarskoj čestici i građevini (Slika 20).

Slika 20. Model baze podataka

Tablica „katastarska_cestica“ sadrži jedinstveni identifikator („gid“), broj katastarske čestice („broj“), službenu površinu katastarske čestice („povrsina“),

36

zemljišno-knjižni uložak („zkul“), naziv katastarske općine („naziv_ko“) i geometriju katastarskih čestica („kc_geom“). SQL definicija tablice glasi: CREATE TABLE katastarska_cestica ( gid integer NOT NULL, broj character varying(50), povrsina integer, zkul integer, naziv_ko character varying(50), kc_geom geometry, CONSTRAINT katastarska_cestica_pkey PRIMARY KEY (gid), CONSTRAINT enforce_dims_kc_geom CHECK (ndims(kc_geom) = 2), CONSTRAINT enforce_geotype_kc_geom CHECK (geometrytype(kc_geom) = 'POLYGON'::text OR kc_geom IS NULL), CONSTRAINT enforce_srid_kc_geom CHECK (srid(kc_geom) = (-1)) ) WITH ( OIDS=FALSE ); ALTER TABLE katastarska_cestica OWNER TO postgres;

Tablica „zgrada“ također sadrži jedinstveni identifikator („gid“), broj katastarske čestice („kc“), naziv katastarske općine („naziv_ko“), vrstu objekta na čestici („vrsta“) i geometriju objekta („zgr_geom“). SQL definicija ove tablice glasi: CREATE TABLE zgrada ( gid integer NOT NULL, kc character varying(50), naziv_ko character varying(50), vrsta character varying(50), zgr_geom geometry, CONSTRAINT enforce_dims_zgr_geom CHECK ((ndims(zgr_geom) = 2)), CONSTRAINT enforce_geotype_zgr_geom CHECK (((geometrytype(zgr_geom) = 'POLYGON'::text) OR (zgr_geom IS NULL))), CONSTRAINT enforce_srid_zgr_geom CHECK ((srid(zgr_geom) = (-1))) ); ALTER TABLE ONLY zgrada ADD CONSTRAINT zgrada_pkey PRIMARY KEY (gid);

37

6. Transformacija prostornih podataka

Da bismo mogli izvršiti transformaciju trebamo imati podatke koje želimo transformirati, moramo imati bazu u koju ćemo podatke pohraniti i programsko sučelje sa kojim ćemo napraviti transformaciju. Katastarska općina Gornji Pustakovec se nalazi u Međimurskoj županiji, dio je Grada Čakovec i ima 1295 katastarskih čestica i 395 zgrada.

Ulazni podaci su podaci digitalnog katastarskog plana, koji je napravljen prema specifikacijama Državne geodetske uprave, pohranjen u DWG formatu. Odredište su dvije, već postojeće, tablice u PostgreSQL sustavu za upravljanje bazama podataka. Programskim sučeljem FME 2009 će se te dvije komponente povezati.

6.1. Unos podataka

Podaci digitalnog katastarskog plana koji će biti transformirani u bazu podataka jesu katastarske čestice i zgrade.

Uz pomoć FME Universal Translator aplikacije mogu se pojedini formati automatski transformirati bez kombiniranja određenih transformatora. Pošto je transformacija digitalnog katastarskog plana kompleksniji posao, opcija korištenja Universal Translatora i transformacije DWG/DXF to PostgreSQL je napuštena, jer tim za razvoj softvera nije napravio opciju automatske transformacije koja nama treba, a da smo i koristili opciju DWG/DXF to PostgreSQL transformirani podaci ne bi bili dobro složeni u bazi podataka.

Stvaranje novog radnog prostora (eng. workspace) se može napraviti na više načina (Slika 21). Prvi način je pravljenje praznog radnog prostora gdje se postepenim koracima dodaju podaci koji će biti korišteni. Drugi način je pomoću čarobnjaka (eng. workspace wizard) koji nas vodi kroz korake od odabira ulaznih podataka, odabira njihovih svojstava do odabira odredišta i parametara izlaznih podataka. Treći način je pomoću dijaloškog prozora radnog prostora (eng. workspace dialog) u kojemu možemo podesiti sve što nam treba. Zadnja opcija je otvaranje već postojećeg radnog prostora pomoću FMW datoteke koja čuva zadnju pohranjenu sliku radnog prostora (Safe Software 2009).

Slika 21. Definiranje radnog prostora

38

Početak transformacije je definiranje izvora podataka (eng. Source Data) i odredišta podataka (eng. Destination Data) u kojeg će se podaci transformirati (Slika 22).

Slika 22. Definiranje ulaznog i izlaznog izvora podataka

Bitno je da kod odabira izvora podataka za digitalni katastarski plan u Postavkama (eng. Settings) izaberemo „Group Entities By Attribute Schema” jer u protivnom će entitete grupirati preko imena sloja ili geometrije, a ne preko atributne sheme što nama treba. Grupiranje entiteta preko atributa nam treba jer u bazu podataka upisujemo atribute za pojedinu katastarsku česticu i zgradu. Također treba odabrati „Expand Blocks Into Entities“ i „Use Block Header Layer for Components“. Naredba „Expand Blocks Into Entities“ znači da će se blokovi rastaviti u odvojene elemente, a naredba „Use Block Header Layer for Components“ znači da će se atributi blokova prikazivati kao tekst (Slika 23).

Slika 23. Odabir digitalnog katastarskog plana

U idućem se koraku u prozoru „Select Feature Types“ označe elementi katastarskog plana s kojima ćemo popuniti bazu podataka tj. označit ćemo samo elemente koji nama trebaju da se ne stvara nepotrebna gužva na radnom prostoru (Slika 24).

39

Slika 24. Prozor Select Feature Types

Nakon odabira u prozoru „Navigator“ smo dobili informacije, parametre i opcije o ulaznom izvoru podataka i njegovim elementima koje možemo mijenjati (Slika 25).

