Upload
kraponis-tylness
View
225
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
1/125
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVAPROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVITAK (UNDP)
PRILAGODBA I NADOGRADNJASTRATEGIJE
ENERGETSKOG RAZVOJAREPUBLIKE HRVATSKE
NACRTZELENEKNJIGE
LISTOPAD2008.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
2/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
3/125
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
I PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP)
PRILAGODBA I NADOGRADNJASTRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA
REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT ZELENE KNJIGE
LISTOPAD 2008.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
4/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
5/125
i
Sadraj
1.UVOD....................................................................................................................................... 11.1. SVRHA I CILJEVI PRILAGODBE I NADOGRADNJE STRATEGIJE ........................................................................................1 1.2. PRISTUP PRILAGODBI I DOGRADNJI STRATEGIJE TEMELJNA NAELA ..........................................................................3 1.3. STRUKTURA I RAZDOBLJE STRATEGIJE ...................................................................................................................5
2.IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE............................ 72.1. SVJETSKI GEOPOLITIKI KONTEKST I SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM .........................................................................7 2.2. KLIMATSKE PROMJENE I DRUGA PITANJA ZATITE OKOLIA........................................................................................7 2.3. GEOPOLITIKI POLOAJ I PROSTORNE PREDNOSTI RH ....................................................... .....................................102.4. ENERGETSKA POLITIKA EU PREMA ZAJEDNIKOM ENERGIJSKOM TRITU ................................................................10 2.5. SURADNJA U JUGOISTONOJ EUROPI I SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA .............................................................................11
3.VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM.................................................................. 134.UINKOVITA UPORABA ENERGIJE............................................................................................ 17
4.1. RAZVOJNE SMJERNICE I NACIONALNI CILJEVI ........................................................................................................17 4.2. CILJEVI I AKTIVNOSTI U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2020. GODINE S POGLEDOM DO 2030. GODINE................................18
4.2.1. Industrija......................................................................................................................................19 4.2.2. Promet.........................................................................................................................................20 4.2.3. Kuanstva ............................................................ ............................................................... .........204.2.4. Usluge..........................................................................................................................................21
4.3.
BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................22
5.TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO2030.)................................................................................................................................... 23
5.1.1. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima.............................................235.1.2. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima............................26
5.2. ODRIVI SCENARIJ RAZVOJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE)......275.2.1. Poveanje energetske uinkovitosti............................................................................................275.2.2. Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena
strukture u odnosu na temeljnu projekciju.................................................................................285.2.3. Primjena distribuiranih izvora energije ............................................................... ........................29
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
6/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
7/125
iii
9.2.5. Geotermalna energija..................................................................................................................859.2.6. Suneva energija..........................................................................................................................87
9.3. BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................91 10.UKUPNA POTRONJA ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................... 9311.POTPORA ENERGETSKOJ POLITICI MEUSEKTORSKA PITANJA ............................................. 97
11.1.USPOSTAVLJANJE ZAKONODAVNOG I REGULATIVNOG OKVIRA .................................................................................97 11.1.1. Prema integraciji u institucionalni okvir EU.................................................................................9711.1.2. Elektrina energija.......................................................................................................................9811.1.3. Prirodni plin.................................................................................................................................9911.1.4. Sektor toplinarstva .......................................................... ............................................................ 9911.1.5. Nafta i naftni derivati ..................................................................... ............................................. 9911.1.6. Obnovljivi izvori, energetska uinkovitost i suproizvodnja toplinske i elektrine
energije......................................................................................................................................100 11.1.7. Regulacija i Hrvatska energetska regulatorna agencija.............................................................101
11.2.STVARANJE POVOLJNIH NACIONALNIH UVJETA ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA ...................................................101 11.2.1. Poticanje investicija u energetski sektor ............................................................. ......................10111.2.2. Integracija potrebne energetske infrastrukture u prostorne planove ...................................... 102
11.3.ULOGA SREDINJE DRAVE, REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE U PODRUJU ENERGETIKE ......................................105 11.4.POBOLJANJE ENERGETSKOG PLANIRANJA .........................................................................................................107
12.UTJECAJ MJERA ENERGETSKE POLITIKE................................................................................ 10912.1.UTJECAJ NA OKOLI ......................................................................................................................................109 12.2.UTJECAJ NA EMISIJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I ISPUNJAVANJE OBVEZA U POGLEDU EMISIJA STAKLENIKIH PLINOVA............11112.3.UTJECAJ NA SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM ...................................................................................................113 12.4.UTJECAJ NA RAZVOJ ENERGIJSKOG TRITA........................................................................................................114 12.5.UTJECAJ NA CIJENE ENERGIJE..........................................................................................................................114 12.6.UTJECAJ NA GOSPODARSKI RAZVOJ ..................................................................................................................115
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
8/125
iv
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
9/125
1
1. UVOD
1.1. Svrha i ciljevi prilagodbe i nadogradnje Strategije
Pred Hrvatskom su teke i dalekosene odluke o vlastitom energetskom razvoju. Te e odluke imati
dugorone posljedice na hrvatsko gospodarstvo, okoli i drutvo u cjelini. Nakana je Strategije
pokazati stanje energetskog sustava i posljedice moguih razvojnih opcija te na temelju iroke javne
rasprave politikom odlukom odrediti jasnu i odlunu, sveobuhvatnu nacionalnu energetsku politiku.
Svrha je prilagodbe i nadogradnje Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske definiranje
razvoja hrvatskog energetskog sektora u razdoblju do 2020. godine.
Cilj je Strategije u neizvjesnim uvjetima globalnog energijskog trita i uz oskudne domae energijske
resurse izgraditi odrivi energetski sustav, dakle sustav uravnoteenog razvoja odnosa izmeu zatite
okolia, konkurentnosti i sigurnosti energijske opskrbe, koji e hrvatskim graanima i hrvatskom
gospodarstvu omoguiti sigurnu i dostupnu opskrbu energijom.
Na temelju lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001),
Hrvatski sabor je na sjednici od 19. oujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN 38/2002) - u daljnjem tekstu Strategija iz 2002. Prema Zakonu o energiji, Strategija
energetskog razvoja temeljni je akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvoj
Republike Hrvatske, a donosi se za razdoblje od 10 godina. Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do
2030. godine.
Od usvajanja Strategije iz 2002. do danas dogodile su se bitne promjene na meunarodnom i na
unutarnjem planu, koje su utjecale na energetsko stanje u Republici Hrvatskoj i na polazita za
promiljanje njene energetske budunosti. Dogaaji koji su obiljeili proteklo razdoblje i koji e utjecati
na razvoj energetskog sektora u Republici Hrvatskoj (pa su time i povod za prilagodbu i nadogradnju
nacionalne energetske strategije) jesu ovi:
Republika Hrvatska je postala zemlja-kandidat za punopravno lanstvo u Europskoj uniji (EU)
Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji. Potpisivanjem
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2005. godine, Republika Hrvatska je preuzela obveze i u
energetskom sektoru. Te se obveze posebice odnose na preuzimanje pravne steevine EU (acquis
communautaire) u podruju energetike, otvaranje i razvoj energijskog trita i integraciju u zajedniko
energijsko trite EU (EU internal market).
Kako je energetska politika EU iznimno dinamina, nuna su stalna prilagoivanja i udovoljavanje
nacionalne energetske politike sve zahtjevnijim ciljevima odrivog energetskog razvoja (proklamirani
ciljevi EU do 2020.godine: 20% energije iz obnovljivih izvora, 20% poveanje energetske uinkovitosti,
20% smanjenje emisija staklenikih plinova i 10% biogoriva u ukupnoj potronji benzina i dizelskog
goriva).
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
10/125
2
Potpisan je i ratificiran sporazum o Energetskoj zajednici
U vrijeme usvajanja Strategije iz 2002. godine Energetska zajednica je bila u nastajanju. Atenski
memorandum o razumijevanju potpisan je u studenom 2002. godine. U listopadu 2005. godine EU i
devet zemalja jugoistone Europe, ukljuujui RH, potpisale su Ugovor o Energetskoj zajednici. Danas je
Energetska zajednica stvarnost (Ugovor je stupio na snagu u listopadu 2007. godine) koja donosi noveobaveze, ali i prilike energetskog razvoja. Zadaa je Energetske zajednice uspostava suradnje izmeu
lanica i stvaranje stabilnog regulatornog i trinog okvira privlanog za nova ulaganja u tranzitnu i
transportnu plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu te u proizvodnju energije. Ciljevi su Energetske
zajednice:
uspostava uvjeta za razvoj energijskog trita na jedinstvenom regulatornom prostoru,
poboljanje stanja okolia poveanjem energetske uinkovitosti i veom uporabomobnovljivih izvora energije i
poveanje sigurnosti energijske opskrbe (povezivanjem s kaspijskim, sjevernoafrikim i
bliskoistonim rezervama plina i koritenjem rezervama prirodnog plina, ugljena ihidroenergije u regiji).
Hrvatska e svoju energetsku strategiju prilagoditi novonastalim uvjetima, prepoznati svoj povoljan
geopolitiki poloaj i tranzitni potencijal te imati aktivnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru.
RH je ratificirala Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime
Hrvatska je u travnju 2007. godine ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija
staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz temeljne
godine (1990. godina). U okviru Konvencije UN-a o promjeni klime u tijeku su pregovori o obvezama
nakon 2012. godine poradi donoenja novog meunarodnog sporazuma, nasljednika Kyotskog
protokola. Procjene Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuju da bi do 2020.
godine razvijene zemlje trebalo da smanje emisiju od 25 do 40% ime bi se koncentracija staklenikih
plinova u atmosferi stabilizirala na 450 ppm. Ti zahtjevi trae temeljitu prilagodbu Strategije iz 2002.
novim uvjetima.
Hrvatska e teiti razvoju koji e uvaavati naelo zajednike, ali i raspodijeljene odgovornosti, odnosno
injenicu da ljudsko djelovanje utjee na ravnoteu globalnog klimatskog sustava, ali isto tako da emisije
staklenikih plinova u Hrvatskoj doprinose s manje od 0,1% ukupnim svjetskim emisijama.
