INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOGA ODBORA DRENOVA

AKTUALNI KOMENTAR PREDSJEDNIKA VIJEĆA MO

Od KD Čistoća Vijeće MO Drenova

dobilo je dopis sljedećeg sadržaja:

Urbanističkim planom uređenja (UPU) na

gradskom području Gornja Drenova u

području planske oznake K3

(komunalno-servisna) u Ulici Brune

Francetića s obzirom na planiranu

namjenu vrše se aktivnosti vezane uz

realizaciju POSAMA - Posebnog

sabirnog mjesta za reciklabilne frakcije iz

komunalnog otpada s namjerom da se

navedeni projekt sufinancira sredstvima

iz Europskih fondova.

POSAM je prostor koji građanima

omogućuje 24-satno odlaganje

reciklabilnih frakcija iz komunalnog

otpada na za to predviđenom mjestu.

Površina dvorišta je asfaltirana, a na nju

su postavljeni tipizirani spremnici

zapremine 5 i 1,1 m3. Spremnici su

zatvorenog tipa, zbog čega je

onemogućeno ispuštanje neugodnih

mirisa u okolinu poput komunalnog ili bio-

otpada. Stoga je POSAM moguće postaviti u neposrednoj blizini

stambenih objekata, kao i planirati sadržaje za boravak na

otvorenom.

U sklopu POSAMa građanima će biti

omogućeno besplatno zbrinuti

sljedeće frakcije: papir, karton,

najlon, miješanu plastiku, namještaj,

drvo, željezo i obojeni metal, EE-

otpad, gume, višeslojnu ambalažu

(tetrapak), staklo.

Oko samog dvorišta je vizualna

barijera osigurana sadnjom zelenila

– živicom, grmljem i stablima. Širina

pojasa zaštitnog zelenila iznosi 8 m,

što omogućuje izradu kraće šetnice

oko samog dvorišta.

Sa sjeverozapadne strane dvorišta

planirana je postava stola i

nekolicine klupa namijenjenih

druženju lokalnog stanovništva, te

izrada dječjeg igrališta na

antistresnoj podlozi.

Lokacija novoizgrađenih sadržaja

omogućuje komunikaciju i

povezivanje sa postojećim

travnjakom. Boravišni prostori

zasjenjeni su listopadnim vrstama drveća, kako bi se ljeti

osigurala hladovina.

KD Čistoća d.o.o. Rijeka

Mentalna reciklaža... KD Čistoća je prošle godine ponudilo Mjesnom odboru

Drenova sudjelovanje u projektu podizanja svijesti građana o

potrebi primarne separacije otpada financiranom od strane EU

fondova. Projekt se većim dijelom sastoji od edukativnih

aktivnosti, no predviđena je i realizacija dvorišta za primarnu

separaciju otpada gdje bi se demonstrirali koncepti i koje bi

poslužilo za edukaciju građana i djece sa šireg područja grada.

Kao pogodna lokacija predložen je „trokut“ na planiranom

zapadnom ulazu u CGG Drenova koji je i predviđen prema

DPU Gornje Drenove za tu namjenu. U tom smislu su i

započele pripremne aktivnosti da se izradi izvedbeni projekt te

utvrdi točan izgled dvorišta. Prema dogovoru sa KD Čistoća

planiran je i početak edukativnih radionica te objava tekstova u

Drenovskom listu koji bi detaljnije prikazali cijeli projekt i

njegove prednosti.

No, kako to kod nas obično biva, grupa građana se obratila

VMO sa ultimativnom i vrlo agresivno sročenom peticijom

kojom se rezolutno odbija bilo kakav objekat takve vrste u

njihovoj blizini iako nitko od potpisnika prije toga uopće nije

vidio o čemu se radi. Krenula je fama i ćakule kao da se na

Drenovi gradi nova Marišćina te da će to dvorište imati

nepopravljiv utjecaj na kvalitetu života stanovnika toga dijela

Broj 28 Travanj, 2012. Godina 7.

Drenove. Načelno, VMO može razumjeti strah građana, no

smatra posve neprihvatljivim da se potpisnici peticije nisu

željeli naći s predstavnicima KD Čistoća i VMO te čuti točnije

objašnjenje o čemu se radi. Osobno smatram neupitnim da se

može i protiviti takvim projektima, no valjda je minimum

korektnosti da se barem sagledaju sve činjenice i tek onda

donese neka odluka.

KD Čistoća d.o.o. odustaje od kandidature POSAM-a na IPA

operativni program, međutim voljeli bi, kako su nas izvjestili,

nakon što se građanstvu prezentira sam projekt, ipak pokušati

ponovno na nekom od sljedećih natječaja za dobivanje

sredstava iz EU fondova. Nova kandidatura bi naravno ovisila

o samoj podršci građana kojima bi se predhodno prezentirao i

približio projekt što ćemo tekstom koji slijedi i pokušati.