Slika 25. Navigator

Kod odabira baze podataka je potrebno od ponuđenih baza podataka odabrati PostgreSQL bazu i upisati za nju odgovarajuće parametre kao što su: podaci o računalu poslužitelju (eng. Host), broj ulaza (eng. Port), naziv baze podataka (eng. Database), korisničko ime (eng. User Name) i zaporku (eng. Password) (Slika 26).

40

Slika 26. Odabir baze podataka PostgreSQL

Na upit ograničenja (eng. Constraints) bit će ponuđene sve postojeće tablice baze podataka nakon čega odaberemo one u koje želimo pohraniti podatke (Slika 27).

Slika 27. Upit Constraints

Nakon odabira ulaznih i izlaznih izvora podataka, te podešavanja odgovarajućih parametara, na radnom prostoru smo dobili elemente ulaznih podataka (eng. Source Feature Types) i elemente izlaznih podataka za bazu (eng. Destination Feature Types) (Slika 28). Također se u prozoru „Navigator“ našla baza podataka, te njezine informacije, parametri i opcije.

41

Slika 28. Radna podloga nakon odabira ulaznih i izlaznih izvora

S lijeve strane su elementi digitalnog katastarskog plana poredani po slojevima, pri čemu su vidljivi atributi koje sadrži određeni sloj, dok su s desne strane dvije tablice baze podataka s nazivima stupaca.

Osim podataka digitalnog katastarskog plana i baze podataka koristiti će se podaci analize za katastarsku općinu Gornji Pustakovec. Podaci su spremljeni u XLS (Excel) datoteku koja sadrži više listova, a nama treba list „SluzbeneP“ koju ćemo iz Excela prebaciti u datoteku CSV (Comma Separated Values) i takvu učitati kao ulazni podatak u radnu podlogu. Za unos CSV datoteke se odabere „Source Data”, pa “Add Dataset”, kao kod unosa ulaznih podataka, te se od ponuđenih formata odabere CSV. Nakon toga odaberemo datoteku „Gornji_Pustakovec_analize.csv“ na mjestu „Dataset”. Kada smo odabrali datoteku odaberemo njene postavke (eng. Settings). Pod opcijom „Field Separation”: moramo staviti znak točka-zarez na mjesto „Separator Character“, kvačicu za polja „Remove Duplicate Separators” i “Strip Quotes”. Kod opcije “Field Names” treba staviti kvačicu na opciji „Has Field Names”. Kod zadnje opcije „Lines to Skip” treba postaviti Header= 3 i Footer= 0 Djelovanje pojedinih postavki moguće je tijekom njihovog podešavanja pratiti u dijelu prozora pod nazivom „CSV File Preview“ (Slika 29).

Slika 29. CSV File Preview

42

Između digitalnog katastarskog plana, podataka analize i baze podataka postavljaju se određeni transformatori kroz koje podaci protječu (eng. Data Flow) te se pritom transformiraju.

6.2. Transformacija podataka

Da bi mogli napraviti bilo kakvu transformaciju potrebno je spojiti odgovarajuće elemente iz ulaznih podataka sa elementima izlaznih podataka. Transformacija se može izvesti i bez uporabe dodatnih transformatora, a to se može izvesti ako format ulaznih podataka odgovara formatu odredišta tj. izlaznih podataka. Takve transformacije su direktne transformacije i one su najjednostavnije za napraviti (Safe Software 2009).

Transformacija digitalnog katastarskog plana u bazu podataka se ne može napraviti direktno, te će stoga biti korišteni transformatori.

Zbog lakšeg snalaženja i manipulirana transformatorima, transformaciju ćemo podijeliti posebno na transformaciju katastarskih čestica, a posebno na transformaciju zgrada.

6.2.1. Transformacija katastarskih čestica

Da bismo popunili tablicu „katastarska_cestica“ u bazi podataka potrebni su nam podaci o broju katastarske čestice, službenoj površini katastarske čestice, broju zemljišno-knjižnog uloška, nazivu katastarske općine te njezina geometrija.

Broj svake katastarske čestice nam je na planu zapisan u sloju „1_kc_broj“ kao vrijednost atributa „KC_BROJ“ koji je sastavni dio atributnog bloka pod nazivom „kc“. Službene površine katastarskih čestica nalaze se u posebnoj XLS (Excel) datoteci u kojoj su napravljene analize za katastarsku općinu Gornji Pustakovec. Analiza sadrži list „SluzbeneP“ u kojemu je tablično zapisana površina u m² za određenu katastarsku česticu. Ti podaci su spremljeni i učitani kao CSV datoteka u radnu podlogu. Podaci o zemljišno-knjižnom ulošku nisu dostupni pa se neće zapisivati. Naziv katastarske općine nije zapisan nigdje na planu i nije zapisan u analizama zato će se naziv uvrstiti kao konstanta. Geometrija međa katastarskih čestica će se dobiti iz onih slojeva digitalnog katastarskog plana koji sadrže linije međa, a to su: „1_kc_medja“, „1_kc_medja_1440“, „1_kc_medja_2880“ i „1_kc_medja_ko“.

Nakon što smo učitali ulazne i izlazne podatke moramo ubaciti određene transformatore i pravilno ih povezati tako da se svi potrebni podaci prepišu u bazu podataka.

Početak transformacije je da se ulazni slojevi: „1_kc_medja“, „1_kc_medja_1440“, „1_kc_medja_2880“ i „1_kc_medja_ko“ povežu na transformator za kreiranje površine (eng. AreaBuilder) (Slika 30). Taj transformator će nam od linija međa napraviti katastarske čestice zatvorenog tipa. Kod odabira parametara za taj transformator bitno je da nam je opcija „Create Donuts“ isključena jer će u protivnom transformator raditi još jednu površinu oko naše. Također opcija „Group By“ ne smije imati odabran atribut jer će onda grupirati površinu ovisno o odabranom atributu.