Poskupljenje energije i nestabilnost svjetskog energijskog trita
U uvjetima usvajanja Strategije iz 2002. cijene nafte kretale su se izmeu 20 i 25 dolara po barelu uz
oekivanja trine stabilnosti i stabilnosti glavnih svjetskih valuta. Danas (sredina 2008. godine) cijene
nafte osciliraju izmeu 100 i 150 dolara po barelu. Prognoze za idue razdoblje variraju ovisno o izvoru
(od 40 do 200 dolara po barelu), no jedno je sigurno, a to je da nije mogue odrediti buduu cijenu
nafte. Nemogue je predvidjeti je li vrijeme umjerenih cijena nafte prolost, ali ni to hoe li cijene i dalje
rasti. Razlog tomu je to na tu cijenu utjee previe divergentnih imbenika, ije gibanje takoer nije
mogue predvidjeti. Nafta je ekonomski temelj svjetske energetike, a to e ostati i u razdoblju do
vremenskog horizonta ove Strategije. Cijena nafte odreuje i nadalje e odreivati cijene svih ostalih
fosilnih oblika energije.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
11/125
3
Energetska strategija se mora suoiti s izazovom znatne vjerojatnosti stalnih nestabilnosti na svjetskom
energijskom tritu. Strategija zato upuuje na mehanizme za ublaivanje prijetnji visokih cijena energije
i povremenih nestaica energije. Raznolikost energetskog sustava i poboljanje energetske uinkovitosti
glavna su sredstva za izgradnju elastinog energetskog sustava sustava koji e omoguiti sigurnost
energijske opskrbe i konkurentnost u razliitim uvjetima globalne energetske scene.
1.2. Pristup prilagodbi i dogradnji Strategije temeljna naela
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske slijedi tri temeljna energetska cilja:
Sigurnost opskrbe energijom
Konkurentnost energetskog sustava
Odrivost energetskog razvoja
Sigurnost opskrbe energijom RH treba bitno unaprijediti. Posebno zabrinjavaju rast ovisnosti o uvozu
nafte, nedovoljna sigurnost opskrbe prirodnim plinom (kanjenje u izgradnji skladinih kapaciteta iosiguravanju novih dobavnih pravaca za uvoz plina) i nedovoljna sigurnost opskrbe elektrinom
energijom (velik uvoz elektrine energije i kanjenje u izgradnji novih elektrana).
Konkurentnost hrvatskog energetskog sustava je zahvaljujui naslijeenoj raznolikoj energetskoj
strukturi proizvodnje elektrine energije (visokom udjelu vodnih snaga, termoelektranama na ugljen i
nuklearnoj elektrani) i relativno visokom udjelu domae proizvodnje prirodnog plina zadovoljavajua.
Razvoj energijskog trita, otvorenost zemlje (posebice prema inozemnim investicijama), podjela rizika
kod investiranja (zajednika ulaganja domaih i inozemnih investitora u investicijski zahtjevnije objekte),
razvoj i tehnoloki napredak poticanjem vee participacije domae proizvodnje i usluga kod izgradnje i
eksploatacije energetskih objekata glavni su mehanizmi za podizanje konkurentnosti energetskog
sustava.
Odrivost energetskog sustava jedan je od najveih izazova razvoja. Energetske djelatnosti sudjeluju s
priblino 75% u ukupnim emisijama svih staklenikih plinova RH. Nastave li se postojei pravci razvoja
potronje energije i izostanu li ulaganja u energetsku uinkovitost, obnovljive izvore energije i
tehnologije s malom emisijom CO2 Hrvatska e teko ostvariti Kyotskim protokolom preuzeti cilj, ali i
obveze budueg meunarodnog sporazuma, bez kupovanja emisijskih jedinica CO2 na tritu (to e
imati znatne posljedice na cjelokupno nacionalno gospodarstvo). Pitanje ogranienja emisije CO 2 uz
istodobno zadovoljavanje energijskih potreba izazov je ove Strategije.
Prethodno istaknuti temeljni ciljevi razrauju se u ovoj Strategiji u skladu s posebnostima Republike
Hrvatske i njenim nacionalnim interesima. Temeljna naela na kojima se osniva ova Strategija jesu:
(1) ENERGETSKA STRATEGIJA USREDOTOUJE SE NA ULOGU DRAVE U ENERGETICI odnosno na
odreivanje njezinih odgovornosti u osiguravanju i iskoritavanju energijskih izvora, osiguranju
konkurentnosti i zatiti okolia. To ukljuuje i aktivnu ulogu drave u izgradnji energetske
sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskog gospodarstva. Regulacija energetskog sektora,
zatita potroaa, poticanje energetske uinkovitosti, ukljuivanje trokova eksternih uinaka u
cijenu energije, planiranje u energetici i, s tim u vezi, pravodobna intervencija radi poticanja
investicija (posebice privatnih) u energetiku glavni su instrumenti energetske politike drave.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
12/125
4
(2) ENERGETSKI SUSTAV RH PROMATRA SE KAO OTVORENI SUSTAVuklopljen u energetski sustav
EU i energetski sustav jugoistone Europe. Cilj je tog naela razvoj energijskog trita i podizanje
konkurentnosti, privlaenje inozemnih investicija u trine energetske djelatnosti, usklaivanje
razvoja buduih stratekih energetskih projekata (posebice tranzitne infrastrukture) igospodarska suradnja sa susjednim zemljama. Predlae se voenje aktivne politike jer energetika
prua posebne prilike onim sudionicima koji jasno definiraju svoju poziciju i interese te ih
dosljedno i bez odlaganja provode. Neovisno o tomu, zbog poveanja sigurnosti opskrbe i
pozitivnih eksternih uinaka investicija u energetiku na gospodarski rast i razvoj valja preferirati
investicije u objekte na teritoriju Republike Hrvatske.
(3) ENERGETSKI SEKTOR U HRVATSKOJ TEMELJIT E SE NA TRINIM NAELIMA. Drava e
intervenirati u trine procese samo kada su dionici pogoeni uincima poput naruene
sigurnosti opskrbe, kvalitete okolia i monopola.
(4) ENERGETSKI SEKTOR JE PODUZETNIKA, INFRASTRUKTURNA ALI I IZVOZNO ORIJENTIRANADJELATNOST. Ova Strategija mijenja dosadanju paradigmu energetike kao iskljuivo
infrastrukturne grane i sagledava je i kao poduzetniku djelatnost, otvorenu za privatna,
posebice inozemna ulaganja; djelatnost koja e ubudue biti temelj gospodarskog rasta i razvoja
Republike Hrvatske.
(5) HRVATSKI ZAKONODAVNI, REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR POTREBNO JE
KONTINUIRANO USKLAIVATI S PRAVNOM STEEVINOM EU prenosei duh te steevine, a
imajui pred oima hrvatske posebnosti i interese.
(6) POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTIu svim segmentima energetskog sektora, posebice u
sektorima neposredne potronje i sektoru proizvodnje energije (u fazi osmiljavanja i radaenergetskih objekata) razmatra se kao dodatni izvor energije i kao osnovno trajno, dugorono
naelo u funkcioniranju i razvoju energetskog sustava.
(7) HRVATSKA E RAZVIJATI RAZNOLIKU ENERGETSKU STRUKTURU ne ograniavajui unaprijed
mogunosti primjene raspoloivih, u EU prihvaenih tehnologija i energijskih opcija (obnovljivi
izvori, prirodni plin, ugljen i nuklearna energija). Energetski razvoj RH temeljit e se na
energetskom, ekonomskom i ekolokom vrednovanju svih dostupnih energijskih opcija.
(8) ISKORITAVATI POSEBNOST HRVATSKOG GEOGRAFSKOG POLOAJA kao iznimnog potencijala za
energetski razvoj RH. Hrvatska je potencijalno tranzitna zemlja i zemlja s izvrsnim potencijalnim
lokacijama za izgradnju energetskih objekata. Koristei se tim prednostima Hrvatska e razvijatiinstitucionalni okvir koji e stvoriti pogodnu investicijsku klimu za privatna ulaganja u energetiku,
doprinosei tako gospodarskom rastu i poveanju sigurnosti opskrbe. Koordiniranost Strategije
energetskog razvoja i Strategije prostornog ureenja, Programa prostornog ureenja i prostornih
planova je kod toga posebnog znaenja.
(9) UVJETE ENERGETSKE OPSKRBE NA PODRUJU RH POTREBNO JE IZJEDNAITIu pogledu kvalitete
opskrbe i dostupnosti oblika energije, to se posebice odnosi na dostupnost prirodnog plina, ali i
ukapljenog naftnog plina na otocima i udaljenim podrujima kada je ekonomski neopravdana
opskrba prirodnim plinom.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
13/125
5
(10) STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA TREBA INTEGRIRATI CILJEVE I MJERE ZATITE OKOLIA I
NACIONALNE POLITIKE UBLAIVANJA KLIMATSKIH PROMJENA1. Hrvatska treba biti
meunarodno aktivna u kreiranju politike i mjera ublaivanja klimatskih promjena i uinkovito
provoditi preuzete obveze s tim u vezi. Ostale probleme utjecaja na okoli treba rjeavatilokalno u sklopu tehnolokog rjeenja energetskog objekta i putem izgradnje energetske
strukture koja e omoguiti odrivi razvoj. Kod toga, ratifikacijom Arhuke konvencije (7.
prosinca 2006.), Hrvatska je prihvatila otvorenost i slobodan pristup informacijama o okoliu te
osiguravanje sudjelovanja javnosti u pitanjima okolia i pristup pravosuu.
1.3. Struktura i razdoblje Strategije
Strategija energetskog razvoja RH usredotoena je na razdoblje do 2020. godine, to je dovoljno dugo
razdoblje za ostvarenje definiranih ciljeva, a poklapa se s razdobljem za koje su doneseni svi stratekienergetski dokumenti EU. Time se omoguava usporedba nacionalnih ciljeva sa ciljevima EU. Nakon
2020. godine Strategija donosi samo pogled u budunost. Nesigurnost predvianja u tom razdoblju je
velika pa se utvruju samo neke razvojne smjernice. Provedba Strategije bit e razraena u Programu
provedbe.
Struktura Strategije, odnosno njezini glavni elementi prikazani su na slici 1-1.
Slika 1-1 Glavni elementi Strategije energetskog razvoja RH
1 po uzoru na Integrated energy and climate change package, EC, sijeanj 2008.
ANALIZA STANJAglavni izazovi i prilike za razvoj energetskog sektora RH
VIZIJAenergetskog razvoja RH
POGLED NAPRIJEDbudue energetske potrebe RH
NaftaPrirodni plin
Ugljen
Elektroenergetskisustav
Centraliziranitoplinskisustavi
Obnovljiviizvorienergije
Energetskauinkovitost
Ciljevi strategije, prioritetne aktivnosti
UINCI ENERGETSKE STRATEGIJE
Tehnoloki, ekonomski, ekoloki
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
14/125
6
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
15/125
7
2. IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOGSEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE
2.1. Svjetski geopolitiki kontekst i sigurnost opskrbe energijom
Dostupnost energije temeljni je preduvjet gospodarskog razvoja. Iako na svjetskoj razini veza (korelacija)
izmeu gospodarskog rasta i rasta potronje energije slabi (poboljava se energijska intenzivnost),
svjetska potranja za energijom ipak i dalje raste.
