AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GRADA KOMIŽE … · poglavlje: a) ocjena stanja te potreba u neposrednoj POTROŠNJI ENERGIJE str.: 8/128 Izradom Akcijskog plana energetske

[email protected] // www.roterm.hr

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GRADA KOMIŽE

ZA RAZDOBLJE 2016.-2018.

GRAD KOMIŽA

Grad Komiža, o. Vis, rujan 2015.

[email protected] // www.roterm.hr

Naručitelj: Grad Komiža, Hrvatskih mučenika 17, 21485 Komiža Vrsta dokumenta: AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Razdoblje za koje se dokument donosi: 2016. g – 2018. g. Oznaka dokumenta: T.D. 48/15



Voditelj izrade akcijskog plana:

Rodoljub Vidović, mag.ing.nav.mech.

Izradili:

Rodoljub Vidović, mag.ing.nav.mech.

mr. sc. Davor Lučin, dipl.ing.stroj

Ante Maleš, mag.ing.aedif.

Pero Petričević, mag.ing.aedif.

Daniel Stričević, ing. građ.

Luka Vidović, univ.spec.oec.



Izradio: ROTERM d.o.o., Split [email protected] // www.roterm.hr

str.: 3/128

SADRŽAJ

A) OCJENA STANJA TE POTREBA U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ENERGIJE 7

B) UVOD .................................................................................................................. 11

1 AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GRADA KOMIŽE ........................... 12 2 OTOK VIS U SKLOPU PROSTORNOG PLANA SPLITSKO – DALMATINSKE

ŽUPANIJE ..................................................................................................................... 13 3 PROSTORNI PLAN GRADA KOMIŽE ........................................................................... 14 4 GRAD KOMIŽA.............................................................................................................. 22

4.1 POVIJEST GRADA KOMIŽE .................................................................................................. 23 4.2 KONZERVATORSKI ELABORAT KOMIŽA ........................................................................... 24

5 ENERGETSKA POLITIKA GRADA KOMIŽE ................................................................. 26

C) METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA AKCIJSKOG PLANA . 28

1 PRIPREMNE RADNJE .................................................................................................. 29 2 IZRADA AKCIJSKOG PLANA ........................................................................................ 30 3 METODOLOGIJA IZRADE AKCIJSKOG PLANA ........................................................... 30

3.1.1 INTEGRALNA OBNOVA POSTOJEĆIH STAMBENIH ZGRADA I ZGRADA USLUŽNOG SEKTORA . .......................................................................................................................................................... 31 3.1.2 OBNOVA TOPLINSKE IZOLACIJE POJEDINIH DIJELOVA OVOJNICE ZGRADA ......................... 32 3.1.3 UVOĐENJE GRAĐEVINSKE REGULATIVE ZA NOVE STAMBENE ZGRADE I ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA I PROMOVIRANJE ZGRADA S ENERGETSKIM SVOJSTVIMA BOLJIM OD ZAHTIJEVANIH .............................................................................................................................................. 32 3.1.4 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE (PTV) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA ......................... 33 3.1.5 UGRADNJA UREĐAJA ZA INDIVIDUALNO MJERENJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE .. 36 3.1.6 FOTONAPONSKI SUNČEVI MODULI .............................................................................................. 37 3.1.7 SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA ..................................................................................... 37 3.1.8 DIZALICE TOPLINE .......................................................................................................................... 38 3.1.9 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA KLIMA UREĐAJA (<12 KW) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA ............................................................................................................ 40 3.1.10 MJERE NOVE INSTALACIJE ILI ZAMJENE SUSTAVA HLAĐENJA U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA ........................................................................................................................ 41 3.1.11 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH KUĆANSKIH UREĐAJA ............................. 42 3.1.12 ZAMJENA POSTOJEĆE ILI INSTALACIJA NOVE UREDSKE OPREME .................................... 43 3.1.13 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH TIJELA U KUĆANSTVIMA .. 43 3.1.14 ZAMJENA, POBOLJŠANJE ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH SUSTAVA I NJEGOVIH KOMPONENTI U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA ................................................ 44 3.1.15 ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVOG SUSTAVA JAVNE RASVJETE ......................................... 45 3.1.16 ZAMJENA POSTOJEĆIH I KUPOVINA NOVIH, UČINKOVITIJIH VOZILA .................................. 47 3.1.17 POTICANJE EKO VOŽNJE .......................................................................................................... 47 3.1.18 ENERGETSKI PREGLEDI ............................................................................................................ 48

4 PRIHVAĆANJE, PROVEDBA I PRAĆENJE AKCIJSKOG PLANA................................ 49

D) ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ............................................................ 50

1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OTOKA VISA .................................................. 51 2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZGRADARSTVA ............................................ 53

2.1 ZGRADE POD UPRAVOM GRADA KOMIŽE ........................................................................ 53 2.1.1 OSNOVNA ŠKOLA KOMIŽA ............................................................................................................. 54 2.1.2 OSNOVNA ŠKOLA PODŠPILJE ....................................................................................................... 55 2.1.3 OSNOVNA ŠKOLA BIŠEVO ............................................................................................................. 55 2.1.4 DJEČJI VRTIĆ KOMIŽA .................................................................................................................... 56 2.1.5 AMBULANTA KOMIŽA ...................................................................................................................... 57 2.1.6 CENTAR ZA POMOĆ I NJEGU ........................................................................................................ 58




str.: 4/128

2.1.7 SKLADIŠTE....................................................................................................................................... 58 2.1.8 ZGRADA GRADSKE UPRAVE - SPOMEN DOM ............................................................................ 59 2.1.9 KULTURNI CENTAR IVAN VITIĆ ..................................................................................................... 60 2.1.10 TVRĐAVA KOMUNA – RIBARSKI MUZEJ ................................................................................... 61 2.1.11 SPORTSKA DVORANA – BOĆARSKI DOM ................................................................................ 62 2.1.12 PALAČA ZANCHI ......................................................................................................................... 63 2.1.13 RIBARNICA .................................................................................................................................. 64 2.1.14 KUĆA – RIBARSKA 7 ................................................................................................................... 65 2.1.15 LUČKA KAPETANIJA ................................................................................................................... 66 2.1.16 DVD KOMIŽA ................................................................................................................................ 67 2.1.17 MARANGUNIJA ............................................................................................................................ 68 2.1.18 MEHANIKA ................................................................................................................................... 68

2.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ................................................................................ 69 3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE PROMETA ..................................................... 73 4 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE JAVNE RASVJETE ........................................ 75

E) EMISIJE CO2 ....................................................................................................... 77

1 EMISIJA CO2 ZGRADARSTVA ...................................................................................... 78 2 EMISIJA CO2 PROMETA ............................................................................................... 80 3 EMISIJA CO2 JAVNE RASVJETE ................................................................................. 81

F) MJERE ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ........................ 82

1 MJERE SEKTORA ZGRADARSTVO ............................................................................. 83 2 MJERE SEKTORA PROMET ........................................................................................ 88 3 MJERE JAVNE RASVJETE ........................................................................................... 88 4 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE .................................................................................. 90

G) NAČIN PRAĆENJA IZVRŠENJA PLANA I IZVJEŠTAVANJA .......................... 93

H) NAČIN FINANCIRANJA PLANA ........................................................................ 95

1 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST (FZOEU) ................. 96 2 EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI) ..................................... 105

2.1 SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA ................... 106 2.1.1 PILOT PROJEKT – IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA ........................................................................... 106 2.1.2 PILOT PROJEKT – ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA .. 107

2.2 ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVOST RESURSA ................................................................... 108 2.2.1 PRIPREMA I PROVEDBA INTEGRIRANIH RAZVOJNIH PROGRAMA TEMELJENIH NA OBNOVI KULTURNE BAŠTINE .................................................................................................................................. 109

3 OSTALI IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................ 112 3.1 POTPROGRAM RAZVOJA JADRANSKIH OTOKA ............................................................ 112 3.2 FOND ZA SUFINANCIRANJE PROVEDBE EU PROJEKATA NA REGIONALNOJ I LOKALNOJ RAZINI .......................................................................................................................... 113 3.3 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) .................................................... 114 3.4 WEBSEFF ............................................................................................................................ 115 3.5 ESCO TVRTKE .................................................................................................................... 117 3.6 POSLOVNE BANKE ............................................................................................................. 117

I) BUDUĆI RAZVOJNI PROJEKTI GRADA KOMIŽE .......................................... 118

1 PLAN RAZVOJA EKOLOŠKOG I RURALNOG TURIZMA ........................................... 119 2 PROJEKT UREĐENJA I ZATVARANJA ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA

“ŠĆEĆE“ ..................................................................................................................... 119 3 PODZEMNI SPREMNICI ZA OTPAD .......................................................................... 120 4 IZGRADNJA PUNIONICA ZA VOZILA NA ELEKTRIČNI POGON I PLOVILA NA

ELEKTRIČNI POGON S UGRAĐENIM SOLARNIM PANELIMA ................................. 120




str.: 5/128

5 UNAPRIJEĐENJE SUSTAVA VODOOPSKRBE OTOKA VISA ................................... 121 6 REVITALIZACIJA NAPUŠTENIH VOJNIH ZGRADA ................................................... 122 7 SOLARNA ELEKTRANA VIS ....................................................................................... 122

J) ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................. 124

POPIS SLIKA Slika 1 – Korištenje i namjena površina - PPU Grad Komiža ................................................... 14 Slika 2 Sustav prometa – PPU Grad Komiža ............................................................................ 15 Slika 3 – Elektroenergetski sustav – PPU Grad Komiža ........................................................... 17 Slika 4 – Vodnogospodarski sustav – PPU Grad Komiža ......................................................... 19 Slika 5 – Uvjeti ograničenja – PPU Grad Komiža ...................................................................... 20 Slika 6 – Mjere zaštite i posebni uvjeti - UPU Grad Komiža ...................................................... 25 Slika 7 – Tlocrti Osnovne škole Komiža .................................................................................... 54 Slika 8 - Osnovna škola Komiža ............................................................................................... 54 Slika 9 - Osnovna škola Podšpilje ............................................................................................ 55 Slika 10 - Osnovna škola Biševo .............................................................................................. 55 Slika 11 - Tlocrti Dječjeg vrtića Komiža ..................................................................................... 56 Slika 12 – Dječji vrtić Komiža.................................................................................................... 56 Slika 13 - Pročelja Ambulante Komiža ...................................................................................... 57 Slika 14 - Ambulanta Komiža.................................................................................................... 57 Slika 15 - Centar za pomoć i njegu ........................................................................................... 58 Slika 16- Skladište .................................................................................................................... 58 Slika 17 – Tlocrti Zgrade gradske uprave ................................................................................. 59 Slika 18 - Zgrada gradske uprave ............................................................................................. 59 Slika 19 - Tlocrt kulturnog centra Ivan Vitić ............................................................................... 60 Slika 20 - Kulturni centar Ivan Vitić ........................................................................................... 60 Slika 21 – Pročelja tvrđave Komuna ......................................................................................... 61 Slika 22 - tvrđava Komuna ....................................................................................................... 61 Slika 23 – Tlocrt Boćarskog doma ............................................................................................ 62 Slika 24 - Boćarski dom ............................................................................................................ 62 Slika 25 - Tlocrti palače Zanchi ................................................................................................. 63 Slika 26 - Palača Zanchi ........................................................................................................... 63 Slika 27 - Tlocrt Ribarnice ........................................................................................................ 64 Slika 28 - Ribarnica .................................................................................................................. 64 Slika 29 - Tlocrt prizemlja Kuća ................................................................................................ 65 Slika 30 – Kuća - Ribarska 7 .................................................................................................... 65 Slika 31 - Tlocrti Lučke kapetanije ............................................................................................ 66 Slika 32 - Lučka kapetanija ....................................................................................................... 66 Slika 33 – Tlocrti DVD Komiža .................................................................................................. 67 Slika 34 – DVD Komiža ............................................................................................................ 67 Slika 35 – Mehanika ................................................................................................................. 68 Slika 36 - Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Splitsko-dalmatinske županije .................................................................................................................................... 90 Slika 37 - Karta vjetra za područje Splitsko-dalmatinske županije ............................................ 92 Slika 38 - Položaj solarne elektrane Vis na ortofoto podlozi – obuhvat zahvata prema projektnom rješenju .................................................................................................................................. 122




str.: 6/128

POPIS TABLICA Tablica 1 – Referentna potreba toplinske energije .................................................................... 71 Tablica 2 – Popis vozila tvrtke Nautički centar Komiža ............................................................. 73 Tablica 3 – Popis vozila tvrtke Vodovod i odvodnja otoka Visa ................................................. 73 Tablica 4 – Potrošnja električne energije za potrebe javne rasvjete .......................................... 76 Tablica 5 – Emisija CO2 po objektima ....................................................................................... 78 Tablica 5 - Potrošnja električne energije i emisija CO2 javne rasvjete ....................................... 81 Tablica 6 - Popis mjera definiranih Metodologijom i javni pozivi FZOEU-a u 2015. godini ...... 103 Tablica 7 - Izvadak iz financijskog plana za 2015. godinu ....................................................... 104 Tablica 9 – Sumarni prikaz emisija CO2 po sektorima ............................................................ 126

POPIS GRAFIKONA Grafikon 1 – Prosječna potrošnja električne energije otoka Visa po sektorima ......................... 51 Grafikon 2 – Prosječna potrošnja električne energije (TJ/god) otoka Visa po gradovima .......... 52 Grafikon 3 – Prosječna potrošnja električne energije Grada Komiže za razdoblje 2010.-2014. godine po sektorima ................................................................................................................. 52 Grafikon 4 – Prosječna potrošnja električne energije po objektima ........................................... 69 Grafikon 5 – Prosječna potrošnja ukapljenog naftnog plina po objektima ................................. 70 Grafikon 6 – Specifična potrebna toplinska energija po objektima ............................................ 71 Grafikon 7 – Potrebna toplinska energija po objektima ............................................................. 72 Grafikon 8 – Prosječna potrošnja po vrsti pogonskog goriva .................................................... 74 Grafikon 9 – Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti ............................................ 75 Grafikon 10 – Potrošnja električne energije za potrebe javne rasvjete ...................................... 76 Grafikon 11 – Raspodjela emisija CO2 po objektima ................................................................. 79 Grafikon 12 – Raspodjela emisija CO2 po energentima ............................................................ 79 Grafikon 13 – Raspodjela emisija CO2 po vrsti goriva ............................................................... 80 Grafikon 14 - Raspodjela emisija CO2 prema namjeni ............................................................. 81 Grafikon 15 - Prosječna potrošnja električne energije otoka Visa po sektorima ...................... 125 Grafikon 16 – Prosječna potrošnja električne energije Grada Komiže za razdoblje 2010.-2014. godine po sektorima ............................................................................................................... 126




Poglavlje: A) OCJENA STANJA TE POTREBA U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ENERGIJE str.: 7/128

A) OCJENA STANJA TE POTREBA U NEPOSREDNOJ

POTROŠNJI ENERGIJE





Izradom Akcijskog plana energetske učinkovitosti Grada Komiže učiniti će se korak kojim će se utvrditi provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu sa EU Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta. U uvodnom dijelu opisan je plan energetske učinkovitosti Grada Komiže, otok Vis u sklopu Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, Prostorni plan Grada Komiže i energetska politika grada. Osnovna aktivnost pripremne faze je dostizanje razine svijesti gradske uprave da prateći pozitivne trendove u smanjenju emisija CO2, korištenjem prilika za sufinanciranje koje su se ukazale kroz pokrenute inicijative na državnoj razini prateći Nacionalni akcijski plan pokrene izradu i realizaciju Plana na gradskoj razini Vremenski okvir provedbe Akcijskog plana čini razdoblje od 2016.-2018. godine. Za Grad Komižu je kao stvarna potrošnja izabrana srednja vrijednost za zadnjih 5 godina (2010.-2014.), jer su za navedene godine dostupni kvalitetni podaci o energetskoj potrošnji, dok su za energetske potrebe u sektoru zgrada uzete referentne vrijednosti iz Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Izrada Akcijskog plana obuhvaća 5 glavnih aktivnosti:

Energetska analiza po sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete Izradu referentnog inventara emisija CO2 Izradu plana aktivnosti i mjera za smanjenje emisija CO2 Određivanje vremenskog i financijskog okvira, te procjenu investicijskih troškova i ušteda

emisija CO2 za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Određivanje mehanizama financiranja provedbe Akcijskog plana

Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) propisana je metodologija za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) i Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta. Pravilnik ima svrhu uspostave sustava za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnom akcijskom planu, metodologija za način praćenja i izračun pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, način izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga i postupak verifikacije ušteda energije.

Prihvaćanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Komiže najvažniji je korak za provedbu Plana. Gradonačelnica i vodeći ljudi Grada su uključeni od samog početka izrade, provedbe i praćenja Plana. Nakon predstavljanja, te na temelju zaprimljenih prijedloga i komentara kompletiran je dokument. Plan se na Gradskom vijeću predlaže na usvajanje, te se proglašava službenim, provedbenim dokumentom što je osnovni preduvjet uspješne realizacije. Praćenje plana definirano je u Zakonu o energetskoj učinkovitosti pomoću računalnog sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (SMIV). Tijelo zaduženo za praćenje provedbe Plana je Grad Komiža. U skladu s preporukama Europske komisije, analiza energetske potrošnje i referentni inventar emisija CO2 Grada Visa podijeljen je na tri osnovna sektora:

Zgradarstvo Promet Javna rasvjeta





U sektoru zgradarstva analizirano je ukupno osamnaest objekata pod upravom Grada Komiže, dok su u sektoru prometa analizirana vozila u vlasništvu tvrtki Nautički centar Komiža d.o.o. i Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. Javna rasvjeta obuhvaća javnu rasvjetu grada i naselja pod upravom Grada Komiže. Provedena energetska analiza i emisije CO2 sektora zgradarstva za zadnjih 5 godina pokazuje da su visoki potencijali u uštedi električne i toplinske energije. Uštede u električnoj energiji i emisiji CO2 moguće su u sektoru javne rasvjete, provođenjem mjere zamjene postojeće novom suvremenijom rasvjetom. Analiza energetske potrošnje i emisije CO2 sektora prometa pokazuje da je moguće ostvarivanje ušteda u energiji zamjenom postojećih vozila sa novim energetski učinkovitijim vozilima. Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europske komisije, Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO2 sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Komiže. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti podijeljene su u slijedeće tri kategorije:

Zgradarstvo Promet Javna rasvjeta

Mjere predviđene akcijskim planom su:

Mjera integralne obnove zgrada (Dječji vrtić Komiža i Zgrada lučke uprave Izolacija vanjskih zidova zgrada (Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Osnovna škola

Komiža, Sportska dvorana – Boćarski dom i DVD Komiža) Izolacija krovova zgrada (DVD Komiža, Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo,

Kuća – Ribarska 7 i Kulturni centar ''Ivan Vitić'') Zamjena vanjske stolarije (Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Kuća – Ribarska 7,

Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo i Centar za pomoć i njegu.) Uvođenje građevinske regulative Ugradnja dizalica topline (Centar za pomoć i njegu i DVD Komiža) Zamjena rasvjetnih tijela u objektima koji su predmet obrade ovog Akcijskog plana Solarni toplinski sustav (Dječji vrtić Komiža, Osnovna škola Komiža, Sportska dvorana –

Boćarski dom i DVD Komiža) Energetski pregledi objekata koji su predmet obrade ovog Akcijskog plana Zamjena postojećih i kupovina novih vozila (zamjena 6 i nabava 2 nova vozila u vlasništvu

tvrtki Nautički centar Komiža i Vodovod i odvodnja otoka Visa) Energetski pregledi javne rasvjete grada Komiže Zamjena rasvjetnih tijela sustava javne rasvjete grada Komiže Instalacija novog sustava javne rasvjete Komiže

Mjere su prikazane u tabličnom obliku, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijedeći parametri:

Naziv mjere Tijelo zaduženo za praćenje Opis mjere Životni vijek mjere Procijenjeno smanjenje CO2 [t/god] Procjena troška mjere [kn] Izvor sredstava za provedbu Rok provedbe





Detaljan pregled mogućnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti su važni dijelovi ovog Akcijskog plana. U svrhu povećanja energetske učinkovitosti i razvoja Grada Komiže, u Planu su prikazani slijedeći budući razvojni projekti grada:

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma Projekt uređenja i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada ''Šćeće'' Podzemni spremnici za otpad Izgradnja punionica za vozila na električni pogon i plovila na električni pogon s ugrađenim

solarnim panelima Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe otoka Visa Revitalizacija bivših vojnih kompleksa Rogači i Ravno Solarna elektrana Vis

Kontinuirano praćenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važna komponenta Procesa pripreme, provedbe i praćenja Akcijskog plana energetski učinkovitosti Grada Komiže.




Poglavlje: B) UVOD str.: 11/128

B) UVOD





1 AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GRADA KOMIŽE

Akcijski plan energetske učinkovitosti grada predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na razini objekata koji su pod gradskom upravom, vozila gradskih tvrtki te javne rasvjete. Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:

prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije; mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti; nositelje aktivnosti i rokove provedbe; izračun planiranih ušteda energije u skladu s pravilnikom za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda; način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom; izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti; prognozu energetskih potreba za razdoblje 2016. do 2018., vremenski plan i dinamika

provedbe identificiranih mjera

Glavne smjernice provedbe Akcijskog plana su:

smanjiti emisije CO2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama;

u što većoj mjeri pridonijeti sigurnosti energetske opskrbe grada i uključivanje novih alternativnih izvora energije;

smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora;

Akcijski plan se fokusira na dugoročne transformacije energetskih sustava unutar gradova te daje mjerljive ciljeve za smanjenje potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2. Obveze iz Akcijskog plana se odnose na područje koje je pod upravom grada Komiže. Plan definira mjere i aktivnosti u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Akcijski plan u svim svojim segmentima treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje 2016.-2018. godine. Rezultat je jasan popis aktivnosti koje su usklađene sa smjernicama Zakona o energetskoj učinkovitosti, Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske, Akcijskim planom energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije i ostalim zakonskim podlogama i obvezama kao i financijskim okvirima.





2 OTOK VIS U SKLOPU PROSTORNOG PLANA SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

Otok Vis je smješten na jugozapadnom dijelu Splitsko – dalmatinske županije, od kopna je udaljen 45 km, njegova površina je 97,84 km2, a ukupna duljina obale je 77 km. Dva su glavna mjesta na otoku, Vis i Komiža. Od ukupne površine otoka oko 45 % je pod upravom grada Komiže. Prostornim planom Splitsko- dalmatinske županije na otoku Visu u budućnosti su planirane dvije zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar zaštićenog obalnog područja. Na području grada Visa, u naselju Rukavac (Srebrna) predviđena je izgradnja hotela smještajnog kapaciteta 500 korisnika, a u naselju Punta biskupa izgradnja turističkog naselja smještajnog kapaciteta 300 korisnika. Prostornim planom županije, kao zone izvan naselja izdvojenog jedinstvenog urbanističkog koncepta na otoku Visu, određena je zona Samogor (Vis) i to sportsko-rekreacijske-kongresne namjene. Prema zahtjevima Ministarstva obrane Republike Hrvatske, u izmjenama i dopunama prostornog plana Splitsko Dalmatinske županije iz studenog 2012. godine uvršteni novi podaci iz sustava obrane. Obuhvaćeni su slijedeći vojni kompleksi od interesa obrane kao zone posebne namjene: Vela Glava – OUP – Smokovo polje (s lokacijom radara DHMZ), Parja – potkop, Lučice – plutačni vez, Hum – OUP – vojna lokacija, Rt Stupište – OUP – Komiža, OUP - tt 296 – Dragomi Komik, OUP - tt 515 – Mali Hum

Prostornim Planom je predviđeno 26 zona za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja energije Sunca, od kojih se jedna nalazi na otoku Visu.