43

Slika 30. Spajanje linija međa na transformator AreaBuilder

Transformator „AreaBuilder“, kojim smo dobili područje katastarske čestice, spojimo na transformator „2DForcer“ i tako svedemo trodimenzionalnu geometriju na dvodimenzionalnu geometriju. Svođenje na dvodimenzionalnu geometriju je neophodno jer je model baze podataka napravljen za dvodimenzionalni prikaz sa naredbom

CONSTRAINT enforce_dims_zgr_geom CHECK ((ndims(zgr_geom) = 2))

koja je zapisana u SQL kodu za katastarsku česticu i zgradu, pa ako hoćemo da u bazi bude 3D prikaz promijenimo vrijednost u naredbi „ndims(zgr_geom) = 2“ iz 2 u 3.

Idući transformator koji spajamo će zaokružiti koordinate na dvije decimale. Ubacimo transformator „CoordinateRounder“, spojimo ga na prethodni transformator i za parametre „X Precision“ i „Y Precision“ upišemo vrijednost 2, dok „Z Precision“ ostavimo vrijednost 0 (Slika 31).

Slika 31. Transformator CoordinateRounder i zaokruživanje koordinata

Paralelno postavimo transformator „SQLExecutor“ kojim će se dobiti automatsko odbrojavanje u stupcu „gid“. Na transformator povežemo sloj „1_kc_broj“ kao ulazni podatak, a izlaz transformatora spojimo u idući transformator „PointOnAreaOverlayer“ na ulaz „Point“. U bazi se napravi sekvenca (eng. Sequence) pod imenom „gid_kc“, a za svojstva „Increment“ i „Current Value“ se stavi vrijednost 1. Transformatoru „SQLExecutor“ treba podesiti svojstva pritiskom

44

na tipku svojstva (eng. Properties). Prvo se trebaju podesiti parametri baze podataka kao kod unosa baze podataka na radnu podlogu (Slika 26). Zatim se pojavljuje prozor „SQL Query“ gdje se upisuje naredba (Slika 32):

select nextval('gid_kc') as gid

Pritiskom na tipku „Next“ otvara se opcija „List name“ i u nju se ne upisuje ništa, ali u opciju „Add Extra Attributes“ treba upisati „gid“.

Slika 32. SQLExecutor i prozor SQL Query

Nakon sređivanja automatskog odbrojavanja za stupac „gid“, koristimo transformator „PointOnAreaOverlayer“ koji spada u grupu geometrijskih operatora (eng. Geometric Operators). Na transformatoru se nalaze dva ulaza podatka „Area“ i „Point“. Na ulaz „Area“ se spaja prethodni transformator „CoordinateRounder“ koji sadrži površinu, a na ulaz „Point“ se spajaju ulazni sloj „1_kc_broj“ i napravljeni „SQLExecutor“. Otvorimo svojstva transformatora i odaberemo za opciju „List Name“ „KC_BROJ“, a za „Overlap Count Attribute“ napišemo naredbu „_overlaps“(Slika 33).

Slika 33. Transformator PointOnAreaOverlayer i njegova svojstva

Ovim transformatorom postigli smo kreiranje samo onih površina koje sadrže atribut „KC_BROJ“. Transformator „PointOnAreaOverlayer“ ima dva izlaza „Point“ i „Area“, ali nama je zanimljiv izlaz „Area“ jer se na njega veže idući transformator.

Idući transformator je „ListExploder“ koji spada u grupu lista (eng. Lists). Ulaz transformatora se spaja sa „Area“ izlazom iz transformatora „PointOnAreaOverlayer“, a također se spaja sa podacima iz datoteke CSV. Tako smo dobili atribute iz digitalnog katastarskog plana poredane sa atributima iz CSV

45

datoteke, ali oni još nisu pridruženi. Treba podesiti parametre „List Attribute“ i „Attributes to Keep“ kao što je to na slici ispod (Slika 34).

Slika 34. Transformator ListExploder i njegovi parametri

Na transformatoru „ListExploder“ se neke vrijednosti dupliciraju, pa da bi se izbjegao rad sa duplim vrijednostima ubacimo transformator „DuplicateRemover“ kojim će se obrisati umnožene vrijednosti. Za opciju „Key Attribute“ odaberemo „KC_BROJ“.

Transformator „Joiner“, koji spajamo s „DuplicateRemover“ na izlaz „UNIQUE“, će povezati vrijednosti iz datoteke CSV i digitalnog katastarskog plana. Točnije, povezat će se broj katastarske čestice sa plana i površina katastarske čestice iz analize. Pritiskom na svojstva transformatora pojavljuje se čarobnjak koji nas vodi kroz korake. Prvi korak je sa se odabere vanjska baza i gdje se nalazi datoteka CSV isto kao kod unosa datoteke CSV tj. ulaznih podataka na radnu podlogu. Također je potrebno postaviti opcije: točka-zarez na mjesto „Separator Character“, kvačicu za polja „Remove Duplicate Separators” i “Strip Quotes”. Za svojstva “Field Names” treba staviti kvačicu na opciji „Has Field Names”. Zadnje svojstvo „Lines to Skip” treba popuniti vrijednostima za opciju „Header” napišemo 3, a za opciju „Footer” napišemo 0. Tako da nam izgled „CSV File Preview“ izgleda kao kod ubacivanja (Slika 31). Idući korak čarobnjaka je „Identify Database Keys“ gdje odaberemo i prebacimo vrijednost „Broj_katastarske_źestice“, tako da se ta vrijednost nalazi na strani „Keys“ (Slika 35).

Slika 35. Identify Database Keys

46

Pritiskom na tipku „Next“ otvara se prozor „Match Keys“ gdje se treba za opciju „DB Key“ odabrati „Broj_katastarske_źestice“, za opciju „Featuire Attribute“ odabrati „KC_BROJ“ i sve to treba pomoću strjelice, koja pokazuje desno, prebaciti u prozor „Key Pairs“ (Slika 36). Tako smo povezali broj katastarske čestice sa plana s brojem katastarske čestice iz analiza.