Držim potrebnim napomenuti da smo na Drenovi izgubili sjajnu

mogućnost da se odmah na početku uključimo u programe

zbrinjavanja otpada koji nas ionako očekuju u budućnosti. A

što smo propustili pročitajte u nastavku.

Komunalni i kućni otpad Udio biološki razgradivog otpada na području Republike

Hrvatske je 3/4 od ukupne količine. Kako je organski otpad

uzrok procesu truljenja unutar odlagališta, a samim time

proizvodi stakleničke plinove i procjedne vode, taj otpad prema

smjernicama Europske unije potrebno obraditi prije odlaganja.

Organski otpad se može obraditi na način da se reciklira ili

kompostira. Kompostiranje i recikliranje nazivamo još i

primarnom reciklažom te se ti postupci zbog ekoloških učinaka

hijerarhijski stavljaju ispred odlaganja i spaljivanja otpada.

Ostalu četvrtinu sastava otpada, koji se u okolišu vrlo sporo, ili

uopće ne razgrađuje, moguće je reciklirati. Stoga napore treba

uložiti u sustave gospodarenja otpadom koji će maksimizirati

udio recikliranog i kompostiranog otpada. Otpad koji se ne

odvoji na mjestu nastanka može se dodatno odvojiti u

postrojenjima za mehaničku i biološku obradu.

Ako bi se organski otpad i papir koji se nalaze u sastavu

otpada odvojeno sakupili, više od 60% otpada ne bi se trebalo

zbrinuti na odlagališta otpada. Odvojeno prikupljanje stakla za

recikliranje, metala, plastike i tekstila može eliminirati dodatnih

20%, što dovodi do računice da se više od 80% otpada na

području iz grafikona može zbrinuti na drugačiji način od

odlaganja. Ovako visok rezultat ne postižu ni najsuvremenija

postrojenja za termičku ili mehaničku obradu otpada, dok s

druge strane, sve više gradova, općina i regija u svijetu postižu

iznimno visoke rezultate primarne reciklaže.

To je i u skladu s većinom opće prihvaćenim konceptom tzv.

Hijerarhije otpada prikazanim na sljedećem dijagramu.

Pojednostavljeno rečeno – okoliš se najbolje čuva kroz

redukciju nepotrebne potrošnje, dakle da se recimo ne baca

hrana, da se ne koriste plastične vrećice i sl. Sljedeći korak je

ponovna upotreba materijala i proizvoda (opet je plastična

vrećica dobar primjer – koristiti više puta). Recikliranje dolazi

na red tek onda kada nam se predmeti upotrebe pohabaju i ne

mogu se više koristiti, ali imaju prerađeni „drugi život“ (npr.

auto-gume). Proizvodnja energije spaljivanjem otpada

predzadnja je opcija zbog dodatnog zagađenja okoliša i

proizvodnje CO2, no ipak ima svoju vrijednost primarno u

domeni smanjivanja troškova za energiju. I tek na kraju kao

posljednje koristimo odlaganje na deponij – poglavito zato jer

je to nepovratan proces koji trajno određuje neki prostor.

Upravo zbog toga veličinu odlagališta treba minimizirati.

Razumijevanje životnog vijeka proizvoda Sagledavanje životnog vijeka proizvoda osnova je održive

proizvodnje i potrošnje. Taj je koncept utemeljen na

metodologiji koja ocjenjuje potencijalne utjecaje na okoliš

proizvoda od počeka njegove prozivodnje do kraja njegove

potrošnje te potrebu za korištenjem prirodnih resursa.

Utjecaji na okoliš obično predstavljaju kruti otpad te

zagađenje voda i zraka

Prirodni resursi obično uključuju potrebu za

energijom, vodom, mineralima, drvom, prostorom i

komponente dobivene iz fosilnih, neobnovljivih izvora.

Direktni pozitivni učinci sagledavanja životnog vijeka proizvoda

na smanjenje klimatskih promjena su smanjenje emisija

ugljičnog dioksida i potrošnje energije u proizvodnoj fazi

materija i povećanje pohranjenog ugljika u tlu kada se

kompostirana materija vraća u tlo, dok su indirektni učinci

izbjegavanje emisija stakleničkih plinova sa odlagališta (Metan

– CH4) i izbjegavanje emisija ugljičnog dioksida (CO2) od

spaljivanja.