Hrvatska je, kao i ostale europske zemlje, sve vie ovisna o uvozu energije. Trenutno Hrvatska uvozi oko
50% svojih energijskih potreba. Od tog uvoza preko 80% se odnosi na naftu2.
Projekcije pokazuju da e se potronja energije u svijetu poveati za 53% u razdoblju od 2004. do 2030.
godine3. Prema izvjeima Meunarodne agencije za energiju (IEA) rezerve nafte i prirodnog plina
dovoljne su za zadovoljavanje potreba tijekom ivotnog vijeka energetske infrastrukture graene urazdoblju promatranja ove Strategije. No, ti izvori koncentrirani su na nekoliko svjetskih podruja: 62%
svjetskih rezervi nafte nalazi se na politiki nestabilnom Bliskom Istoku, a 56% rezervi prirodnog plina u
samo tri zemlje (Rusiji, Iranu i Kataru). Trei fosilni izvor energije, ugljen, ravnomjerno je rasporeen u
svijetu, rezerve su goleme pa e sigurno i nadalje biti okosnica elektroenergetskih sustava veine
zemalja razvijenog svijeta (u EU27, oko 30% elektrine energije proizvodi se u termoelektranama na
ugljen) .
Danas u hrvatskoj bilanci potronje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s 50%, a prirodni
plin s 25,6%. Potronja tih energijskih oblika e u budunosti rasti, a domaa proizvodnja nafte i
prirodnog plina zbog iscrpljenja leita opadati (nakon 2010. godine). Pred Hrvatskom su stoga mnogiizazovi sigurnosti opskrbe energijom:
Izvori nafte koncentrirani su u politiki nestabilnim regijama svijeta,
Rat, terorizam, nesree i prirodne katastrofe mogu poremetiti opskrbu naftom i prirodnim plinom,
sprijeiti nove investicije te poveati cijene nafte i prirodnog plina i
Udio domae proizvodnje nafte i prirodnog plina u podmirenju potreba e se smanjivati, a ovisnost o
uvozu poveavati. Poveavat e se i udio uvoza u zadovoljavanju ukupnih energijskih potreba!
Hrvatska stoga mora teiti ublaivanju uvozne energijske ovisnosti izgradnjom elastine energetske
strukture, dakle takve to e u neizvjesnim uvjetima pokazivati svoju konkurentnost i robusnost.
Postii e se to iskoritavanjem vlastitih resursa i potencijala, uinkovitom uporabom energije,
raznolikou koritenih energijskih oblika i tehnologija, raznolikou dobavnih pravaca i izvora
energije te uporabom obnovljivih izvora energije.
2.2. Klimatske promjene i druga pitanja zatite okolia
Klimatske promjene i emisije staklenikih plinova postale su prioritetno pitanje razvoja . Glavni izazov je
dugoroni razvoj gospodarstva sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida. Tei se uinkovitijem
2 Prema podacima iz godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., MINGORP, 2007.3 Meunarodna agencija za energiju (IEA), World Energy Outlook, 2006.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
16/125
8
koritenju energijom, koritenju obnovljivim izvorima energije, efikasnijem transportnom sustavu s
veom uporabom neutralnih goriva glede emisije CO2 i internalizaciji eksternih trokova oneiavanja
okolia putem uspostavljanja cijene emitiranog ugljikovog dioksida (ime se daje jasan signal
gospodarstvu da u planiranju i investiranju mora uzeti u obzir i rizik to je povezan s oneienjem
okolia).
S tim u vezi pred Hrvatskom su teke zadae koje e odluno utjecati na nae gospodarstvo. Ti izazovi
ujedno su i razvojne prilike, a posebice valja naglasiti ove:
Ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola,
Meunarodne obveze nakon 2012. godine ,
Integracija u europsko trite emisijskim jedinicama i naelo interne raspodjele obveze meu
lanicama EU (burden-sharing),
Konkurentnost u regiji,
Pritisci iz brzorastuih sektora, Razvoj i primjena tehnologije izdvajanja i spremanja CO2,
Primjena nuklearne energije i
NIMBY4 sindrom.
ISPUNJENJE OBVEZA IZ KYOTSKOG PROTOKOLA. Smanjenje emisija za 5% u razdoblju 2008.-2012.
godina smatra se kratkoronim ciljem za iju provedbu je ve doneseno niz mjera i instrumenata to se
temelje na pravnoj steevini EU. U Hrvatskoj je na snazi zakonodavni okvir koji potie proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i suproizvodnju, energetsku uinkovitost u zgradarstvu,uspostavljen je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, u uspostavi su regionalni energetski
centri, propisane su naknade na emisije CO2, SO2 i NOx po naelu oneiiva plaa, u sektoru prometa
poduzimaju se mjere informiranja vozaa o karakteristikama vozila glede emisije CO2 i propisan je
indikativni cilj uvoenja biogoriva u promet. U pripremi je uspostava sustava trgovanja emisijskim
jedinicama u kojem e sudjelovati svi vei izvori emisije iz energetskog sektora po uzoru na europsku
shemu trgovanja, a koji bi bio operativan u 2010. godini.
BUDUE MEUNARODNE OBVEZE. Stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime nastavljaju
pregovore o obvezama nakon 2012. godine koji bi trebali rezultirati novim meunarodnim sporazumom.
Postavljena su tri glavna sredstva za ostvarenje ciljeva: mjere u sektorima gospodarstva, posebice
energetike, upijanje CO2 u umama i primjena odnosno nadogradnja fleksibilnih mehanizama. lanicama
priloga I, u kojem je i Hrvatska, postavlja se cilj smanjenja emisija od 25 do 40 % u 2020. godini, u
odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se u pregovorima zalae za naelo zajednike, ali raspodijeljene
odgovornosti u skladu s njezinim gospodarskim mogunostima i razvojnim potrebama. U sklopu
pregovara analizirat e se potencijali i drutveno-ekonomski pogledi ispunjenja u utvrivanju
individualnih ciljeva.
INTEGRACIJA U EUROPSKO TRITE EMISIJSKIM JEDINICAMA I NAELO INTERNE RASPODJELE OBVEZA.
Europska unija ulazi u pregovore s predloenim ciljem smanjenja od 20% do 2020. godine odnosno 30%
4 NIMBY je akronim od Not-in-my-backyard.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
17/125
9
ako sporazum prihvate zemlje u razvoju (Kina, Indija, Brazil). EU e taj cilj raspodijeliti izmeu svojih
lanica u dvije skupine: jednu ine veliki izvori emisije (obveznike sheme trgovanja tzv. ETS sektor), a
drugu svi ostali sektori i djelatnosti. Raspodjela obveza se temelji na naelu solidarnosti meu EU
lanicama odnosno ovisna je o gospodarskoj snazi, perspektivama razvoja i ve poduzetim mjerama.
Cilj koji se postavlja pred velike energetske izvore emisije koji su u shemi trgovanja je smanjenje emisijeza 21% do 2020. godine u odnosu na 2005. godinu temeljem jedinstvenog europskog alokacijskog plana i
obveza kupovanja cjelokupne kvote po modelu aukcije u kojoj mogu ravnopravno sudjelovati postojei i
novi sudionici. Time se uklanjaju zapreke ulasku novih i efikasnijih tehnologija neovisno o njihovoj
lokaciji i nacionalnim granicama, to je do sada bio sluaj (s tim da investitori moraju biti svjesni rizika
povezanog sa cijenom emisijskih jedinica na tritu u sluaju poveane potranje). U ostalim sektorima
predvia se smanjenje emisije za 10% do 2020. godine, no zemljama iji je BDP po stanovniku manji od
prosjeka EU dozvoljava poveanje emisije i do 20%. Vidljivo je da bi Hrvatska bila u znatno povoljnijem
poloaju da je u punopravnom lanstvu EU nego danas kada mora samostalno pregovarati u okviru
Konvencije UN-a o promjeni klime.
Hrvatska se u procesu pregovora s Europskom unijom treba izboriti za odluku koja e joj omoguiti
ukljuenje u europski sustav interne raspodjele obveza i ukljuenje u europsku shemu trgovanja
emisijskim jedinicama u kojem e lake ostvariti ciljeve energetskog razvoja .
KONKURENTNOST U REGIJI. U jugoistonoj Europi jedino je Hrvatska preuzela obvezu obuzdavanja
emisija staklenikih plinova. Te su zemlje potpisale Ugovor o Energetskoj zajednici radi razvoja
zajednikog energijskog trita pa je Hrvatska u trino nepovoljnom poloaju u sektoru proizvodnje
elektrine energije, ali i ostalim energijski intenzivnim sektorima. Dugorono gledajui, oekuje se da e i
te zemlje preuzeti obvezu u okviru Konvencije UN-a o promjeni klime te da e se tako ta prijetnja
otkloniti.
PRITISCI IZ BRZORASTUIH SEKTORA. Ti sektori ukljuuju energijski intenzivne djelatnosti poput
elektroenergetike, preradbe nafte i proizvodnje mineralnih proizvoda (cement, vapno, staklo) i bit e
ukljueni u sustav trgovanja emisijskim jedinicama te optereeni cijenom ugljikovog dioksida, a svaki
viak u odnosu na dozvoljenu kvotu morat e kupovati na tritu. S druge strane, zbog poveanja
mobilnosti i izrazite cjenovne neelastinosti velik je porast emisija iz cestovnog prometa unato
poveanju uinkovitosti novih vozila. Emisije tog sektora nastojat e se obuzdati razvojem odrivog
transporta, tehnolokim razvojem i primjenom CO2 neutralnih goriva (biogorivo i, na dugi rok, vodik).
RAZVOJ I PRIMJENA TEHNOLOGIJE IZDVAJANJA I SPREMANJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA (ISUD) je
dugorona mjera za smanjivanje emisija, posebice iz energetskih postrojenja koja se koriste ugljenom. U
Hrvatskoj je razvijena i primijenjena tehnologija izdvajanja, transporta i utiskivanja CO2 za poveanjeiscrpka nafte (tzv. EOR5). Oekuje se da e ISUD biti komercijalno prihvatljiv za desetak godina.
PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE. Od svih promatranih to je mjera sa najveim potencijalom smanjenja
emisija staklenikih plinova, no treba u obzir uzeti sve aspekte utjecaja na okoli, posebice vezanih uz
razgradnju i odlaganje radioaktivnog otpada.
OTPOR JAVNOSTI IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA (NIMBY SINDROM). Problem izbora lokacije i
gradnje novih energetskih objekata vezan je i uz prihvatljivost objekta za lokalnu zajednicu. Pravodobna i
otvorena komunikacija s javnou, posebice tzv. zainteresiranom javnou i lokalnom zajednicom i
5EOR Enhanced Oil Recovery
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
18/125
10
dosljedno potivanje naela o pravu javnosti da sudjeluje u odluivanju u pitanjima zatite okolia
demokratska je steevina najveeg znaenja (ozakonjena Zakonom o pravu na pristup informacijama i
Zakonom o zatiti okolia, u koji su transponirane odredbe Arhuke konvencije).