Slika 36. Prozor Match Keys u transformatoru Joiner

Iduća opcija je „Select Database Columns“ u kojemu ne diramo ništa tj. prozor „Added Attributes“ treba biti bez atributa i pritisnimo „Next“. Opcija „Select Relationship Type“ treba biti postavljena na „Each feature will join to the first matched record (ifany)( 1:0..1+)“. U zadnjoj opciji „Specify Attribute Prefix“ pod „Prefix“ ne smije biti zapisana vrijednost.

Nakon definiranja transformatora „Joiner“ dolazi zadnji transformator „GeometryExtractor“ kojim će se definirati tip geometrije. Potrebno je za postavku „Geometry Encoding“ odabrati „OGC well Known Text“, za „Destination Geometry Attribute“ uzeti ime stupca u koji se upisuje geometrija, a u našem slučaju upisujemo „kc_geom“ i zadnju postavku „OGC Version“ staviti kao 1.1 (Slika 37).

47

Slika 37. Transformator GeometryExtractor i njegove opcije

„GeometryExtractor“ je zadnji transformator i njega spajamo direktno na element koji simbolizira tablicu „katastarska_cestica“ u bazi. Elementi koje trebamo međusobno povezati s transformatora na bazu su: „gid“ s „gid“, „KC_BROJ“ s „broj“ i „Ps_(m²)“ s „površina“. Ime katastarske općine i njen broj nisu zapisani u datotekama ulaznih podataka, a te vrijednosti su konstantne tijekom cijele transformacije, pa se može napraviti konstanta (eng. Constant). Konstanta se radi pritiskom desnog klika miša na radnoj podlozi i odabirom naredbe „Insert Constant“ ili s padajućeg izbornika se odabire „Insert“ i „Constant“. U konstantu se upisao zapis „Gornji Pustakovec (303054)“ i nju se direktno spojilo s elementom „naziv_ko“ u tablici „katastarska_cestica“. Nakon spajanja tih elemenata dobili smo Workbench za prebacivanje katastarskih čestica (Slika 38).

Slika 38. FME Workbench za transformaciju katastarskih čestica

Pokretanje transformacije se postiže pritiskom na tipku F5, odabirom naredbe „Run Translation“ s padajućeg izbornika „File“ ili pritiskom na zelenu „Play“ ikonicu. Kada je transformacija završila u prozoru „Log“ se prikaže poruka.

48 ============================================================================== Total Features Written 1295 =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=- Translation was SUCCESSFUL with 0 warning(s) (1295 feature(s)/13370 coordinate(s) output) FME Session Duration: 10.8 seconds. (CPU: 7.5s user, 0.5s system) END - ProcessID: 1744, peak process memory usage: 103692 kB, current process memory usage: 93680 kB. Successfully closed POSTGRES database reader

Poruka ukazuje da je transformirano 1295 elemenata, u ovom slučaju katastarskih čestica, te da je transformacija uspješno izvedena bez pogrešaka. Ako pogledamo u bazu podataka, vidjet ćemo da je tablica povećana za 1295 zapisa. Vrijednosti u stupcu „gid“ su zapisane nastavno od zadnje upisane vrijednosti, broj katastarske čestice je zapisan u stupac „broj“, površina katastarske čestice je zapisana za odgovarajuću katastarsku česticu u stupac „povrsina“ kao i geometrija iste u stupcu „kc_geom“, a naziv katastarske općine smo zapisali kao konstantnu vrijednost u stupac „naziv_ko“. Stupac „zkul“, koji predstavlja broj zemljišno-knjižnog uloška, nije popunjen jer nam taj podatak nije bio poznat (Slika 39).

Slika 39. Rezultat transformacije katastarskih čestica

6.2.2. Transformacija zgrada

Transformacija zgrada izvodi se gotovo identično kao i transformacija katastarskih čestica, ali je malo kompleksnija od prethodne transformacije jer se trebaju izdvojiti samo objekti koji su sastavljeni od linija zgrada i linija međa ako objekt leži na međi.

Objekti će se izdvojiti razlikom svih površina zajedno i površina katastarskih čestica, pa će ostati samo površine objekata, a nakon toga će se vrsta objekata preimenovat iz brojčane u tekstualnu vrijednost, te će sve biti povezano na tablicu zgrade.

Početak transformacije je isti kao i kod katastarskih čestica, tj. ulazni se podaci iz slojeva: „1_kc_medja“, „1_kc_medja_1440“, „1_kc_medja_2880“ i „1_kc_medja_ko“ povežu na transformator za kreiranje površine (eng. AreaBuilder) (Slika 30). Kod odabira parametara opcija „Create Donuts“ je isključena i opcija „Group By“ nema odabran atribut.

49

Na „AreaBuilder“ spajamo „2DForcer“ i geometriju površina svodimo na dvije dimenzije, jer tako traži model baze podataka. Priključimo također transformator „CoordinateRounder“ i zaokružimo vrijednosti na dvije decimale (Slika 31).

Transformator „PointOnAreaOverlayer“ je idući koji se spaja. Spajamo izlaz transformatora „CoordinateRounder“ na ulaz „Area“, a na ulaz „Point“ se spaja sloj „1_kc_broj“. Za svojstva transformatora u opciji „List Name“ stavimo „KC_BROJ“, a za „Overlap Count Attribute“ napišemo naredbu „_overlaps“(Slika 33). To je prvi dio koji je isti kao kod katastarskih čestica gdje smo dobili površine katastarskih čestica, još treba napraviti sve površine da bi mogli dobiti samo površinu objekata.

Drugi dio je napraviti površine svih zatvorenih elemenata odnosno zgrada i katastarskih čestica u cjelini, a početak je povezivanje slojeva „1_kc_medja“, „1_kc_medja_1440“, „1_kc_medja_2880“, „1_kc_medja_ko“ i „2_zg“ na transformator „2DForcer“. Osim tih slojeva spajamo i slojeve „1_kc_broj“ i „2_zg_broj“ na isti transformator, ali kao onemogućene (eng. Disable). To se može postići pritiskom desnog klika miša na liniju i odabirom opcije „Disable“, pri čemu će se linija pretvoriti iz crne boje u sivu (Slika 40).