Učinci odvojenog prikupljanja i recikliranja

otpada a) Ekološki učinci odvojenog prikupljanja i recikliranja

Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje

nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe

postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere

za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i

okoliš. Važno je naglasiti da je Europska unija već 2004.

odlagala 47% svog otpada, 17% spalila, dok je čak 36%

reciklirala ili kompostirala. U usporedbi efikasnosti recikliranja i

spaljivanja otpada, recikliranjem štedimo 2 do 10 puta više

energije po pojedinoj vrsti otpada od energije koju je moguće

dobiti spaljivanjem.

b) Sociološki učinci odvojenog prikupljanja odnosno

recikliranja

Recikliranje otprilike 10.000 tona otpada otvara 240 radnih

mjesta, spaljivanje 40, a odlaganje oko 10 u zemljama

Europske unije.

c) Ekonomski učinci odvojenog prikupljanja otpada

U trenutku otvaranja centra za gospodarenje otpadom cijena

zbrinjavanja otpada podići će se za otprilike 65 do 80 eura po

toni obrađenog otpada. U tom slučaju će svaka tona otpada

koji se odvoji smanjiti tošak obrade i odlaganja. Primjeri iz

svjetske prakse pokazuju da je uštedama od odlaganja

moguće financirati sustav odvojenog prikupljanja od vrata do

vrata temeljen na naplati prema količini mješanog otpada – te

poslovati s pozitivnom bilancom.

Sudjelovanje javnosti Ni jedna strategija smanjenja količina otpada ne može uspjeti

bez maksimalnog angažmana javnosti. Građani moraju biti

pravovremeneno uključeni u samo planiranje i dizajniranje

sustava gospodarenja otpadom i to u trenutku dok glas

javnosti može odlučivati o samim koracima koji se planiraju

poduzeti. Svi građani nisu stručnjaci za gospodarenje

otpadom, no oni su ti koji će buduće sustave koristiti svaki dan

te znaju što točno funkcionira, a što ne.

Kako bi pokazali razmjere krize otpada, približili potrebu hitne

promjene svojeg načina odnošenja prema njemu radi očuvanja

našeg zdravlja i okoliša, lokalne vlasti moraju započeti s

edukacijskom kampanjom javnosti, planovima i rasporedu

skupljanja i odlaganja otpada.

Upravo u skladu sa prethodnim, a usprkos „neslavnom“

početku, MO Drenova će u suradniji sa KD Čistoća nastojati

približiti navedenu problematiku građanima te organizirati

seriju akcija na sređivanju okoliša naše Drenove.

Izvori:

http://europa.eu/legislation_summaries/environment/waste_management/ev0010_en.htm http://zelena-akcija.hr/ http://www.wastenet.net.au/

Drenovski amfiteatar - ljetna čitaonica

U sklopu priprema za akciju čišćenja Drenove (čitajte više u

tekstu gospođe Lukanović na 12. stranici) obišli smo više

lokacija i kako to obično biva, u našoj neposrednoj blizini -

praktično kod ulaza u knjižnicu Drenova, pronašli zapušten

prostor bivše protuavionske baterije. Sam objekt je kružnog

oblika i odmah se rodila ideja da bi ga trebalo urediti kao mali

amfiteatar u kojem bi se mogle održavati razne priredbe i

druženja za lijepa vremena. Sama knjižnica je relativno

ograničenog prostora pa bi ovakvo proširenje sadržaja bilo

svakako dobrodošlo. Naš vijećnik Robert Štefan odmah nam je

dostavio fotografije sličnog objekta koji postoji u Lukovdolu i

koristi se u brojnim manifestacijama.

Odlučili smo da se taj prostor čim prije uredi i očisti, a da ga

prvom prilikom kandidiramo za neki od projekata lokalnog

partnerstva i na taj način osiguramo sredstva za uređenje

slično kao u Lukovdolu. Prva akcija čišćenja održat će se na

dan Zelene čistke 21.4.2012. pa vas pozivamo da nam se

pridružite, a prije toga se javite tajnici MO na 255-275.

Damir Medved

Drenovski amfiteatar Lukovdol

Poziv građanima grada Rijeke, ovlaštenim predstavnicima suvlasnika stambeno-poslovnih

zgrada i udrugama građana GRAD RIJEKA - Odjel za gradsku samoupravu i upravu -

Direkcija za mjesnu samoupravu obavještava građane,

ovlaštene predstavnike suvlasnika stambeno-poslovnih

objekata i udruge građana da se u sjedištima mjesnih

odbora od 02. travnja do 23. travnja 2012. godine

zaprimaju prijedlozi za uređenje i održavanje objekata

komunalne infrastrukture (male komunalne akcije) za

2013. godinu:

Za područje Mjesnog odbora Drenova - Cvetkov trg 1,

tel. 255-275

Napomena:

Prijedlozi se mogu dostavljati i na e-mail adrese mjesnih

odbora (mo.drenova@rijeka.hr), a u slučaju odsutnosti

tajnika Odjelu za gradsku samoupravu i upravu -

Direkciji za mjesnu samoupravu, Trpimirova 2/IV ili na

telefon 209-297.

Predlagati se mogu manji komunalni zahvati kao što su:

izgradnja dječjih igrališta, uređenje zelenih površina,

parkirališta, postave autobusnih čekaonica, postave

tijela javne rasvjete, asfaltiranje nerazvrstanih cesta,

uređenje kolnika, izrada nogostupa, odvodnja

oborinskih voda, uređenje prometne signalizacije i

tehničkih elemenata cesta, sanacija divljih deponija i sl.