2.3. Geopolitiki poloaj i prostorne prednosti RH
Snaga i prilika Hrvatske za odrivi energetski razvoj jest u njezinom geografskom poloaju:
geopolitikom poloaju potencijalno tranzitne zemlje za naftu, prirodni plin (ukljuivo ukapljeni
prirodni plin) i elektrinu energiju
prostornim prednostima pomorske zemlje i zemlje s dobrim lokacijama za izgradnju energetskih
objekata (podzemna skladita plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetroelektrane i drugi
obnovljivi izvori energije, terminali za naftu i ukapljeni prirodni plin, termoelektrane na uvozni
kameni ugljen, nuklearna elektrana, skladite nisko i srednje radioaktivnog otpada)
Glavni izvor opskrbe Hrvatske naftom i prirodnim plinom bit e domaa proizvodnja iz preostalih rezervi
te Sjeverna Afrika i Srednji Istok te Ruska Federacija i Kaspijska regija. Energetski razvoj treba temeljiti na
razvoju energijskih trita, ali isto tako i na geopolitikom planiranju i pregovaranju o sudjelovanju u
stratekim projektima koji Hrvatskoj mogu donijeti poveanu sigurnost opskrbe i gospodarske koristi.
Glede opskrbe naftom i prirodnim plinom meunarodno politiko djelovanje i proaktivna gospodarska
politika treba da su usmjereni na koritenje geopolitikim poloajem Hrvatske i njezinim profiliranjem
kao europskog energijskog vorita.
Posebice je zato vano politiko djelovanje radi ostvarivanja ve zapoetih stratekih projekata:
Paneuropski naftovod (Pan-European Oil Pipeline - PEOP) i D ruba-Adria
Meudravni spojni plinovod hrvatskog i maarskog transportog sustava
Terminal za ukapljeni prirodni plin (terminal za UPP)
Jonsko-jadranski plinovod (IAP)
Tranzit elektrine energije
2.4. Energetska politika EU prema zajednikom energijskom tritu
Europska unija donijela je jedinstvenu strategiju energetskog razvoja i ublaavanja klimatskih promjena,
kojom e Europa postati nisko ugljino gospodarstvo s niskim emisijama staklenikih plinova, odnosno
svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ciljevi te jedinstvene politike jesu ovi:
20% smanjenja emisija staklenikih plinova do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu, odnosno 30 %
ako zemlje u razvoju prihvate obveze u skladu s njihovim gospodarskim mogunostima,
20% obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji (uveanoj za gubitke prijenosa i distribucije te
vlastitu potronju kod proizvodnje elektrine energije i topline javnih toplana) do 2020. godine,
10% biogoriva u odnosu na potronju benzina i dizelskog goriva do 2020. godine,
EU e primjenom mjera energetske uinkovitosti smanjiti neposrednu potronju energije za 9% u
razdoblju od 2008. do 2016. godine i
EU je proklamirala cilj smanjenja potronje energije za 20% do 2020. godine (ali ga nije razradila).
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
19/125
11
Hrvatska kao budua lanica EU je dio te zajednike europske politike pa u skladu s njom usklauje svoje
vlastite ciljeve. Temeljna platforma za postizanje tih ciljeva jest potpuno otvoreno i konkurentsko
europsko trite energije. U tom smislu EU priprema i tzv. trei paket energetskog zakonodavstva.
Hrvatska e svoj zakonodavni i regulatorni okvir i nadalje usklaivati s pravnom steevinom EU te
stvarati pretpostavke za funkcioniranje otvorenog energijskog trita, temeljenog na jasnim, stabilnimi nediskriminirajuim pravilima te djelotvornoj regulaciji trita.
Radi toga Hrvatska e:
Dovriti i potom kontinuirano usklaivati svoju regulativu s pravnom steevinom EU koja ureuje
djelovanje trita elektrine energije, prirodnog plina i nafte i naftnih derivata,
Ispunjavati preuzete obveze u pogledu uporabe obnovljivih izvora, energetske uinkovitosti i
obuzdavanja emisija staklenikih plinova,
Poveanjem tehnikih mogunosti uvoza prirodnog plina poveati sigurnost opskrbe te omoguiti time
funkcioniranje trita i slobodno formiranje cijena prirodnog plina na tritu,
Jaati neovisnost i ulogu regulatora energetskih djelatnosti i
Jaati integraciju u europska udruenja operatora prijenosnog sustava elektrine energije te primjenu
zajednikih standarda za poveanje sigurnosti opskrbe kako u Hrvatskoj tako i u EU.
2.5. Suradnja u jugoistonoj Europi i sa susjednim zemljama
Energetska regija i regionalno energijsko trite u koje je ukljuena Republika Hrvatska se u smislu ove
Strategije odreuju ovim sadrajem: zemlje jugoistone Europe (ugovorne stranke iz Ugovora o
osnivanju Energetske zajednice) i okolne zemlje lanice EU (koje su ujedno i stranke Ugovora o
osnivanju Energetske zajednice).
Sporazumom o Energetskoj zajednici zemlje jugoistone Europe usvojile su zajedniku obvezujuu
strategiju stvaranja regionalnog trita elektrine energije i prirodnog plina temeljenog na zajednikim
interesima i solidarnosti, a radi njegove konane integracije u jedinstveno europsko trite. U odnosu na
regiju, specifini zadaci Energetske zajednice jesu ovi:
Unaprijediti sigurnost opskrbe stvaranjem jedinstvenog regulatornog prostora, u kojem e se osigurati
stabilni uvjeti za investicije u energetski sektor, posebice u izgradnju konekcija s kaspijskom,
sjevernoafrikom i srednjeistonom regijom kako bi se osigurali dobavni pravci prirodnog plina,
Poboljati stanje okolia u regiji i unaprijediti uinkovitost potronje energije,
Poticati uporabu obnovljivih izvora energije i
Razvijati trino natjecanje u energetskom sektoru.
Potpisivanjem Sporazuma o Energetskoj zajednici sve zemlje potpisnice, pa tako i Hrvatska, obvezale su
se usvojiti i primijeniti EU acquis communautaire iz podruja energetike (elektrine energije i prirodnog
plina), zatite okolia, obnovljivih izvora energije i zatite trinog natjecanja.
Vaan aspekt Energetske zajednice jesu socijalna pitanja vezana za opskrbu energijom. Sporazum o
razumijevanju o socijalnim pitanjima obvezuje lanice Energetske zajednice da u svoju energetsku
politiku ukljue i socijalnu dimenziju. Naime, u procesu liberalizacije tarifni sustavi i naini odreivanja
cijene energije bitno se mijenjaju. Ako te promjene nisu popraene adekvatnim mjerama socijalnepolitike mogu negativno utjecati na ivotni standard u zemljama regije.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
20/125
12
Hrvatska ima dobre uvjete da i nadalje bude vaan sudionik regionalnog energijskog trita pa se treba
pozicionirati kao:
Tranzitna zemlja za dobavne pravce nafte i prirodnog plina,
Energijsko vorite za opskrbu Europe ukapljenim prirodnim plinom,
Zemlja s jakim prijenosnim kapacitetima za elektrinu energiju,
Zemlja izvoznik elektrine energije i
Lider u poticanju energetske uinkovitosti u regiji .
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
21/125
13
3. VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM
Ostvarenje vizije
Strategija predstavlja smjernice za provedbu aktivnosti kojima e se ostvariti pouzdan, elastian6 i odriv
energetski sustav kroz:
Strateko vodstvo
Za kontinuirani razvoj energetskog sustava potrebne su pravodobne i uinkovite investicije. Kod toga
kljuna je uloga Vlade RH, koja svojim djelovanjem i jasnim, nedvosmislenim i vrstim stratekim
odrednicama energetske politike treba stvarati poticajni okvir za investicije u energetsku infrastrukturu,
posebice nove proizvodne kapacitete i umanjiti rizike za investitore. Strateke odrednice energetske
politike Vlade RH jesu:
Otvorenost prema svim energetskim opcijama, bez zabrana ili favoriziranja pojedinih energijskih
tehnologija,
Stvaranje poticajnog zakonodavnog i regulatornog okvira za nove investicije u energetskom
sektoru, ubrzavanje administrativnih procedura pribavljanja dozvola i pravodobno usklaivanje
dokumenata prostornog planiranja,
Iskoritavanje povoljnog geopolitikog poloaja Hrvatske za njezino pozicioniranje kao europskog
energijskog vorita,
Aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama za poboljanje sigurnosti opskrbe kroz
meudravne sporazume i zajednike investicije i
Poticanje pravnih i fizikih osoba na uinkovito koritenje energije i obnovljivih izvora energije.
6 Elastinost sustava podrazumijeva njegovu sposobnost pravodobnih i pravilnih odgovora na promijenjene vanjskeuvjete i nove izazove.
Naa vizija
Hrvatska e imati pouzdan i odriv energetski sektor, iji e se razvoj temeljiti naiskoritavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih potreba zaenergijom i za stvaranje dodatnih koristi za graane Republike Hrvatske, uskladu s naelima okoline, gospodarske i drutvene odgovornosti.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
22/125
14
Iskoritavanje trita za ostvarenje sigurne i cjenovno dostupne opskrbe energijom
Osnovno naelo Strategije jest ostvarivanje potpuno otvorenog, neovisno reguliranog i konkurentnog
energijskog trita u Hrvatskoj kao dijela jedinstvenog regionalnog i europskog energijskog trita.
Nekoliko je temeljnih polazita za postizavanje tog cilja:
Neovisna regulacija energetskog sektora,
Uloga Vlade radi osiguranja funkcioniranja trita,
Osiguranje obveznih zaliha nafte i prirodnog plina i
Iskoritavanje i mogunosti za tranzit energije
Prvo polazite je neovisna regulacija energetskog sektora. Energetski sektor treba funkcionirati na
razvidnim naelima sa snanim i neovisnim regulatorom koji je, izmeu ostaloga, odgovoran za
donoenje metodologije tarifnih sustava i visine tarifnih stavki. Stvaranje snanih, neovisnih nacionalnih
regulatornih agencija jedan je od glavnih prioriteta energetske politike EU.
Cijene energije treba u pravilu odreivati otvoreno trite. No, trite moe uredno funkcionirati samo uuvjetima dostatne ponude.Energijsko trite ima eksterne uinke: sigurnost opskrbe i kvalitetu okolia.