Slika 40. Transformator 2DForcer

Nakon odabira dvije dimenzije na transformator „2DForcer“ spojimo transformator „AreaBuilder“. Otvorimo njegove parametre i podesimo opciju „Create Donuts“ kao „Yes“, pa transformator pravi površinu oko našeg objekta. Nakon odabira „Create Donuts“ pojavi se opcija „Drop Holes“ koju postavimo kao „No“. Opciju „Group By“ ostavimo praznu tj. bez atributa (Slika 41).

Slika 41. Transformator AreaBuilder za sve površine

Kao i kod transformacije katastarskih čestica nakon transformatora „AreaBuilder“ stavljamo transformator „CoordinateRounder“ kojim zaokružujemo na dvije decimale (Slika 31). Za parametre „X Precision“ i „Y Precision“ upišemo vrijednost

50

2, dok „Z Precision“ ostavimo vrijednost 0. Ovaj transformator će se vezati na „PointOnAreaOverlayer“ transformator, ali prije nego njega napravimo treba napraviti automatski brojač za stupac „gid“.

Automatski brojač, kao kod transformacije katastarske čestice, će se napraviti pomoću transformatora „SQLExecutor“. Na transformator povežemo sloj „2_zg_broj“ kao ulazni podatak, a izlaz transformatora će se spojiti na idući transformator „PointOnAreaOverlayer“ na ulaz „Point“. Također se u bazi mora kreirati sekvenca (eng. Sequence) pod imenom „gid_zg“, a za svojstva „Increment“ i „Current Value“ se stavi vrijednost 1. Transformatoru „SQLExecutor“ treba podesiti svojstva pritiskom na tipku svojstva (eng. Properties). Prvo se treba podesiti parametri baze podataka kao kod unosa baze podataka na radnu podlogu (Slika 26). Zatim se pojavljuje prozor „SQL Query“ gdje se upisuje naredba (Slika 32):

select nextval('gid_zg') as gid

Pritiskom na tipku „Next“ otvara se opcija „List name“ i u nju se ne upisuje ništa, ali u opciju „Add Extra Attributes“ treba upisati „gid“. Pritiskom na tipku „Finish“napravili smo automatski brojač za jedinstveni identifikator „gid“.

Transformator „CoordinateRounder“ vežemo za transformator „PointOnAreaOverlayer“ na ulaz „Area“, a transformator „SQLExecutor“ i sloj „2_zg_broj“ povezujemo sa ulazom „Point“. Pod svojstvima transformatora moramo odabrati za opciju „List Name“ „VRSTA“, a za „Overlap Count Attribute“ napišemo naredbu „_overlaps“(Slika 42).

Slika 42. Transformator PointOnAreaOverlayer i njegova svojstva

Ponovno nakon transformatora „PointOnAreaOverlayer“ dolazi transformator „ListExploder“ na koji spajamo izlaz „Area“ te u njegovim postavkama pod opcijom „List Attribute“ odaberemo „VRSTA“, a pod „Attributes to Keep“ odaberemo „List Elements and Original Attributes“(Slika 43).

Ovim smo došli do kraja drugog dijela odnosno napravili smo površine svih zatvorenih elemenata, u obliku zgrada i katastarskih čestica u cjelini.

51

Slika 43. Transformator ListExploder i njegove postavke

Novi transformator na koji će se vezati transformator „PointOnAreaOverlayer“ iz prvog dijela i transformator „ListExploder“ iz drugog dijela je „SpatialRelator“. Transformatorom „SpatialRelator“ će se dobiti razlika svih površina zajedno i površina katastarskih čestica, a rezultat će biti samo površine objekata.

Transformator „SpatialRelator“ određuje topološke veze između skupa elemenata. Ima dva ulaza na koja spajamo prijašnje transformatore, na ulaz „Base“ spajamo transformator „ListExploder“, a na ulaz „Candidate“ spajao transformator „PointOnAreaOverlayer“ (Slika 44). Važna postavka za transformator je „Tests to Perform“ koja izdvaja objekte na osnovu zajedničkih elemenata i mora imati označene elemente: „@Value(VRSTA)“, „CONTAINS“, „CROSSES“, „EQUALS“, „INTERSECTS“, „OVERLAPS“, „TOUCHES“ i „WITHN“ (Slika 45). Osim tih opcija treba odabrati za: „Attributes that Must Differ“ stupac „gid“, „Curve Boundary Rule“ opciju „Default Rule““ i „Calculate Cardinality of Intersections“ opciju „No“.

Slika 44. Transformator SpatialRelator i postavke

52

Slika 45. Prozor Select Tests to Perform Itims za postavku Tests to Perform

Na izlaz „Output“ tako postavljenog transformatora „SpatialRelator“ se poveže transformator „GeometryExtractor“ kojim se određuje geometrija koja će biti prebačena u tablicu. Postavke „Geometry Encoding“ i „OGC Version“ za transformator su iste kao i kod prijašnjih transformatora istoga tipa osim postavke „Destination Geometry Attribute“ gdje treba upisati stupac u koji se upisuje geometrija, a to u tablici „zgrada“ je stupac „zgr_geom“ (Slika 46).

Slika 46. Transformator GeometryExtractor i njegove postavke

Kao kod katastarskih čestica, povežemo transformator „DuplicateRemover“ kojim uklanjamo duple vrijednosti. Za opciju „Key Attribute“ odaberemo „gid“ (Slika 47).