Na temelju Vaših prijedloga, vijeća mjesnih odbora

izradit će program i utvrditi prioritete u rješavanju koji će

po njihovom usvajanju na Gradskom Vijeću činiti

sastavni dio Plana raspodjele sredstava za prioritetno

održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

na području mjesnih odbora u 2013. godini.

Za eventualna pojašnjenja i detaljnije informacije možete

se obratiti u sjedište Vašeg mjesnog odbora na gore

navedene telefone i to: ponedjeljak, utorak, srijedu,

četvrtak i petak od 08.00 do 12.00 sati

Još o radovima u Goranskoj ulici...

U prošlom broju „Drenovskoga

lista“ osvrnuo se predsjednik

Vijeća MO u svom Aktualnom

komentaru na problem

nepoštivanja rokova i lošeg

izvođenja radova na proširenju

kanalizacijske i plinske

infrastrukture u Goranskoj ulici.

Upućen je dopis KD Vodovod i

kanalizacija u kojem se traže

konkretnije informacije o

rečenome na što je KD

Vodovod i kanalizacija dostavio

sljedeći odgovor:

Poštovani, obavještavamo Vas da odabrani izvođač radova –

tvrtka GAMONT d.o.o. Zagreb nije u stanju završiti ugovorene

radove vezane uz razvojni zahvat na izgradnji oko 500 metara

sanitarne kanalizacije i održavanju 485 metara vodovoda u

Ulici Plase na području MO Pehlin te na izgradnji oko 440

metara sanitarne kanalizacije i održavanju 220 metara

vodovoda u Goranskoj ulici na području MO Drenova. Zbog

navedenog je započet postupak sporazumne primopredaje

gradilišta i izvedenih radova čime je privremeno prekinuta

realizacija ovog razvojnog zahvata do odabira novog izvođača

radova. Ovakav razvoj događaja nije bilo moguće izbjeći

nakon što tvrtka Gamont d.o.o.

Zagreb, kao izvođač radova, nije

poduzimala sve tražene mjere

zaštite na gradilištu, unatoč

brojnim upozorenjima, te je

kontinuirano kasnila u dinamici

izvođenja radova zbog čega

radovi nisu završeni u

ugovorenom roku, odnosno do

31. prosinca 2011. godine. U

tijeku je izvođenje radova kojima

će se hitno osigurati i sanirati

gradilište kao i poduzeti sve

mjere u njegovoj zaštiti kako ono

ne bi predstavljalo opasnost za građane i imovinu.

Istovremeno se započelo i s detaljnim pregledom izvedenih

radova, kao i ispitivanja njihove kvalitete. Po izradi okončanog

obračuna bit će poznati svi potrebni parametri za pokretanje

postupka odabira novog izvoditelja radova. I sami se nadamo

da će se u što je moguće kraćem vremenskom roku stvoriti

uvjeti za nastavak i završetak započetih radova, a o čemu

ćemo Vas pravovremeno obavijestiti i informirati. Uz ispriku,

zahvaljujemo se na razumijevanju i strpljenju.

Mojca Spinčić, stručni suradnik za informiranje i odnose s

javnošću KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka.

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Plana komunalnih prioriteta. Za Mjesni odbor Drenova za 2012. godinuNa temelju članka 6. Odluke o načinu financiranja djelatnosti

mjesnih odbora na području Grada Rijeke (“Službene novine”

Primorsko-goranske županije broj 41/08 i 44/09) i članka 46

Statuta Grada Rijeke (“Službene novine” Primorsko-goranske

županije broj: 24/09 i 11/10), Gradsko vijeće Grada Rijeke, na

17.sjednici održanoj 21. prosinca 2011. godine, donijelo je

Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području

mjesnih odbora u 2021. godini. Ovim Planom utvrđuje se

raspodjela sredstava za komunalne prioritete na području

mjesnih odbora u 2012. godini, opseg radova i financijska

sredstva potrebna za ostvarivanje utvrđeni su Plana

komunalnih prioriteta. Za Mjesni odbor Drenova komunalni

prioriteti i visina potrebnih financijskih sredstava u iznosu od

1.062.000,00 kuna za realizaciju u 2012. godini, prema tabeli u

prilogu ovoga teksta.