Trite nije dovoljno da rijei te eksterne uinke pa Vlada mora preuzeti aktivnu ulogu u korektivnoj
politici. Planiranjem (kao izvorom informacija) i pravodobnim aktivnostima Vlada treba osigurati
funkcioniranje trita i odravanje potrebne razine sigurnosti energijske opskrbe. Kod prirodnog plina, u
razdoblju do izgradnje terminala UPP-a, to se posebice odnosi na potrebnu potporu produenju
aktualnog ugovora za dobavu prirodnog plina iz Rusije, na osiguranje domae proizvodnje prirodnog
plina mjerama vezanim za istraivanje, koncesijske ugovore i izgradnju podzemnog skladita prirodnog
plina. Kod elektrine energije to se odnosi na ohrabrivanje investitora uklanjanjem prepreka i
smanjivanjem rizika izgradnje elektrana.
Nafta e i dalje biti dominantan energijski oblik, a rast e i potronja prirodnog plina u skladu s
postojeim planovima razvoja transportnog sustava i potronje. Stoga je potrebno osigurati obvezne
zalihe nafte i prirodnog plina i nove dobavne pravce.
U podruju elektrine energije, prirodnog plina i nafte treba iskoritavati mogunosti prijenosne
infrastrukture i razvoj nadalje usmjeravati prema stvaranju uvjeta za tranzit energije , to e
doprinijetiintenzivnijem povezivanju u energetsku mreu i trite EU, razvoju gospodarstva, rastu
investicija, izvoza, prihoda operatora, lokalnih zajednica i drave.
Obuzdavanje porasta staklenikih plinova iz energetskog sektora
Da bi ostvarila svoje sadanje kyotske i budue post-kyotske ciljeve, Hrvatska se mora prikljuitieuropskoj shemi trgovanja emisijama (EU ETS). Taj trini mehanizam doprinijet e transformaciji itavog
gospodarstva, a ne samo energetike, prema okolino prihvatljivijim tehnolokim rjeenjima. Cijene
emisijskih jedinica bitno e utjecati na donoenje odluka o investicijama u energetskom sektoru.
Posebne napore treba uloiti u sektoru prometa da bi se poveao udio okolino povoljnijih energijskih
oblika za pogon prometala: biogoriva, stlaeni prirodni plin i elektrina energije.
Uinkovitija uporaba energije
Hrvatska se energijom koristi manje uinkovito od veine zapadnoeuropskih zemalja. Potrebno joj je oko
20% vie primarne energije po jedinici BDP-a nego to je to u prosjeku EU-15. Takvo stanje omoguava
znatna poboljanja pri emu je, osim trinih cijena energije, bitno definiranje dravnih poticajnih mjeraza sve sektore neposredne potronje.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
23/125
15
Hrvatska postavlja i jasne ciljeve svoje politike energetske uinkovitosti smanjenje neposredne
potronje energije za 9% u razdoblju od 2008. do 2016. godine, u odnosu na prosjek 2001.-2005. godina
(to je u skladu sa ciljevima Europske unije).
Potrebno je poticati i promjene u strukturi koritenja energijom. Strategijom se postavlja cilj da se
elektrina energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrone tople vode zamijeni drugimenergijskim oblicima: sunevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom (u
podrujima udaljenim od mree prirodnog plina). Taj cilj se ne odnosi na uporabu elektrine energije za
grijanje i pripremu potrone tople vode koritenjem dizalica topline.
Energijske utede se mogu promatrati i kao novi izvor energije pa je trokovno uinkovitim mjerama
potrebno poticati energetsku uinkovitost kao sredstvo poboljanja sigurnosti opskrbe.
Maksimalno poveanje udjela obnovljivih izvora energije uz prihvatljive drutvene trokove
poticanja njihove uporabe
Hrvatska je zemlja s dobrim prirodnim potencijalima i mogunostima za iskoritavanje obnovljivih izvora
energije. Obnovljivi izvori energije jesu domai izvor energije i njihova uporaba jest poglavito sredstvopoboljanja sigurnosti opskrbe energijom i razvoja domae proizvodnje energetske oprema i usluga, a
potom i nain ostvarenja ciljeva zatite okolia.
Hrvatska postavlja ove strateke ciljeve vezane uz uporabu obnovljivih izvora energije:
Ispunit e se obveza prema prijedlogu Direktive EU o poticanju obnovljivih izvora energije
(objavljeno u sijenju 2008. u sklopu Paketa za provedbu ciljeva EU o klimatskim promjenama i
obnovljivim izvorima energije do 2020. godine) o udjelu obnovljivih izvora u neposrednoj
potronji energije: hrvatski obvezujui cilj iznosi 20,0%.
Ispunit e se obveza prema Direktivi EU o udjelu biogoriva u potronji benzina i dizelskog goriva
u prometu 2020. godine od 10%.
Udio proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui velike
hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iznosit e u 2020. godini 35% .
Poticanje istraivanja, razvoja i primjene okolino odrivih energijskih tehnologija
Energijske i transportne tehnologije na svjetskoj razini se vrlo brzo razvijaju. Iako se taj razvoj dogaa
veinom u razvijenim zemljama, Hrvatska mora osigurati vlastitu osposobljenost za primjenu takvih
tehnologija im su one ekonomski isplative. Stoga je nuno poveati ulaganja u obrazovanje i
znanstveno-istraivake projekte te sustavno poticati meunarodnu suradnju na podruju odrivih
energijskih tehnologija. Osim istraivanja i razvoja, bitno je poduprijeti i primjenu novih tehnologija krozizgradnju demonstracijskih postrojenja i istraivakih laboratorija/instituta. Istraivanje, izmeu
ostaloga, treba biti usmjereno i na razvijanje domae industrije i usluga, a treba ih usmjeriti prema
visoko tehnoloki rjeenjima, koja i donose vee dodane vrijednosti. Stoga je, potrebna snana sprega
energetske politike, industrijske politike i politike visokog obrazovanja i znanosti.
Hrvatska svoj energetski razvoj mora temeljiti na najboljim dostupnim tehnologijama. To e se
osigurati jaanjem visokoobrazovanog strunog kadra. Razvoj energetskog sektora zahtjeva i radnike
razliitih profila, koji e biti obueni i osposobljeni za rad s novim tehnologijama, koje e se sve
primjenjivati u hrvatskom energetskom sektoru. Stoga valja to prije razviti strukovne programe
energetskog usmjerenja i osigurati programe cjeloivotnog uenja vezanih uz razliite aspekte
energetskog sustava.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
24/125
16
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
25/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
26/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
27/125
19
4.2.1. Industrija
Sektor industrije sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije s neto vie od 20%. Predvia se da
e od 2010. godine u shemu trgovanja emisijskim jedinicama biti ukljuena postrojenja koje su
odgovorne za neto manje od polovice te potronje8. Ovim mehanizmom trebalo bi u industrijskom
sektoru bitno poboljati energetsku uinkovitost. U devedesetim godinama dolo je do znatnog padapotronje energije u ovom sektoru, zbog procesa tranzicije (privatizacije i strukturnih promjena). Ipak, u
posljednjih nekoliko godina biljei se polagan, ali stabilan porast potronje energije u industriji. Paket
mjera energetske uinkovitosti za sektor industrije ukljuuje:
Uspostavu funkcionalne mree industrijske energetske uinkovitosti (MIEE) Kroz MIEE program
industrijskim e se tvrtkama pruiti potpora pri provoenju energetskih pregleda i uspostavi sustava
gospodarenja energijom, provodit e se usporedbena analiza (benchmarking) njihovih energijskih
znaajki sa znaajkama postignutim u drugim tvrtkama iste grane i provodit e se odabrani projekti
energetske uinkovitosti. Takoer e se uspostaviti obrazovni programi i programi uvjebavanja za
djelatnike u industriji;
Uspostava sheme energetskih pregleda za industriju za energijski intenzivne industrije propisat e
se obveza provedbe energetskih pregleda, dok se za ostale treba uspostaviti shema dobrovoljnih
energetskih pregleda uz financijsku potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Kod
toga je bitno uspostaviti sustav certificiranja auditora te standardizirati postupke provedbe
energetskih pregleda i izvjeivanja;
Sklapanje dobrovoljnih ugovora s industrijom uvoenjem naknade na emisiju CO2 u Hrvatskoj se
otvara mogunost sklapanja dobrovoljnih ugovora s industrijskim postrojenjima, koja e se obvezati na
poboljanje svoje energetske uinkovitosti, a za uzvrat e dobiti mogunost smanjenja plaanja
naknade. Takvim se ugovorima tvrtke obvezuju provesti niz mjera energetske uinkovitosti iuspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Dobrovoljne ugovore treba u poetnoj fazi provoditi
na razini pilot projekata, a potom sustavno, poevi od 2010. godine;
Poticanje suproizvodnje toplinske i elektrine energije u industriji preispitat e se postojei sustav
poticaja putem zajamene otkupne cijene za elektrinu energiju proizvedenu u takvim postrojenjima,
posebice za visokouinsku suproizvodnju, jer kod postojeih uvjeta nema interesa za njihovu gradnju
Unapreenje sustava naknada oneiivaa okolia na emisije CO2 jedinine naknade na emisije
CO2u razdoblju 2007.-2009. godina su relativno niske pa se ne oekuje da e imati izravnog uinka na
smanjenje CO2 odnosno na poveanje energetske uinkovitosti. Sustav naknada treba unaprijediti
uzimajui u obzir granine trokove provedbe mjera i uspostavu sustava trgovanja emisijskimjedinicama radi poticanja industrije na provedbu mjera energetske uinkovitosti.
Stvaranje uvjeta za ukljuivanje Hrvatske u europsku shemu trgovanja emisijskim jedinicama u
2010. godini.
8 Programom energetske uinkovitosti nisu obuhvaene mjere energetske uinkovitosti u onim industrijskim
postrojenjima koja e biti ukljuena u shemu trgovanja emisijama (EU ETS). Samim tim su predviene energetske
utede u sektoru industrije znatno manje. Ukoliko se uraunaju i utede postignute u tim postrojenjima zbogsudjelovanja u EU ETS, za oekivati je da e energetske utede biti udvostruene.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
28/125
20
4.2.2. Promet
Sektor prometa sudjeluje s oko 30% u ukupnoj neposrednoj potronji energije, a stopa porasta je
iznimno visoka (preko 5% godinje u proteklih pet godina). Najvei udio u potronji energije u sektoru
ima cestovni promet s gotovo 90%. Ovakav trend se oekuje i u budunosti, zbog poveanja broja
automobila, poveane prevaljene udaljenosti po automobilu i smanjenog broja putnika po automobilu.Stoga je arite politike energetske uinkovitosti u sektoru prometa upravo na cestovnom prometu.