Za sustavno gospodarenje otpadom na području planira se izgradnja građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. (Centar za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice). Radi uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom planiraju se pretovarne stanice kao integralni dio toga sustava. Pretovarna stanica Vis-Vis, Welington je jedna od devet predviđenih Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije. Komiža i Vis, uz Split, Hvar i Stari Gradu su morske luke osobitog međunarodnog gospodarskog značaja, što pokazuje da je otok Vis važno prometno središte Splitsko-dalmatinske županije. U sustavu javnog prijevoza otoka primarne autobusne linije uspostavljaju se na relaciji Vis -Komiža, te Vis – Rukavac, Vis – Milna, Vis – Podselje – Dračevo Polje – Komiža, Vis - Rogačić. U strategiji razvitka prometnog sustava otoka potrebno je prioritetno riješiti spojeve kopnene cestovne mreže sa lukama i trajektnim pristaništima u Visu i Komiži. Otoku je potrebno osigurati adekvatno povezivanje tijekom čitave godine uz stvaranje višestruko pojačanih prometnih veza tijekom turističke sezone. Otok Vis obiluje prirodnim vrijednostima, pa se tako na njemu nalazi šest spomenika prirode (Otok Ravnik, Medvidina pećina na otoku Biševu, Modra špilja na otoku Biševu, Špilja na otoku Ravniku, Uvala Stiniva na otoku Visu, Otočić Brusnik i Otok Jabuka) i jedan značajni krajobraz (Otok Ravnik). U skladu s odredbama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske o povećanju broja zaštićenih prirodnih vrijednosti, određeni su i novi lokaliteti predloženi za zaštitu, za koje je potrebno provesti na zakonu utemeljen postupak proglašenja zaštićenih prirodnih vrijednosti. Šest lokaliteta na otoku Visu je predloženo za kategoriju značajni krajobraz, otoci Greben, Sv. Andrija, Biševo, Jabuka, Palagruža i Brusnik.





3 PROSTORNI PLAN GRADA KOMIŽE

Prostorni plan uređenja Grada Komiže usvojen je 20.12.2006. godine kao najvažniji razvojni dokument za područje Komiže. Njime su definirani uvjeti i način izgradnje, način uređivanja prostora te zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Plana.

Slika 1 – Korištenje i namjena površina - PPU Grad Komiža





Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, na području prostornog plana grada Komiže su slijedeći infrastrukturni objekti od važnosti za Državu. Cestovna građevina od važnosti za Državu na području grada Komiže je državna cesta broj 117, dionica Komiža – Podhum – Vis, duljine 20 km. Planirana je izgradnja heliodroma za interventne slučajeve u Komiži. Od pomorskih građevina u Komiži se nalazi morska luka za potrebe državnih tijela i za međunarodni promet, te ribarska luka, također na predjelu Ravno je slobodna carinska zona.

Slika 2 Sustav prometa – PPU Grad Komiža





Elektroopskrba Elektroopskrbni sustav Grada Komiže dio je cjeline elektroopskrbnog sustava otoka Visa, pa je stoga nužno ga sagledavati u okviru cjeline otoka Visa. Postojeći način napajanja otoka Visa/Grada Komiže električnom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postojeće potrebe, pa samim tim i potrebe gospodarskog razvoja otoka. Specifičnost otoka Visa kao distributivnog konzuma je u velikoj udaljenosti od elektroenergetske mreže Hrvatske, što uvjetuje relativno velike jedinične investicijske troškove i što je dovelo do dugogodišnjeg odlaganja investiranja u osnovni elektroenergetski sustav. Napajanje električnom energijom otoka Visa vrši se iz TS 110/35 kV " Stari Grad" preko 49,0 km duge veze koja se sastoji od sljedećih dionica:

KB 35 kV "Stari Grad" - "Hvar", tip XHE 49 3x185 mm2 ukupne dužine 19,2 km. Ovim kabelom se napaja i TS 35/10 kV "Hvar".

KB 35 kV "Hvar" - "Uvala Točila", tip XHE 49 3x185 mm2 ukupne dužine 8,1 km. Starog podmorskog kabela 35 kV "Uvala Točila" - "Uvala Stenjalo" sastoji se od tri

jednožilna kabela tipa XHKRAR presjeka 35 mm2. Dužina kabela iznosi 18,6 km. Novog podmorskog kabela 35 kV "Uvala Točila" - "Uvala Stenjalo" tip FXBTV 3x185 mm2

dužine 20,3 km izgrađen 2001. godine. KB 35 kV "Uvala Stenjalo" - TS 35/10 kV "Vis", tip XHE 49 3x185 mm2 ukupne dužine 2,2

km Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji ne koriste te izvore energije ne mogu se graditi u obalnom i otočkom području. Otok Vis, otok Biševo i ostali otoci na području Grada Komiže, imaju dobre preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije. Prosječna godišnja brzina vjetra iznosi 5.4 m/sec što ih svrstava među najvjetrovitija područja Hrvatske, a sunce sije više od 2700 sati godišnje sa prosječno vrlo malom naoblakom. Konzervatorski uvjeti Primjena solarnih kolektora postavom na krovove građevina unutar zone A zaštićene urbane cjeline grada Komiže, kao i na krovove pojedinačno zaštićenih građevina ne dozvoljava se. Unutar vrijednih ruralnih cjelina potiče se postava solarnih kolektora grupiranjem na površinama izvan izgrađenog tkiva stambeno-gospodarskih sklopova (na izdvojenim zapuštenim parcelama). Potencijalne lokacije za solarne elektrane u istraživanju: Radna zona Ravno, Prostor uz granicu sa Gradom Visom izvan zaštićenih zona





Slika 3 – Elektroenergetski sustav – PPU Grad Komiža

Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba Visa se isključivo oslanja na lokalne izvore pronađene bušenjem u unutrašnjosti otoka. Kapacitet izvora kritičan je u ljetnom periodu, i nije nikako dovoljan za potrebe intenzivnije poljoprivrede (koja bi također najveće zahtjeve postavljala upravo u ljetnom periodu). Vodoopskrbom upravlja komunalno poduzeće iz Komiže, dok su sami izvori na području grada Visa. Planirano je polaganje podmorske vodovodne cijevi s Hvara, čime bi se na Vis dovela voda s Cetine. Otok Vis je jedan od rijetkih otoka koji iz lokalnih izvora, odnosno kaptaža osigurava sadašnje potrebe za vodom. Vodoopskrba otoka Visa temelji se na korištenju vlastitih vodnih resursa. Cjelokupna vodoopskrba Visa zasniva se na eksploataciji slatkovodne leće na lokaciji Korita, a u ljetnom razdoblju zbog povećane potrošnje koristi se i izvor Pizdica.





Vodoopskrbna mreža izgrađena je većim dijelom od azbestcementnih cijevi, a na kraćim dionicama i od čeličnih. Na pojedinim dionicama sustava na kojima je izvršena rekonstrukcija postojećih cjevovoda postavljene su PEHD cijevi. Crpilište “Korita” je centralni objekt vodoopskrbnog sustava otoka Visa. Smješteno je u unutrašnjosti otoka, neposredno uz prometnicu Vis – Komiža. Na lokaciji crpilišta nalazi se crpna stanica “Korita” i pet bušenih bunara. Voda se iz podzemlja zahvaća putem bunarskih crpki, te se tlačnim cjevovodima transportira u crpni bazen crpne stanice “Korita”, odakle se dalje distribuira do potrošača u pravcu Komiže, Vele glave i Visa. Kvaliteta zahvaćene vode na crpilištu je dobra, a salinitet vode je znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Dezinfekcija vode obavlja se na kloriranjem na distribucijskim cjevovodima na izlazu iz crpnog bazena. Izvorište “Pizdica” nalazi se u području Grada Komiže u Komiškom zaljevu. Izvor je kaptiran u galeriji izbušenoj u stijeni neposredno uz morsku obalu. Izdašnost izvora varira tijekom godine od 2 do 3 l/s. Zbog neposredne blizine mora voda sa ovog lokaliteta je zaslanjena nešto iznad dopuštenih vrijednosti. Stoga se ista koristi tako da se prije ispuštanja u mrežu u vodospremi “Komiža I” miješa sa vodom iz crpilišta ”Korita". Crpna stanica “Pizdica” ne radi konstantno tijekom godine, već se uključuje u ljetnom razdoblju kada potrošnja vode naglo raste. Konfiguracija terena i prostorni raspored potrošača u odnosu na vodozahvatne objekte uvjetovali su izgradnju vodoopskrbne mreže sa velikim brojem vodosprema i prekidnih komora. Ukupni raspoloživi volumen objekata iznosi oko 6.500 m3. Na području Visa, vodosprema ima više nego je potrebno, međutim njihov raspored nije do kraja racionalan. Vodoopskrbni sustav otoka Visa karakteriziraju veliki gubici vode, velik utrošak energije, mala propusna moć pojedinih cjevovoda, zastarjelost i neopremljenost mjerno-regulacijskim uređajima. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba otoka Visa, kako sadašnjih tako i budućih, treba voditi računa da težište vodoopskrbe bude na opskrbi iz vlastitih vodnih resursa i da se pri dogradnji i rekonstrukciji sustava što više iskoristi postojeća vodoopskrbna mreža. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće i zaštite količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće određuju se područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama. Na području Grada Komiže potrebno je osim izvorišta Kut zaštititi izvorište Pizdica, Brajkovica K1 kao i potencijalni vodonosnik južno od Komiže u priobalnom pojasu.





Slika 4 – Vodnogospodarski sustav – PPU Grad Komiža

Postojeći kanalizacijski sustav grada Komiže potrebno je dograditi tako da bi se u konačnici sastojao od postojećeg gravitacijskog kolektora s pripadajućim sekundarnim kolektorima, tlačnog cjevovoda od postojeće crpne stanice do planiranog uređaja za pročišćavanje na konačnom lokalitetu kod tvornice Neptun, crpne stanice kod hotela Biševo kojim bi se sve otpadne vode od hotela te dijela okolnih objekata upuštale u gravitacijski kolektor, te planiranog konačnog podmorskog ispusta duljine 982 m i difuzorom duljine 58,3 m. U tijeku je rekonstrukcija kritičnih točaka sustava, a u pripremi je projektna dokumentacija za izgradnju uređaja za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja i proširenje kolektorske mreže te rekonstrukcije postojeće crpne stanice.





Zaštita prirodnih vrijednosti Na području grada Komiže nalaze se četiri zaštićene prirodne vrijednosti; Medvidina pećina (Biševo) i Modra špilja (Biševo) su geomorfološki spomenici prirode. Geološki spomenici prirode su otočići Brusnik i Jabuka. Otok Sv. Andrija je predložen kao lokalitet u kategoriji značajni krajobraz. Grad Komiža nalazi se u području NEM-a (nacionalna ekološka mreža). Područje Grada je važno područje za divlje svojte i staništa i važno područje za ptice.

Slika 5 – Uvjeti ograničenja – PPU Grad Komiža

Na području grada Komiže se nalazi nekoliko zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta. Od sisavaca to su Sredozemna medvjedica (monachus monachus), šišmiš – Dugokrilni pršnjak





(miniopterus schreibersi) i Dobri dupin (Tursiops truncatus). Eleonorin sokol (falco eleonorae), Sivi sokol (falco peregrinus), Zmijar (Circaetus galolicus) i Gregula (puffinus yelkouan) su ptice na području grada pod zaštitom. Također, ugrožena vrsta na području grada je kornjača Glavata želva (Caretta caretta). More je osjetljivi prirodni i eko-sustav te je stoga potrebna sustavna skrb. Gospodarenje i zaštita mora i podmorja na području Grada Komiže obuhvaća otoke i teritorijalne vode sve do državne granice Republike Hrvatske na moru. Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja sa kopna, te izgradnjom javnog kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Postupanje s otpadom

Sa područja Grada Komiže otpad se sakuplja i odvozi na neuređeno odlagalište „Šćeće“. Na području Grada Komiže se očekuje daljnji porast količine komunalnog i tehnološkog otpada te građevinskog otpada. Procjena porasta komunalnog otpada se temelji na procjeni porasta broja stanovnika i daljnjeg razvoja. Količina komunalnog otpada procjenjuje se na temelju vrijednosti za stalne stanovnike 0,50 – 0,75 kg/st i turiste 0,90 kg/turističkom noćenju Porast tehnološkog otpada očekuje se u skladu s poboljšanje gospodarske situacije, a time i povećanje proizvodnje tehnološkog otpada. S obzirom na prirodne resurse i tradicionalno bavljenje turizmom nije za očekivati da će se uvoditi ili proširivati postojeća proizvodnja koja će stvarati otpad drugačijeg sastava od onog sličnog komunalnom otpadu.





4 GRAD KOMIŽA

Komiža, ukupne površine 48 km2, je grad na otoku Visu koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nalazi se na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. Od ostatka otoka je razdvaja brdski masiv Hum (najviši vrh 587 m) koji se strmo spušta do obala zaljeva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Komiži živi 1526 stanovnika, broj popisanih kućanstava je 637 i 1768 stambenih jedinica. 737 stana ukupne površine 50.998 m2 se koriste za stalno stanovanje dok se 866 stanova površine 50.651 m2 koristi privremeno za odmor i rekreaciju i u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. U 165 stanova ukupne površine 7.030 m2 obavlja se djelatnost iznajmljivanja turistima. Podaci o broju kućanstava i broju stanovnika za Grad Komižu baziraju se na temelju popisa iz 2011. godine koji je proveden od strane Državnog zavoda za statistiku.

U sastav Grada Komiže osim samog mjesta ulaze i naselja Podšpilje, Borovik, Duboka, Podhumlje, Žena Glava, Oključna, otoci Biševo, Palagruža i Sveti Andrija (Svetac), kao i otoci vulkanskog podrijetla Brusnik i Jabuka. Podšpilje je sačuvalo pučku arhitekturu ali se ovdje nalaze i ostali ilirskih gomila (Kopacine), mletačka utvrđenja (Borovik i Zonkotova kula), obnovljeni plemički posjed Petrićovo, te najviši vrh otoka Visa Hum s kojeg se vidi čitavo područje viškog arhipelaga. Borovik je maleno, slabo naseljeno mjesto do kojeg se dolazi cestom kroz Podšpilje i Ženu Glavu. U mjestu se nalaze ostaci Mladineove kule, utvrde iz XVII.st. Iznad mjesta, na putu za Hum, postoji nekoliko špilja od kojih je najpoznatija Titova špilja (stariji naziv joj je Duhova špilja), nazvana po Josipu Brozu Titu koji je 1944. godine boravio u njoj, gdje je tada bio vrhovni štab partizanske vojske. Zanimljivo se popeti i na Hum, visok 587 m, s kojeg se pruža predivan pogled na otok i okolni arhipelag. Dio Huma je ograđen jer je na njemu posljednji viški vojni objekt s radarom. Duboka je mjesto pokraj Podšpilja kojem pripada istoimena uvala na južnoj strani otoka. To je maleno mjesto u kojem je prilično očuvana tradicionalna gradnja. Kroz mjesto se makadamskom cestom može doći do zanimljivog lokaliteta Talež, autentično obnovljenog naselja, kao i do Vele Gomile, kamenog svjetionika koji su Iliri podigli u vrijeme kraljice Teute, što ga čini najstarijim svjetionikom na Jadranu. Podhumlje je prvo mjesto uz staru cestu koja iz Komiže vodi prema Visu, sastavljeno od nekoliko raštrkanih zaselaka. Ime je dobilo po Humu, najvišem brdu otoka Visa, u čijem se podnožju nalazi. U mjestu se, odmah uz cestu, nalazi i crkva sv. Nikole iz XX.st. U blizini mjesta nalazi se nekoliko zanimljivih arheoloških lokaliteta, od kojih je posebno zanimljiva Lokva, neolitski bazen za skupljanje gline, koji je moguće pronaći na obilježenom putu za Krušovicu. Žena Glava mjesto je neobičnog imena o čijem podrijetlu postoje dvije teorije: neki misle da je prvi naziv mjesta, koji aludira na sušno područje, bio Žedna Glava (Žejno Glova), dok drugi tvrde da je u dalekoj prošlosti mjesta poglavar bila žena. Nekad mnogoljudno mjesto danas ima mali broj stanovnika. Oključna je iznimno raštrkano i neobično mjesto na surovijoj, sjevernoj strani otoka. Čini ga nekoliko međusobno prilično udaljenih zaselaka. U mjestu se nalazi crkva sv. Antuna Padovanskog, izgrađena u XVIII.st. kao obiteljska kapelica. Pokraj mjesta, na oko sat vremena hoda prema zapadu, prirodna je znamenitost – Kraljičina špilja, nešto teže dostupna, ali prekrasna





prirodna špilja u kojoj su pronađeni arheološki ostaci iz razdoblja neolitika i mlađeg brončanog doba. Biševo je otok koji se nalazi 5 km jugozapadno od Komiže, s kojom je tijekom cijele godine povezan brodskom linijom. Najviši vrh je Stražbenica, 239 m. Površina otoka je oko 6 km2. Otok ima desetak stalnih stanovnika. Uz obalu nalaze se Porat, Mezoporat i Salbunora, a u unutarnjem dijelu otoka su Polje, Gornja Salbunora, Potok, Velo Gora i Nevaja. Glavno naselje na otoku je bilo Polje. Palagruža je pučinsko otočje od desetak bliskih otoka i otočića udaljeno oko 84 km od Komiže. Sastoji se od glavnog otoka Vela Palagruža sa svjetionikom, koja je visoka 92 m, duga 1400 i široka 300 m. Jugoistočno u blizini je klisurasti otok Mala Palagruža visoka 51m i oko nje na jugoistoku strmi otok Kamik (hrid), pa na istoku veći klisurasti otok Tarmuntona (29 m) i istočnije od ove otočić Pupak. Sjeverno od Male Palagruže još je otočić Kunj i jugozapadno niski otočići Baba i Gaće. 3 milje od Palagruže daleko na jugoistoku je niži otočić Galijula (11 m). Otoci nemaju stalno naseljenih stanovnika. Na Veloj Palagruži se nalazi najveći svjetionik u Jadranskom moru, gradio ga je domaći majstor Visko Marinković iz Komiže 1874. - 1875. g. Palagruža je kroz cijelu svoju povijest imala značajnu ulogu poveznice između dviju jadranskih obala – tu su se susretale, povezivale i spajale različite civilizacije te je, zajedno sa svojim svjetionikom, kao iznimni arheološki lokalitet upisana u Registar kulturnih dobara RH. Svetac je službeno ime pučinskog otoka, drugi štokavski naziv otoka je Sveti Andrija. Udaljen oko 30 km zapadno od Komiže. Najviši vrh je Serti kuk visine 311 m. Površina otoka je oko 4 km2. Otok nema stalno naseljenih stanovnika. Brusnik je otok eruptivnog podrijetla, te je zakonom zaštićeno područje, kao geološki spomenik prirode. Udaljen oko 23 km zapadno od Komiže. Površina otoka je oko 3 km2. Otok nema stalno naseljenih stanovnika. Drugi otok eruptivnog podrijetla, uz otok Brusnik, otok Jabuka, od Komiže je udaljen oko 70 km u pravcu zapad-sjeverozapad. Otočić je površine 0,02 km2.

4.1 POVIJEST GRADA KOMIŽE

Iako malo mjesto, Komiža ima jako dug kontinuitet naseljavanja. Pretpostavlja se da je naseljena još od prapovijesnih vremena, što se nastavilo i kroz antiku, no ipak prvi provjereni arheološki dokazi o ljudskoj prisutnosti potječu iz srednjeg vijeka. Jedan od prvih spomena Komiže zasigurno je podatak da se baš tu, uslijed jake oluje, sklonio papa Aleksandar III. 1177. god. Komižani su ugostili Svetog Oca te iskoristili taj nenadani posjet da papa posveti crkvu sv. Nikole, patrona grada Komiže. Upravo se uz sakralnu gradnju najlakše veže povijest ne samo Komiže, već i čitavog otoka Visa. Naime, na prostoru komiške uvale poznata su nam tri benediktinska samostana iz razdoblja srednjeg vijeka. To su bili sljedeći samostani; Sv. Silvestar na Biševu, Sv. Andrija na Svecu i Sv. Nikola zvan Muster. Unatoč tome što nema dokaza ranije naseljenosti tih samostanskih kompleksa, sa velikom se sigurnosti može reći da su oni samo nastavak monaškog života iz ranokršćanskog doba. Za kasniju povijest Komiže više saznajemo sporadično, iz izvora koji se tiču grada Visa ili Hvara, a ponekad spominju i situaciju u Komiži. Jasno je da se prvotno naselje Komiža nije nalazilo uz samu morsku obalu. U namirna vremena srednjega vijeka, a i kasnije, sigurnije je bilo živjeti dalje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Oto%C4%8Dje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Otok

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vela_Palagru%C5%BEa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetionik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Metar

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mala_Palagru%C5%BEa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamik_(hrid)

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tarmuntona&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pupak_(otok)&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kunj

https://hr.wikipedia.org/wiki/Galijula





od dohvata gusara koji su u to vrijeme bili česta pojava na Jadranu. Tek u 17. st., spuštanjem naselja uz more, otvaraju se nove ekonomske mogućnosti za Komižu, ponajviše u ribarstvu i prekomorskoj trgovini. Komiški poluotočić na području Vele Bande vjerojatno je najstariji dio ovog naselja (sličnost sa svim pomorskim mjestima od Budve do Poreča). Iako je danas malo toga preživjelo, u mjestu se još mogu naći tragovi gradnje iz doba gotike, renesanse, baroka, pa čak i secesije. Od fortifikacijskih građevina sa sigurnošću možemo locirati jednu kulu na Biševu, ali i nekoliko ih na području grada Komiže, no za njih znamo samo iz izvora. Nakon pada Venecije, 1797. god., Komiža je nakratko bila u rukama britanaca te zatim kao i ostatak Dalmacije pod upravom Austrije. Za to razdoblje se i veću počeci nešto intenzivnijeg uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Prijelaz iz 19. u 20. st. važan je i za industriju, točnije za obradu i konzerviranje ribe. U tom razdoblju na području Komiže radilo je čak sedam tvornica za preradu ribe. Uzlet je zaustavljen početkom I. sv. Rata te se nije nastavio ni u razdoblju između dva rata te logično u vrijeme II. sv. rata. Krajem ratnih strahota kreće novo razdoblje u povijesti otoka Visa i Komiže uz karakterističnu upotrebu betona u graditeljstvu. Od tih građevina posebno se ističe Dom jugoslavenske narodne armije u Komiži. Iz svega gore navedenog možemo zaključiti da je Komiža, unatoč svojoj ne pretjeranoj veličini, ali i zabačenosti u odnosu na ostatak Dalmacije i šire, imala jako burnu i sadržajnu povijest. To ponajviše može zahvaliti svojoj strateškoj poziciji, okrenutosti pučini Jadranskoga mora, ali i naglasku gospodarstva na vinogradarstvo i prije svega ribarstvo. U novije vrijeme većina gradnje usredotočena je gotovo isključivo na turistički sektor gospodarstva i izazove koje on donosi.

4.2 KONZERVATORSKI ELABORAT KOMIŽA

Povijesna jezgra Komiže je kulturno dobro registrirano pod brojem RST 1407, Rješenjem broj 704/94-17 te se štiti u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, br. 69/99, 151/03, 157/03).