(Izvor: www.rijeka.hr/drenova)

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnog odbora Drenova - Rijeka, izlazi kvartalno IZDAVAČ: Vijeće MO Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1 Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr, Internet adresa: www.rijeka.hr/drenova ODGOVORNI UREDNIK: Damir Medved UREDNIK: Christian Grailach

UREDNIČKI ODBOR: Christian Grailach, Marina Frlan Jugo, Božana Maršanić, Dinko Mavrinac, Marino Štefan

FOTOGRAFIJE U OVOM BROJU: Dolores Linić, Damir Medved, Robert Štefan i Christian Grailach

NAKLADA: 1.000 primjeraka

TISAK: DES - Split

Datumi postave kontejnera za krupni otpad

Prema programu rasporeda odvoza glomaznog otpada za Grad Rijeku u 2012. godini, datumi postave kontejnera za krupni otpad za MO Drenova prikazani su u sljedećoj tablici. Svakog navedenog datuma postavljaju se dva kontejnera osim u danima u zagradi kada se postavlja jedan kontejner. Kontejneri se odvoze sljedećeg a radnog dana. Građani zainteresirani za postavu kontejnera za krupni otpad mogu se javiti u tajništvo MO Drenova, Cvetkov trg 1, tel. 255 275 ili fax 504 570, kao i na mail mo.drenova@rijeka.hr. Izvješće o radu Vijeća mjesnoga odbora Drenova u 2011. godini

Na Internetskoj stranici našega mjesnog odbora www.rijeka.hr/drenova dostupno je detaljno izvješće na 6 stranica o radu Vijeća mjesnoga odbora Drenova za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. Izvješće je Vijeće MO Drenova usvojilo je nan 24 sjednici održanoj 25. siječnja 2012. godine i dostupno je zainteresiranima na uvid također i u tajništvu MO. Obaviještavaju se mještani da su u tajništvu, kao i na web stranici www.rijeka.hr/drenova dostupni zapisnici sa svih sjednica Vijeća.. Program rada Vijeća MO Drenova za 2012. godinu

Vijeće MO Drenova na svojoj 20. sjednici održanoj 20. rujna 2011. godine usvojilo je Program rada za 2012. godinu sa sljedećim programskim aktivnostima:

- Program samouprave – Izdavanje „Drenovskoga lista“ - Program samouprave – Dani Mjesnoga odbora 2012. - Program samouprave – Doček Svetoga Nikole - Program poduzetništva – Izbor najljepše okućnice - Program ekoloških akcija - program zdravstva i socijalne skrbi - Program sporta

Svaka od navedenih aktivnosti detaljno je opisana i dostupna na Internetskoj stranici našega mjesnog odbora www.rijeka.hr/drenova.

Promjena člana Vijeća MO Drenova

S obzirom da je na 21. sjednici Vijeća članica Vijeća Danica Žitinić podnijela ostavku na mjesto člana Vijeća Mjesnoga odbora Drenova zbog promjene adrese stanovanja, te iz tog razloga ne može više biti član Vijeća, Primorsko goranski saveza dostavio je Vijeću Odluku o zamjeni člana Vijeća MO Drenova. Umjesto Danice Žitinić za člana Vijeća predlaže Roberta Štefana iz Rijeke, Svetog Jurja 16 koji je bio 3. na listi kandidata za članove Vijeća. Robert Štefan pročitao je Izjavu o preuzimanju dužnosti člana Vijeća mjesnog odbora.

Prijava komunalnog nereda, oštećenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Na Internet adresi www.rijeka.hr/prijava možete otvoriti obrazac ( a možete ga dobiti i u tajništvu MO) putem kojeg možete prijaviti komunalni nered i oštećenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Mjesnom odboru Drenova. O uočenoj vrsti oštećenja objekata komunalne infrastrukture i komunalnog nereda mogu se dostavljati podaci:

- na telefon 255-275, - osobno u sjedištu Mjesnog odbora, Cvetkov trg 1 - dostavom popunjenog obrasca na faks:h 504-570, - dostavom popunjenog obrasca e-mailom na adresu mo.drenova@rijeka.hr

Obrazac se popunjava na način da se zaokruži redni broj ispred vrste komunalnog nereda ili vrste oštećenja komunalnih objekata, a u koloni pozicija (lokacija) utvrdi mjesto gdje su navedena oštećenja ili komunalni nered uočeni ( na primjer: oštećena ograda u ulici Cvetkov trg preko puta kbr. 4). Besplatni telefonski broj Direkcije za komunalno redarstvo na koji možete prijaviti oštećenja javne površine i komunalne opreme je: 0800 5100. Besplatni telefonski broj na koji možete prijaviti kvar na javnoj rasvjeti je 0800 301 300.

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Već drugu godinu zaredom polaznice

Likovne radionice pri Mjesnom odboru

Drenova obilježavaju Dan žena izložbom

svojih radova. Tog utorka, 6. ožujka bilo je

svečano i lijepo u izložbenom prostoru u

Staroj školi gdje su svoje radove izložile:

Vesna Sokolić Dutina, Biserka Pintač,

Jadranka Vidučić, Ester Niessner,

Marijana Oršolić, Sanja Kovačić, Marija

Dornik, Neda Tončinić, Miranda Mikuličić,

Sanja Štimac, Ines Širola i Marijana

Kukuljan.

Izložbu na temu starih drenovskih kuća i

maslina postavio je Alberto Mihich, a kao poklon umjetnicama

za Dan žena sve slike je i

opremio okvirima koje je sam

izradio.