Sa stajalite energetske uinkovitosti, sektor prometa je sektor u kojemu e biti najtee postii eljene
ciljeve. Razlog je u njegovoj ovisnosti o tekuim gorivima (naftnim derivatima), ali i u suvremenom
nainu ivota i globalizaciji gospodarstva koji su znakoviti po mobilnosti. Radi smanjenja potronje
energije u prometu donijet e se paket mjera energetske uinkovitosti koji ukljuuje:
Propisivanje stroih standarda za nova vozila Europska unija donosi nove standarde za dozvoljene
emisije CO2 lakih vozila (cilj 120 g CO2/km do 2012. godine), a smanjene emisije ujedno znae i bolju
energetsku uinkovitost vozila. Hrvatska e pratiti i urno usvajati u EU prihvaene tehnike standarde
za vozila te tako osigurati da samo najuinkovitiji proizvodi ulaze na hrvatsko trite;
Provedba informacijskih kampanja o energetski uinkovitom ponaanju u prometu kampanjom je
potrebno promovirati uinkovite naine vonje, ali i alternativne naine prijevoza (gradski promet,
bicikli, vie ljudi u automobilu i sl.);
Planiranje i uspostavu uinkovitijih prometnih sustava poboljat e se planiranje prometa u
gradovima, ukljuujui izgradnju infrastrukture za alternativne naine prijevoza, poboljanje
infrastrukture javnog prijevoza, opcije parkiraj i vozi, uvoenje uinkovitih vozila i alternativnih
goriva u javni prijevoz (oznaavanje vozila), propisivanje obveze energetskih pregleda u tvrtkama
javnog prijevoza i obveza isplativih mjera energetske uinkovitosti, provedba usporednih analiza
hrvatskih prijevoznikih tvrtki s europskim tvrtkama, uvoenje naknada kod prometnih guvi ugradovima i dr.;
Poticanje projekata istijeg prometa i kupovanje energijski uinkovitijih vozila (vozila sa emisijama
ispod 120 g CO2/km, elektrina vozila, hibridna vozila) za pravne i fizike osobe putem subvencija
investicija, ali i osiguravanje besplatnih parkirnih mjesta, pravom na koritenje utih traka i sl.
4.2.3. Kuanstva
Kuanstva su najvei pojedinani potroa energije u Hrvatskoj (29% od ukupne neposredne potronje
energije) i najvei korisnik elektrine energije (43% od ukupne neposredne potronje elektrine
energije9
). Politika energetske uinkovitosti u sektoru kuanstava temelji se na poveanju svijestigraana o moguim utedama i poticajima kod planiranja i izgradnje stanova te koritenju energijom
ponaaju u skladu s naelima energetske uinkovitosti. Paket mjera energetske uinkovitosti ukljuuje:
Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornom ureenju i
gradnji, a kojima se u potpunosti transponiraju zahtjevi EU Direktive 2002/91/EZ o energijskim
svojstvima zgrada. Time e se omoguiti smanjenje specifine potronje energije propisivanjem
minimalnih zahtjeva na energijska svojstva zgrada10 i poveati svijest graana o energetskoj
9 Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetnitva, 2007.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
29/125
21
uinkovitosti putem obveznog certificiranja zgrada. Treba teiti ostvarivanju standarda
niskoenergijskih zgrada, energijskih svojstava boljih od minimalno propisanih.
Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti graana te osnivanje mree
informativnih sredita u cijeloj Hrvatskoj u kojima e graani moi dobiti besplatne savjete o
mogunostima za poboljanje energetske uinkovitosti u vlastitom domu;Oznaavanje energijskih znaajki troila (kuanskih ureaja i dr.) i usvajanje minimalnih standarda za
troila, ime se treba poticati ulazak na trite samo energijski najuinkovitijih rjeenja;
Individualno mjerenje energije na mjestima gdje to nije sluaj (posebice za toplinsku energiju iz CTS-
a), koritenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivim ureajima te dostavljanje informativnih
rauna kupcima energije iz kojih e moi jasno zakljuiti o vlastitoj uinkovitosti potronje energije;
Financijski poticaji fizikim osobama za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem Fonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost i fiskalnom politikom.
4.2.4. UslugeSektora usluga sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije preko 10%. Elektrina energija je
dominantan oblik energije s preko 60%, a slijede tekua goriva i prirodni plin. Uporabu elektrine
energije za toplinske potrebe u priobalju treba zamjenjivati s prirodnim plinom (nakon razvoja
distribucijske mree) i obnovljivim izvorima energije, posebice sunevim toplinskim sustavima. Turistiki
objekti su za to pogodni, jer im se potrebe za pripremom tople vode poklapaju s najveom insolacijom.
Takoer, treba teiti zamjeni loivog ulja drugim energentima kao to su prirodni plin ili ukapljeni naftni
plin (tamo gdje nema mree prirodnog plina), a posebice obnovljivim izvorima energije.
Energijska intenzivnost, intenzivnost potronje elektrine energije i jedinina potronja energije po
zaposleniku u sektoru usluga u stalnom su porastu10
, to ukazuje na neuinkovitost potronje energije uovom sektoru, uz istodobno najveu godinju stopu porasta potronje energije u usporedbi s bilo kojim
drugim sektorom. Kratkorono, arite mjera politike energetske uinkovitosti mora biti na javnom
sektoru. Oekuje se da e javni sektor svojim primjerom potaknuti mjere u sektoru komercijalnih usluga,
ali i u ostalim sektorima. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na one mjere s niskim trokovima provedbe
kao to su poticanje promjena ponaanja zaposlenika kroz obrazovne i informacijske kampanje.
Dodatno, u objekte javnog sektora potrebno je uvesti sustav gospodarenja energijom (SGE) koji e biti
poduprt alatima za praenje i analizu potronje energije te je potrebno propisati obveze javnog sektora
u smislu ostvarenja poboljanja energetske uinkovitosti i izvjeivanja.
Paket mjera energetske uinkovitosti za sektor usluga ukljuuje ove mjere:
Izrada i primjena graevinske regulative koja e omoguiti smanjenje specifine potronje energije
po jedinici povrine propisivanjem minimalnih zahtjeva za toplinskom izolacijskom zgrada i minimalnih
zahtjeva za energijskim svojstvima zgrada11 (potrebno je ostvarivati standarde niskoenergijskih zgrada,
posebice u novim ili rekonstruiranim zgradama dravne, regionalne i lokalne uprave;
10 Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva, 2007.
11 Graevinska regulativa u Hrvatskoj mora se u potpunosti uskladiti sa zahtjevima Direktive Europske komisije2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
30/125
22
Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama ime e se poboljati
odravanje tih sustava i osigurati njihova vea uinkovitost;
Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnoj upravi;
Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i upanijama, kojim se
gradovi i upanije obvezuju poboljati energetsku uinkovitost u svojim objektima;
Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kuu u red, kojim se Vlada Republike Hrvatske
obvezuje smanjiti energijske potrebe i poboljati uinkovitost potronje energije u svojim objektima;
Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga po uzoru na program
SGE u gradovima i upanijama;
Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost;
Uvoenje "zelene javne nabave, odnosno ukljuivanje kriterija energetske uinkovitosti i zatiteokolia u procedure javne nabave te usvajanje ocjene projekta na temelju analize trokova itavog
ivotnog vijeka projekta, a ne samo na temelju investicijskih trokova, ime e se omoguiti
transformacija trita prema sve uinkovitijim proizvodima i projektima.
4.3. Budua kretanja
Za postizanje ciljeva poveanja energetske uinkovitosti potrebna je snana potpora dravne politike
putem zakonodavno-regulatornog i financijskog okvira koji e omoguiti jai ulazak energetski
uinkovitih proizvoda, tehnologija i praksi na hrvatsko trite.
No, nije dovoljno samo provoditi mjere energetske uinkovitosti vano je i pratiti njihovu provedbu i
mjeriti utede koje se njima postiu. Sustav mjerenja i verifikacije energijskih uteda poseban je izazov
hrvatske strategije energetske uinkovitosti. U tu je svrhu potrebno uspostaviti jedinstveni sustav
prikupljana svih potrebnih podataka (energetskih podataka i podataka koji utjeu na potronju
energije) za izraun i praenje indikatora energetske uinkovitosti u skladu s metodologijom
prihvaenom u EU. Kod toga je vano uskladiti hrvatsku energetsku i ostalu statistiku s Eurostat
metodologijom. Osim tog pristupa, koji daje uvid u kretanja na makroekonomskoj i sektorskoj razini,
potrebno je uspostaviti i sustav mjerenja, verifikacije i izvjetavanja o postignutim energijskim utedama
u individualnim projektima (tzv. pristup odozdo prema gore). Nadalje, uspjenost politike energetske
uinkovitosti se mora konstantno pratiti i ocjenjivati, a politika prilagoavati s obzirom na postignua ipromjene uvjeta na tritu. Trokovna uinkovitost projekata i programa poticanih od strane drave
mora se ocjenjivati na godinjoj razini.
Program daje opsene strune podloge na temelju kojih se donosi Akcijski plan energetske uinkovitosti
i Zakon o uinkovitom koritenju energijom (oekuje se da e stupiti na snagu u 2009. godini).
Usvajanjem ovih dokumenata i u njima zacrtanih ciljeva Hrvatska preuzima obvezu smanjenja
neposredne potronje energije mjerama energetske uinkovitosti u skladu sa ciljevima definiranim
smjernicama i stratekim dokumentima energetske politike Europske unije (Direktiva 2006/32/EC).
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
31/125
23
5. TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJEENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030.)
Temeljna projekcija neposredne potronje energije (eng. business as usual) pretpostavlja razvojpotronje preputen trinim kretanjima i navikama potroaa, bez dravnih intervencija, ali uz
pretpostavku uobiajene primjene novih, tehnoloki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena
pojavljuju na tritu.
Potronja energije je projicirana na razini pojedinih sektora i podsektora ope potronje, koritenjem
metodom analogije (pribliavanje Republike Hrvatske zemljama lanicama EU-15) i drugim
ekonometrijskim metodama12. U pogledu demografskih kretanja pretpostavljen je stalan broj stanovnika
Republike Hrvatske, jednak broju stanovnika iz 2007. godine ime su obuhvaeni i oekivani trend pada
domicilnog stanovnitva i povean priljev stanovnika iz inozemstva.
5.1.1. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima
Neposredna potronja energije projicirana je po sektorima potronje (industrija, promet i opa
potronja), s tim da su analize provedene po podsektorima: industrija po industrijskim granama,
promet po vrstama prometa (cestovni, zrani, brodski i eljezniki), a opa potronja - po
podsektorima (kuanstva, usluge, graditeljstvo i poljoprivreda).