Pojedinačno zaštićena kulturna dobra, vrijedne građevine i sklopovi: CRKVA SV. MARIJE, GUSARICA (RST 317) SKLOP MARDEŠIĆ SKLOP FORETIĆ RENESANSNA RUŠEVINA U RIBARSKOJ ULICI SKLOP KUĆA MARINKOVIĆ (“KUĆE U MORU”) (RST 503) BAROKNA KUĆA U RIBARSKOJ ULICI PALAČA ZANCHI (“ZONKOTOV PALAC”) (RST 373) PALAČA MOLINARI ČITAONICA RENESANSNA VIŠEKATNICA NA RIVI KAŠTEL (RST 310) CRKVA GOSPE OD SEDAM ŽALOSTI (RST 1407) ZADRUŽNI DOM BAROKNA KUĆA S GRBOM SKLOP KUĆA MLADINEO CRKVA-TVRĐAVA SV. ROKA





Slika 6 – Mjere zaštite i posebni uvjeti - UPU Grad Komiža

Zona A je područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture, odgovara joj režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina. Čuvaju se sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja. U zoni A nije dopuštena nova gradnja, nadogradnja, dogradnja, rušenje i zamjenska gradnja povijesnih građevina. Prihvatljive metode u zoni A su: sanacija, konzervacija, restauracija, adaptacija, konzervatorska rekonstrukcija. Obvezno je održavanje i uređenje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme. U zoni A nije dopuštena postava solarnih kolektora na krovove, niti vanjskih klimatizacijskih jedinica na glavna pročelja Zona B je područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture, odgovara joj režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture. Građevine ili građevni sklopovi unutar zone B, koji nisu zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro zaštićuju se kroz mjere korištenja i uređenja prostora koje za prostor zone B određuje važeći





prostorno planski dokument. Konzervatorska zaštita unutar zone B odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama. Svi zahvati na povijesnim građevinama moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline kao kulturnog dobra. U zoni B dopušta se nova gradnja u skladu s tipološkim karakteristikama sredine U zoni B nije dopuštena postava solarnih kolektora na krovove povijesnih građevina izgrađenih do polovice 20. stoljeća, niti vanjskih klimatizacijskih jedinica na glavna pročelja Zona C je područje prorijeđene povijesne strukure različitog stupnja očuvanosti i pretežito neizgrađeno područje gdje su prihvatljive sve intervencije uz uvjet očuvanja bitnih ambijentalnih karakteristika cjeline u pogledu koeficijenta izgrađenosti i katnosti. U zoni C potrebno je zadržati što više zelenih hortikulturno uređenih površina kako bi se naglasila povijesna struktura grada koji se sastoji iz dvije aglomeracije (Male i Vele bande) povezane samo uskim izgrađenim potezom rive. Zona K je vrijedan kultivirani krajolik. Područje poljoprivrednih površina u zoni K južno od pristupne ceste potrebno je zadržati u povijesnoj namjeni, kao neizgrađeno poljoprivredno područje kako bi se zadržala postojeća povijesna vizura na grad i sklop samostana sv. Nikole. Područje poljoprivrednih terasastih površina sjeverno od pristupne ceste moguće je tretirati kao građevinsku zonu rijetke gustoće, odnosno gradnju u zelenilu. Pojedinačno zaštićena kulturna dobra, značajni sklopovi i građevine obzirom na svoja arhitektonska obilježja i doprinos urbanom definiranju ambijenta vrednovane su kao izuzetne. Zgrade vrednovane kao izuzetne podliježu sljedećim metodama i postupcima: konzervacija vrijednih arhitektonsko oblikovnih elemenata, građevinska sanacija prihvatljivim tehnikama i materijalima, sukladno izvornim strukturama, redovito održavanje u okviru izvornih gabarita i oblikovanja, očuvanje karakteristične prostorne organizacije i opreme interijera. Ove metode odnose se i na pripadajuće parcele i kvalitetne elemente njihova uređenja. Na parcelama je potrebno zadržati postojeće hortikulturno uređene površine, bez povećavanja stupnja izgrađenosti parcele. Ovim se zgradama ne smiju mijenjati gabariti, čime se isključuje mogućnost tlocrtnog širenja, nadogradnje, promjena gabarita i geometrije krovišta, kao i rastvaranje krovnih ploha krovnim kućicama -luminarima- prema ulici. Zgrade ove vrijednosne kategorije trebaju se obnavljati metodom restitucije ili restauracije, prema konzervatorskim smjernicama ili na temelju prethodno izrađene konzervatorsko restauratorske studije zgrade. Ovisno o valorizaciji pojedine zgrade, nadležni Konzervatorski odjel odredit će potrebne postupke.

5 ENERGETSKA POLITIKA GRADA KOMIŽE

Gradska uprava grada Komiže se među prvima u Hrvatskoj opredijelila za energetski održivu budućnost grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata, te korištenje obnovljivih izvora energije. Potpisivanjem Pisma namjere 20. listopada 2007. grad Komiža je potvrdio suradnju na pripremi i provedbi projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj, iste godine izvršena je modernizacija javne rasvjete u kojoj je izmijenjeno cca 250 postojećih rasvjetnih tijela štedljivijom ekološki učinkovitijom javne rasvjete. U Splitu 16. ožujka 2009. godine Komiži je uručena Energetska povelja, što je bio prvi korak uvođenja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u grad.





U Komiži je od 26.-28. ožujka 2009. održana radna konferencija Energetika na otocima. Konferencija bila je tematski povezana s projektom Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i županijama u Hrvatskoj. Organizatori i pokrovitelji bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG), tvrtke HEP ESCO d.o.o. i PROplin, Hrvatsko društvo za ukapljeni naftni plin (HDUNP) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska, uz potporu domaćina Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) i Grada Komiže. Na konferenciji je sudjelovalo više od 100 sudionika, većinom predstavnika jedinica lokalne samouprave sa otoka i obalnih županija. Cilj konferencije bio je informiranje i educiranje o već postojećim mogućnostima gospodarenja energijom i poboljšanju stanja energetskih sustava na otocima. Također, potaknuta je i međusobna suradnja gradova na otocima te njihova suradnja sa županijama s ciljem poboljšanja energetske efikasnosti na otocima. 9. lipnja 2011. u prostorijama Gradske uprave otvoren je EE info ured namijenjen informiranju i educiranju građana Komiže o energetskoj učinkovitosti. EE info uredi dio su provedbe projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (SGE projekta), projekta koji je dio većeg projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) koji već više godina provodi UNDP Hrvatska uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Globalnog fonda za okoliš (GEF). SGE projekt usmjeren je na objekte u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, a glavni mu je cilj sustavno gospodarenje energijom, strateško planiranje energetike i održivo upravljanje energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Grad Komiža ima nekoliko realiziranih projekata povećanja energetske učinkovitosti. Pilot projektom korištenja ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije u javnom sektoru na otocima, u provedbi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji sa Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH, uvedeno je centralno grijanje na UNP u prostore osnovne škole, zgradu gradske uprave i višenamjensku dvoranu. U osnovnu školu uveden solarni sustav koji omogućuje korištenje sunčeve energije za zagrijavanje PTV-a. Grad Komiža je uz donaciju tvrtke Phillips Hrvatska ugradila je štedna rasvjetna tijela u Dječjem vrtiću ''Komiža'', Dnevnom boravku za osobe starije dobi i Osnovnoj školi ''Komiža'', čime su ostvarene uštede električne energije od 40-60%. U 2015. godini gradska tvrtka Nautički centar Komiža je uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nabavila nova komunalna vozila i električnu čistilicu ulica koja zadovoljavaju najnovije važeće EU propise vezane za pravilno gospodarenje komunalnim otpadom.




Poglavlje: C) METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA AKCIJSKOG PLANA str.: 28/128

C) METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA

AKCIJSKOG PLANA





1 PRIPREMNE RADNJE

Osnovna aktivnost pripremne faze je dostizanje razine svijesti gradske uprave da prateći pozitivne trendove u smanjenju emisija CO2, korištenjem prilika za sufinanciranje koje su se ukazale kroz pokrenute inicijative na državnoj razini prateći Nacionalni akcijski plan pokrene izradu i realizaciju Plana na gradskoj razini. Uspješna realizacija Akcijskog plana nije moguća bez jasne namjere gradske uprave, pri čemu je od presudnog značaja podrška gradonačelnika, te opći konsenzus iskazan kroz odobrenje plana od strane gradskog vijeća. Važno je da vodeći ljudi Gradske uprave budu već od pripremne faze uključeni te u ostalim fazama pružaju aktivnu potporu. Jedino na taj način je osigurana uspješna provedba Plana. Zadaci Gradske uprave u realizaciji Akcijskog plana su sljedeći:

osigurati stručni kadar za provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;

osigurati financijska sredstva za provedbu mjera; podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provedbe Akcijskog plana; osigurati praćenje i izvještavanje o dinamici provedbe plana; kontinuirano informirati građane o provedbi plana; osigurati sudjelovanje dionika i građana u čitavom procesu od izrade do praćenja

provedbe Akcijskog plana; Korist od uspješno provedene izrade, provedbe i praćenja Akcijskog plana je višestruka za Grad i njegove građane. Gradska uprava će uspješnom realizacijom Akcijskog plana demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvitak Grada Komiže na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao imperativa održivosti 21. stoljeća; postaviti temelje energetski održivom razvitku Grada Komiže; pokrenuti nove financijske mehanizme za pokretanje i provedbu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu i osigurati dugoročnu sigurnu energetsku opskrbu Grada. Od uspješne izrade i provedbe Akcijskog plana koristi bi, na izravan ili neizravan način imali svi građani Grada Komiže koji će preko predstavnika raznih interesnih skupina sudjelovati u svim fazama realizacije. Sudjelovanje što većeg broja dionika je početni korak u procesu promjene energetskih stavova i ponašanja građana. Sudionici u izradi i provedbi Akcijskog plana trebaju biti svi oni:

čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcijskim planom; čije aktivnosti na bilo koji način utječu na Akcijski plan; čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu

i provedbu Akcijskog plana.





2 IZRADA AKCIJSKOG PLANA

Prva aktivnost u izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Komiže je određivanje vremenskog okvira provedbe, odnosno odabir referentnih godina za koju će biti izrađen Emisije CO2 za pojedine sektore neposredne potrošnje. Vremenski okvir provedbe Akcijskog plana čini razdoblje od 2016.-2018. godine. Za Grad Komižu je kao stvarna potrošnja izabrana srednja vrijednost za zadnjih 5 godina (2010.-2014.), jer su za navedene godine dostupni kvalitetni podaci o energetskoj potrošnji, dok je referentna potrošnja kod sektora zgrada izračunata prema pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Akcijski plan održivog energetske učinkovitosti predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20% do 2020.godine na razini Republike Hrvatske. Glavne smjernice provedbe Akcijskog plana su:

smanjiti emisije CO2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama

smanjiti energetsku potrošnju u sektorima javnih zgrada, javnog prometa i javne rasvjete povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora omogućiti transformaciju urbanih u ekološki održiva područja

Proces izrade, provedbe i praćenja Akcijskog plana Grada Komiže mogao bi se sažeti na slijedeće korake:

pripremne radnje pokretanja procesa izrade Akcijskog plana izrada Akcijskog plana prihvaćanje i provedba Akcijskog plana praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana

3 METODOLOGIJA IZRADE AKCIJSKOG PLANA

Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) propisana je metodologija za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) i Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta. Pravilnik ima svrhu uspostave sustava za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnom akcijskom planu, metodologija za način praćenja i izračun pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, način izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga i postupak verifikacije ušteda energije. Za potrebe analize trenutne potrošnje kontaktirani su distributeri i opskrbljivači energije na području grada sa značajnim udjelom u ukupnoj finalnoj potrošnji. Podaci koji nisu dostavljeni na





vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima prema normativima iz pravilnika.

Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere. Izračun UFES temelji se na razlici u specifičnoj potrošnji energije ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Ukoliko vrijednosti potrošnje energije ‘prije’ i/ili ‘poslije’ ne mogu biti određene za konkretni projekt, koriste se referentne vrijednosti. Prilikom utvrđivanja doprinosa ušteda od provedenih mjera energetske učinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, potrebno je u obzir uzeti životni vijek mjere koji predstavlja broj godina u kojima su izračunate godišnje uštede energije još uvijek važeće i mogu se uračunati u nacionalni cilj.

3.1.1 INTEGRALNA OBNOVA POSTOJEĆIH STAMBENIH ZGRADA I ZGRADA USLUŽNOG SEKTORA

Integralna obnova zgrada odnosi se na projekte u kojima istodobno dolazi do poboljšanja ovojnice zgrade i sustava grijanja. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera specifičnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Vrijednosti specifičnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade. Formule za izračun ušteda energije ostvarenih povećanjem toplinske zaštite i zamjenom opreme sustava za grijanje stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑆𝐻𝐷𝑖𝑛𝑖𝑡

𝜂𝑖𝑛𝑖𝑡−

𝑆𝐻𝐷𝑛𝑒𝑤

𝜂𝑛𝑒𝑤

𝐹𝐸𝑆 = ∑ 𝑈𝐹𝐸𝑆𝑖 × 𝐴𝑖

𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/m2/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHDinit [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU SHDnew [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnU ηinit – Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηnew – Učinkovitost starog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština korisne površine zgrade





3.1.2 OBNOVA TOPLINSKE IZOLACIJE POJEDINIH DIJELOVA OVOJNICE ZGRADA

Toplinska izolacija pojedinih dijelova ovojnice zgrada uključuje zidove, prozore i stropove (krovove) zgrada. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se temeljem razlike koeficijenta prolaza topline građevnih komponenti ‘prije’ i ‘poslije’ primjene mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Koeficijenti prolaza topline građevnih komponenti se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja, te ako je moguće prema učinkovitosti i intermitencije sustava grijanja. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom ovojnice zgrade koje je bila obnovljena. Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat obnove elemenata ovojnice zgrada (zid, prozor, krov), bez zamjene opreme za grijanje:

𝑈𝐹𝐸𝑆𝑧𝑖𝑑 =((𝑈𝑖𝑛𝑖𝑡_𝑧𝑖𝑑 − 𝑈𝑛𝑒𝑤_𝑧𝑖𝑑) 𝑥 𝐻𝐷𝐷 𝑥 24ℎ 𝑥 𝑎 𝑥

1𝑏

𝑥 𝑐)

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆𝑝𝑟𝑜𝑧𝑜𝑟 =((𝑈𝑖𝑛𝑖𝑡_𝑝𝑟𝑜𝑧𝑜𝑟 − 𝑈𝑛𝑒𝑤_𝑝𝑟𝑜𝑧𝑜𝑟) 𝑥 𝐻𝐷𝐷 𝑥 24ℎ 𝑥 𝑎 𝑥

1𝑏

𝑥 𝑐)

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆𝑘𝑟𝑜𝑣 =((𝑈𝑖𝑛𝑖𝑡_𝑘𝑟𝑜𝑣 − 𝑈𝑛𝑒𝑤_𝑘𝑟𝑜𝑣) 𝑥 𝐻𝐷𝐷 𝑥 24ℎ 𝑥 𝑎 𝑥

1𝑏

𝑥 𝑐)

1000

𝐹𝐸𝑆 = ∑ UFESi x Ai

𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/m2/god.] – Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Uinit [W/m2K] – Koeficijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije Unew [W/m2K] – Koeficijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije HDD – Stupanj-dan grijanja

24h – 24 sata a – Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi b – Učinkovitost sustava grijanja c – Koeficijent prekida grijanja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji 𝐴𝑖 = ∑ 𝐴𝑧 + 𝐴𝑝 + 𝐴𝑘 + [𝑚2] – Površina vanjske ovojnice zgrade

3.1.3 UVOĐENJE GRAĐEVINSKE REGULATIVE ZA NOVE STAMBENE ZGRADE I ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA I PROMOVIRANJE ZGRADA S ENERGETSKIM SVOJSTVIMA BOLJIM OD ZAHTIJEVANIH

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat donošenja strože regulative vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih regulativom. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera specifičnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ donošenja nove regulative. Za nove zgrade koje imaju energetska svojstva bolja od onih zahtijevanih regulativom, situaciju ‘prije’ predstavljaju zahtjevi postojeće regulative, a situaciju ‘poslije’ stvarna svojstva zgrade. Vrijednosti





specifičnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati s obzirom na klimatske uvjete korištenjem stupanj-dana grijanja. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade. Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat donošenja strože regulative vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑆𝐻𝐷𝑖𝑛𝑖𝑡


𝑆𝐻𝐷𝑛𝑒𝑤

𝜂𝑛𝑒𝑤


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/m2/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHDinit [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade prijašnjeg standarda gradnje SHDnew [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade novog standarda gradnje ηinit – Učinkovitost sustava grijanja prijašnjeg standarda gradnje ηnew – Učinkovitost sustava grijanja novog standarda gradnje FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština korisne površine zgrade

3.1.4 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE (PTV) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA

Ova metodologija daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. U slučaju nove instalacije ili zamjene postojećeg sustava grijanja jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU, specifičnih toplinskih potreba građevina i grijane površine. Kod sustava za pripremu PTV jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava pripreme PTV ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU i specifičnih toplinskih potreba za zagrijavanje PTV. U slučaju istovremene instalacije/zamjene različitih sustava za grijanje i pripremu PTV, uštede se računaju posebno korištenjem ove metode i metode 7 te se zbrajaju. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:

𝑈𝐹𝐸𝑆 = (1


1

𝜂𝑛𝑒𝑤) 𝑥 𝑆𝐻𝐷 𝑥 𝐴

𝐹𝐸𝑆 = ∑ 𝑈𝐹𝐸𝑆𝑖

𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit – Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηnew – Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU





SHD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe građevine FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština korisne površine zgrade

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:



1

𝜂𝑛𝑒𝑤) 𝑥 𝑆𝑊𝐷

𝑆𝑊𝐷 =𝐶ℎ𝑜𝑡_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟_𝑑𝑎𝑖𝑙𝑦𝑥 365𝑑 𝑥 𝑛𝑝𝑒𝑟𝑠𝑜𝑛𝑠/𝑏𝑢𝑖𝑙𝑑𝑖𝑛𝑔 𝑥 𝑋

1000

𝑋 = (𝑡ℎ𝑜𝑡_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟 − 𝑡𝑐𝑜𝑙𝑑_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟) 𝑥 𝐶𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟 𝑥 𝐶𝑓


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji

ηinit – Učinkovitost starog sustava pripreme PTV prije provedbe mjere EnU

ηnew – Učinkovitost novog sustava pripreme PTV nakon provedbe mjere EnU

SWD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV

365d – 365 dana

𝐶ℎ𝑜𝑡_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟_𝑑𝑎𝑖𝑙𝑦 – prosječna dnevna potrošnja tople vode po osobi (obično 60/danu)

𝑛𝑝𝑒𝑟𝑠𝑜𝑛𝑠/𝑏𝑢𝑖𝑙𝑑𝑖𝑛𝑔 – Prosječan broj osoba u zgradi koji se opskrbljuju toplom vodom

𝑡ℎ𝑜𝑡_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟 - Temperatura tople vode (obično 60°C)

𝑡𝑐𝑜𝑙𝑑_𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟 – Temperatura hladne vode (obično 15°C)

𝐶𝑤𝑎𝑡𝑒𝑟 – Specifični toplinski kapacitet vode = 1 kcal/(kg °C)

𝐶𝑓 – Pretvorbeni faktor 0,001163 kWh/kcal uz 1litra vode = 1 kg vode

FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

U slučaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu PTV kod novih građevina postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava grijanja s prosječnim sustavom grijanja na tržištu. Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:


𝜂𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒−

1

𝜂𝑛𝑒𝑤) 𝑥 (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷) 𝑥 𝐴


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew – Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) SWD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV





A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s učinkovitom opremom. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti sustava grijanja prije provedbe mjere EnU, a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme:

Sve energetske uštede:



1


Dodatne energetske uštede



1



𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit – Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew – Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) SWD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opremu prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka:




1


Dodatna energetska ušteda:







1

𝜂𝑛𝑒𝑤) 𝑥 (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷) 𝑥 𝐴 → do isteka životnog vijeka



1

𝜂𝑛𝑒𝑤) 𝑥 (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷) 𝑥 𝐴 → nakon isteka životnog vijeka


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit – Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew – Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) SWD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.5 UGRADNJA UREĐAJA ZA INDIVIDUALNO MJERENJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE

Uvođenje individualnog mjerenja samo po sebi ne donosi uštede energije. Međutim, istraživanja i iskustvo je pokazalo kako informativno mjerenje utječe na promjenu ponašanja potrošača te potiče odgovorniju i racionalniju potrošnju energije, prvenstveno zbog izravnog utjecaja na cijenu za potrošenu energiju. Na temelju toga razvijena je nacionalna metoda za određivanje ušteda energije zbog uvođenja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije. Ova metoda odnosi se na ugradnju uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije u zgradama priključenim na javne toplane i kotlovnice, što uključuje uređaje za lokalnu razdiobu toplinske energije (razdjelnici), uređaje za regulaciju odvajanja topline (termostatski radijatorski set), opremu za balansiranje sustava centralnog grijanja te zasebna mjerila toplinske energije (kalorimetri).

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷

𝜂 ∙ 𝑆%


𝑛

𝑖=1

× 𝐴𝑖

UFES [kWh/m2/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) SWD [kWh/m2] – Specifične godišnje toplinske potrebe energije za grijanje PTV prije provedbe mjere EnU η – Učinkovitost sustava grijanja i pripreme PTV S%(%) – Postotno smanjenje potrošnje energije za grijanje i pripremu PTV zbog provedene mjere EnU FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda finalne energije A [m2] – Ploština korisne površine zgrade obuhvaćena mjernim uređajima





3.1.6 FOTONAPONSKI SUNČEVI MODULI

Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije fotonaponskih sunčevih (PV) modula u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem instalirane površine PV modula s godišnjom proizvodnjom električne energije po m2 površine instaliranog PV modula. Međutim, samo dio električne energije koji dovodi do smanjenja konačne potrošnje energije se može uračunavati za uštede energije (dakle, ne dio koji se predaje u mrežu). Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom PV modula u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora: 𝐹𝐸𝑆 = 𝐴𝑝𝑘 𝑥 𝐸𝐸𝑝𝑣 𝑥 (1 − 𝑒𝑒𝑛𝑒𝑡)

𝐸𝐸𝑝𝑣 = 𝐸𝑠𝑜𝑙 𝑥 𝑃𝑅 𝑥 𝜂𝑝𝑘

FES [kWh/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Apk [m2] – Ukupna površina instaliranog PV modula EEpv [kWh/m2/god] – Godišnja proizvodnja električne energije po m2 površine instaliranog PV modula eenet – Udio proizvedene električne energije predane u mrežu (samostalni PV sustavi = 0) ηpk – Učinkovitost PV modula PR – Omjer učinkovitosti PV sustava Esol [kWh/m2/god] – Godišnje sunčevo ozračenje PV sustava

3.1.7 SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA

Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije solarnih toplinskih sustava za pripremu i dogrijavanje PTV u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se dijeljenjem prosječne proizvodnje toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora s prosječnom učinkovitosti sustava za pripremu PTV u godini instalacije solarnog toplinskog sustava. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih godišnjih ušteda energije s ukupno instaliranom površinom solarnih kolektora u m2.

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑈𝑆𝐴𝑉𝐸

𝜂𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji





USAVE [kWh/(m2 · god)] – Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora 𝜂𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒 – Učinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV

FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština korisne površine zgrade

3.1.8 DIZALICE TOPLINE

Ova metodologija daje formulu za ocjenu godišnje uštede energije koja je rezultat ugradnje dizalice topline kao izvora toplinske energije. Metodologija uključuje izračun ušteda energije koje su rezultat zamjene postojećeg sustava grijanja i pripreme PTV dizalicom topline ili novom instalacijom dizalice topline. Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline u potpunosti osiguravaju toplinske potrebe građevine za grijanje prostora i za pripremu PTV. Ukoliko se dizalica topline koristi samo za grijanje ili samo za pripremu PTV, specifične godišnje potrebe za drugu namjenu jednake su nuli.

U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja:

- nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine)

- zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)

- ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom)

Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom dizalica topline


𝑆𝐸𝐸𝑅𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒−

1

𝑆𝐸𝐸𝑅𝑛𝑒𝑤) 𝑥 𝑃𝑓𝑛 𝑥 𝑛ℎ


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF – Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje toplinske potrebe SWD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV ∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟 [kWh/(m2 ·god)] – Energija iz drugih sustava u zgradi A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme s dizalicom topline:








1

𝑆𝑃𝐹) · (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷 − ∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟) · 𝐴

Dodatne energetske uštede:



1



𝑛

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit – Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF – Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje toplinske potrebe SWD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV ∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟 [kWh/(m2 ·god)] – Energija iz drugih sustava u zgradi A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline: Sve energetske uštede:



1


Dodatne energetske uštede:



1

𝑆𝑃𝐹) · (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷 − ∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟) · 𝐴 → do isteka životnog vijeka



1

𝑆𝑃𝐹) · (𝑆𝐻𝐷 + 𝑆𝑊𝐷 − ∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟) · 𝐴 → nakon isteka životnog vijeka


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit – Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage – Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF – Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje toplinske potrebe SWD [kWh/(m2 ·god)] – Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV





∆𝐸𝑜𝑡ℎ𝑒𝑟 [kWh/(m2 ·god)] – Energija iz drugih sustava u zgradi A [m2] – Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.9 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA KLIMA UREĐAJA (<12 KW) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat instalacije ili zamjene klima-uređaja u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu poboljšanja faktora hlađenja (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio – SEER), kapaciteta hlađenja klima-uređaja i godišnjeg broja sati rada klima-uređaja. Ukupne godišnje uštede energije dobivaju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom klima- -uređaja.

Moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora za sljedeća dva slučaja:

- nova instalacija klima-uređaja

- zamjena postojećeg klima-uređaja.

U slučaju nove instalacije visokoučinkovitog klima-uređaja postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe visokoučinkovitog klima-uređaja s klima uređajem prosječnog energetskog razreda.

Formula za izračun ušteda kod stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom visokoučinkovitog klima-uređaja umjesto ugradnje klima-uređaja prosječnog energetskog razreda:



1



𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SEERaverage – Faktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda SEERnew – Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja Pfn [kW] – Kapacitet hlađenja klima uređaja nh [h/god] – Godišnji broj sati rada klima uređaja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ušteda energije se postiže zamjenom postojećeg klima-uređaja s visokoučinkovitim klima uređajem.