Slika 47. Transformator DuplicateRemover

53

Zadnji transformator je „StringPairReplacer“ i vežemo ga na izlaz „UNIQUE“ transformatora „DuplicateRemover“, a nastavljamo na bazu podataka. Transformator „StringPairReplacer“ spada u grupu transformatora „Strings“ i radi na principu zamjene parova, zamjenjujemo atribut s drugim atributom (Safe Software 2009) (Slika 48). Vrijednosti koje moramo zamijeniti su definirane specifikacijama Državne geodetske uprave, opisane su u Tablica 3, a na planu se nalaze u sloju „2_zg_broj“. Parametri koje moramo postaviti za transformator „StringPairReplacer“ su: „Source Attribute“ za koji odaberemo „VRSTA“, „Case Sensitive“ odaberemo „no“ i zadnji parametar je „Replacement Pairs“ za koji upišemo parove koje uparujemo. Zapis koji upisujemo u opciju „Replacement Pairs“ je: 100 Opća\ zgrada 101 Kuća 102 Stambena\ zgrada 103 Zgrada\ mješovite\ uporabe 201 Poslovna\ zgrada 202 Hotel 203 Motel 204 Prenoćište 205 Restoran 206 Zgrada\ za\ iznajmljivanje 207 Upravna\ zgrada 209 Servisna\ zgrada 210 Zgrada\ za\ prijem\ putnika 211 Benzinska\ stanica 212 Sportska\ dvorana 213 Zatvoreni\ bazen 214 Stadion 215 Svjetionik 300 Opće\ -\ javna,sakralna\ i\ zgrada\ spomeničke\ baština 301 Sveučilište 302 Škola 303 Dječji\ vrtić 304 Bolnica 305 Ambulanta 310 Crkva 311 Kapelica 312 Samostan 313 Manastir 314 Sinagoga 315 Džamija 316 Spomenik 317 Spomen\ obilježje 318 Javna\ zgrada 319 Sakralna\ zgrada 320 Zgrada\ spomeničke\ baština 401 Garaža 402 Nadstrešnica 403 Drvarnica 404 Spremište 405 Dvorišna\ zgrada 406 Pomoćna\ zgrada 407 Terasa 408 Stepenište 500 Opće\ –\ zgrada\ za\ privremeni\ boravak 501 Kuća\ za\ odmor 502 Voćarska\ kuća 503 Vinogradarska\ kuća 504 Seljački\ stan 505 Ribarska\ kuća 506 Planinska\ kuća 601 Gospodarska\ zgrada 602 Hidrocentrala 603 Termocentrala 604 Toplana 605 Trafostanica 606 Pumpna\ stanica 607 Hala 608 Otvorena\ hala 609 Hangar 610 Spremnik 611 Silos 612 Staklenik 613 Toranj 614 Stup 701 Ruševina 702 Ruševina\ spomenik 800 Opće\ -\ zgrada\ u\ izgradnji 801 Zgrada\ u\ izgradnji 802 Kuća\ u\ izgradnji 900 Opće\ -\ podzemna\ zgrada 901 Podzemna\ poslovna\ zgrada 902 Podzemna\ garaža 903 Podzemno\ sklonište

Zapis sadržava brojčanu vrijednost objekta i tekstualni opis objekta. Format zapisa je takav da se prvo piše broj, pa jedno slobodno mjesto pa opis, npr. broj objekta „101“ i opis „Kuća“.

101 Kuća

Ako tekstualni opis objekta ima više riječi, npr. „Stambena zgrada“, slobodno mjesto u tekstu se odvoji pomoću zapisa kose crte i jednog slobodnog mjesta između dvije riječi.

102 Stambena\ zgrada

Zapisi se odvajaju jedan od drugoga pomoću jednog slobodnog mjesta.

54

Slika 48. Transformator StringPairReplacer

Povežemo direktno transformator „StringPairReplacer“ na element koji simbolizira tablicu „zgrada“ u bazi podataka. Elementi zadnjeg transformatora i baze podataka koji se moraju međusobno povezati su: „gid“ i „gid“, „KC_BROJ“ i „kc“, „_replaced“ i „vrsta“, te konstanta „Gornji Pustakovec (303054)“ i „naziv_ko“ (Slika 49).

Slika 49. FME Workbench za transformaciju objekata

Workbench za transformaciju objekata je gotov, pa pokrenemo transformaciju pritiskom na tipku F5. Nakon izvršene transformacije u prozoru „Log“ je poruka: ============================================================================== Total Features Written 395 =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=- Translation was SUCCESSFUL with 0 warning(s) (395 feature(s)/3080 coordinate(s) output) FME Session Duration: 11.2 seconds. (CPU: 8.6s user, 0.4s system)

55 END - ProcessID: 5452, peak process memory usage: 103952 kB, current process memory usage: 94944 kB. Successfully closed POSTGRES database reader

Transformacija je uspješno završena sa transformiranih 395 objekata i bez pogrešaka. Tablica „zgrada“ u bazi podataka je popunjena sa dodatnih 395 zapisa (Slika 50).

Slika 50. Rezultat transformacije objekata

Vrijednosti u stupcu „gid“ su zapisane nastavno od zadnje upisane vrijednosti, broj katastarske čestice je zapisan u stupac „kc“, naziv katastarske općine smo zapisali kao konstantnu vrijednost u stupac „naziv_ko“, vrsta objekta je zapisana kao tekst u stupcu „vrsta“, a geometrija je zapisana u „zgr_geom“.

6.3. Transformacija drugih katastarskih općina

Za transformaciju drugih katastarskih općina ne moramo raditi drugi Workbench, već možemo izmijeniti postojeći unosom drugog izvora podataka, ali pod uvjetom da su ulazni podaci (digitalni katastarski plan i analiza) napravljeni po specifikacijama Državne geodetske uprave.

Za transformaciju podataka digitalnog katastarskog plana neke druge katastarske općine potrebno je promijeniti izvor za digitalni katastarski plan i analizu u Workbench-u u okviru „Navigator“ prozora (Slika 51). Dvostrukim klikom na opciju „Source“ otvara se prozor „Edit Published Parameter“ gdje se klikom na ikonicu s tri točke dolazi do izbornika za odabir datoteka, te odabirom druge datoteke završava promjena izvora podataka. Postupak je identičan i za katastarski plan i za analizu. Također treba promijeniti naziv katastarske općine u konstantnoj vrijednosti.