Kod industrije polazite je da je Hrvatskoj potreban snaan industrijski razvoj. Iako se kod industrije ne
oekuju stope porasta kao kod usluga, razvoj industrije, posebice odreenih industrijskih grana, smatra
se polugom razvoja hrvatskog gospodarstva. Projekcija neposredne potronje energije kod industrije
temelji se na pretpostavci da se razvoj industrijske proizvodnje nee temeljiti na energijski intenzivnim
granama, nego e trini mehanizmi uravnoteeno usmjeravati razvoj prema energijski neintenzivnim
granama odnosno prema industriji kod koje Hrvatska ne oskudijeva u resursima. Prema podacima iz
baze ODYSSEE13, intenzivnost potronje energije hrvatske industrije (preraivaka industrija i rudarstvo
bez energetike) iznosila je u 2005. godini 1269 kJ/EUR (stalne cijene iz 2000. godine) dok je u EU 15 ona
za iste grane iznosila 682 kJ/EUR. Dakle, da bi hrvatska industrija do 2020. godine dostigla intenzivnost
potronje energije u EU15 iz 2005. godine, njena intenzivnost potronje energije bi se morala smanjivati
po stopi -4,06% godinje. Tako postavljen cilj nije mogue ostvariti bez strukturnih promjena.
U sektoru prometa potronja energije rast e bre nego u ostalim sektorima. Projekcije se temelje na
pretpostavci da e hrvatski prometni sektor, prema specifinoj potronji energije u 2020. godini biti na
razini prosjeka EU15 u 2005. godini, a da e se nakon toga njegov rast nastaviti slijedei prosjeni trendEU15 u prethodnom razdoblju (od 2000. do 2005. godine). Kod toga su putniki i robni promet
analizirani posebno. U prijevozu roba oekuje se bri rast eljeznikog i brodskog prometa u odnosu na
ukupan rast robnog prometa. U prijevozu putnika najbri rast se oekuje kod zrakoplovnog prometa.
Navedene vrste prijevoza trenutno imaju niske udjele u ukupnoj potronji energije pa njihov brzi rast u
doglednoj budunosti nee znatno utjecati na strukturu energijskih oblika koritenih u prometu.
12 Detaljne analize dane su u dokumentu PROJEKCIJE NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE U REPUBLICI
HRVATSKOJ, dostupnom na stranicama Strategije energetskog razvoja RH, http://www.energetska-strategija.hr/.
13ODYSSEE baza podataka sadri podatke o potronji energije i indikatore energetske uinkovitosti za sve zemlje
EU, Norveku i Hrvatsku.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
32/125
24
U opoj potronji svaki je podsektor analiziran zasebno jer podsektori kuanstva i usluga zajedniki
sudjeluju s oko 40% u ukupnoj neposrednoj potronji energije.
Kuanstva se koriste energijom za grijanje, pripremu potrone tople vode, kuhanje i potrebe kod kojih se
elektrina energije ne moe (ili to nije uobiajeno) supstituirati drugim oblikom energije (rasvjeta, pogon
elektrinih kuanskih ureaja). Najvei dio energije koristi se za grijanje. Pretpostavlja se da e potronjaenergije po jedinici stambenog prostora stagnirati na iznosu iz 2006. godine (uinak poveanja grijane
povrine ponitavat e se manjim toplinskim gubicima u zgradarstvu). Zbog razvoja opskrbe prirodnim
plinom smanjivat e se udjel elektrine energije i tekuih goriva za grijanje. Kod energije za pripremu
potrone tople vode oekuje se porast od 3% zbog rasta ivotnog standarda. Kod rasvjete, pretpostavka
je temeljne projekcije da e poveanje uinkovitosti rasvjetnih ureaja ponititi utjecaj rastue povrine
prosjenog kuanstva, a da e potronja energije za rasvjetu rasti istom stopom kao i porast ukupnog
broja kuanstava: 1% godinje. Potronja elektrine energije za pogon kuanskih ureaja e rasti zbog
rastueg standarda graana. Specifina potronja energije za pripremanje jela u kuanstvima e opadati
s porastom ivotnog standarda graana, slijedei tako europska iskustva.
Hrvatska ve danas ima strukturu drutvenog proizvoda s visokim udjelom uslunog sektora (razina od
60%) i po tome se razlikuje od veine tranzicijskih zemalja istone Europe. Uz rast proizvodnog sektora,
oekuju se i visoke stope porasta bruto domaeg proizvoda uslunih djelatnosti. Uz planiranu prosjenu
dugoronu stopu rasta BDP-a od 5% oekuje se bri rast BDP-a uslunih djelatnosti kao i poveanje
energetske uinkovitosti u tom sektoru (potencijal za poboljanja relativno je visok). Energijska
intenzivnost hrvatskog uslunog sektora iznosila je u 2006. godini 2177 kJ/EUR 14, dok je intenzivnost u
EU15 bila 712 kJ/EUR dodatne vrijednosti. Procjenjuje se da e porast dodatne vrijednosti u sektoru
usluga iznositi prosjeno 7% u razdoblju do 2020. godine, a od 2020. godine do 2030. godine 6%
godinje. Energijska intenzivnost do 2030. godine padat e s prosjenom godinjom stopom 3,4%. U
sektoru usluga oekuje se promjena strukture koritenih oblika energije. Zbog hlaenja i klimatizacijeprostora poveat e se udio elektrine energije, a zbog irenja podruja Hrvatske pokrivenih plinskom
mreom i udio koritenja prirodnim plinom za hlaenje. Oekuje se porast potronje elektrine energije,
pad uporabe derivata nafte (loivog ulja i UNP-a) i njihova zamjena prirodnim plinom. Na otocima i
dijelovima Hrvatske nepokrivenim mreom prirodnog plina udio UNP-a e se poveavati (na otocima u
skladu s Programom koritenja UNP-a na otocima od 2008-2012., zakljuak Vlade RH od 29.11.07. i
nastavkom te politike nakon 2012. godine).
Od svih podsektora ope potronje energije graditeljstvo je zabiljeilo najvei porast potronje energije u
razdoblju izmeu 2000. i 2006. godine. Prosjena stopa rasta iznosila je ak 10,3%. U projiciranju daljeg
razvoja ovog podsektora neposredne potronje energije valja imati na umu da je graditeljstvo poticano
iskljuivo investicijama te da je zbog toga iznimno nestabilna gospodarska grana podlona naglim
porastima i padovima. Iako se oekuje usporavanje porasta graditeljstva stopa porasta potronje
energije u ovoj gospodarskoj grani e i dalje biti relativno visoka. Hrvatsku oekuju znatne investicije u
energetsku infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, proiavanje otpadnih voda, industriju, izgradnju
stanova, turistikih objekata i ostalih objekata uslunog sektora. Pretpostavljeno je da e u razdoblju do
2010. godine potronja energije u graditeljstvu nastaviti dosadanji trend, a da e u razdoblju do 2020.
godine rasti s neto niom stopom porasta (oko 6% godinje). Nakon 2020. godine oekuje se
usporavanje na 5% godinje. Prosjean porast do 2030. godine iznosi 6,3%.
14Izvori: ODYSSEE baza podataka i Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2006.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
33/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
34/125
26
5.1.2. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima
Na osnovi sektorskih analiza izraena je i temeljna projekcija neposredne potronje energije u 2020. i
2030. godini razvrstana po energijskim oblicima. Dana je u tablici 5-2. i prikazana na slici 5-2 (na slici je
dana i struktura za karakteristine godine).
Tablica 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energentima i oblicima energije
PJ 2006. 2010. 2020.
Predviena stopa
porasta od 2006. do
2020. [%]
2030.
Predviena stopa
porasta od 2020. do
2030. [%]
Ugljen i koks 11,42 13,82 14,91 1,9 16,49 1,0
Gorivo iz otpada* 0,23 1,20 1,62 15,0 1,97 2,0
Ogrjevno drvo 13,12 10,65 4,51 -7,3 2,83 -4,5
Plinovita goriva 41,98 52,07 79,68 4,7 101,68 2,5
Tekua goriva 124,57 143,34 177,16 2,5 200,86 1,3
Elektrina energija 54,01 63,66 97,08 4,3 132,74 3,2
Para i vrela voda 22,56 24,48 29,73 2,0 35,84 1,9
Biogoriva 0,0 1,40 4,91 22,5 8,41 5,5
Ukupno 267,89 310,60 409,60 3,1 500,83 2,0
* RDF + alternativna goriva
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030
PJ
Ugljen i koks Gorivo iz otpada Ogrjevno drvo Plinovita goriva
Tekua goriva Biogoriva Elektrina energija Para i vrela voda
2006.
8,4% 4,9%0,1%
0,0% 4,3%
20,2%
46,5%
15,7%
2020.
19,5%
43,3%
23,7%
3,6%1,2% 0,4%
1,1%7,3%
2030.
7,2% 0,6%
0,4%1,7% 3,3%
26,5%
40,1%
20,3%
Slika 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima
Kao to se vidi, temeljna projekcija ne predvia vee promjene u strukturi energenata koritenih u
neposrednoj potronji energije do 2020. godine. Najvee smanjenje se oekuje kod ogrjevnog drveta
(pad s 5% u 2006. na 1% u 2020. godini) i tekuih goriva (pad s 47% pala na 43%). Udio ugljena se manje
mijenja, jer se nee smanjiti uporaba ugljena u cementnoj industriji.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
35/125
27
5.2. Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije do 2020.godine (s pogledom do 2030. godine)
Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije jest scenarij putem kojega se ispunjavaju ciljevi
ove energetske Strategije i koji je posljedica u ovoj Strategiji predloenih mjera energetske politike
(primijenjenih kao dravna intervencija u odnosu na temeljni scenarij neposredne potronje). Odrivi
scenarij je, dakle, eljena izvedenica temeljne projekcije neposredne potronje energije nakon to se
primjene ove mjere:
poveanje energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije
poveanje udjela obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena strukture u odnosu na
temeljnu projekciju koritenih energijskih oblika
primjena distribuiranih izvora energije.
5.2.1. Poveanje energetske uinkovitosti
Poveanje energetske uinkovitosti koje e rezultirati smanjenjem neposredne potronje energije u
iznosu od 19,77 PJ u 2016. godini16, 22,76 PJ u 2020. godini odnosno 30,23 PJ u 2030. godini
opredjeljenje je ove Strategije i okosnica je njezinog odrivog scenarija. Tablica 5-3 i Slika 5-3 prikazuju
usporedbu temeljne projekcije neposredne potronje energije i neposredne potronje energije nakon
primjene mjera energetske uinkovitosti.
Tablica 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposredne potronjeenergije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti
PJ 2006. 2010. 2020.
Predviena stopa
porasta od 2006. do2020. godine, %
2030.