1







𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SEERinit – Faktor hlađenja postojećeg klima uređaja SEERnew – Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja Pfn [kW] – Kapacitet hlađenja klima uređaja nh [h/god] – Godišnji broj sati rada klima uređaja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.10 MJERE NOVE INSTALACIJE ILI ZAMJENE SUSTAVA HLAĐENJA U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Ova metodologija daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu godišnjih potreba za rashladnom energijom, površine prostora i razlike faktora hlađenja (eng. European Seasonal Energy Effi ciency Ratio – ESEER) prije i nakon primjene mjere. Formulu za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za hlađenje zgradama uslužnog i industrijskog sektora moguće je odrediti za tri slučaja: − nova instalacija sustava hlađenja (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti), što uključuje i slučaj zamjene postojećeg sustava hlađenja po isteku životnog vijeka (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom) − ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom) Nova instalacija sustava hlađenja U slučaju nove instalacije sustava hlađenja kod novih građevina te u slučaju zamjene sustava hlađenja po isteku životnog vijeka opreme, postignute uštede mogu se odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava hlađenja s prosječnim sustavom hlađenja na tržištu. Formule za izračun ušteda energije u zgradama uslužnog i industrijskog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava hlađenja umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:


𝐸𝑆𝐸𝐸𝑅𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒−

1

𝐸𝑆𝐸𝐸𝑅𝑛𝑒𝑤) 𝑥 𝑆𝐶𝐷 𝑥 𝐴


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ESEERaverage – Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja ESEERnew – Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja SCD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština hlađene korisne površine zgrade





Ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prije isteka životnog vijeka opreme) Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava hlađenja prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti koje se odnose na postojeće stanje, a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti za opremu prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora prije isteka životnog vijeka dane su u nastavku. Energetske uštede do isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:


𝐸𝑆𝐸𝐸𝑅𝑖𝑛𝑖𝑡−

1


Energetske uštede nakon isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:


𝐸𝑆𝐸𝐸𝑅𝑎𝑣𝑒𝑟𝑎𝑔𝑒−

1



𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ESEERinit – Sezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja ESEERaverage – Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja ESEERnew – Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja SCD [kWh/m2] – Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] – Ploština hlađene korisne površine zgrade

3.1.11 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH KUĆANSKIH UREĐAJA

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojećih kućanskih uređaja, koji za svoj rad trebaju električnu energiju, novim uređajima, energetski učinkovitijim. Formula se također može koristiti i za ocjenu ušteda koje su rezultat potpuno nove instalacije energetski najučinkovitijih kućanskih uređaja. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki vrstu kućanskog uređaja posebno (hladnjaci, perilice rublja i dr.). Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih kućanskih uređaja:

𝑈𝐹𝐸𝑆 = 𝐴𝐸𝐶𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝐴𝐸𝐶𝑛𝑒𝑤





𝐹𝐸𝑆 = 𝑈𝐹𝐸𝑆 𝑥 𝑁 UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji AECinit [kWh/god] – Godišnja potrošnja energije starog uređaja AECnew [kWh/god] – Godišnja potrošnja energije novog uređaja N – Broj zamijenjenih uređaja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.12 ZAMJENA POSTOJEĆE ILI INSTALACIJA NOVE UREDSKE OPREME

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojeće uredske opreme novom, energetski učinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno nove, energetski učinkovite opreme. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji se izračunava kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki tip uredske opreme posebno (računala, zasloni, pisači i dr.). Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem ukupnih jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojeće ili instalacijom nove, učinkovitije uredske opreme:

𝑈𝐹𝐸𝑆 = 𝐴𝐸𝐶𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝐴𝐸𝐶𝑛𝑒𝑤

𝐹𝐸𝑆 = 𝑈𝐹𝐸𝑆 𝑥 𝑁

UFES [kWh/(jedinica x god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji AECinit [kWh/god] – Godišnja potrošnja energije stare opreme AECnew [kWh/god] – Godišnja potrošnja energije nove opreme N – Broj zamijenjenih uređaja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.13 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH TIJELA U KUĆANSTVIMA

Uobičajeno se radi o zamjeni žarulja sa žarnom niti s kompaktnim fluorescentnim žaruljama (eng. compact fluorescent lamp – CFL) ili rasvjetom sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode – LED). Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se množenjem razlike u instaliranoj snazi s prosječnim brojem sati rada rasvjete Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u kućanstvima:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡− 𝑃𝑛𝑒𝑤

1000 x 𝑛ℎ

𝑈𝐹𝐸𝑆 =(𝑅−1)− 𝑃𝑛𝑒𝑤

1000 x 𝑛ℎ





= ∑ 𝑈𝐹𝐸𝑆𝑖

𝑁

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica/god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] – Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] – Instalirana snaga nakon mjere nh [h/god] – Broj sati rada žarulje godišnje R – Prosječan omjer električne snage prije i nakon zamjene žarulja. Ukoliko nije poznata instalirana snaga prije zamjene, već samo tip žarulje, moguće je pretpostaviti snagu prije zamjene, a pritom vrijedi jednakost: Pinit = R x Pnew FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji N – Broj zamijenjenih žarulja

3.1.14 ZAMJENA, POBOLJŠANJE ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH SUSTAVA I NJEGOVIH KOMPONENTI U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Uobičajeno se radi o zamjeni zastarjelih žarulja sa žarnom niti, fluorescentnih cijevi i živinih žarulja s CFL žaruljama, učinkovitijim fluorescentnim cijevima ili LED rasvjetom. Razlikuju se dva tipična slučaja:

- Zamjena žarulja. Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na one neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se na temelju razlike u instaliranoj snazi i na temelju prosječnog broja sati rada rasvjete

- Rekonstrukcija sustava rasvjete. U ovom slučaju ne mijenjaju se samo žarulje već se rekonstruiraju sustavi i podsustavi rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Pritom broj žarulja nakon mjere ne treba odgovarati broju instaliranih žarulja prije mjere.

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom, poboljšanjem ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u zgradama uslužnog sektora i industriji promatraju se u dva slučaja:

Zamjena žarulja, pritom se uštede računaju koristeći formule:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑛ℎ𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑛ℎ𝑛𝑒𝑤

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡− 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑟

1000 x 𝑛ℎ


𝑁𝑙𝑖𝑛𝑖𝑡

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica/god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] – Instalirana snaga žarulje prije mjere Pnew [W] – Instalirana snaga žarulje nakon mjere nhinit [h/god] – Broj sati rada stare žarulje godišnje nhnew [h/god] – Broj sati rada nove žarulje godišnje





r – Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom nh [h/god] – Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje (h) Nlinit – Broj zamijenjenih žarulja FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Rekonstrukcija rasvjete, pritom se uštede računaju koristeći formule:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑛ℎ𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑁𝑙𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑛ℎ𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑁𝑙𝑛𝑒𝑤

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑁𝑙𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑁𝑙𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑟

1000 x 𝑛ℎ


𝑁

𝑖=1

UFES [kWh/(jedinica/god)] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] – Instalirana snaga žarulje prije mjere Pnew [W] – Instalirana snaga žarulje nakon mjere nhinit [h/god] – Broj sati rada stare žarulje godišnje nhnew [h/god] – Broj sati rada nove žarulje godišnje r – Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom nh [h/god] – Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje Nlinit – Broj žarulja prije mjere Nlnew – Broj žarulja nakon mjere N – Broj rekonstruiranih sustava ili podsustava rasvjete u projektu FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

3.1.15 ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVOG SUSTAVA JAVNE RASVJETE

Uobičajeno se zamjenjuju živine žarulje s učinkovitijim metal-halogenim žaruljama, natrijevim žaruljama ili LED rasvjetom. Razlikuju se dva tipična slučaja:

Zamjena postojećih žarulja s novim, učinkovitijima. Ovaj slučaj karakterističan je za situaciju kada postojeća rasvjeta zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 i važećih zakona u području javne rasvjete te se mijenjaju samo rasvjetna tijela. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike u instaliranoj snazi rasvjetnih tijela te referentnog broja sati rada javne rasvjete godišnje.

Rekonstrukcija sustava javne rasvjete te ugradnja novih, učinkovitijih rasvjetnih tijela i žarulja. Ovaj slučaj je karakterističan za slučaj kada postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te se prilikom sufinanciranja mjera energetske učinkovitosti zahtjeva rekonstrukcija sustava kako bi se zadovoljili zahtjevi navedene norme i ostalih važećih zakona i tehničke regulative. Pri izračunu ušteda energije u ovom slučaju simulira se rasvjetna situacija s postojećim tehnologijama uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13201 te se izračunavaju pripadni energetski pokazatelji za takvu konfiguraciju (instalirana snaga u kW i godišnja potrošnja energije u kWh/god). Tako simulirano stanje čini referentno postojeće stanje i u obzir se uzima kroz faktor simulacije. Ovaj slučaj uključuje i instalaciju novog sustava javne rasvjete. Kod izgradnje nove javne rasvjete simulacija se izrađuje sa natrijevim izvorima svjetlosti nazivne snage 70, 150 ili 250 W kao proračunska pretpostavka postojećeg stanja.





Zamjena rasvjetnih tijela

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom rasvjetnih tijela u sustavima javne rasvjete:

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑛ℎ𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑛ℎ𝑛𝑒𝑤

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡− 𝑃𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑟

1000 x 𝑛ℎ

𝐹𝐸𝑆 = 𝑈𝐹𝐸𝑆 𝑋 𝑁

UFES [kWh/žarulja/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] – Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] – Instalirana snaga nakon mjere nhinit [h/god] – Broj sati rada stare žarulje godišnje nhnew [h/god] – Broj sati rada nove žarulje godišnje r – Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom nh [h/god] – Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Nlinit [broj žarulja] – Broj starih žarulja (jednak je broju novih žarulja)

Poboljšanje, rekonstrukcija ili instalacija novih sustava javne rasvjete U slučaju kada dolazi do rekonstrukcije cijelog sustava javne rasvjete kako bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona, koristi se faktor simulacije FS . Pri tome je pri izračunu ušteda potrebno promatrati cjelinu gdje se primjenjuju mjere, npr. ulicu ili trg. Dijeljenjem simuliranog broja žarulja (s kojim bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona) i stvarnog broja žarulja prije primjene mjera izračunava se faktor simulacije:

𝐹𝑠 =𝑁𝑖𝑛𝑖𝑡𝑠

𝑁𝑖𝑛𝑖𝑡

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 · 𝐹𝑠 · 𝑁𝑙𝑖𝑛𝑖𝑡 · 𝑛ℎ𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 · 𝑁𝑛𝑒𝑤 · 𝑛ℎ𝑛𝑒𝑤

1000

𝑈𝐹𝐸𝑆 =𝑃𝑖𝑛𝑖𝑡 · 𝐹𝑠 · 𝑁𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝑃𝑛𝑒𝑤 · 𝑁𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑟

1000 x 𝑛ℎ


𝑁

𝑖=1

Ninit [broj žarulja] – Broj starih žarulja Ninits – Simulirani broj žarulja prije provođenja mjera Fs – Faktor simulacije UFES [kWh/žarulja/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] – Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] – Instalirana snaga nakon mjere nhinit [h/god] – Broj sati rada stare žarulje godišnje nhnew [h/god] – Broj sati rada nove žarulje godišnje r – Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom





nh [h/god] – Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji N – Broj podsustava javne rasvjete rekonstruiran u projektu

3.1.16 ZAMJENA POSTOJEĆIH I KUPOVINA NOVIH, UČINKOVITIJIH VOZILA

Ova metodologija daje način određivanja ušteda prilikom zamjene ili kupovine novih, učinkovitijih vozila, a razlikuju se dva tipična slučaja:

Zamjena starih vozila novim, učinkovitijim vozilima. U ovom slučaju izračun se temelji na razlici potrošnje goriva starih i novih vozila, pomnoženoj s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem automobila koji se zamijenio. Primjer za ovaj slučaj jest zamjena starih benzinskih ili dizel vozila s novim vozilima koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon. Ukoliko se radi o pregradnji vozila, izračun je jednak slučaju zamjene vozila.

Kupnja novih učinkovitih vozila. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike između jedinične potrošnje referentnog vozila i novog vozila, što se množi s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem novo kupljenih automobila. Primjer za ovaj slučaj jest nabava novih učinkovitih vozila koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon.

Formula za izračun ušteda energije zbog zamjene postojećih i kupovine novih, učinkovitijih vozila odnosi se na slučaj a. i b.: 𝑈𝐹𝐸𝑆 = (𝐹𝐶𝑖𝑛𝑖𝑡 𝑥 𝑓𝑐_𝑖𝑛𝑖𝑡 − 𝐹𝐶𝑛𝑒𝑤 𝑥 𝑓𝑐_𝑛𝑒𝑤) 𝑥 𝐷


𝑛

𝑖=1

UFES [kWh/vozilo/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji FCinit [l/100 km ili kg/100 km] – Potrošnja goriva starog vozila FCnew [l/100 km ili kg/100 km] – Potrošnja goriva novog vozila fcinit [kWh/l ili kWh/kg] – Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila fcnew [kWh/l ili kWh/kg] – Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila D [km//god] – Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji N – broj zamijenjenih ili novokupljenih automobila obuhvaćenih mjerom

3.1.17 POTICANJE EKO VOŽNJE

Ova metodologija za izračun ušteda odnosi se na mjere poticanja eko vožnje kroz edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje te ugradnju uređaja za nadzor potrošnje goriva. Izračun se temelji na smanjenju potrošnje energije zbog promjene stila vožnje. Smanjenje je utvrđeno na temelju istraživanja provedenih na vozačima koji su prošli edukaciju. Kako bi se izračunala ukupna ušteda energije, potrebno je znati broj sudionika u aktivnostima.





Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zbog provedenih edukacija o ekovožnji: 𝑈𝐹𝐸𝑆 = 𝐸 · 𝐸𝑅 · 𝐹𝐶𝑖𝑛𝑖𝑡 · 𝑓𝑐 · 𝐷

UFES [kWh/vozilo/god] - Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji E [%] – Djelotvornost – udio vozača koji su promijenili svoje navike kao rezultat provedene aktivnosti eko – vožnje ER [%] – Stopa učinkovitosti-učinak na uštedu energije u % FCinit [l/100 km ili kg/100 km] – Jedinična potrošnja goriva prije mjere FCnew [l/100 km ili kg/100 km] – Jedinična potrošnja goriva nakon mjere fc [kWh/l] – Provedbeni faktor za gorivo D [km//god] – Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila FES [kWh/god] – Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji N – Broj vozača koji su prošli treninge ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva

3.1.18 ENERGETSKI PREGLEDI

Energetski pregledi sami po sebi ne ostvaruju uštede energije. Međutim, svaki energetski pregled u konačnici rezultira ocjenom potencijala za uštede energije i sama ta informacija može biti važan i snažan pokretač aktivnosti poboljšanja EnU. Taj pokretački efekt energetskih pregleda uzet je u obzir prilikom ocjene ušteda energije. Pri tome treba napomenuti da se u ocjenu uzimaju samo energetski pregledi koji su na neki način stimulirani od strane države. Također, u slučaju daljnjeg sufinanciranja ili praćenja provedbe mjera EnU na lokaciji na kojoj je proveden energetski pregled uštede se određuju isključivo za stvarno provedene mjere.





4 PRIHVAĆANJE, PROVEDBA I PRAĆENJE AKCIJSKOG PLANA

Prihvaćanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Komiže najvažniji je korak za provedbu Plana. Gradonačelnik i vodeći ljudi Grada su uključeni od samog početka izrade, provedbe i praćenja Plana. Nakon predstavljanja, te na temelju zaprimljenih prijedloga i komentara izrađen je konačni tekst. Plan se na Gradskom vijeću predlaže na usvajanje, te se proglašava službenim, provedbenim dokumentom što je osnovni preduvjet uspješne realizacije. Usvajanjem trogodišnjeg plana postaje se obveznik planiranja, buduće iteracije odnosno godišnje planove odobrava Nacionalno koordinacijsko tijelo. Za sve mjere predložene u okviru Plana predloženi su indikatori koje je potrebno pratiti kako bi se osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadaću. Za uspješno praćenje provedbe Plana potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske uštede uslijed provođenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija CO2 prouzrokovano provedbom mjere. Tijelo zaduženo za praćenje provedbe Plana je Grad Komiža. Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda. SMIV – Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda energije je izrađen kroz projekt Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ), a Ministarstvo gospodarstva je kao partner imenovao CEI za operativnog voditelja projekta s Hrvatske strane. Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu. Ostvarenje ovog trogodišnjeg akcijskog plana analizira se i u uvodnom dijelu godišnjeg akcijskog plana energetske učinkovitosti izrada kojeg je također obveza koja proizlazi iz Zakona o energetskoj učinkovitosti. Obveznik planiranja izvještava o provedbi potpornih mjera na godišnjoj razini, u sklopu Godišnjeg plana i to za godinu, nakon godine provedbe.




Poglavlje: D) ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE str.: 50/128

D) ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE





1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE OTOKA VISA

Za potrebe analize energetske potrošnje Grada Visa relevantni podaci energetskih potrošnji u sektorima javnih zgrada, javnog prometa i javne rasvjete prikupljeni su iz sljedećih izvora:

HEP – ODS, Elektrodalmacija – Split Grad Komiža, gradska uprava Nautički centar Komiža d.o.o.

Na grafikonu je prikazana referentna potrošnja električne energije otoka Visa za razdoblje od 2010.-2014. godine za sektore javne rasvjete, kućanstva i poduzetništva

Grafikon 1 – Prosječna potrošnja električne energije otoka Visa po sektorima Iz grafikona je vidljivo da najveća potrošnja električne energije proizlazi iz sektora kućanstva, zatim iz sektora poduzetništva, a od ukupne potrošnje električne energije cijelog otoka najmanji udio proizlazi iz sektora javne rasvjete. Referentna potrošnja električne energije za sektor kućanstva iznosi 30,419 TJ/god (8.449,729 MWh/god.), sektor poduzetništva ima potrošnju od 22,220 TJ/god (6.172,249 MWh/god.) i sektor javne rasvjete 1,568 TJ/god (435,666 MWh/god.)

Na grafikonu je prikazana referentna potrošnja električne energije Komiže i Grada Visa za razdoblje od 2010.-2014. godine.





Grafikon 2 – Prosječna potrošnja električne energije (TJ/god) otoka Visa po gradovima Iz grafikona je vidljiv udio u potrošnji električne energije otoka Visa za Komižu i Grad Vis. Udio potrošnji električne energije Grada Visa iznosi 60% sa potrošnjom od 32,699 TJ/god (9.082,951 MWh/god.) Komiža ima preostali udio od 40% i potrošnju od 21,509 TJ/god (5.974,693 MWh/god.) Vrijednosti su referentne za period od 2010.-2014. godine.

Na grafikonu je prikazana referentna potrošnja električne energije Grada Komiže za razdoblje od 2010.-2014. godine za sektore javne rasvjete, kućanstva i poduzetništva te objekte pod gradskom upravom koji su predmet obrade ovog Plana.

Grafikon 3 – Prosječna potrošnja električne energije Grada Komiže za razdoblje 2010.-2014. godine po sektorima





Iz grafikona je vidljivo da najveća potrošnja električne energije proizlazi iz sektora kućanstva, zatim iz sektora poduzetništva, a od ukupne potrošnje električne energije Grada Komiže najmanji udio proizlazi iz sektora javne rasvjete. Referentna potrošnja električne energije za sektor kućanstva iznosi 12,327 TJ/god (3.424,211 MWh/god.), sektor poduzetništva ima potrošnju od 8,556 TJ/god (2.376,698 MWh/god.) i sektor javne rasvjete 0,626 TJ/god (173,785 MWh/god.) Ukupna referentna potrošnja električne energije za objekte koji su predmet obrade Akcijskog plana iznosi 0,406 TJ/god (112,755 MWh/god.), što iznosi približno 2% potrošnje električne energije grada Komiže.

2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZGRADARSTVA

2.1 ZGRADE POD UPRAVOM GRADA KOMIŽE

Ovim akcijskim planom u sektoru zgradarstva obuhvaćeni su objekti pod upravom grada Komiže, a oni su:

Osnovna škola Komiža Osnovna škola Podšpilje Osnovna škola Biševo Dječji vrtić Komiža Ambulanta Komiža Centar za pomoć i njegu Zgrada gradske uprave – Spomen Dom Kulturni centar Ivan Vitić Tvrđava Komuna – ribarski muzej Sportska dvorana – Boćarski dom Palača Zanchi Ribarnica Kuća – Ribarska 7 Lučka kapetanija Skladište Marangunija Mehanika DVD Komiža





2.1.1 OSNOVNA ŠKOLA KOMIŽA

Školska ulica 11, Komiža

Škola u Komiži se nalazi u centru grada, nedaleko od zgrade Gradskog poglavarstva. Objekt se sastoji od podruma, prizemlja i katne etaže. Zgrada je izgrađena 1896. god. za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Zgrada je, uz male nadogradnje, uglavnom sačuvala izvorni oblik. Značajnije promjene na zgradi što se sustava grijanja tiče napravljene su 2010. god. kada je u školu ugrađen centralni sustav grijanja preko UNP, te ugrađeni sunčevi kolektori za PTV, u sklopu Pilot projekta korištenja ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije u javnom sektoru na otocima koju je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Sunčevi kolektori ne rade uslijed neodržavanja te je potrebna sanacija ili zamjena. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, te kod osnovne škole ona iznosi 1.734 m2. Školu pohađa 89 učenika, a u školi su zaposlena 26 djelatnika. Od energenata objekt koristi električnu energiju i UNP za grijanje.

Slika 7 – Tlocrti Osnovne škole Komiža

Pogled na pročelje

Pogled na dvorište

Slika 8 - Osnovna škola Komiža





2.1.2 OSNOVNA ŠKOLA PODŠPILJE

Podšpilje bb, Podšpilje

Godine 1938. u Podšpilju je izgrađena školska zgrada. Objekt se sastoji od prizemlja i katne etaže. Do 1999. godine u jednoj od učionica radila je Područna škola Podšpilje, kao područna škola komiške škole, sa troje učenika. Školska zgrada danas nije u dobrom stanju zbog nedovoljnog održavanja, jer se koristi samo neke prostorije koje koristi nekoliko udruga. Objekt se u budućnosti planira koristiti kao prostor za javna društvena događanja i druženja.

Pogled na južno i zapadno pročelje

Pogled na sjeverno pročelje

Slika 9 - Osnovna škola Podšpilje

2.1.3 OSNOVNA ŠKOLA BIŠEVO

Biševo bb, Biševo

Godine 1937. u Biševu je izgrađena zgrada osnovne škole, u zaseoku Poje. Objekt se sastoji od prizemlja i kata. Škola je zatvorena 1963. godine. Zgrada je danas u vrlo lošem stanju, uništenih otvora i inventara. Objekt se nakon rekonstrukcije, u budućnosti planira koristiti kao prostor za javna društvena događanja i druženja, te dio objekta pretvoriti u prostor za izložbe ili muzej.

Pogled na pročelje

Pogled na unutrašnjost

Slika 10 - Osnovna škola Biševo





2.1.4 DJEČJI VRTIĆ KOMIŽA

Gurnji put 14a, Komiža

Objekt Dječji vrtić Komiža se nalazi na ulazu u grad Komižu. Objekt se sastoji od prizemlja i etaže. U objektu na prizemlju se nalazi prostor vrtića, a na katu se nalaze prostori raznih udruga i radio Komiže. Prvobitno, objekt je građen samo za prostore vrtića koji su bili na katu, a neizgrađeno prizemlje koristilo se kao natkriveni prostor za igru djece. Naknadno, prizemlje je zatvoreno i formirani su prostori za vrtić, a na katu se prostori koriste za potrebe raznih udruga i za lokalnu radio stanicu. Objekt je izgrađen 1964. a navedene promjene su izvedene 2002. godine. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, te kod ovog objekta ona iznosi 528 m2.

Slika 11 - Tlocrti Dječjeg vrtića Komiža

Pogled na južno i istočno pročelje


Slika 12 – Dječji vrtić Komiža





2.1.5 AMBULANTA KOMIŽA

Ulica Komiških iseljenika bb, Komiža

Ambulanta u Komiži izgrađena je 1980. godine. Objekt se sastoji od prizemlja. Značajnije promjene na zgradi napravljene su 2014. godine, kada je izvršena zamjena vanjske stolarije i fasada je toplinski izolirana, uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Slika 13 - Pročelja Ambulante Komiža


Pogled na južno pročelje

Slika 14 - Ambulanta Komiža





2.1.6 CENTAR ZA POMOĆ I NJEGU

Hrvatskih mučenika 9, Komiža

Objekt se sastoji od prizemlja, i izgrađen je početkom 20 stoljeća. Objekt služi kao dnevni boravak za starije osobe, te prostor za društvene događaje.


Pogled na istočno pročelje

Slika 15 - Centar za pomoć i njegu

2.1.7 SKLADIŠTE

Put benediktinaca 10, Komiža

Objekt služi kao negrijano skladište, katnosti je prizemlje.