56

Slika 51. Prozor Navigator sa funkcijama

6.4. Sadržaj priloženog medija (CD-a, DVD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 4).

Tablica 4. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadržaj 1 2 3 1. Diplomski.doc Tekst diplomskog rada

2. Gornji_Pustakovec.dwg Digitalni katastarski plan katastarske općine Gornji Pustakovec

3. Gornji_Pustakovec_analize.xls Analize za katastarsku općinu Gornji Pustakovec

4. Gornji_Pustakovec_analize.csv Datoteka CSV sa službenim površinama

5. katastarska_cestica.sql SQL zapis za tablicu „katastarska_cestica“

6. zgrada.sql SQL zapis za tablicu „zgrada“

7. parovi.txt Parovi za transformator „StringPairReplacer“

8. katastarska_cestica.fmw Workbench za transformaciju katastarskih čestica

9. zgrada.fmw Workbench za transformaciju zgrada

57

7. Zaključak

Katastar nekretnina u Republici Hrvatskoj je u procesu modernizacije s ciljem stvaranja Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), jer sređeni katastar je osnova za razvitak države i upravljanja prostornim informacijama. Katastar kao evidencija sadrži razne informacije u tekstualnom i grafičkom obliku. Tekstualni dio, kao što su informacije o katastarskim općinama, katastarskim česticama i njihovim posjednicima, se već nalazi na Internetu u obliku neslužbenih posjedovnih listova. Grafički dio je teže kvalitetno staviti na Internet, ali učestalim razvojem Interneta, njegovih aplikacija i korisnika to je postalo moguće u razvijenim zemljama. Kod nas je razvijen GeoPortal koji je temelj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, a nalazi se u fazi punjenja podataka i testiranja.

Pohrana podataka digitalnog katastarskog plana u bazu podataka PostgreSQL pomoću alata Feature Manipulation Engine i razvijenih workbench-eva za katastarske čestice i zgrade može uvelike olakšati punjenje podataka jer se jednostavnim pokretanjem transformacije podaci prebacuju i pohranjuju u bazu podataka. Za pohranu podataka druge katastarske općine nije potrebno raditi druge workbench-ove već je dovoljno u postojećim napraviti par klikova mišem i tako promijeniti ulazne podatke.

Ovako pohranjeni podaci u bazi podataka povezani sa web sučeljem omogućuju vizualizaciju katastarske općine Gornji Pustakovec na Internetu.

58

Literatura:

Byrnes, D., Middlebrook, M. (2006): AutoCAD 2007 For Dummies, Wiley Publishing, Inc., Indianapolis, Indiana, USA.

DGU (2002): Prevođenje katastarskih planova izrađenih u Gauss-Kruegerovoj projekciji u digitalni vektorski oblik, Tehničke upute, Zagreb.

DGU (2007): SPECIFIKACIJE ZA VEKTORIZACIJU KATASTARSKIH PLANOVA koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima.

Douglas, K., Douglas, S. (2003): PostgreSQL, Sams Publishing, Indianapolis, Indiana, USA.

Finkelstein, E. (2002): AutoCAD 2002 Bible, Hungary Minds, New York.

Goodchild, M. F., Longley, P. A., Maguire, D. J., Rhind, D. W. (1991): Geographic Information Systems, John Wiley & Sons Ltd., London. (http://www.wiley.com/legacy/wileychi/gis/volumes.html).

Matijević, H. (2003): Objektnoorijentirano modeliranje katastra i UML, seminarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

Matijević, H. (2004): Modeliranje podataka katastra, magistarski rad, Geodetski fakultet, 101 str., Zagreb, (http://www.igupi.geof.hr/studentski_radovi/MRSChmatijevic.pdf ).

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

Rapaić, M. (2004): Normizacija digitalnih prostornih informacija 1999-2003, seminarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

Roić, M., Matijević, H., Cetl, V. (2002): Objektnoorijentirano modeliranje katastra // Zbornik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40. obljetnice samostalnog djelovanja 1962.-2002. / Bašić, T. (ur.), Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 247-256, Zagreb.

Roić, M., Rapaić, M. (2004): Normizacija geopodataka. Geodetski list, 4, str. 311.-323. Zagreb.

Roić, M., Tomić, H., Mađer, M. (2005): Pregled katastarskih podataka. Zbornik radova Trećeg hrvatskog kongresa o katastru, Zagreb, Hrvatsko geodetsko društvo, 421-427.

Safe Software (2004): Feature Manipulation Engine (FME ) Functions, Factories and Transformers.

Safe Software (2009): Training Manual 1 Translation Basics.

The PostgreSQL Global Development Group (2008): PostgreSQL 8.3.6 Documentation.

59

POPIS URL-ova:

URL 1. PostgreSQL, http://www.postgresql.com, (12. 05. 2009.).

60

Popis tablica:

Tablica 1. Struktura slojeva digitalnog katastarskog plana ................................... 31

Tablica 2. Struktura atributnih blokova ................................................................. 33

Tablica 3. Struktura atributnih vrijednosti za objekte ............................................ 34

Tablica 4. Sadržaj priloženog medija .................................................................... 56

61

Popis slika:

Slika 1. Austrougarski katastar na području Hrvatske ............................................ 9

Slika 2. Referentni sustavi Austrijskog katastra .................................................... 10

Slika 3. Podjela i trigonometrijska sekcija (hvatni sustav) .................................... 10

Slika 4. Podjela i trigonometrijska sekcija (metarski sustav) ................................ 11

Slika 5. Referentni sustavi Mađarskog katastra .................................................... 11

Slika 6. Referentni sustavi Jugoslavenskog katastra u Hrvatskoj ......................... 12

Slika 7. Metode izmjere kroz povijest ................................................................... 14

Slika 8. Dijelovi digitalizatora ................................................................................ 16

Slika 9. Postupak digitalizacije ............................................................................. 17

Slika 10. Proces ekranske vektorizacije ............................................................... 18

Slika 11. Skeneri KartoScan ................................................................................. 18

Slika 12. Automatska vektorizacija ....................................................................... 19

Slika 13. Proces automatske vektorizacije ........................................................... 20

Slika 14. Proces vektorizacije netekstualnog sloja ............................................... 20