Svečanom ugođaju doprinijela

je pjesma ženske klape „Trsat“

pod vodstvom Vinka Badjuka,

a posjetitelji kojih je bilo u

zaista lijepom broju počastili su

se slasticama što su ih priredile

vrijedne umjetnice.

Razgovarao sam s gospođom

Biserkom Mihić koja je

osnovala i koja od samog

početka i vodi radionicu.

Što vas je potaklo da u rujnu

2010. godine pokrenete likovnu

radionicu?

U to je doba u mjesnom odboru Kozala radila slična radionica,

međutim zbog skučenosti prostora polaznice su se sastajale i

radile po stanovima. Znajući da u našoj Staroj školi postoji

prostor za rad i izlaganje obratila sam se Vijeću MO Drenova s

molbom da osnujem likovnu radionicu koja će se u tim

prostorima sastajati i raditi. Vijeće je prihvatilo ideju i grupa je

ubrzo započela radom. Čak smo dobili i nešto sredstava i

kupili materijal neophodan za rad.

Kakav je bio odaziv na samom početku?

Ustvari cijelo vrijeme rada grupe broj članica malo varira. Do

sada je kroz grupu prošlo 17 umjetnica, a u prosjeku nas ima

dvanaestak, što je i optimalan broj obzirom na veličinu

prostorije, a i na mogućnost individualnog rada s pojedinom

slikaricom.

Spomenuli ste individualni rad.

Da, sa svakom slikaricom radim posebno. S nekima više, s

nekima manje. Nisu, naime, sve isto talentirane. Pomažem

savjetima i praktičnim radom na nečijoj slici. Želim da ono što

učinimo bude na dovoljno visokom umjetničkom nivou da se

može izložiti.

Kako to da imate samo ženske polaznice!

Ne znam ni sama. Jednom je došao jedan

muškarac, pogledao malo, otišao i više nije

dolazio. Prepao se valjda tolikih žena!

Ima li članica koje se ističu slikarskim

umijećem?

Nisu, naravno, sve isto talentirane. Ne bih

poimence isticala ni jednu. Sve se trude u okviru

svojih mogućnosti i sa zadovoljstvom mogu reći

da je vidljiv napredak. Mislim da je i ova izložba

to i pokazala, pogotovo kad se usporedi s prvom,

lanjskom.

Čini mi se da vam je Bertić velika pomoć u

radu.

O da, hvala vam na tom

pitanju. Bertić nam puno

pomaže u radu. Njegov način

slikanja puno je drukčiji od

moga, ali je zato članicama

prenio mnogo iz svog

bogatog znanja iz teorije

slikarstva. Lani me dva

mjeseca i zamjenjivao,

budući sam bila spriječena, a

vrlo nam dobro dođe i

njegova praktična pomoć

kao, recimo, izrada okvira na

ovoj izložbi. Isto tako, ima

veliko iskustvo i osjećaj za

postav izložbe što je, složit ćete

se, pokazala i ova izložba. Koristim priliku da se Bertiću, u

moje i ime svih slikarica, na toj nesebičnoj pomoći zahvalim.

Moram reći da sam čuo puno pohvala, kako o samim

slikama, tako i o vrlo uspješnoj organizaciji otvaranja i

ugodnoj atmosferi. Naprosto, lijepa ugodna večer i

dostojno obilježen dan vas, žena.

Drago mi je to čuti. Žene su se potrudile, ispekle kolače,

servirale, a i njima je bilo drago da je toliko ljudi došlo vidjeti

njihove slike. Inače, sve vrlo rado dolaze utorkom na radionicu

i ističu kako uživaju ta dva sata, oslobođene na trenutak

svakidašnjih briga.

Što biste voljeli reći za kraj?

Prošla sam puno slikarskih radionica i tečajeva. Nastojim se u

radu sa ženama ponašati na način da iz toga iskustva na njih

prenesem ono što se meni sviđalo. Neugodna iskustva

nastojim ne prenijeti u našu grupu. Kao što sam rekla, prošla

sam puno slikarskog naukovanja, često sam to i plaćala.

Raduje me da to svoje znanje mogu prenijeti drugima, ne

tražeći za to nikakvu naknadu jer me ovaj rad ispunjava i

nikakava materijalna naknada ne može taj osjećaj nadoknaditi.

Christian Grailach

U Z I Z L O Ž B U P O L A Z N I C A L I K O V N E R A D I O N I C E

Gospođa Biserka Mihić

Slikarice sa svojom voditeljicom

U POVODU BLAGDANA SVETOGA JURJA I PROSLAVE SEDME GODIŠNJICE RADA

PJEVAČKI ZBOR DVD DRENOVA ORGANIZIRA

21. TRAVNJA U DOMU KULTURE NA LOKVI S POČETKOM U 20 SATI

K O N C E R T PJEVAČKI ZBOR DVD DRENOVA

TAMBURAŠKI SASTAV DVD DRENOVA

PJEVAČKI ZBOR VRELO - FUŽINE

Od gospodina Luigia Mihicha, našeg jedinog drenovskog

krojača, poznatijeg kao Điđi, dobio sam ovu lijepu fotografiju

snimljenu 23. svibnja 1957. negdje na mjestu današnje

Cvjetne ulice.