Predviena stopa
porasta od 2020.do 2030., %
Potronja prematemeljnoj projekciji
267,89 310,60 409,60 3,1 500,83 2,0
Potronja nakon primjenemjera energetske uinkov.
267,89 304,01 386,84 2,7 470,60 2,0
Smanjenje neposrednepotronje energije
0,00 6,59 22,76 / 30,23 /
Kako bi se omoguilo detaljnije praenje uinkovitosti predloenih mjera, nacionalni se cilj raspodijelio
po sektorima neposredne potronje. Raspodjela nacionalnog cilja po sektorima temelji se na:
udjelu pojedinih sektora u neposrednoj potronji energije,
potencijalima za poboljanje uinkovitosti potronje i
moguoj razini intervencija politike energetske uinkovitosti u sektoru.
Kuanstva i promet imaju najvei udio u neposrednoj potronji energije, no cilj nije raspodijeljen samo
na temelju ovih udjela, ve i na procjenama uinaka predloenih mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti. Smatra se da je mjere energetske uinkovitosti najlake provoditi (propisati) u javnom
sektoru. Provedba mjera u tom sektoru ima i najjau uzgrednu korist u ostalim sektorima. Takoer,
16Iznos ukupnih uteda definiran je Programom energetske uinkovitosti RH.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
36/125
28
0
100
200
300
400
500
600
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030
PJ
Energetske utede u odnosu na temeljnu projekciju - "negajouli"Potronja energije u odrivom scenariju
2020. - 22,76 PJ
544 1000 toe
2016. - 19,77 PJ
472 1000 toe
2030. - 30,23 PJ
722 1000 toe
Slika 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposrednepotronje energije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti
oekuje se da e industrija i usluni sektor zbog komercijalnih interesa sve vie poduzimati mjere
energetske uinkovitosti. Najmanji uinak oekuje se u sektoru prometa jer je elastinost potranje u
odnosu na cijenu goriva niska (poveane cijene goriva, posebice u kratkom roku, ne utjeu na promjene
navika). Na temelju provedene analize, cilj smanjenja potronje energije do 2016. godine od 19,77 PJ
jest alociran kao to je dano u poglavlju 4. (industrija 17%, promet 30%, kuanstva 34% i usluge 19%). U
podsektorima graditeljstva i poljoprivrede ne predviaju se posebne mjere energetske uinkovitosti, jer
su njihovi udjeli u ukupnoj potronji energije mali (trina utakmica se stoga ocjenjuje dovoljnim
motivom energetske uinkovitosti).
5.2.2. Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjenastrukture u odnosu na temeljnu projekciju
Osim mjera energetske uinkovitosti, u odrivom scenariju se u obzir uzima i poveana uporaba
obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji energije. To se posebice odnosi na uporabu sunevih
toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode i na uporabu biomase za grijanje prostora (peleti i
briketi). Sunevi toplinski sustavi zamjenjivat e u kuanstvima elektrinu energiju i, u manjem dijelu,
prirodni plin i UNP za pripremu potrone tople vode, a u sektoru usluga elektrinu energiju, tekuagoriva i prirodni plin (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6., ukupna uporaba suneve energije
za toplinske potrebe e iznositi 0,5 PJ u 2010.godini, 4,96 PJ u 2020. godini i 12,21 PJ 2030. godini).
Suneve fotonaponske elije za proizvodnju elektrine energije instalirat e se najee kod krajnjih
potroaa pa e se taj oblik energijske pretvorbe bilancirati kao smanjenje potronje energije u odrivom
scenariju neposredne potronje energije (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6. cilj je da se u
2020. godini u ovim sustavima proizvede 0,3 PJ a u 2030. godini 1,66 PJ elektrine energije).
Uporaba peleta i briketa u kuanstvima (2020. 9,5 PJ, a 2030. godini 13,6 PJ) zamjenjivat e uporabu
tradicionalnog ogrjevnog drva, ali i uporabu tekuih goriva za grijanje prostora u kuanstvima i
uslugama. Strategija usmjerava na smanjivanje uporabe tekuih goriva u podsektorima ope potronje(kuanstva i usluge). Prirodni plin je trino konkurentna zamjena tekuih goriva, a zamjenu tekuih
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
37/125
29
goriva obnovljivim izvorima energije drava e poticati mjerama. Tekua goriva i nadalje e se koristiti u
sektoru kuanstva i usluga i to UNP, ali i loivo ulje za pokrivanje vrnih optereenja u sustavu opskrbe
prirodnim plinom potroaa s prekidom isporuke prirodnog plina (uravnoteavajui tako
neravnomjernosti u sustavu opskrbe prirodnim plinom).
Dodatno, u scenarij je ukljueno i poveanje potronje biogoriva u prometu. U skladu s politikom EU,zakonodavno-regulatornim okvirom poticat e se plasiranje biogoriva na trite, a promotivnim
kampanjama potaknuti njihovu uporabu. Do 2020. godine udio biogoriva u prometu e iznositi ciljanih
10% ukupne potronje benzinskih i dizelskih goriva u toj godini.
Ukapljeni naftni plin (UNP) je sve zastupljeniji u prometu zbog svoje prihvatljivije cijene. Kako uporaba
UNP-a u prometu ne doprinosi uinkovitosti uporabe energije i obuzdavanju emisija CO2 njegova se
uporaba nee poticati.
No, zbog povoljnih uinaka, poticat e se uporabastlaenog prirodnog plina (SPP) u prometu. Mjesto
njegove uporabe jesu kamionski koridori (tzv. plave magistrale) i gradski autobusi, ali i automobilski
promet. Studija Strategija uporabe prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj do 2020. godine(EIHP, 2007.), izradu koje je financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predvia da e udio
SPP-a u potronji cestovnih vozila u Hrvatskoj iznositi 3% u 2015. godini i 6% u 2020. godini. Ove
ambiciozne strateke odrednice usvajaju se kao usmjerenje i ove Strategije. Treba istaknuti da primjena
SPP-a u prometu otvara mogunost i primjeni stlaenog biometana to e se posebno poticati, jer se
time olakava ispunjavanje obveze primjene biogoriva u prometu.
U politici poticanja ne bi se smjelo dogoditi da SPP potiskuje uporabu biogoriva (zbog obveza koje je
glede uporabe biogoriva Hrvatska kao skora lanica EU preuzela).
Uporaba bioplina poticat e se i u sektoru poljoprivrede (ova uporaba e se osim postojeih poticaja za
proizvodnju elektrine energije poticati i kod uporabe za toplinske potrebe).Valja istaknuti da su sve ovo mjere kojima se zamjenjuje gorivo i smanjuju emisije oneiujuih tvari, ali
kojima se ne smanjuje ukupna potronja energije u prometu.
5.2.3. Primjena distribuiranih izvora energije
Primjena distribuiranih izvora energije obraena je u poglavlju 7. Ove energijske pretvorbe smjetene su
pri krajnjim potroaima pa se bilanciraju u odrivom scenariju neposredne potronje, dodatno
mijenjajui temeljnu projekciju neposredne potronje. Poradi poveanja uinkovitosti pretvorbe energije
i smanjenja emisija CO2 poticat e se primjena mikro i male suproizvodnje toplinske i elektrine energije
te primjena dizalica topline.Suproizvodne jedinice koriste se za grijanje, hlaenje i potronju elektrine energije. One smanjuju
potronju elektrine energije u odrivom scenariju i poveavaju potronju prirodnog plina. Procjenjuje se
instaliranje 100 MW mikro i malih suproizvodnih jedinica do 2020. godine, koje e u toj godini proizvesti
500 GWh elektrine energije i potroiti 165 milijuna m3 prirodnog plina (ukupna potronja prirodnog
plina se poveava za 86 milijuna m3 godinje).
Kod dizalica topline procijenjeno je da e do 2020. godine 18% ukupne povrine u opoj potronji (koja
je u temeljnoj projekciji predvieno da se hladi kompresorskim rashladnim ureajima i grije izravnom
proizvodnjom toplinske energije) grijati i hladiti uporabom dizalica topline. Od toga, 70% dizalica topline
bit e apsorpcijske dizalice topline na prirodni plin. Zbog poveane uinkovitosti pretvorbe energije(odnosno koritenja obnovljivom, unutarnjom energijom okolinjeg zraka, zemlje ili vode) primjenom
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
38/125
30
dizalica topline e se smanjiti potronja energije u odrivom scenariju neposredne potronje energije
(potronja prirodnog plina e se smanjiti za 133 milijuna m3, potronja elektrine energije poveati za
198 GWh i iskoristiti obnovljiva unutarnja energija okolinjeg zraka, zemlje ili vode u iznosu od 4,87 PJ).
5.2.4. Odrivi scenarij neposredne potronje energije
Na temelju prije navedenog, analiza opisanih u poglavlju 4. i temeljne projekcije neposredne potronje
energije, izraen je odrivi scenarij neposredne potronje energije. Prikazan je u tablici 5-4 i na slici 5-4.
Tablica 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora
PJ 2006. 2010. 2020.
Predviena stopa
porasta od 2006.
do 2020., %
2030.
Predviena stopa
porasta od 2020.
do 2030. ,%
Industrija 58,86 65,99 80,32 2,2 97,11 1,9
Promet 85,36 101,67 128,54 2,9 144,04 1,1
Opa potronja 123,40 136,68 180,32 2,7 232,93 2,6Kuanstva 77,66 81,62 93,05 1,3 107,93 1,5
Usluge 28,09 33,40 54,39 4,8 77,08 3,5
Graditeljstvo 7,39 10,59 19,52 7,2 31,79 5,0
Poljoprivreda 10,27 11,07 13,37 1,9 16,13 1,9
Ukupno 267,89 304,34 389,18 2,7 474,08 2,0
0
100
200
300
400
500
600
700
800
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030
PJ
Industrija Promet Kuanstva Usluge Graditeljstvo Poljoprivreda
2006.
2,8%
29,0%
32,0%
3,8%
22,0% 10,5%
2020.
5,0%
23,9%33,0%
14,0%20,6%
3,4%
2030.
6,7%
22,8%30,4%
3,4%
20,5%16,3%
Slika 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora
Odrivi scenarij neposredne potronje energije po energijskim oblicima raen je temeljem sektorskih
analiza i analiza zamjene goriva. Slika 5-5 i Tablica 5-5 prikazuje projekcije potronje pojedinih
energenata i oblika energije u neposrednoj potronji i predviene stope porasta do 2020. godine s
pogledom do 2030. godine.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
39/125
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
40/125
32
odrivi scenarij neposredne potronje energije temelj je svih daljnjih analiza, posebice razvoja
elektroenergetskog sektora i zadovoljavanja potranje za naftom i prirodnim plinom.
8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108
41/125
33
6. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR
6.1. Budue potr