Pogled na ulaz


Slika 16- Skladište





2.1.8 ZGRADA GRADSKE UPRAVE - SPOMEN DOM

Hrvatskih mučenika 17, Komiža

Objekt Spomen Doma se nalazi u centru grada Komiža. Objekt se sastoji od prizemlja i kata. U objektu se nalaze prostori javno društvenih sadržaja. Objekt se koristi uglavnom tijekom cijelog dana. Objekt sagrađen krajem 60 ih godina, danas sadrži prostore gradske uprave (na I katu prednjeg dijela), prostore javnih društvenih sadržaja (kino i višenamjenska dvorana, ljetno kino na terasi, biblioteka sa čitaonicom, multimedijski prostor, spomen obilježja u objektu i vani na terasama). Značajnije promjene na zgradi što se sustava grijanja tiče napravljene su 2010. god. kada je u objekt ugrađen centralni sustav grijanja preko UNP, u sklopu Pilot projekta korištenja ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije u javnom sektoru na otocima koju je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, te iznosi 1.176 m2. Od energenata objekt koristi električnu energiju i UNP za grijanje.

Slika 17 – Tlocrti Zgrade gradske uprave



Slika 18 - Zgrada gradske uprave





2.1.9 KULTURNI CENTAR IVAN VITIĆ

Put batude 2, Komiža

Objekt kulturnog centra se nalazi u blizini centra grada Komiže. Objekt se sastoji od prizemlja i koristi se za koncerte, izložbe, predavanja i slične društvene događaje. Objekt je izgrađen 1961. godine, a veća rekonstrukcija je izvršena 2013. godine. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, te iznosi 270 m2. Od energenata objekt koristi električnu energiju.

Slika 19 - Tlocrt kulturnog centra Ivan Vitić

Pogled na jugozapadno pročelje

Pogled na jugoistočno pročelje

Slika 20 - Kulturni centar Ivan Vitić





2.1.10 TVRĐAVA KOMUNA – RIBARSKI MUZEJ

Riva sv. Mikule 2, Komiža

Objekt je registriran kao pojedinačno kulturno dobro. Utvrda kvadratnog tlocrta iz 1585. god. kojoj je u 19. st. dograđen zvonik sata u kojoj je smješten ribarski muzej. Objekt je katnosti prizemlje i kat. Za ovaj objekt izrađeni su projekti rekonstrukcije u suradnji sa Ministarstvima turizma i kulture, te su već u fazi realizacije.

Slika 21 – Pročelja tvrđave Komuna

Pogled na zvonik


Slika 22 - tvrđava Komuna





2.1.11 SPORTSKA DVORANA – BOĆARSKI DOM

Komiških iseljenika 5, Komiža

Objekt Polivalentne sportske dvorane se nalazi na ulazu u grad Komižu. Objekt je izgrađen 2001. godine i sastoji se od prizemne etaže na dva nivoa. U objektu se nalazi borilište sa gledalištem, klupski prostori sa tuševima i caffe bar. Značajnije promjene na zgradi što se sustava grijanja tiče napravljene su 2010. god. kada je u dvoranu ugrađen centralni sustav grijanja preko UNP, te ugrađena toplinska izolacija krova, u sklopu Pilot projekta korištenja ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije u javnom sektoru na otocima koju je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, te iznosi 766 m2. Od energenata objekt koristi električnu energiju i UNP za grijanje.

Slika 23 – Tlocrt Boćarskog doma


Pogled na unutrašnjost dvorane

Slika 24 - Boćarski dom





2.1.12 PALAČA ZANCHI

Škor 5, Komiža

Objekt je registriran kao pojedinačno kulturno dobro. Nalazi se na zapadnom obodu malog trga kod zgrade kapetanije. Objekt je izgrađen 1786. godine i katnosti je prizemlje i 3 kata. Grad je vlasnik 2.kata i potkrovlja objekta. Električna energija je energent koji se koristi u objektu.

Slika 25 - Tlocrti palače Zanchi



Slika 26 - Palača Zanchi





2.1.13 RIBARNICA

Škor 3, Komiža

Objekt je smješten u obalnom području, izgrađen je 1964. godine, smješten unutar zaštićene zone povijesne cjeline naselja Komiža. Površina korisne površine zgrade te iznosi 27 m2. Od energenata objekt koristi električnu energiju za rasvjetu. S obzirom na nelegalnost objekta, nisu predlagane mjere zbog nemogućnosti sufinanciranja.

Slika 27 - Tlocrt Ribarnice



Slika 28 - Ribarnica





2.1.14 KUĆA – RIBARSKA 7

Ribarska 7, Komiža

Kuća u Komiži u kojoj grad posjeduje prizemlje i potkrovlje se nalazi u centru stare gradske jezgre uz more. Objekt se sastoji od suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. Površina korisne površine zgrade je etaže je 32 m2. U prizemlju kuće nalaze se uredi podružnice HZZO-a, i prostor je u zadovoljavajućem stanju što se tiče održavanja. Stan u potkrovlju kuće je u vrlo lošem stanju, djelomično urušenog krova i uništenih otvora, te je potrebna hitna sanacija krovišta. Električna energija je energent koji se koristi u objektu.

Slika 29 - Tlocrt prizemlja Kuća



Slika 30 – Kuća - Ribarska 7





2.1.15 LUČKA KAPETANIJA

Škor 1, Komiža

Objekt je smješten u obalnom području, smješten unutar zaštićene zone povijesne cjeline naselja Komiža. Objekt je izgrađen početkom 20. stoljeća i katnosti je prizemlje i kat. Objekt se ne koristi duže vrijeme, zato nema evidentirane potrošnje energenata. Objekt ima pripremljenu dokumentaciju za energetsku rekonstrukciju.

Slika 31 - Tlocrti Lučke kapetanije



Slika 32 - Lučka kapetanija





2.1.16 DVD KOMIŽA

Put benediktinaca 8, Komiža

Objekt je izgrađen početkom 1993. godine i katnosti je prizemlje i kat. Površina korisne površine zgrade je ukupna ploština neto podne površine i iznosi 715 m2 , ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade iznosi 518 m2. Električna energija je energent koji se koristi u objektu.

Slika 33 – Tlocrti DVD Komiža

Pogled na zapadno pročelje


Slika 34 – DVD Komiža





2.1.17 MARANGUNIJA

Tina Ujevića 1, Komiža

Prostor se nalazi u prizemlju stambene zgrade, te služi kao negrijani prostor skladišta udruge Palagruza. Od energenata prostor koristi električnu energiju za rasvjetu, jer u objektu nema ogrjevnih tijela.

2.1.18 MEHANIKA

Obala pape Aleksandra 8, Komiža

Prostor se nalazi u objektu koji se nalazi u obalnom području. Objekt je izgrađen 1961. godine. Od energenata prostor koristi električnu energiju za rasvjetu i razne alate, jer u objektu nema ogrijevnih tijela. Prostor radionice se planira prenamijeniti u prostor turističko ugostiteljske namjene.



Slika 35 – Mehanika





2.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE

Za potrebe analize energetske potrošnje u sektoru zgradarstva podaci o potrošnji električne energije dobiveni su za sve objekte od opskrbljivača električne energije. Podaci koji nisu dostavljeni na vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima iz normativa ili iskustvenim procjenama. Referentne potrošnje električne energije su prosječne vrijednosti za zadnjih 5 godina. Za potrebe izrade akcijskog plana, prikazana je za zadnjih 5 godina prosječna potrošnja električne energije za 13 objekata i/ili prostora u gradu Komiži. Raspodjela godišnje potrošnje prikazana je u slijedećem grafikonu.

Grafikon 4 – Prosječna potrošnja električne energije po objektima

Referentne potrošnje električne energije su prosječne vrijednosti za zadnjih 5 godina. U Osnovnoj školi Komiža prosječna potrošnja električne energije je 0,060 TJ/god (16,781 MWh/god.), Dječji vrtić Komiža ima prosječnu potrošnju od 0,057 TJ/god (15,948 MWh/god.). U Ambulanti Komiža prosječna potrošnja električne energije je 0,124 TJ/god (34,488 MWh/god.), Zgrada gradske uprave – Spomen dom ima prosječnu potrošnju od 0,079 TJ/god (21,891 MWh/god.). U sportskoj dvorani prosječna potrošnja električne energije je 0,024 TJ/god (6,573 MWh/god.), DVD Komiža ima prosječnu potrošnju od 0,028 TJ/god (7,689 MWh/god.). Grafikon prikazuje da najveće udjele u potrošnji el. energije u sektora zgradarstva imaju Ambulanta Komiža 31%, Zgrada Gradske uprave – Spomen dom 19%, te Osnovna škola Komiža 15% i Dječji vrtić Komiža 15%. Potrošnja el. energije za ta četiri objekta iznosi 0,321 TJ/god (89,108 MWh/god.) što je udio od 80% ukupne potrošnje sektora analiziranih zgrada. Ukupna referentna potrošnja električne energije za objekte koji su predmet obrade Akcijskog plana iznosi 0,406 TJ/god (112,755 MWh/god.), što iznosi približno 5% potrošnje električne energije grada Komiže u tarifnom modelu poduzetništvo, prema kojem struju preuzimaju analizirani objekti.





U Osnovnoj školi Komiža, Boćarskom domu i Zgradi gradske uprave se koristi ukapljeni naftni plin (UNP) za grijanje. Niži grafikon prikazuje prosječnu potrošnju UNP-a po objektima

Grafikon 5 – Prosječna potrošnja ukapljenog naftnog plina po objektima

U Osnovnoj školi Komiža prosječna potrošnja ukapljenog naftnog plina iznosi 0,093 TJ/god (25,802 MWh/god.). U Zgradi gradske uprave – Spomen dom prosječna potrošnja 0,079 TJ/god (33.471,00 MWh/god.). Sportska dvorana - Boćarski dom ima prosječnu potrošnju ukapljenog naftnog plina od 0,040 TJ/god (11,058 MWh/god.). U ostalim objektima od energenata se troši samo električna energija. Grafikon prikazuje da najveći udio u potrošnji UNP-a od analiziranih objekata ima Zgrada gradske uprave 47%.

Prema Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) ušteda energije ostvarena provođenjem predloženih mjera se računa u odnosu na godišnje toplinske potrebe zgrade. Najtočniji rezultati dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i nakon rekonstrukcije i primjene mjera EnU. U nedostatku energetskog pregleda iz kojeg bi bili vidljivi točni podaci o toplinskim potrebama za pojedine zgrade, trebaju se koristiti referentne vrijednosti. Razlika između stvarne potrošnje energije za grijanje i potrebne toplinske energije proizlazi iz načina korištenja pojedinih zgrada.

Za potrebe izrade akcijskog plana korištena je referentna specifična godišnja potreba toplinske energije za 11 javnih zgrada u gradu Komiži, dok je za zgradu gradske uprave korištena stvarna stvarna potrebna toplinska energija (prema energetskom certifikatu):





Objekt Ukupna grijana površina (m2)

Referentna potrebna toplinska energija (TJ/god)

Specifična potrebna toplinska energija

(kWh/m2god)

Osnovna škola Komiža 1.734 1,124 180

Dječji vrtić Komiža 528 0,475 250

Ambulanta 380 0,096 70

Zgrada gradske uprave - Spomen dom 1.176 0,726 182*

Kulturni centar ''Ivan Vitić'' 270 0,243 250

Sportska dvorana - Boćarski dom 766 0,414 150

DVD Komiža 514 0,278 150

Osnovna škola Podšpilje 708 0,459 180

Osnovna škola Biševo 200 0,130 180

Kuća - Ribarska 7 96 0,062 180

Centar za pomoć i njegu 111 0,072 180

Zgrada lučke uprave 79 0,015 180

Ukupno 6.562 4,129 174,77 *-podatak o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji preuzet iz energetskog certifikata

Tablica 1 – Referentna potreba toplinske energije

Niži grafikon prikazuje specifične potrebe toplinske energije iskazane u kWh/m2god po analiziranim objektima

Grafikon 6 – Specifična potrebna toplinska energija po objektima





Od gore navedenih objekata samo na Zgradi gradske uprave je izrađen energetski pregled gdje su dobiveni podaci o stvarno potrebnoj toplinskoj energiji. Za ostale objekte uzete su referentne vrijednosti za specifične toplinske potrebe iz Pravilnika, koje su u ovisnosti o godini izgradnje i namjeni objekta. Iz grafikona je vidljivo da objekti imaju podjednake potrebe toplinske energije, osim zgrade Ambulante na kojoj je početkom 2015. godine izvršena sanacija vanjske ovojnice. Grafikon u nastavku prikazuje godišnje potrebe toplinske energije po zgradama

Grafikon 7 – Potrebna toplinska energija po objektima





3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE PROMETA

Ovim akcijskim planom u sektoru prometa obuhvaćena su vozila pod upravom tvrtki koje su u vlasništvu grada Komiže. Za potrebe analize energetske potrošnje u sektoru prometa podaci o broju i strukturi vozila u tvrtki dobiveni su direktno od djelatnika tvrtki. Podaci o potrošnji goriva za sektor prometa procijenjeni su po strukturi, broju i prijeđenoj godišnjoj kilometraži vozila. Nautički centar Komiža Nautički centar Komiža d.o.o. je trgovačko društvo za obavljanje komunalnih djelatnosti, prijevoz putnika i pružanje usluga u nautičkom turizmu na području Grada Komiže.

Marka vozila Namjena vozila Godište Gorivo km/god

MAN komunalno vozilo 2014 Dizel 5.000

Iveco komunalno vozilo 2007 Dizel 5.000

Iveco komunalno vozilo 2014 Dizel 5.000

MAN prijevoz putnika 2007 Dizel 50.000

Volkswagen prijevoz putnika 2014 Dizel 50.000

Iveco prijevoz putnika 2006 Dizel 75.000

Tablica 2 – Popis vozila tvrtke Nautički centar Komiža

Prijevoz putnika na otoku Visu obavlja Nautički centar Komiža iz Komiže koji za potrebe javnog prijevoza na otoku koristi 3 vozila, dva autobusa i jedan minibus. Nautički centar Komiža na području grada Komiže za skupljanje komunalnog otpada koristi 3 kamiona. Sva vozila koriste dizel gorivo, a njihova procijenjena godišnja potrošnja iznosi 45.600 litara, što preračunato u TJ iznosi 1,674 TJ/god (457,368 MWh/god.). Vodovod i odvodnja otoka Visa Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. obavlja djelatnost vodoopskrbe i odvodnje na području gradova Komiže i Visa.

Marka vozila Namjena vozila Godište Gorivo km/god

Chevrolet osobno vozilo 2009 Benzin 22.000

Dacia osobno vozilo 2011 Benzin 24.000

Citroen osobno vozilo 2006 Dizel 21.000

Iveco lako teretno vozilo 2014 Dizel 13.500

TAM lako teretno vozilo 1989 Dizel 1.500

Tablica 3 – Popis vozila tvrtke Vodovod i odvodnja otoka Visa

Tvrtka Vodovod i odvodnja otoka Visa posjeduje i koristi tri osobna automobila i dva laka teretna vozila. Dva osobna vozila koriste benzin, a jedno osobno i dva teretna vozila dizel gorivo. Procijenjena godišnja potrošnja benzina je 3.460 litara i dizela 3.660 litara, što preračunato u TJ iznosi 0,132 TJ/god (33,078 MWh/god.) odnosno 0,119 TJ/god (36,710 MWh/god.). Ukupna potrošnja goriva je 7.120 litara, preračunato u TJ 0,251 TJ/god (69,787 MWh/god.).





Pri pretvorbi potrošnje goriva iz naturalnih jedinica (l) u energetske jedinice (MWh) korišteni su pretvorbeni faktori priloženi Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Udio potrošnje goriva je prikazan u slijedećem grafikonu

Grafikon 8 – Prosječna potrošnja po vrsti pogonskog goriva

U grafikonu je vidljivo da je dominantno pogonsko gorivo za vozila dizel sa udjelom od 94%, dok ostatak od 6% zauzima benzin.





4 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE JAVNE RASVJETE

Za potrebe analize energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete podaci o potrošnji električne energije dobiveni su za sve objekte od opskrbljivača električne energije Mrežu javne rasvjete grada Komiže čine uređaji za napajanje, kabeli i vodovi, stupovi, nosači svjetiljki, svjetiljke, izvori svjetlosti (žarulje) te uređaji za upravljanje i regulaciju. Mreža javne rasvjete vezana je na distribucijsku mrežu Hrvatske elektroprivrede (HEP). Električna javna rasvjeta grada Komiže obuhvaća 378 izvora svjetlosti ukupne priključne snage 12,74 kW. Prema vrsti izvora svjetlosti javne rasvjete u Gradu Komiži razlikujemo:

Obične Živine Natrijeve Metal halogene LED

Grafikon u nastavku prikazuje strukturu sustava javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti

Grafikon 9 – Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti

Grafikon pokazuje da su u sustavu javne rasvjete dominantne natrijeve žarulje 76% , od ostalih podjednako su zastupljene živine, metal halogene i led žarulje. Referentna potrošnja električne energije je prosječna vrijednosti za zadnjih 5 godina, iznosi 0,626 TJ/god (173,785 MWh/god.) Iz grafikona je vidljivo da je potrošnja veća u zimskim mjesecima nego u ljetnim, što je i očekivano radi kraćeg dnevnog svijetla.





Grafikon 10 – Potrošnja električne energije za potrebe javne rasvjete

Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015 REF.

POTROŠNJA

Mjesec Potrošnja

[TJ]

Potrošnja [TJ]

Potrošnja [TJ]

Potrošnja [TJ]

Potrošnja [TJ]

Potrošnja [TJ]

Potrošnja [TJ]

1 0,077 0,067 0,088 0,096 0,068 0,079

2 0,046 0,052 0,059 0,058 0,054 0,054

3 0,058 0,047 0,052 0,061 0,043 0,052

4 0,060 0,041 0,067 0,043 0,050 0,052

5 0,048 0,046 0,023 0,042 0,038 0,040

6 0,051 0,044 0,041 0,040 0,036 0,042

7 0,036 0,034 0,041 0,051 0,036 0,039

8 0,048 0,047 0,042 0,033 0,034 0,041

9 0,051 0,049 0,045 0,056 0,049 0,050

10 0,059 0,050 0,060 0,059 0,058 0,057

11 0,059 0,066 0,079 0,064 0,057 0,065

12 0,054 0,063 0,032 0,050 0,070 0,054

UKUPNO 0,223 0,651 0,592 0,644 0,658 0,360 0,626

Tablica 4 – Potrošnja električne energije za potrebe javne rasvjete

Ukupna potrošnja u 2011. godini bila je 0,651 TJ (180,815 MWh), u 2012. 0,592 TJ (164,508 MWh), u 2013. 0,644 TJ (179,007 MWh), te u 2014. 0,658 TJ (182,866 MWh). Postojeći sustav javne rasvjete je u lošem stanju te je potrebna njegova sanacija.




Poglavlje: E) EMISIJE CO2 str.: 77/128

E) EMISIJE CO2





1 EMISIJA CO2 ZGRADARSTVA

Emisije CO2 objekata koji su predmet obuhvata Akcijskog plana je izrađen za stvarne potrošnje. Emisije CO2 iz sektora zgradarstva obuhvata akcijskog plana obuhvaćaju emisije iz potrošnje električne energije, te emisije iz izgaranja goriva.

Energent Emisijski faktor Emisija CO2

Objekt Električna energija

(TJ) UNP (TJ)

Električna energija (tCO2/TJ)

UNP (tCO2/TJ)

Električna energija (tCO2)

UNP (tCO2)

Ukupno (tCO2)

Osnovna škola Komiža 0,060 0,093

91,667 63,057

5,54 5,86 11,39

Dječji vrtić Komiža 0,057 - 5,26 - 5,26

Ambulanta Komiža 0,124 - 11,38 - 11,38

Centar za pomoć i njegu 0,002 - 0,19 - 0,19

Zgrada gradske uprave - Spomen dom

0,079 0,120 7,22 7,60 14,82

Kulturni centar ''Ivan Vitić''

0,006 - 0,52 - 0,52

Ribarski muzej - Tvrđava Komuna

0,004 - 0,36 - 0,36

Sportska dvorana - Boćarski dom

0,024 0,040 2,17 2,51 4,68

DVD Komiža 0,028 - 2,54 - 2,54

Ribarnica 0,005 - 0,46 - 0,46

Mehanika 0,006 - 0,58 - 0,58

Marangunija 0,001 - 0,13 - 0,13

Kuća -Ribarska 7 0,009 - 0,86 - 0,86

Ukupno 0,406 0,253 37,21 15,97 53,17

Tablica 5 – Emisija CO2 po objektima

Mogućnost ostvarenja ušteda na Ambulanti uglavnom je iscrpljena obavljenom sanacijom u 2015.

čiji će se pokazatelji manifestirati nakon jednog cjelogodišnjeg ciklusa. Od ostalih objekata najveći

udio u ukupnim emisijama CO2, a samim time i najveća mogućnost ušteda u sektoru zgradarstva,

je u objektima Osnovne škole Komiža i Zgrade gradske uprave – Spomen doma.

Raspodjela emisija CO2 po objektima koji su predmet obuhvata akcijskog plana je prikazana u slijedećem grafikonu.





Grafikon 11 – Raspodjela emisija CO2 po objektima

Raspodjela emisija CO2 po energentima u sektoru zgradarstva slijedi na grafikonu

Grafikon 12 – Raspodjela emisija CO2 po energentima

Na grafikonu je prikazana raspodjela CO2 po energentima, u kojem je vidljivo da 70% (37,21 t/god) emisije CO2 nastaje potrošnjom električne energije, a 30% (15,96 t/god) emisija CO2 potrošnjom ukapljenog naftnog plina (UNP). Ukupna emisija CO2 sektora zgradarstva iznosi 53,17 t/god CO2.





2 EMISIJA CO2 PROMETA

Emisija CO2 iz motornih vozila ovisna je o brojnim parametrima od kojih su glavni kakvoća goriva, konstrukcijske izvedbe motora i vozila, režim vožnje, vanjski meteorološki uvjeti, održavanje motora i njegova starosti, i dr. Akcijskim planom obuhvaćena su vozila gradskih tvrtki, u čijem vlasništvu su dva osobna automobila, tri vozila za prijevoz putnika te pet radnih i teretnih vozila. Ukupna emisija sektora prometa iznosi 140,19 t CO2. Raspodjela emisija CO2 po vrsti pogonskog goriva slijedi u nastavku

Grafikon 13 – Raspodjela emisija CO2 po vrsti goriva

Na grafikonu je prikazana raspodjela CO2 po vrsti pogonskog goriva, u kojem je vidljivo da 94% emisije CO2 nastaje izgaranjem goriva vozila u javnom sektoru prometa koja kao pogonsko gorivo koriste dizel.





Grafikon 14 - Raspodjela emisija CO2 prema namjeni

Na grafikonu je prikazana raspodjela CO2 prema namjeni u sektoru prometa. Na kojem je vidljivo da 81% (113,82 t/god) emisije CO2 nastaje izgaranjem goriva vozila koja se koriste za prijevoz putnika, dok vozila koja se koriste za komunalne usluge emitiraju 19 % udjela CO2 javnog sektora prometa.

3 EMISIJA CO2 JAVNE RASVJETE

Emisiju CO2 sektora javne rasvjete grada Komiže čini neizravna emisija CO2 uslijed potrošnje električne energije. Ukupna emisija sektora javne rasvjete iznosi 57,35 t CO2. Potrošnja električne energije i pripadajuća emisija CO2 javne rasvjete prikazana je u slijedećoj tablici.

Javna rasvjeta

Potrošnja električne energije

Emisijski faktor CO2

TJ t CO2/TJ t CO2

0,626 91,67 57,35

Tablica 6 - Potrošnja električne energije i emisija CO2 javne rasvjete

Udio emisije CO2 javne rasvjete u dijelu ukupne emisije CO2 koja je obuhvat akcijskog plana iznosi 23%.




Poglavlje: F) MJERE ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI str.: 82/128

F) MJERE ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI





1 MJERE SEKTORA ZGRADARSTVO

Naziv mjere Mjera integralne obnove zgrada

Naziv mjere prema Pravilniku

Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora

Praćenje mjere Grad Komiža

Kratak opis

Izolacijom vanjskih ovojnice zgrada, izolacijom krovišta, zamjenom vanjske stolarije i ugradnjom dizalica topline postići će se uštede u potrošnji toplinske energije. Planirana je integralna obnova dvije zgrade do 2018. godine. To su Zgrada lučke uprave i Dječji vrtić Komiža. Zgrade su javne namjene.