Na slici su uz učiteljicu Mariju Črnjar,učitelja Boža Črnjara,

učiteljicu Dragicu Filipović i njezinog oca Andreja Pegana,

učenici od 1. do 5. razreda Osnovne škole Drenova školske

godine 1956/57.

Nakon što sam s nekoliko poznanika koji su te godine polazili

drenovsku školu pokušao doznati tko je sve na slici, složili smo

se da je nakon 55 godina sjećanje ipak malo izblijedilo pa sam

odlučio otići u današnju OŠ „Fran Franković“ gdje mi je

ljubazna tajnica omogućila da pogledam imenike sviju pet

tadašnjih razreda iz kojih prenosim imena učenika na način i

redosljedom kako su i upisani.

Prvi razred: Anton Blažić, Tea Katunar, Vesna Lučić, Amelija

Mihić, Anka Papaj, Našenka Puharić, Dino Senjan, Mirko

Skvaža, Sonja Štefan, Aldo Volk, Vesna Kalčić i Ivica Oršolić.

Drugi razred: Dina Blažić, Nadija Blažić, Tatjana Francetić,

Vali Medved, Milutin Mihić, Angelo Mian, Ivan Papaj, Blankica

Skvaža, Vanija Superina, Branko Štefan, Edvino Štefan,

Mladen Štefan, Vjekoslav Štefan, Božidar Tibljaš, Grgo

Vukmanov, Anđelka Vrbanac.

Treći razred: Marica Blažić, Elda Črnjar, Milivoj Kalčić, Branko

Perušić, Klara Superina, Milivoj Skrobonja, Cvetomir Štefan,

Elda Štefan, Blaženko Zoretić i Anita Žorž.

Četvrti razred: Mira Črnjar, Mladen Črnjar, Mladen Frlan,

Sonja Frlan, Ivan Lučić, Marijan Lučić, Miranda Pilepić, Mira

Simčić, Marija Superina, Sonja Štefan i Marina Štefan.

Peti razred: Marinka Blažić, Miranda Dorčić, Mariza Francetić,

Ivica Franković, Alojz Mihić, Miroslav Muškinja, Dario Pilepić,

Radojka Štefan.

Nekih s predhodnog popisa nema na slici, nisu taj dan bili u

školi, mnogi će se prepoznati, netko će možda prepoznati

roditelje, a nekih, nažalost, više nema među nama.

IZ PROŠLOSTI DRENOVE

Napis

Vjerujem da nema stanovnika Drenove koji ne zna za kameni stup pred ulazom u drenovsku crkvu Gospe Karmelske na Cvetkovom trgu.

Naš umirovljeni župnik, mons. Gabrijel Bratina ispričao mi je kako je i kada stup postavljen: Stup se od 1914. godina nalazi pred drenovskom crkvom Gospe Karmelske, a do tada je bio na današnjoj Riva Boduli i na vrhu je nosio ploču ili neko slično obilježje Sv. Marka, odnosno Mletačke Republike. Godinama je služio da se na njega privezuju konji koji su dovozili teret na brodove. Još se i sada vide metalni dijelovi za privez konja. Kako su tih godina sve više u upotrebi bili kamioni, stup je smetao manevriranju i gradske vlasti odlučile su ga maknuti i postavili su ga na današnje mjesto.

Zna se i podatak da ga je na Drenovu vozila zaprega od tri para volova. Kada su Talijani došli na Drenovu, nakon

razgraničenja 1924., uklesali su po cijeloj visini duboki utor koji je nosio visoki stijeg (standarac) za zastavu koju su podizali svakoga jutra. Kažu ljudi da je stijeg bio toliko visok da se zastava vidjela i na Gornjoj Drenovi koja je, znamo, bila u Državi SHS. Kasnije su Talijani uklesali i utor u koji su postavili „fascio“ (desna slika). Brončani kip Majke Božje izliven u Novom Marofu, postavljen je na stup 2003. godine u spomen posjeta Pape Ivana Pavla 2. Hrvatskoj. Sličan stup postojao je na početku današnjega lukobrana (slika u sredini) i služio je ka nosač tadašnje zastave grada.

Christian Grailach

U MO Drenova patronažne sestre od 2007. godine kontinuirano vode dvije grupe za potporu dojenju ( GPD). Dvije posljednje godine održavamo ih u Klubu umirovljenika Drenova.

Grupe su osnovane sa svrhom promocije dojenja jer su današnje obitelji manje, mladi parovi često žive sami pa izostaje podrška i iskustvo starijih članica obitelji vezano uz dojenje.

Poznato je da mlade majke dulje doje ako imaju podršku obitelji i bliskih prijatelja.