Slika 15. Skeletizacija i transformacija iz rastera u vektor .................................... 21

Slika 16. Proces vektorizacije ............................................................................... 23

Slika 17. PostgreSQL ........................................................................................... 24

Slika 18. Sučelje FME 2009 ................................................................................. 26

Slika 19. 2D i 3D crtanje u AutoCAD-u ................................................................. 29

Slika 20. Model baze podataka ............................................................................ 35

Slika 21. Definiranje radnog prostora ................................................................... 37

Slika 22. Definiranje ulaznog i izlaznog izvora podataka ...................................... 38

Slika 23. Odabir digitalnog katastarskog plana ..................................................... 38

Slika 24. Prozor Select Feature Types ................................................................. 39

Slika 25. Navigator ............................................................................................... 39

Slika 26. Odabir baze podataka PostgreSQL ....................................................... 40

62

Slika 27. Upit Constraints ..................................................................................... 40

Slika 28. Radna podloga nakon odabira ulaznih i izlaznih izvora ......................... 41

Slika 29. CSV File Preview ................................................................................... 41

Slika 30. Spajanje linija međa na transformator AreaBuilder ................................ 43

Slika 31. Transformator CoordinateRounder i zaokruživanje koordinata .............. 43

Slika 32. SQLExecutor i prozor SQL Query.......................................................... 44

Slika 33. Transformator PointOnAreaOverlayer i njegova svojstva ...................... 44

Slika 34. Transformator ListExploder i njegovi parametri ..................................... 45

Slika 35. Identify Database Keys .......................................................................... 45

Slika 36. Prozor Match Keys u transformatoru Joiner .......................................... 46

Slika 37. Transformator GeometryExtractor i njegove opcije................................ 47

Slika 38. FME Workbench za transformaciju katastarskih čestica ........................ 47

Slika 39. Rezultat transformacije katastarskih čestica .......................................... 48

Slika 40. Transformator 2DForcer ........................................................................ 49

Slika 41. Transformator AreaBuilder za sve površine ........................................... 49

Slika 42. Transformator PointOnAreaOverlayer i njegova svojstva ...................... 50

Slika 43. Transformator ListExploder i njegove postavke ..................................... 51

Slika 44. Transformator SpatialRelator i postavke ................................................ 51

Slika 45. Prozor Select Tests to Perform Itims za postavku Tests to Perform ...... 52

Slika 46. Transformator GeometryExtractor i njegove postavke ........................... 52

Slika 47. Transformator DuplicateRemover .......................................................... 52

Slika 48. Transformator StringPairReplacer ......................................................... 54

Slika 49. FME Workbench za transformaciju objekata ......................................... 54

Slika 50. Rezultat transformacije objekata ........................................................... 55

Slika 51. Prozor Navigator sa funkcijama ............................................................. 56

63

Ž I V O T O P I S E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI Ime BOČKINAC, TOMISLAV Adresa BANA JELAČIĆA, 16, 31540, DONJI MIHOLJAC, HRVATSKA Telefon 091/790 63 18 Faks E-pošta tbockinac@geof.hr, tbockinac@gmail.com Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 16. PROSINACA 1983. RADNO ISKUSTVO • Datum (od – do) STUDENI, KOLOVOZ 2008. • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja

Ured ovlaštenog inženjera geodezije Ivica Mikičić, Našice

• Vrsta posla ili područje Geodezija, katastarski i inženjerski poslovi • Zanimanje i položaj koji obnaša

Studentska praksa i rad preko studentskog ugovora

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti

Izmjera zemljišta, inženjerski radovi na magistralnom plinovodu Pleternica-Nova Kapela

RADNO ISKUSTVO • Datum (od – do) LISTOPAD 2008. – RUJAN 2009. • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja

Geo Grupa d.o.o., Zagreb, Savska 144a

• Vrsta posla ili područje Geodezija, katastarski i inženjerski poslovi • Zanimanje i položaj koji obnaša

Studentska praksa i rad preko studentskog ugovora

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti

Izmjera zemljišta, inženjerski radovi, katastarska izmjera k.o. Bročice, snimanje autoceste „Slavonika“ za potrebe HAC-a

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA • Datum (od – do) 1998. - 2002. • Naziv i vrsta obrazovne ustanove

Građevinsko-geodetska škola Osijek

• Osnovni predmet /zanimanje Geodezija • Naslov postignut obrazovanjem

Geodetski tehničar

• Stupanj nacionalne

64 kvalifikacije (ako postoji) • Datum (od – do) 1990. - 1998. • Naziv i vrsta obrazovne ustanove

Osnovna škola „Augusta Harambašića“ Donji Miholjac

• Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI DRUGI JEZICI

ENGLESKI • sposobnost čitanja DOBRO • sposobnost pisanja DOBRO • sposobnost usmenog izražavanja

DOBRO

SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna komunikacija, gdje je timski rad osnova (npr. u kulturnim ili sportskim aktivnostima).

-

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Npr. koordinacija i upravljanje osobljem, projektima, financijama; na poslu, u dragovoljnom radu (npr. u kulturi i športu) i kod kuće, itd.

-

TEHNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama opreme, strojeva, itd.

MICROSOFT OFFICE, AUTOCAD, MICROSTATION (OSNOVNO), ZWCAD, SURFER 8, ADOBE PHOTOSHOP, MACROMEDIA FLASH I DREAMWEAVER (OSNOVNO), LEICA GEO OFFICE, POSTGRESQL (OSNOVNO), TRIMBLE GEOMATICS OFFICE, FEATURE MANIPULATION ENGINE, POZNAVANJE RADA NA MJERNIM STANICAMA LAICA 703, 705 I 1100.

UMJETNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Glazba, pisanje, dizajn, itd.

-

DRUGE VJEŠTINE I -

65

SPOSOBNOSTI Sposobnosti koje nisu gore navedene. VOZAČKA DOZVOLA B kategorija (od 2001. godine) DODATNE OBAVIJESTI DODATCI