Životni vijek mjere 25 godina

Procijenjeno smanjenje CO2 [t/god]

31,36

Procjena troška mjere [kn]

1.969.800,00

Izvor sredstava za provedbu

FZOEU 80% Proračun Grada Komiže 20%

Rok provedbe 2016.-2018. godine

Naziv mjere Izolacija vanjskih zidova zgrada


Obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrade


Kratak opis

Izolacijom vanjskih zidova zgrada postići će se uštede u potrošnji toplinske energije. Planirano je izolirati zidove četiri zgrade do 2018. godine. To su Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Osnovna škola Komiža, Sportska dvorana – Boćarski dom i DVD Komiža. Sve zgrade su javne namjene.



29,83


1.645.500,00








Naziv mjere Izolacija krovova zgrada




Kratak opis

Izolacijom krovova zgrada postići će se uštede u potrošnji toplinske energije. Planirano je izolirati krovove pet zgrada do 2018. godine. To su DVD Komiža, Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo, Kuća – Ribarska 7 i Kulturni centar ''Ivan Vitić''. Sve zgrade su javne namjene.



15,23


1.145.600,00




Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije




Kratak opis

Zamjenom vanjske stolarije zgrada postići će se uštede u potrošnji toplinske energije. Planirana je izmjena vanjske stolarije pet zgrada do 2018. godine. To su Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Kuća – Ribarska 7, Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo i Centar za pomoć i njegu. Sve zgrade su javne namjene.



8,86


1.712.000,00








Naziv mjere Uvođenje građevinske regulative


Uvođenje građevinske regulative za nove stambene zgrade i zgrade uslužnog sektora i promoviranje zgrada s energetskim svojstvima boljim od zahtijevanih


Kratak opis

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat donošenja strože regulative vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih regulativom.



-


-


-


Naziv mjere Ugradnja dizalica topline


Dizalice topline


Kratak opis

Ovom mjerom postižu se uštede energije koje su rezultat zamjene postojećeg sustava grijanja i pripreme PTV dizalicom topline ili novom instalacijom dizalice topline. Planirana je ugradnja dizalica topline do 2018. godine u dva objekta. To su Centar za pomoć i njegu te DVD Komiža. Zgrade su javne namjene.



-


937.500,00








Naziv mjere Zamjena rasvjetnih tijela u objektima


Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog sektora


Kratak opis

Ovom mjerom postižu se uštede energije koje su rezultat zamjene postojećih zastarjelih žarulja sa žarnom niti, fluorescentnih cijevi i živinih žarulja s CFL žaruljama, učinkovitijim fluorescentnim cijevima ili LED rasvjetom. Planirana je zamjena postojeće zastarjele rasvjete u svim objektima koji su predmet obrade ovog Akcijskog plana do 2018. godine



2,06


56.600,00




Naziv mjere Solarni toplinski sustav


Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora


Kratak opis Ovom mjerom postižu se uštede energije koje su rezultat instalacije solarnih sustava za pripremu i dogrijavanje PTV-a. Planirana je ugradnja solarnih toplinskih kolektora do 2018. godine u četiri objekta. To su Osnovna škola Komiža, Dječji vrtić Komiža, Sportska dvorana – Boćarski dom te DVD Komiža. Sve zgrade su javne namjene.



6,16

Trošak mjere [kn] 100.000,00

Izvori sredstava provedbe

FZOEU (80%)

Proračun Grada Komiže (20%)

Rok provedbe 2016.-2018.





Naziv mjere Energetski pregledi objekata


Energetski pregledi


Kratak opis Ovom mjerom postiže se uvid u stanje objekata, te potencijale za energetsku obnovu istih u svrhu smanjenja CO2. Planira se izraditi energetske preglede za 11 objekata do 2018. godine.



-


58.300,00




Točnije procijenjene vrijednosti troškova za pojedine mjere će se dobiti provođenjem energetskih pregleda objekata.





2 MJERE SEKTORA PROMET

Naziv mjere Zamjena postojećih i kupovina novih vozila


Zamjena postojećih i kupovina, novih učinkovitijih vozila


Kratak opis Ovom mjerom postižu se uštede u potrošnji goriva koje su rezultat zamjene postojećih vozila ili kupovine novih vozila. Planira se zamjena 6 i nabava 2 nova vozila do 2018. godine.

Životni vijek mjere 8 godina (100.000 km)


21,25


4.970.000,00


FZOEU 40% Nautički centar Komiža, Vodovod i odvodnja otoka Visa 60%


3 MJERE JAVNE RASVJETE

Naziv mjere Energetski pregled javne rasvjete


-


Kratak opis Ovom mjerom postiže se uvid u stanje javne rasvjete, te potencijale za energetsku obnovu iste u svrhu smanjenja CO2.



-


15.000,00








Naziv mjere Zamjena rasvjetnih tijela sustava javne rasvjete


Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete


Kratak opis

Ovom mjerom postižu se uštede energije koje su rezultat zamjene postojećih živinih žarulja i natrijevih žarulja s učinkovitijom LED rasvjetom. Planira se rekonstrukcija postojećih trafostanica, te zamjena cca 330 rasvjetnih tijela novom LED rasvjetom do 2018. godine.



39,57


1.000.000,00




Naziv mjere Instalacija novog sustava javne rasvjete


Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete


Kratak opis Planira se instalacija novog sustava javne rasvjete u gradu. Planira se ugradnja cca 100 rasvjetnih LED tijela do 2018. godine.



-


300.000,00








4 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Klimatska obilježja otoka u prvom redu količina insolacije i vjetrovitost pruža mogućnost osiguranja alternativnih izvora energije (energija vjetra i solarna energija). Energija sunca Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na nekom širem području je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini (povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora.. Tako se srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe kreće nešto više od 1,60 MWh/m2 za otok Vis.

Slika 36 - Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Splitsko-dalmatinske županije Energiju sunca možemo koristiti za zagrijavanje sanitarne tople vode u sunčanim kolektorima ili dobivanje električne energije iz fotonaponskih ćelija odnosno fotonaponskih panela. Jedino ograničenje može biti primjena na građevinama u zaštićenim urbanim ili ruralnim cjelinama. Prema tehnologiji solarne elektrane možemo podijeliti na:

niskotemperaturne elektrane-toplane visokotemperaturne elektrane-toplane fotonaponske elektrane

Svaka tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke i razinu mogućeg utjecaja na okoliš. Gotovo cijelo područje Grada Komiže nalazi se pod određenim režimima zaštite prirode, krajolika, ekoloških zona, kao i režimima zaštite kulturnog dobra. U tom smislu potrebno je izvršiti selekciju solarnih elektrana glede prihvatljivosti tehnologija u odnosu na utjecaj na okoliš i druge korisnike





prostora, tokom izgradnje, korištenja i razgradnje postrojenja, kroz postupak prihvatljivosti projekta za (ekološke) shodno zakonu. Od gore navedenih tehnologija, danas su u svijetu s najzastupljenije fotonaponske elektrane jer su najjednostavnije za izgradnju, održavanje, trajnost im je 25 godina, nemaju pokretnih dijelova, mogu se postavit na tlo ili stupove , a prostor između ili ispod panela može se koristi za druge namjene, uz daljinsku kontrolu cijelog postrojenja. Sustav je ekološki neutralan, bez utjecaje na druge korisnike prostora i tehnološku infrastrukturu. Solarne elektrane bazirane na visokotemperaturnim tehnologijama vrlo su efikasne ali i kompleksne jer zahtijevaju sustave za praćenje kretanja sunca, medij za prijenos topline, izmjenjivače topline, toplinske motore ili parne turbine, elektrogenerator, zahtijevaju stalni nadzor i održavanje. Pogodnost je topla voda kao nusprodukt, ali samo ako je u blizini krajnji korisnik. Solarne elektrane bazirane na niskotemperaturnim sustavima (termal gradijentne) koriste temperaturnu razliku između medija zagrijanog suncem i medija iz okolnog prostora za mehanički rad i pokretanje generatora. Efikasnost takvih sustava upravno je proporcionalna temperaturnoj razlici između medija. Stoga su takve elektrane najefikasnije kada se grade na morskoj obali, gdje je moguće cijevima dovesti hladnu morsku vodu sa dubina većih od 100 m. Posebno su interesantne tzv solarne toplane sa poljima kolektora za zagrijavanje vode, velikim podzemnim dobro izoliranim rezervoarima i toplinskim pumpama, za sustave centralnog grijanja tokom zimskog perioda i pripremu tople vode tokom cijele godine. Na području Grada Komiže planira se izgradnja solarnih elektrana gdje se kao lokalitet za istraživanje određuje prostor radne zone Ravno i jedna lokacija u širem prostoru na granici s Gradom Visom. Zbog specifičnih zahtjeva (veličina prostora, voda, blizina prometnica i sl.). potrebno je odrediti kriterije za tu izgradnju. Ovi objekti grade se izvan granica građevinskog područja. Površine za izgradnju solarnih elektrana-toplana određuju se unutar utvrđenih makrolokacija kao prostor za smještaj solarnih elektrana-toplana koje koriste energiju sunca. Programu korištenja obnovljivih izvora energije daje se poseban značaj zbog velikih resursnih potencijala prostora Grada Komiže obnovljivim izvorima energije i ekoloških podobnosti njihovih programa (tehničko-tehnoloških procesa pretvorbe energije Broj sunčanih sati čini korištenje sunčane energije investicijski interesantnim. Stoga se potiče primjena solarnih kolektora i izgradnja solarnih elektrana na zgradama i u sklopu samostalnih energetskih postrojenja. Energija vjetra Raspoloživi prirodni potencijal energija vjetra u Splitsko-dalmatinskoj županiji je, prema dostupnim podacima, znatan. Pretpostavka je kako na vremenske prilike šireg područja najveći utjecaj ima Dinarski i Biokovski masiv. Otok Vis ima potencijal energije vjetra kao što se može vidjeti na slici.





Slika 37 - Karta vjetra za područje Splitsko-dalmatinske županije

Na otocima nije dopuštena gradnja vjetroelektrana, ali broj sunčanih sati čini korištenje sunčane energije investicijski interesantnim. Stoga se potiče primjena solarnih kolektora i izgradnja solarnih elektrana na zgradama i u sklopu samostalnih energetskih postrojenja.




Poglavlje: G) NAČIN PRAĆENJA IZVRŠENJA PLANA I IZVJEŠTAVANJA str.: 93/128

G) NAČIN PRAĆENJA IZVRŠENJA PLANA I

IZVJEŠTAVANJA




Poglavlje: G) NAČIN PRAĆENJA IZVRŠENJA PLANA I IZVJEŠTAVANJA str.: 94/128

Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) obveznik planiranja Grad Komiža dužan je imenovati osobu odgovornu za unos podataka u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda. SMIV – Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda energije je izrađen kroz projekt Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ), a Ministarstvo gospodarstva je kao partner imenovao CEI za operativnog voditelja projekta s Hrvatske strane. Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu. Ostvarenje ovog trogodišnjeg akcijskog plana analizira se i u uvodnom dijelu godišnjeg akcijskog plana energetske učinkovitosti izrada kojeg je također obveza koja proizlazi iz Zakona o energetskoj učinkovitosti. Obveznik planiranja izvještava o provedbi potpornih mjera na godišnjoj razini, u sklopu Godišnjeg plana i to za godinu, nakon godine provedbe.




Poglavlje: H) NAČIN FINANCIRANJA PLANA str.: 95/128

H) NAČIN FINANCIRANJA PLANA





1 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST (FZOEU)

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je osnovan kao izvanproračunski fond u svojstvu pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem prikupljanja namjenskih prihoda koji se koriste za financiranje:

programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja i održivog korištenja prirodnih resursa, unapređivanja upravljanja okolišem i sprečavanja onečišćenja okoliša,

programa, projekata i sličnih aktivnosti kojima se povećava energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, te

organiziranje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

Ciljevi Fonda proizlaze iz strateških ciljeva Republike Hrvatske u području zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije i definirani su:

Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02), Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN 46/02), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN130/05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007- 2015 (NN 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15), Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14), Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN139/13), Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike

Hrvatske (NN 81/99 i 143/08), Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) i Nacionalnim programom energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.- 2016. godine i Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje 2013.- 2016. godine.

Energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije prepoznati su kao najučinkovitiji načini postizanja ciljeva održivog razvoja budući da izravno doprinose smanjenju negativnih učinaka na okoliš, smanjenju emisija ugljičnog dioksida, povećanju sigurnosti opskrbe energijom, prekidanju povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom te povećanju konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Stoga energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije imaju ključnu ulogu u nacionalnoj energetskoj politici i politici zaštite okoliša Republike Hrvatske.

Nacionalna politika poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije definirana je Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), Nacionalnim programom energetske učinkovitosti za razdoblje 2008. - 2016. godine, nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kao i ostalim programima koji proizlaze iz navedenih strateških dokumenata, a koje donose nadležna ministarstva iz područja energetike, graditeljstva, zaštite okoliša i prometa. Fond svoje djelovanje u ovom području temelji i u potpunosti usklađuje s navedenim nacionalnim dokumentima te tako doprinosi ispunjenu sljedećih nacionalnih ciljeva:

smanjenje neposredne potrošnje energije u 2016. godini u iznosu 19,77 PJ (9% prosječne potrošnje iz razdoblja 2001 .-2005.),





smanjenje potrošnje primarne energije za 20% do kraja 2020. godine u odnosu na temeljni scenarij,

ostvarenje udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije od 20% u 2020. godini,

ostvarenje udjela obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 10% u 2020. godini.

Rad Fonda u području energetske učinkovitosti u 2015. godini organiziran je u 15 aktivnosti, koje se zasebno prate te za koje su predviđena financijska sredstva sukladno Financijskom planu Fonda za 2015. godinu. Posebnu aktivnost čini analiza provedenih mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Prema članku 22. ZoEnU Fond je dužan unositi podatke u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kojega vodi Nacionalno koordinacijsko tijelo te ova aktivnost predstavlja redovno poslovanje Fonda, pa se za nju ne predviđaju posebna financijska sredstva u Financijskom planu. Najveći udio u planiranim sredstvima za programe i projekte energetske učinkovitosti u 2015. godini otpada na Program obnove obiteljskih kuća - 21,15%, zatim na Program obnove višestambenih zgrada - 20,59%, Poticanje održive gradnje - 17,03%, Provedbu nacionalnih energetskih programa - 9, 63%, Poticanje čistijeg transporta - 9, 39%, Program obnove javnih zgrada - 8, 94% ... Program obnove zgrada javnog sektora – Financiranje izrade energetskih pregleda i projektne dokumentacije Vlada Republike Hrvatske je Odlukom od 31. listopada 2013. godine donijela Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine, kojom se Fond zadužuje za financiranje Programa u dijelu koji se odnosi na izradu energetskih pregleda, energetskih certifikata i prema potrebi projektnih zadataka u iznosu 100% opravdanih troškova za sto za 2014. i 2015. godinu treba osigurati 5.500.000,00 kn. Temeljem ove Odluke, Fond je sklopio s APN-om Ugovor o financiranju provedbe ovog dijela Programa. U 2015. godini će Fond nastaviti financirati ove aktivnosti koje provodi APN. Planirana sredstva: Za provedbu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora u dijelu koji se odnosi na izradu energetskih pregleda, energetskih certifikata i prema potrebi projektnih zadataka Fond je u 2015. godini planirao sredstva u iznosu 2.500.000,00 kn (projekcija za 2016. godinu iznosi (2.000.000,00kn, dok za 2017. godinu nisu planirana sredstva za provedbu ovih aktivnosti). Zbog činjenice da u projekciji za 2017. godinu nisu alocirana sredstva za financiranje izrade energetskih pregleda i projektne dokumentacije za zgrade javnog sektora, a zbog činjenice da su energetski pregledi i projektna dokumentacija nužni prilikom apliciranja na javne pozive za sufinanciranje energetske obnove objekata te aktivnosti je potrebno napraviti u 2016. godini. U nastavku je prikazana tablica s pregledom mjera koje su propisane „Metodologijom za ocjenu ušteda energije u neposrednoj potrošnji primjenom metoda odozdo prema gore“ i prikaz javnih poziva Fonda kojima se mogla sufinancirati primjena tih mjera u 2015. godini. U tablici su prikazana i maksimalna moguća sredstva za sufinanciranje od Fonda koja je moguće ostvariti po Javnom pozivu.





FZOEU

REDNI BROJ

MJERE OBUHVAĆENE METODOLOGIJOM ZA OCJENU

UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

PRIMJENOM METODA ODOZDO-PREMA-GORE (bottom-up)

OZNAKA PROGRAMA I PROJEKTA

EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA

REDNI BROJ MJERE KOJU JE MOGUĆE FINANCIRATI

PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA

MAKSIMALNO SUBVENCIJE PO POJEDINAČNOM

UGOVORU

MAKSIMALNO FINANCIJSKE POMOĆI PO

POJEDINAČNOM UGOVORU

MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS

DONACIJE PO POJEDINAČNOM

ZAHTJEVU

MJERE U SEKTORU JAVNIH ZGRADA

1 INTEGRALNA OBNOVA POSTOJEĆIH STAMBENIH ZGRADA I ZGRADA USLUŽNOG SEKTORA

K2041 ENU-

18/2015

Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada

1, 2, 4, 6,7, 8, 13

80% - - - 1.400.000,00

2 OBNOVA TOPLINSKE IZOLACIJE POJEDINIH DIJELOVA OVOJNICE ZGRADA

K2021 ENU-

10/2015

Sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada

1, 2, 4, 8, 9, 10, 14

80% 1.400.000,00 1.400.000,00 7.000.000,00 -

3

UVOĐENJE GRAĐEVINSKE REGULATIVE ZA NOVE STAMBENE ZGRADE I ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA I PROMOVIRANJE ZGRADA S ENERGETSKIM SVOJSTVIMA BOLJIM OD ZAHTIJEVANIH

K2020 ENU-

8/2015

Sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru

4, 6, 7, 8, 9, 10

80% 1.400.000,00 - 7.000.000,00 24.750,00

4

NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA OPREME ZA GRIJANJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U POSTOJEĆIM STAMBENIM I USLUŽNIM ZGRADAMA

K2020 ENU-

9/2015

Sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije

4, 6, 7, 8, 9, 10

80% 1.400.000,00 1.400.000,00 7.000.000,00 -





FZOEU

REDNI BROJ





EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA


PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA


UGOVORU



MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS


ZAHTJEVU

5 UGRADNJA UREĐAJA ZA INDIVIDUALNO MJERENJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE

K2041 ENU-

19/2015

Sufinanciranje ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama

5 80% 2.000.000,00 - - -

6 FOTONAPOSKI SUNČEVI MODULI K2020 ENU-

9/2015


4, 6, 7, 8, 9, 10

80% 1.400.000,00 1.400.000,00 7.000.000,00 -

7

SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA

K2020 ENU-

9/2015


4, 6, 7, 8, 9, 10

80% 1.400.000,00 1.400.000,00 7.000.000,00 -

8 DIZALICE TOPLINE

9

INSTALACIJA ILI ZAMJENA SPLIT KLIMATIZACIJSKOG SUSTAVA NAZIVNE SNAGE < 12 kW U NOVIM I POSTOJEĆIM STAMBENIM I USLUŽNIM ZGRADAMA

10

MJERE NOVE INSTALACIJE ILI ZAMJENE SUSTAVA HLAĐENJA U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA





FZOEU

REDNI BROJ





EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA


PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA


UGOVORU



MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS


ZAHTJEVU

11 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH KUĆANSKIH UREĐAJA

K2018 ENU-

5/2015

Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja

11 40% 800,00 - - -

12 ZAMJENA POSTOJEĆE ILI INSTALACIJA NOVE UREDSKE OPREME

13 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH TIJELA U KUĆANSTVIMA

14

ZAMJENA, POBOLJŠANJE ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH SUSTAVA I NJEGOVIH KOMPONENTI U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA

19 ENERGETSKI PREGLEDI K2019 ENU-

6/2015

Sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u velikim poduzećima

19 80% 50.000,00 - - -





FZOEU

REDNI BROJ





EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA


PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA


UGOVORU



MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS


ZAHTJEVU

K2019 ENU-

7/2015

Sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima

19 80% 50.000,00 - - -

K2043 ENU-

20/2015

Sufinanciranje izrade energetskih pregleda i energetskih certifikata višestambenih zgrada

19 80% 200.000,00 - - -

MJERE JAVNE RASVJETE

15 ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVOG SUSTAVA JAVNE RASVJETE

K2018 ENU-

1/2015

Sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete

15 80% 50.000,00 - - -





FZOEU

REDNI BROJ





EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA


PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA


UGOVORU



MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS


ZAHTJEVU

K2018 ENU-

2/2015

Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete

15 80% 200.000,00 - - -

K2018 ENU-

3/2015

Sufinanciranje projekata rekonstrukcije/izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete

15 80% 1.400.000,00 - - -

MJERE U SEKTORU PROMETA





FZOEU

REDNI BROJ





EnU (oznaka u

financijskom planu

FZOEU-a)

JAVNI POZIV

NAZIV JAVNOG POZIVA


PUTEM JAVNOG POZIVA

DONACIJA ZA

PODRUČJE OTOKA

VISA


UGOVORU



MAKSIMALNO ZAJMA PO


MAKSIMALNI IZONS


ZAHTJEVU

16 ZAMJENA POSTOJEĆIH I KUPOVINA NOVIH, UČINKOVITIJIH VOZILA

K2022 ENU-

13/2015

Sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za trgovačka društva i obrtnike

16 40% 700.000,00 - - -

K2022 ENU-

12/2015

Sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za građane

16 40% 70.000,00 - - -

17 POTICANJE EKO VOŽNJE K2022 ENU-

14/2015 Sufinanciranje treninga eko vožnje

17 40% 200.000,00 - - -

PRIMJENJIVO; FZOEU SUFINANCIRA

PRIMJENJIVO; FZOEU NE SUFINANCIRA

NIJE PRIMJENJIVO; FZOEU SUFINANCIRA

FZOEU SUFINANCIRA - namijenjeno fizičkim osobama (građanima)

FZOEU SUFINANCIRA - namijenjeno upraviteljima višestambenih zgrada

Tablica 7 - Popis mjera definiranih Metodologijom i javni pozivi FZOEU-a u 2015. godini





Iz prethodne tablice je vidljivo da je većinu mjera povećanja energetske učinkovitosti moguće sufinancirati preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Komiža smješten je na otoku Visu koji pripada prvoj skupini otoka te se na tom području može ostvariti sufinanciranje od strane FZOEU-a do visine 80 % opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja. U nastavku je prikazan izvadak iz financijskog plana FZOEU-a za 2015. godinu s prikazanim planom financiranja za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu. U projekcijama za 2016. i 2017. godinu vidljiv je:

porast financiranja u kategorijama provedbe nacionalnih energetskih pregleda, poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, poticanje održive gradnje, program obnove javnih zgrada; financiranje u istom iznosu

kao i u 2015 za kategorije poticanje čistijeg transporta, program obnove višestambenih zgrada – sufinanciranje izrade energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektne dokumentacije;

smanjenje financiranja u kategorijama provedba energetskih pregleda i sustavno gospodarenje energijom, program obnove višestambenih zgrada – provedba i program obnove zgrada javnog sektora – financiranje izrade energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektnih zadataka.

IZVADAK IZ FINANCIJSKOG PLANA FZOEU

OZNAKA NAZIV PROGRAMA ILI PROJEKTA ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI Plan za 2015.

Projekcija za 2016.

Projekcija za 2017.

K2018 PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA 32.320.000,00 34.000.000,00 34.000.000,00

K2019 PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I SUSTAVNO

GOSPODARENJE ENERGIJOM 6.157.000,00 3.200.000,00 3.200.000,00

K2020 POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA

ENERGIJE (SUNCE, VJETAR, BIOMASA I SL.) 11.391.000,00 13.180.000,00 13.545.000,00

K2021 POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE 57.170.000,00 58.000.000,00 55.000.000,00

K2022 POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA 31.500.000,00 31.500.000,00 31.500.000,00

K2040 PROGRAM OBNOVE JAVNIH ZGRADA – PROVEDBA 30.000.000,00 50.000.000,00 80.000.000,00

K2041 PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA –

PROVEDBA 69.100.000,00 65.000.000,00 60.000.000,00

K2042 PROGRAM OBNOVE ZGRADA JAVNOG SEKTORA – FINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA,

ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNIH ZADATAKA 2.500.000,00 2.000.000,00 0,00

K2043 PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA – SUFIN.

IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA, ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

11.500.000,00 11.500.000,00 11.500.000,00

Tablica 8 - Izvadak iz financijskog plana za 2015. godinu





2 EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI)

Europska komisija potvrdila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom 30. listopada 2014. godine, čime je stavljen naglasak na poticanje stvaranja novih radnih mjesta i snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva, za što je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz ESI fondova. Sadržaj Sporazuma o partnerstvu opisuje na koji će način Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna EU koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014.-2020. godine. Sporazum o partnerstvu pruža okvir za korištenje 8,377 milijarde eura iz proračuna EU-a u razdoblju 2014.-2020. za ciljeve kohezijske politike EU-a i 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj koji bi se trebali prvenstveno usmjeriti prema realnom gospodarstvu, te 252,6 milijuna eura za razvoj ribarstva. Konkretnije, iz Europskog fonda za regionalni razvoj na raspolaganju je 4,321 milijarde eura, iz Europskog socijalnog fonda 1,516 milijardi eura, iz Kohezijskog fonda 2,559 milijarde eura, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj 2,026 milijarda eura te iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 252,6 milijuna eura.

Hrvatska je pripremila dva operativna programa za provedbu Kohezijske politike EU-a: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK) (za korištenje Europskog fonda

za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda; ukupna alokacija iznosi 6,881 milijardi eura) i Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ (OPULJP) (za korištenje Europskog

socijalnog fonda; ukupna alokacija 1,516 milijardi eura). OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u Republici Hrvatskoj, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, a financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), Državnog proračuna Republike Hrvatske te u okviru ovog Poziva i iz izvanproračunskih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Investicije sufinancirane sredstvima EFRR-a imaju za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija3. Ukupna alokacija sredstava EU-a za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK) iznosi 6,881 milijardi eura. Financijska alokacija sredstava OPKK-a je raščlanjena prema prioritetnim osim:

prioritetna os 1 – Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 664.792.165 € prioritetna os 2 – Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 307.952.676 € prioritetna os 3 – Poslovna konkurentnost 307.952.676 € prioritetna os 4 – Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

531.810.805 € prioritetna os 5 – Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147 € prioritetna os 6 – Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608 € prioritetna os 7 – Povezanost i mobilnost – 1.310.205.755 € prioritetna os 8 – Socijalno uključivanje i zdravlje 356.500.000 € prioritetna os 9 – Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 270.914.761 € prioritetna os 10 – Tehnička pomoć 236.112.612 €

Prioritetna os 4 se dodatno dijeli na investicijske prioritete Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima, Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru i Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona.





Za investicijski prioritet Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru alocirano je 411.810.805 €. Alocirana sredstva su dodatno podijeljena na specifične ciljeve

Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora 211.810.805 €, Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u višestambenim zgradama i

obiteljskim kućama) 100.000.000 € Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva 80.000.000 € Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete 20.000.000 €

2.1 SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA

Prioritetna os 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Specifični cilj 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora u okviru OPKK ima za cilj poduprijeti provedbu mjera koje pridonose ispunjenju obveze koja proizlazi iz Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU), a što se ogleda u smanjenju potrošnje primarne energije u zgradama javnog sektora

2.1.1 PILOT PROJEKT – IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA

Predmet ovog javnog poziva je sufinanciranje izrade projektne dokumentacije (glavnog projekta) za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima se obavljaju javne djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja. Cilj ovog poziva je izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta) koji ima cilj energetsku obnovu kojom će se postići energetske uštede – smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora u kojima se obavljaju javne djelatnosti odgoja i obrazovanja. U sklopu ovog poziva osigurano je 4.500.000,00 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinoj prijavi iznosi 5.000,00, a najviši iznos po pojedinoj prijavi iznosi 200.000,00 kn. Ukupni iznos bespovratnih sredstava (potpora) po pojedinačnom projektu, od ukupno prihvatljivih izdataka iznosi 100 %, a sastoji se od doprinosa iz dva izvora: Europskog fonda za regionalni razvoj (maksimalni intenzitet bespovratnih sredstava od 85% od prihvatljivih izdataka) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (maksimalni intenzitet bespovratnih sredstava od 15% od prihvatljivih izdataka). Prijavitelji u sklopu ovog poziva mogu biti:

Središnja država – vlasnici zgrada, korisnici zgrada, osnivači javnih ustanova jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – vlasnici zgrada, korisnici

zgrada, osnivači javnih ustanova (grad Komiža) i javne ustanove vlasnici / korisnici javnih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske,

odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te





visokog obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove)

Ovaj javni poziv je trajno otvoren od 09.07.2015. do 31.12.2020. godine.

2.1.2 PILOT PROJEKT – ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA

Predmet ovog javnog poziva je podnošenje prijava za sufinanciranje provedbe projekata energetske obnove zgrada javnog sektora u kojima se obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja. Cilj ovog poziva je postizanje energetskih ušteda – smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora u kojima se obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja. Za ovaj Poziv osigurano je 50.000.000,00 kn iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinoj prijavi iznosi 30.000,00 kuna. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinoj prijavi iznosi 5.000.000,00 kn.

Maksimalni doprinos bespovratnih sredstava (potpora) za financiranje prihvatljivih troškova iz EFRR iznosi 30%, dok ostatak do ukupnog najvišeg intenziteta bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova (kako je navedeno u nastavku) osigurava FZOEU. Najviši intenzitet iznosa bespovratnih sredstava određuje se prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne (regionalne) samouprave sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13) kako slijedi:

Skupina I 95% Skupina II 90% Skupine III, IV, V 70%

Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13) grad Komiža spada u III skupinu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti. Razlika između ukupne vrijednosti projekta (prihvatljivi i neprihvatljivi izdaci) i zatraženog iznosa bespovratnih sredstava mora se financirati iz vlastitih sredstava Prijavitelja.

Prijavitelji u sklopu ovog poziva mogu biti: Središnja država – vlasnici zgrada, korisnici zgrada, osnivači javnih ustanova jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – vlasnici zgrada, korisnici

zgrada, osnivači javnih ustanova (grad Komiža) i javne ustanove vlasnici / korisnici javnih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske,

odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja re visokog obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove)





Prihvatljivi projekti su projekti koje imaju za cilj implementiranje jedne ili više mjera energetske učinkovitosti, odnosno koji uključuju jednu ili više sljedećih aktivnosti: I: Energetska obnova javnih zgrada Popis prihvatljivih mjera energetske učinkovitosti

Rekonstrukcija krova iznad grijanog prostora Izolacija vanjskog zida Izolacija poda prema tlu ili negrijanom prostoru Izolacija ukopanih dijelova ovojnice (npr. podruma) Izolacija stropa prema negrijanom tavanu Zamjena vanjske stolarije Ugradnja plinskog kondenzacijskog kotla Ugradnja kotla na biomasu (drvnu sječku, pelete, pirolitički) Ugradnja dizalice topline zrak-voda Ugradnja dizalice topline voda-voda Ugradnja dizalice topline zemlja-voda Ugradnja solarnih toplinskih kolektora Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila Nova instalacija ili zamjena sustava hlađenja Nova instalacija ili zamjena sustava ventilacije Zamjena unutarnje rasvjete Uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom Uvođenje sustava daljinskog očitanja potrošnje energije i vode

II: Tehnička pomoć i aktivnosti vidljivosti i komunikacije:

Pružanje usluga tehničke pomoći korisniku bespovratnih sredstava u provedbi projekta Troškovi energetskog pregleda nakon provedene energetske obnove Troškovi izrade energetskog certifikata nakon provedene energetske obnove Pružanje usluga stručnog nadzora građenja Pružanje usluga PR/komunikacijskih aktivnosti u svrhu EU vidljivosti projekta

Prihvatljive aktivnosti u smislu provedbe mjera energetske učinkovitosti grupirane su kako slijedi:

Građevinske mjere Strojarske mjere Elektrotehničke mjere Kombinacija mjera

Ovaj javni poziv je trajno otvoren od 19.06.2015. do 31.12.2020. godine.

2.2 ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVOST RESURSA

Prioritetna os 6. Zaštita okoliša i održivost resursa, investicijski prioritet 6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine Specifični cilj 6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine





2.2.1 PRIPREMA I PROVEDBA INTEGRIRANIH RAZVOJNIH PROGRAMA TEMELJENIH NA OBNOVI KULTURNE BAŠTINE

Konačni izgled javnog poziva nije bio dostupan u trenutku izrade ovog dokumenta (jer je isti trenutno u fazi javne rasprave), taku da su u nastavku izneseni samo ključni elementi nacrta javnog poziva. Pritom treba napomenuti, da Javni poziv i niže predstavljene informacije, mogu doživjeti određene promjene do službene objave.

Cilj ovog Poziva je pružanje potpore za pripremu i provedbu integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, koji integracijom različitih elemenata i povezanih aktivnosti osiguravaju obnovu i unaprjeđenje upravljanja kulturnom baštinom s ciljem doprinosa održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini. Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine obuhvaća sadržajno i/ili tematski povezana ulaganja nužna za razvoj određenog geografskog područja odnosno turističke destinacije, a koja kroz valorizaciju kulturne baštine doprinose društveno-gospodarskom razvoju područja čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem. Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ provodit će se putem dvije grupe aktivnosti: a) Priprema integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine b) Provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine Projektni prijedlozi za grupu aktivnosti a) i b) prijavljuju se odvojeno, tj. u trenutku podnošenja prijave, isti projektni prijedlog može se prijaviti pod grupu aktivnosti a) ili pod grupu aktivnosti b). Dobivanje sredstava u okviru grupe aktivnosti a) ne podrazumijeva i dobivanje sredstava za provedbu istog projekta u okviru grupe aktivnosti b), već ovisno o rezultatima pripreme dokumentacije, Prijavitelj / korisnik podnosi posebnu (tj. novu) prijavu za odobrenje financiranja provedbe Integriranog programa (grupa aktivnosti b). Prijava jednog projektnog prijedloga za grupu aktivnosti a) nije preduvjet za prijavu istog projektnog prijedloga za grupu aktivnosti b). Prijavitelj po predmetnom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga u okviru obje navedene grupe aktivnosti može dobiti bespovratna sredstva samo za jedan Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine. Potencijalni prijavitelji, odnosno korisnici projekata u sklopu ovog Poziva su: a) Tijela javne vlasti, što uključuje između ostalog

Tijela državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (grad Komiža) Institucije u javnom vlasništvu (agencije, javne ustanove, javne tvrtke) Ostala tijela javne vlasti prema indikativnom popisu dostupnom na

http://www.pristupinfo.hr/





b) Vlasnici kulturnih dobra U skladu s člankom 2(10) Opće uredbe 1303/2013 o europskim strukturnim i investicijskim fondovima fizičke osobe ne mogu biti prijavitelji / korisnici projekata u sklopu ovog Poziva. Slijedom navedenog, u slučaju kada su vlasnici kulturnih dobara (upisanih u Registru kulturnih dobara RH) fizičke osobe, isti da bi bili prihvatljivi prijavitelji / korisnici projekata u sklopu ovog Poziva, moraju urediti svoju pravnu osobnost ili postati pravna osoba (udruga, zaklada, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću itd.) prethodno podnošenju projektnog prijedloga u sklopu Poziva. Formiranje partnerstva prihvatljivih javnih i privatnih dionika unutar pojedinačnog Integriranog programa jedan je od osnovnih preduvjeta za optimizaciju opisanih ulaganja u svrhu lokalnog razvoja. Projektni prijedlog bi stoga, trebao uključivati veći broj partnera, čiji način i opseg sudjelovanja ovisi o vrsti / potrebama samog projektnog prijedloga. Potencijalni partneri na projektima u sklopu ovog Poziva su: a) Tijela javne vlasti (ukoliko isti nisu ujedno i prijavitelji / korisnici) b) Vlasnici kulturnih dobra (ukoliko isti nisu ujedno i prijavitelji / korisnici) c) Mikro, mali i srednji poduzetnici d) Organizacije civilnog društva Potencijalni partneri navedeni pod c) i d) mogu biti i potencijalni prijavitelji / korisnici ali isključivo ukoliko se prijavljuju u statusu vlasnika kulturnog dobra. POPIS PRIHVATLJIVIH AKTIVNOSTI Grupa aktivnosti a) Priprema integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine: a) Priprema studijske dokumentacije

Izrada Studije izvodljivosti i Analize troškova i koristi Izrada Studije utjecaja zahvata na okoliš/prirodu, odnosno zahtjeva za ocjenu potrebe

procjene utjecaja na okoliš/prirodu (ukoliko je potrebno); Izrada Projektne prijava (Aplikacije) za prijavu na grupu aktivnosti b) Izrada dokumentacije za javnu nabavu opreme, pružanja usluga i izvođenja radova

b) Priprema projektne dokumentacije izrada foto i arhitektonske dokumentacije postojećega stanja (arhitektonska snimka

postojećeg stanja i snimka postojećeg stanja za arheološke lokalitete i zone); konzervatorska, restauratorska i ostala srodna istraživanja s izradom konzervatorskog

elaborata sa smjernicama za obnovu i prezentaciju kulturnoga dobra; geomehanička, građevinska i konstruktivna istraživanja; izrada geodetskih elaborata,

geotehničkih elaborata; izrada idejnih rješenja; izrada idejnih projekata; izrada glavnih projekata.

Navedeno pod a) i b) ne predstavlja iscrpnu listu, već može uključivati i sve ostale aktivnosti i dokumentaciju potrebne za kasnije izvođenje projekta tj. provedbu Integriranog programa. Grupa aktivnosti b) Provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine:





Provedba Integriranog programa obuhvaća četiri osnovna tipa aktivnosti: a) zaštita, obnova i revitalizacija objekata kulturne baštine upisane u Registru kulturnih dobara RH (uključujući opremanje); b) obnova i/ili izgradnja pratećih infrastrukturnih objekata vezanih uz kulturnu baštinu, uključujući opremanje (koji nisu nužno kulturno dobro / baština); c) razvoj kulturnih i turističkih sadržaja i proizvoda utemeljenih na kulturnoj baštini ; d) promocija i marketing destinacije n a temu kulturne baštine. Unutar navedenih aktivnosti moguća su ulaganja u:

kulturna baština (zaštita, očuvanje, obnova, uređenje i opremanje nepokretnih kulturnih dobara kako su definirani člankom 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obnova i prezentacija pokretnih kulturnih dobara definiranih člankom 8. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaštita i očuvanje nematerijalne baštine definirane člankom 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prirodnu baštinu povezanu s kulturnom baštinom , muzeje, arhive, knjižnice, umjetničke i kulturne centre ili prostore, kazališta, operne dvorane itd.);

znanost i edukacija (izgradnja / obnova, uređenje i opremanje znanstveno / istraživačkih / prezentacijskih centara; razne vrste radionica i učionica, multimedijalne dvorane; informacijski centri, tehnologije za konzervaciju, restauraciju i prezentaciju dijelova baštine);

slobodno vrijeme i rekreacija (šetnice, biciklističke staze); pristupačnost (parkirališta, pristupne cesta, komunalno opremanje); maloprodaja i zanati (suvenirnica, tradicijski zanati, restorani, kafići); promocija i vidljivost (informativne table, letci, oglašavanje); upravljanje projektom

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijedloga, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380.000.000 kuna (50.000.000 eura). 10 % sredstava od ukupne financijske alokacije (tj. raspoloživih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj) u okviru ovog Poziva dodijelit će se za provedbu aktivnosti koje uključuju pripremu dokumentacije za provedbu Integriranih programa, odnosno za projektne prijedloge za grupu aktivnosti a). 90 % sredstava od ukupne financijske alokacije (tj. raspoloživih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj) u okviru ovog Poziva dodijelit će se za provedbu aktivnosti koje uključuju provedbu Integriranih programa, odnosno za projektne prijedloge za grupu aktivnosti b). NAJVIŠI I NAJNIŽI IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA IZ EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ KOJA SE MOGU DODIJELITI U OKVIRU POZIVA Grupa aktivnosti a) Najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava (potpora) iz Europskog fonda za regionalni razvoj koja mogu biti dodijeljena za financiranje prihvatljivih izdataka pojedinačnih projekata u okviru ovog poziva, su kako slijedi: (a) najniži iznos 100.000,00 kuna (sto tisuća kuna) (b) najviši iznos 5.000.000,00 kuna (pet milijuna kuna)





Grupa aktivnosti b) Najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava (potpora) iz Europskog fonda za regionalni razvoj koje mogu biti dodijeljena za financiranje prihvatljivih izdataka pojedinačnih projekata u okviru ovog poziva, su kako slijedi: (a) najniži iznos 5.000.000,00 kuna (pet milijuna kuna) (b) najviši iznos 100.000.000,00 kn (sto milijuna kuna) Minimalna i maksimalna ukupna vrijednost Integriranog programa (za obje grupe aktivnosti) nije određena, već su definirani najniži i najviši iznosi bespovratnih sredstava koji se mogu dobiti iz Europskog fonda za regionalni razvoj za financiranje prihvatljivih izdataka. Za projektne prijedloge koji se prijavljuju za grupu aktivnosti b) ukupan trošak svih predviđenih radova i opreme na pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru i/ili popratnoj infrastrukturi, u okviru Integriranog programa ne smije iznositi više od 5 milijuna eura ili 10 milijuna eura u slučaju da se infrastruktura smatra svjetskom kulturnom baštinom u smislu članka 1. Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. s popisa UNESCO–a. Pod ukupnim se troškovima podrazumijevaju, uz građevinske radove i opremanje, sve ostale aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se izgrađeni ili obnovljeni objekt stavio u funkciju. No ukupna vrijednost cjelokupnog Integriranog programa može biti veća od navedenih ograničenja, ako se isti sastoji od više pojedinačnih objekata na koje se primjenjuju gore navedena ograničenja ukupnih troškova. Pripremna dokumentacija (projektna i studijska), neovisno o izvoru financiranja, ne ulazi u ukupan trošak pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra i/ili popratne infrastrukture.

3 OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

3.1 POTPROGRAM RAZVOJA JADRANSKIH OTOKA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, je u 2015. godini uvelo novi Potprogram Razvoj jadranskih otoka pružajući podršku malim kapitalnim projektima kojima se želi unaprijediti kvaliteta života na otocima. Potprogram se provodi putem Javnog poziva za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka kojim se sustavno nastoje umanjiti regionalne razvojne nejednakosti i različitosti na području Republike Hrvatske. Provedbom Potprograma nastoji se pružiti podrška jednogodišnjim infrastrukturnim projektima na području otoka, tj. malim kapitalnim projektima. Infrastrukturni mali kapitalni projekti odnose se na izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i adaptaciju komunalne, društvene, javne, poduzetničke ili turističke infrastrukture te na područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Osnovni cilj Potprograma je stvaranje preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj povećanjem kvalitete života na otocima kroz poticanje razvoja otočnih specifičnosti. Specifični ciljevi Potprograma odnose se na unaprjeđenje i razvoj lokalne zajednice na otocima povećanjem kvalitete i dostupnosti komunalnih, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, sportskih, poduzetničkih, turističkih te ostalih javnih usluga uz sustavnu podršku zaštiti okoliša, primjeni energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.





Ukupan iznos sredstava predviđen u okviru Potprograma za 2015. proračunsku godinu je 16.000.000,00 kuna, dok je projekcija za 2016. godinu 25.500.000,00 kuna, a za 2017. godinu18.800.000,00 kuna. Ukupna vrijednost iznosa sufinanciranja po prijavitelju može iznositi najviše 2.000.000,00 kuna s PDV-om. Najmanji iznos sredstava koji Ministarstvo može odobriti za jedan projekt iznosi 50.000,00 kuna s PDV-om. Podnositelji prijave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (grad Komiža), sudjeluju u sufinanciranju pojedinog projekta minimalno sa sljedećim udjelima:

najmanje 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta za podnositelje prijava iz I. skupine; najmanje 15% ukupnih prihvatljivih troškova projekta za podnositelje prijava iz II.

skupine; najmanje 20% ukupnih prihvatljivih troškova projekta za podnositelje prijava iz III.

skupine; najmanje 30% ukupnih prihvatljivih troškova projekta za podnositelje prijava iz IV.

skupine; najmanje 40% ukupnih prihvatljivih troškova projekta za podnositelje prijava iz V.

skupine. Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13) grad Komiža spada u III skupinu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti. Za projekte koji će se provoditi na području više jedinica lokalne samouprave omjeri sufinanciranja će se utvrditi prema onoj jedinici lokalne samouprave u kojoj se provodi relativna financijska većina aktivnosti na projektu kojeg se prijavljuje.

3.2 FOND ZA SUFINANCIRANJE PROVEDBE EU PROJEKATA NA REGIONALNOJ I LOKALNOJ RAZINI

Fond je uspostavljen radi povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj te pridonošenja jačanju konkurentnosti regija i uravnoteženom regionalnom razvoju. Sredstva Fonda osiguravaju se u skladu s člankom 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz prihoda ostvarenih od poreza na dohodak u visini od 1,5% koja se uplaćuju u državni proračun. Sredstva Fonda dodjeljuju se Korisniku koji je sklopio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu EU projekta za programsko razdoblje Europske unije 2007. – 2013. i 2014. – 2020. Sredstva Fonda dodjeljuju se Korisniku isključivo radi sufinanciranja dijela sredstava koje je Korisnik na temelju Ugovora o EU projektu dužan osigurati iz vlastitih izvora u provedbi EU projekta. Korisnici sredstava Fonda su:

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (grad Komiža) pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave Ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.





Udio sredstava Fonda u sufinanciranju učešća Korisnika u provedbi EU projekata određuje se prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave prema mjestu ulaganja za koja se dodjeljuju sredstva, u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine« broj 158/13) i iznosi:

90% za projekt s područja I. skupine jedinica lokalne samouprave 80% za projekt s područja II. skupine jedinica lokalne samouprave 70% za projekt s područja III. skupine jedinica lokalne samouprave 60% za projekt s područja IV. skupine jedinica lokalne samouprave 50% za projekt s područja V. skupine jedinica lokalne samouprave, osim Grada

Zagreba. Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13) grad Komiža spada u III skupinu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti. Ako se projekt provodi na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave, za potrebe utvrđivanja udjela sufinanciranja učešća Korisnika iz sredstava Fonda, uzima se skupina kojoj pripada jedinica lokalne samouprave na kojoj se provodi financijski najveći udjel aktivnosti projekta.

3.3 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR)

HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uveden su posebni financijski programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om. Kako se RH razvija, na sve većem značenju dobivaju ulaganja kojima se jača konkurentnost kroz štednju energije, kao i ulaganja u ekološki održivo tržište obnovljivih izvora energije. Ova ulaganja nose višestruke učinke, smanjuje se udjel uvoza energije, jača neovisnost na energetskom tržištu, a ujedno i unaprjeđuje zaštita okoliša. Tijekom proteklog razdoblja stvorene su pretpostavke (različiti proizvodi za financiranje pripreme projekata i njihovu samu izvedbu) za snažnu HBOR-ovu aktivnost na ovom području. Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR odobrava kredite putem Programa za pripremu projekata obnovljivih izvora energije i Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Krajnji korisnici kredita unutar Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije su:

jedinice lokalne i regionalne samouprave (grad Komiža) komunalna društva trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe

Namjena kredita: osnovna sredstva (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji) trajna obrtna sredstva (do 30% ukupnog iznosa kredita)

Kamata iznosi 4% godišnje uz mogućnost sniženja kamatne stope za 1 postotni bod za pojedine djelatnosti i namjene. Sniženje kamatne stope namijenjeno je poticanju svih novih ulaganja u :





poljoprivredi i ribarstvu turizmu industriji energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša (sva ulaganja u područjima energetske

učinkovitosti i zaštite okoliša) Cilj Programa kreditiranja je sukladno ''Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014-2015'', usvojenom od Vlade RH, potaknuti realizaciju investicijskih projekata kojima je svrha podizanje razine energetske učinkovitosti zgrada. Program Vlade RH ima za cilj iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora u slučajevima kada je iznos investicije manji od koristi koje se ostvaruju uštedom na energentima u budućem razdoblju. Programom Vlade RH potiče se cjelovita energetska obnova radi postizanja maksimalnih učinaka uštede kojom se mijenjaju fizikalna (energetska) svojstva zgrade i optimizira sustav opskrbe i proizvodnje energije u zgradi u slučajevima kada je to tehnički izvedivo. Krajnji korisnici kredita unutar Programa kreditiranja energetske obnove zgrada su:

pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora, a koji su odabrani na javnom nadmetanju);

naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i bolnice u njihovom vlasništvu);

sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata i opremu i uređaji. Prihvatljivost svakog pojedinačnog projekta s osnove energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije ocjenjuje APN, temeljem čega izdaje Potvrdu o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta Najviši iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, propisima o državnim potporama, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, verifikaciji prihvatljivosti projekata temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APNa, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. Kamata je 4% godišnje.

3.4 WEBSEFF

WeBSEFF - kreditna linija za održivu energiju za Zapadni Balkan – je kreditna linija koju je razvila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koja se plasira preko lokalnih banaka sudionica. Banke partneri na Projektu odobravaju kreditna sredstva tvrtkama i lokalnim samoupravama koje žele investirati u projekte energetske učinkovitosti i manje projekte obnovljivih izvora energije. WeBSEFF je dio EBRD-ove SEFF (Sustainable Energy Financing Facility – program financiranja održive energije) obitelji. Do danas, kroz SEFFprograme osigurano je 2 milijarde EUR za financiranje projekata uz sudjelovanje više od 80 lokalnih financijskih institucija u 20 zemalja. Zahvaljujući podršci EU, WeBSEFF ima sljedeće atraktivne glavne značajke:





Financijski poticaji Da bi se ulaganja u energetsku učinkovitost učinila još atraktivnijim, korisnici kredita mogu primiti nepovratna sredstva do 10% od iznosa kredita za privatni sektor ili 15% za javni sektor. Jednostavna i brza procedura WeBSEFF ima jednostavne i brze procedure. Tim stručnjaka osigurava besplatnu podršku i pomoć bankama sudionicama pri brzoj provjeri pripremljenih investicijskih projekata kako bi bili sigurni u njihovu potpunost i profitabilnost. Besplatna stručna podrška bankama učesnicama i njihovim klijentima Ovisno o stupnju razvoja projekta, WeBSEFF-ov tim financijskih stručnjaka i inženjera pomaže bankama sudionicama u procjeni izvedivosti projekata, te osigurava brzi povrat uloženih sredstava iz ušteda u troškovima. Klijentima banke koja je partner u realizaciji kreditne linije, WeBSEFF stručnjaci mogu pomoći prilikom:

Identificiranja održivih energetskih investicija i poboljšanju samih projekata Usmjeravanjem tijekom i nakon završetka projekta

WeBSEFF osigurava financiranje do 2,5 milijuna EUR lokalnim samoupravama (grad Komiža), ESCO tvrtkama, pružateljima komunalnih usluga i vlasnicima javnih objekata koji žele ulagati u:

suvremene tehnologije koje smanjuju potrošnju energije ili emisiju CO2 za najmanje 20% obnovu i optimizaciju zgrada, uz uvjet da će se postići barem 30% veća energetska

učinkovitost samostalne projekte obnovljivih izvora energije

Cilj je pomoći lokalnim samoupravama da povećaju svoju energetsku učinkovitost i uštede na troškovima:

pružanja komunalnih usluga, kao što su prijevoz, upravljanje otpadom i sl. grijanja i hlađenja zgrada javne namjene

Općine, komunalne tvrtke i vlasnici javnih objekata će dobiti financijski poticaj od 10% do 15% od iznosa kredita nakon uspješnog završetka i verifikacije prihvatljivih projekata. Postotak poticaja zasniva se na osnovu utjecaja projekta na okoliš koji se izračunava na temelju smanjenja emisije CO2 ili izboru tehnologije (za projekte u sektoru zgradarstva). Financijski poticaji za projekte u kojima su uključene ESCO tvrtke prenose se na krajnjeg korisnika. Koraci do dobivanja kredita i poticaja putem WeBSEFF-a su sljedeći:

prijava projekta i provjera prihvatljivosti procjena i podrška projekta potpisivanje ugovora o kreditiranju i provedba projekta verifikacija i isplata poticaja

Tehnički kriteriji prihvatljivosti za investicije u energetsku učinkovitost u poslovnim, upravnim ili stambenim zgradama s više stanova u privatnom vlasništvu, podložno energetskoj certifikaciji i minimumu zahtjeva za energetski učinak Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (Directive on Energy Performance of Buildings):

Koeficijent uštede energije (ESR) mora biti jednak ili veći od 30%. Ukoliko su minimalni postojeći nacionalni zahtjevi iznad toga, primjenjivat će se minimalni nacionalni zahtjevi

Ukoliko je Pravilnikom o energetskim karakteristikama zgrada tako propisano, mora biti sadržan Certifikat o energetskoj učinkovitosti ("EPC") koji će pripremiti konzultant projekta bez ikakve naknade





U trenutku izrade ovog dokumenta WeBSEFF ima potpisan ugovor sa sljedećim bankama u Hrvatskoj: Zagrebačka banka, Erste bank i PBZ.

3.5 ESCO TVRTKE

Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena ESCO modela isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije. ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju isplaćuju iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.

3.6 POSLOVNE BANKE

Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu energije. Neke od poslovnih banaka se pojavljuju kao partneri HBOR-a te kao partneri pri realizaciji velikih međunarodnih kreditnih linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja. Poslovne banke nude širok spektar kreditnih linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja.




Poglavlje: I) BUDUĆI RAZVOJNI PROJEKTI GRADA KOMIŽE str.: 118/128

I) BUDUĆI RAZVOJNI PROJEKTI GRADA KOMIŽE





1 PLAN RAZVOJA EKOLOŠKOG I RURALNOG TURIZMA

Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnog prostora, krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki praktički nezagađen okoliš ključne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Na otoku nema ozbiljnijih investicija, osim nekoliko stranih i domaćih investicija u privatne kuće za odmor tako da je veći dio postojećih objekata neiskorišteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. U provedenim radionicama i razgovoru sa lokalnim vlastima, turističkim zajednicama, hotelima, muzejima, ugostiteljima te ostalim subjektima vezanim za turizam na otoku složni su da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti, uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te većih vanjskih investicija. U razvoj turizma svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju, ribarstvo i kulturno-povijesne identitetske vrijednosti. Identificirani stavovi i interesi također uključuju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma, koji će se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i većim domaćim investicijama. Prema mišljenju ključnih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograničavajući faktori turističkog uzleta otoka Visa. Pri izradi razvojnog plana određene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su već razvile sličan model rasta i strategiju razvoja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, analizirane su tri destinacije – Sardinija, Elba, Faial (Azorsko otočje). Iako u različitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih običaja i autohtone proizvodnje. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to otočke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i običaja, uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog slične klime, europskog tržišta, trendova turista), imaju očuvane i bogate prirodne resurse, te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agrikulturu, te je integrirale u ruralnu turističku ponudu, a diferenciranim proizvodima kreirale su raznovrsnu ponudu tijekom cijele godine. Razvojni potencijal turističkih proizvoda za otok Vis i Biševo temelji se na odmoru i opuštanju uz more, nautičkom i ruralnom turizmu.

2 PROJEKT UREĐENJA I ZATVARANJA ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA “ŠĆEĆE“

Na području Grada Komiže, uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog i glomaznog otpada obavlja tvrtka Nautički centar Komiža d.o.o. Sakupljani otpad se odvozi do postojećeg odlagališta otpada Šćeće gdje se od 1963. godine odlaže komunalni otpad. Odlagalište je udaljeno od grada Komiže oko 3 km. Lokacija odlagališta nalazi se na 170 m nadmorske visine.





Odlagalište izrazito negativno utječe na vizualni aspekt krajobraza s obzirom da se otpad vidi s morske strane. Budući da odlagalište ne zadovoljava uvjete iz Pravilnikom o načinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta (NN 117/11, 111/11 i 17/13, 62/13), potrebno ga je urediti i sanirati u skladu s navedenim Pravilnikom. S ciljem sanacije i zatvaranja neusklađenog odlagališta izrađen je elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Šćeće od strane Instituta IGH. Procijenjeno je da sanacija i zatvaranje odlagališta neće imati negativan utjecaj na okoliš. Nadalje su obavljeni istražni radovi i izrađen je geotehnički elaborat od strane tvrtke CONEX, izrađen je idejni projekt sanacije te ishođena lokacijska dozvola. U tijeku je izrada glavnog projekta sanacije. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj nakon 31.12. 2017. godine. Istim Zakonom su definirani i maksimalne dozvoljeno količine otpada koje se smiju odložiti na usklađena odlagališta do 2017. godine.

3 PODZEMNI SPREMNICI ZA OTPAD

U Komiži su na lokaciji Rive izrađeni podzemni spremnici za otpad, u tijeku je izrada na još dvije lokacije. Glavne prednosti podzemnih spremnika za otpad su u tome da se koriste standardni 1100 litarski kontejneri koji su ukopani, a na površini su vidljivi mali koševi. Na taj način izbjegnuto je prekopavanje smeća, izbjegnut je smrad iz kontejnera, izbjegnuto je pomicanje kontejnera zbog vjetra ili ljudskog faktora izbjegnuto je paljenje kontejnera te pretrpavanje glomaznim otpadom. Ovaj model prikupljanja otpada u zaštićenoj jezgri Grada Komiže rješava problem raznošenja i odbacivanja otpada okolo spremnika te daje puno bolje tehničko i vizualno rješenje na najfrekventnijim dijelovima grada jer je kontejner skriven i uklopljen u prostor. U budućnosti je planu Grada Komiže nastavak izgradnje podzemnih spremnika na ostalim lokacijama.

4 IZGRADNJA PUNIONICA ZA VOZILA NA ELEKTRIČNI POGON I PLOVILA NA ELEKTRIČNI POGON S UGRAĐENIM SOLARNIM PANELIMA

Za razliku od ostalih alternativnih goriva kao što su vodik, biogorivo i sl., infrastruktura za električna vozila zahtijeva znatno manja ulaganja i napore. Naime, električna energija je dostupna u svakom kućanstvu, na radnom mjestu ili u centru grada. U odnosu na postojeći raspored i zastupljenost stanica za konvencionalna vozila, zastupljenost punionica za električna vozila u urbanim područjima bit će znatno veća. Proračuni pokazuju da optimalan broj iznosi četiri vozila po punionici. Razlog tome je karakterističan proces punjenja električnih vozila, koji je znatno duži te može trajati do tri sata na punionicama koje se postavljaju na urbanim površinama poput javnih parkirališta, garaža i drugdje. Kako bi se zadovoljile potrebe vozila za električnom energijom, u budućnosti će trebati osigurati znatno veći broj punionica. Izgradnjom punionice za električna vozila, Grad Komiža upisala bi se na mapu gradova koji imaju mogućnost punjenja električnih automobila. Punionice bi doprinijele i samom razvitku grada kao i otoka s obzirom da se radi o turističkoj destinaciji.





Električni brod je brod koji se pokreće elektromotorom, koristeći električnu energiju pohranjenu u akumulatoru ili drugim uređajima za pohranu električne energije. Iako veliku većinu brodova pogoni dizel motor, a popularni su još i benzinski motori i pogon na jedra, brodovi na električni pogon ustvari postoje već 120 godina. Električni brodovi su bili vrlo popularni između 1880-ih i 1920-ih, dok se još nije bio dovoljno razvio motor s unutarnjim izgaranjem. A od energetske krize 1970-ih ponovo vraćaju svoju popularnost, pogotovo od unaprijeđena fotonaponskih ćelija. Brodovi na solarni pogon nisu se pojavili do 1980-ih. Brodovi sa elektromotorima u načelu imaju elektromotor i baterije u kojima je akumulirana električna energija. Punjenje baterije je moguće na stanici za punjenje električnom energijom, fotonaponskim panelima koji se mogu ugraditi na palubu ili krov kabine, vjetroturbinama te punjenje motorom s unutrašnjim izgaranjem koje podrazumijeva punjenje akumulatora, a sami brod pogone elektromotori. U svakom slučaju potreban je regulator punjenja. On osigurava da se baterije optimalno pune i da ne dolazi do pregrijavanja ili prekomjernog punjenja. Tehnologija baterija strelovito napreduje, te se mogu u bliskoj budućnosti očekivati i kvalitetnija riješenja. Veličina baterije najviše utječe na sam domet broda. Ali fotonaponski paneli i vjetroturbine omogućavaju punjenje na moru, te time povećanje dometa. Tvrtka Nautički centar Komiža u budućnosti planira nabaviti plovilo na električni pogon s ugrađenim solarnim panelima za prijevoz smeća sa otoka Biševo na otok Vis, koje se smatra povoljnim za ovu namjenu zbog smanjenja zagađenja zaštićenih prirodnih vrijednosti ovih otoka. S obzirom da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira ove navedene projekte u budućnosti se planira provedba projekata.

5 UNAPRIJEĐENJE SUSTAVA VODOOPSKRBE OTOKA VISA

Vodoopskrba otoka Visa temelji se na korištenju vlastitih vodnih resursa s lokaliteta Korita i Pizdica. Izvor Pizdica se koristi samo u ljetnom razdoblju tako da se cjelokupna opskrba otoka uglavnom zasniva na eksploataciji slatkovodne leće na lokaciji „Korita“. Projekt uređenja vodosprema obuhvaća sanaciju građevinskog dijela, elektroinstalacija te strojarskih instalacija. Građevinski dio sanacije obuhvaća ugradnju toplinske izolacije na krovove i zidove vodnih komora koje se nalaze iznad površine tla, u cilju smanjenja zagrijavanja vode, izvršiti će se sanacija armature armirano-betonskih elemenata te sanirati hidroizolacija vodnih komora. Izvršiti će se zamjena otvora i zatvora, ljestvi i ostale bravarije na vodospremama. Strojarski dio sanacije obuhvaća zamjenu dotrajale strojarske armature. Projektom se predviđa ugradnja stanica za dokloriranje vode radi osiguranja kvalitete pitke vode. Sanacija vezana uz elektroinstalacije podrazumijeva ugradnju elektroopreme u svrhu uključivanja vodosprema u Sustav daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU), kao i zbog proširenja mjerenja i djelovanja postojećeg SDNU-a. Radove na sanaciji i rekonstrukciji izvodi tvrtka Pomak d.o.o. iz Splita., počeli su u lipnju 2015. godine , planirani završetak je koncem 2016. godine. Tvrtka Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. je potpisala ugovor za izradu Studijske analize Koncepcijskog rješenja vodoopskrbnog sustava otoka Visa koji sadrži izradu detaljnog matematičkog modela sadašnjeg i budućeg stanja razvoja te predstudiju izvodljivosti. Uslijed povećane potrošnje električne energije koja se koristi za pumpanje vode iz crpilišta u cilju smanjena potrošnje električne energije u sustavu vodovoda planirano je instaliranje fotonaponske elektrane na području crpilišta Korita na krovu skladišnih objekata br 1. i 2. Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o. U tu svrhu izrađena je studija izvodljivosti foto naponske elektrane koja je

https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektromotor

https://hr.wikipedia.org/wiki/Akumulator

https://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjem

https://hr.wikipedia.org/wiki/Fotovoltaici

https://hr.wikipedia.org/wiki/Fotovoltaici





pokazala da ne postoji tehnička prepreka za izvođenje foto naponske elektrane na spomenutoj lokaciji. Na lokaciji fotonaponske elektrane postoji mogućnost povećanja instalirane snage. Fotonaponska postrojenja modularne su izvedbe i eventualna proširenja neće imati utjecaj na proizvodnost i funkcionalnost prethodno izgrađenog postrojenja. Na krovnim površinama objekata koji se nalaze na području Crpilišta Korita može se izgraditi fotonaponsko postrojenje ukupne instalirane snage veće od 150 kWp.

6 REVITALIZACIJA NAPUŠTENIH VOJNIH ZGRADA

U sklopu projekta poticane stanogradnje, u Komiži će, na prostoru bivše vojarne Rogači, izraditi stambeno naselje Rogači s četiri stambene jedinice, s ukupno 48 jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova za građane koji nemaju riješeno stambeno pitanje, odabranih prema rang-listi prioriteta i kriterijima jedinstvenima za cijelu RH. Grad Komiža spreman je pomoći građanima da povoljnije kupe stanove na način da o svome trošku uredi okoliš i infrastrukturu. Na lokaciji bivše vojarne Ravno u tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja radne zone. Na prostoru radne zone Ravno, postoji potencijal za gradnju fotonaponske sunčane elektrane.

7 SOLARNA ELEKTRANA VIS

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije predviđeni su prostori za gradnju sunčanih elektrana na području županije, između kojih se nalazi i jedna lokacija na otoku Visu pod imenom Vis - Griževa glavica (dalje u tekstu Solarna elektrana Vis), čija je lokacija prikazana na donjoj slici. Lokacija se nalazi oko 3,6 km jugozapadno od naselja Vis te 4,8 km istočno od naselja Komiža, istočno od naselja Žena Glava, na predjelu Podšpilje.

Slika 38 - Položaj solarne elektrane Vis na ortofoto podlozi – obuhvat zahvata prema projektnom rješenju





Projektnim rješenjem je predviđena izgradnja Solarne elektrane Vis samo na katastarskoj čestici 9887/1, ukupne površine 57.428 m2 Izgradnja Solarne elektrane planirana je sa priključnom snagom na mreži od 2000 kW, dok će instalirana snaga fotonaponskih (FN) modula biti nešto veća kako bi se kompenzirali gubici.

Nositelj zahvata je tvrtka Končar - Obnovljivi izvori d.o.o., a dosadašnji razvoj projekta obuhvaća:

izradu idejnog rješenja, provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, provođenje postupka analize mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu, izrada idejnog projekta, ishođenje lokacijske dozvole koje je u tijeku.

Predviđena godišnja proizvodnja Solarne elektrane Vis se može očekivati oko 2.800.000 kWh, što odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji cca. 550 kućanstava. S obzirom na predviđenu instaliranu snagu, te infrastrukturne uvjete, trošak izgradnje se može procijeniti na cca. 2.500.000€.




Poglavlje: J) ZAKLJUČCI I PREPORUKE str.: 124/128

J) ZAKLJUČCI I PREPORUKE





Energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije prepoznati su kao najučinkovitiji načini postizanja ciljeva održivog razvoja budući da izravno doprinose smanjenju negativnih učinaka na okoliš, smanjenju emisija ugljičnog dioksida, povećanju sigurnosti opskrbe energijom, prekidanju povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom te povećanju konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Stoga energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije imaju ključnu ulogu u nacionalnoj energetskoj politici i politici zaštite okoliša Republike Hrvatske.

Nacionalna politika poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije definirana je Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), Nacionalnim programom energetske učinkovitosti za razdoblje 2008. - 2016. godine, nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kao i ostalim programima koji proizlaze iz navedenih strateških dokumenata, a koje donose nadležna ministarstva iz područja energetike, graditeljstva, zaštite okoliša i prometa. U skladu sa preporukama Europske komisije analizirani su sektori javnih zgrada, javnog prometa i javne rasvjete. Za navedene sektore provedene su detaljne energetske analize, prikupljeni su podaci o količini potrošenih energenata i načinu njihove potrošnje, te su izračunate emisije CO2 za zadnjih 5 godina. U nastavku je prikazana potrošnja električne energije na razini otoka Visa za razdoblje 2010.-2014. godine.

Grafikon 15 - Prosječna potrošnja električne energije otoka Visa po sektorima





Predmet obuhvata Akcijskog plana su sljedeći objekti (Zgrada Gradske uprave – Spomen dom, Osnovna škola Komiža, Dječji vrtić Komiža, Ambulanta Komiža, Centar za pomoć i njegu, Kulturni centar Ivan Vitić, Tvrđava Komuna – ribarski muzej, Sportska dvorana – Boćarski dom, Palača Zanchi, Ribarnica, Kuća u Ribarskoj 7, Skladište, Marangunija, Mehanika, Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo i DVD Komiža), javna rasvjeta i vozila (u vlasništvu tvrtke Nautički centar Komiža dva autobusa i jedan minibus te tri komunalna vozila; u vlasništvu tvrtke Vodovod i odvodnja otoka Visa tri automobila te dva laka teretna vozila). Udio potrošnje električne energije u ukupnoj potrošnji grada Komiže objekata koji su predmet ovog Akcijskog plana i javne rasvjete prikazan je u nastavku

Grafikon 16 – Prosječna potrošnja električne energije Grada Komiže za razdoblje 2010.-2014. godine po sektorima Analizom potrošnje energije za zadnjih 5 godina, vidljivo je da potrošnja energije po godinama ujednačena, stoga se može pretpostaviti da će za vrijeme trajanja izvršenja Akcijskog plana trend potrošnje energije biti bez većih oscilacija u odnosu na analizirani period.

Sektor Energent Emisijski faktor

(tCO2/kWh) Emisija CO2

(t/god)

Zgrade Električna energija 91,667 37,21

Ukapljeni naftni plin 63,056 15,96

Javna rasvjeta Električna energija 91,667 57,35

Promet Benzin 69,444 8,27

Dizel 74,167 131,92

Tablica 9 – Sumarni prikaz emisija CO2 po sektorima

Referentna potrošnja energije sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Komiži za zadnjih 5 godina iznosi 3,182 TJ/god (884,026 MWh/god.), od čega se 0,659 TJ/god (183,085 MWh/god.) troši u zgradarstvu, 1,898 TJ/god (527,155 MWh/god.) u prometu i 0,626 TJ/god (173,785 MWh/god.) u sektoru javne rasvjete. Emisija CO2 za zadnjih 5 godina iz promatranih sektora u Gradu Komiži iznosila je u 250,71 t CO2. Najveći izvor emisije, kao i potrošnje





energenata, je sektor javnog prometa s emisijom od 140,19 t CO2, a slijedi ga sektor javne rasvjete s emisijom od 57,35 t CO2. Sektor zgradarstva za referentno razdoblje ima emisiju od 53,17 t CO2. Emisija CO2 električne energije za referentno razdoblje iznosila je 94,56 t CO2, što čini 38% ukupne emisije inventara. Dominantni izvori emisija su dizel i motorni benzin s emisijama od 131,92 t CO2 odnosno 8,27 t CO2. Ukapljeni naftni plin za referentno razdoblje ima emisiju od 15,96 t CO2. Mjere predviđene akcijskim planom su:

Mjera integralne obnove zgrada (Dječji vrtić Komiža i Zgrada lučke uprave Izolacija vanjskih zidova zgrada (Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Osnovna škola

Komiža, Sportska dvorana – Boćarski dom i DVD Komiža) Izolacija krovova zgrada (DVD Komiža, Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo,

Kuća – Ribarska 7 i Kulturni centar ''Ivan Vitić'') Zamjena vanjske stolarije (Zgrada gradske uprave – Spomen dom, Kuća – Ribarska 7,

Osnovna škola Podšpilje, Osnovna škola Biševo i Centar za pomoć i njegu.) Uvođenje građevinske regulative Ugradnja dizalica topline (Centar za pomoć i njegu i DVD Komiža) Zamjena rasvjetnih tijela u objektima koji su predmet obrade ovog Akcijskog plana Solarni toplinski sustav (Dječji vrtić Komiža, Osnovna škola Komiža, Sportska dvorana –

Boćarski dom i DVD Komiža) Energetski pregledi objekata koji su predmet obrade ovog Akcijskog plana Zamjena postojećih i kupovina novih vozila (zamjena 6 i nabava 2 nova vozila u vlasništvu

tvrtki Nautički centar Komiža i Vodovod i odvodnja otoka Visa) Energetski pregledi javne rasvjete grada Komiže Zamjena rasvjetnih tijela sustava javne rasvjete grada Komiže Instalacija novog sustava javne rasvjete Komiže

Procijenjena investicija za mjere energetske obnove u sektoru zgradarstva odnosno objekata pod upravom grada iznosi 7.634.300,00 kn, u sektoru prometa odnosno vozila u tvrtkama u vlasništvu grada iznosi 4.970.000,00 kn te u sektoru javne rasvjete 1.315.000,00 kn. Za prvu godinu se preporuča mjera energetskih pregleda svih objekata koji su predmet obrade ovog akcijskog plana. Provođenje ove mjere predstavlja prvi korak u sufinanciranju energetske obnove objekata putem javnih poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Mogući izvori financiranja predviđenih mjera:

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) Potprogram razvoja Jadranskih otoka Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) WebSEFF ESCO tvrtke Poslovne banke

Većinu mjera povećanja energetske učinkovitosti moguće sufinancirati preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Komiža smješten je na otoku Visu koji pripada prvoj skupini otoka te se na tom području može ostvariti sufinanciranje od strane FZOEU-a do visine 80 % opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja.





Prihvaćanje Akcijskog plana energetske učinkovitosti grada od strane Grada Komiže omogućuje stvaranje baze projekata u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost koji mogu biti polazište za kandidiranje projekata za sufinanciranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te fondova Europske unije. Preporuke za uspješnu realizaciju ovog Akcijskog plana su :

Uspostaviti organizacijske strukture za koordinaciju, provedbu i nadzor nad Akcijskim planom

Uvesti sustav za praćenje energetske potrošnje na području Grada Komiže Sustavno i odgovorno provoditi mjere i aktivnosti iz ovog Akcijskog plana Pratiti i izvještavati o rezultatima Izrada godišnjih planova

Documents

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GRADA KOMIŽE … · poglavlje: a) ocjena stanja te potreba u neposrednoj POTROŠNJI ENERGIJE str.: 8/128 Izradom Akcijskog plana energetske