U 2010. i 2011. godini na Drenovi je rođeno (nama u patronažu prijavljeno) stošezdeset i dvoje djece.

30 % novih majki je bilo uključeno u GPD i 57 % djece u grupi je dojeno između 11 i 28 mjeseci. U obradi istog broja djece koja nisu bila uključena u grupe 18% djece dojeno je od 11 do 28 mjeseci.

Brojevi sami za sebe govore da

je druženje majki u GPD pridonijelo dužem vremenu dojenja.

Unatrag dvije godine radi se i Škola dojenja nekoliko puta godišnje, obično uz obilježavanje Dana međunarodnih savjetnica za dojenje ili pri obilježavanju Svjetskog tjedna dojenja. Odaziv trudnica je također dobar. Trudnice uključene u Školu dojenja gotovo sve nastave

druženje u GPD po porodu. Grupe vode patronažne

sestre Jasna Ćepić i Dragica Juričić i nadaju se da će se i u sljedeće dvije godine na Drenovi roditi barem sedam razreda budućih učenika, isto kao i u prošle dvije godine.

Dragica Juričić patronažna sestra

i međunarodna savjetnica dojenja

KAMENI STUP PRED CRKVOM NA CVETKOVOM TRGU

PODRŠKA ZDRAVOM ODRASTANJU DRENOVSKE DJECE

Stup pred crkvom Gospe Karmelske

Sličan stup stajao je na početku lukobrana Slika s kraja 18. stoljeća

Metalni okov i utor napravljen za fascio

Elektroprimorje Rijeka pred

završetkom je sa projektom zamjene

postojeće niskonaponske mreže 1.faze

na području Donje Drenove koja se

prostire Ulicom Drenovski put od

skretanja prema Ulici Bok sve do

mesnice Žeželić, sa dijelom dijelom

golim vodičima, a dijelom samonosivim

kabelskim snopom manjeg presjeka.

Nova mreža izvedena je u potpunosti

novim samonosivim kabelskim snopom

izoliranih vodiča. Umjesto postojećih i

dotrajalih drvenih i betonskih stupova

ugradili su se metalni stupovi montirani

uz glavnu cestu, dok su se unutar

naselja dotrajali drveni stupovi zamijenili

novim betonskim stupovima.

U suradnji sa Gradom Rijeka,

koja je osigurala nove svjetiljke, na metalne stupove postavila

se rasvjetna armatura kojom je riješena bolja osvijetljenost

glavne prometnice, ulice Drenovski put.

Također je u tijeku realizacija dodatne rasvjete

pristupnog puta kod kućnih brojeva Drenovski put od.br. 40

do.br.44.

Za dovršenje su preostali radovi na demontiranje stare

niskonaponske mreže i sanacija terena, odnosno vraćanje u

prvobitno stanje vrtova, okućnica, prometnica na mjestima gdje

su se izvodili radovi.

Demontaža stare mreže zavisna je i o

prebacivanju kabela telefonske mreže na

nove stupove koju izvodi HT pa se ukupni

završetak radova planira za kraj mjeseca

ožujka.

Novom mrežom poboljšale su se

naponske prilike, postiglo sigurnije i

kvalitetnije napajanje potrošača, te je

izvedena potpuna modernizacija javne

rasvjete prometnice i naselja Drenova u 1

fazi.

Planom investicija za 2012. godinu

osigurana su sredstva za nastavak radova

2. faze koja obuhvaća zamjenu

niskonaponske mreže i javne rasvjete od

Donje Drenove, Drenovskim putem i ulicom

Juraja Dobrile do granice Grada Rijeke sa

općinom Viškovo.

Radovi su započeli u ulici Svetog Jurja od granica

Grada Rijeke prema Drenovi, te će se nastaviti dalje prema

Donjoj Drenovi sa planiranim rokom izvođenja do kraja trećeg

kvartala 2012. godine. O točnim datumima izvođenja radova na

pojedinim dionicama građani će biti obavješteni putem obavjesti

na oglasnim pločama MO Drenova i putem priopćenja u javnim

medijima Centra za obavješćivanje.

Elektroprimorje Rijeka

Dana 16. ožujka 2012. u društvenom domu na Gornjoj

Drenovi održana je osnivačka skupština udruge STARE

GEDORE - udruge za očuvanje pusneh i kulturneh običaji.

Udruga broji 40-tak članova s područja Drenove i okolnih

mjesta u općini Viškovo.

STARE GEDORE neslužbeno djeluju od 1998. god. te aktivno

sudjeluju u organizaciji svih pusnih događaja na području

Drenove i okolnih mjesta na Viškovu, a nekih su i nositelji.

Neke od tih manifestacija su: dizanje pusta, obahajanje za

Antonju, paljenje pusta, dolazak Halubajskih zvončara na

Drenovu i dr. Udruga će se zalagati za obnavljanje stare

tradicije maškararanja na Drenovi i okolici te sudjelovati i

pomagati u ostalim događanjima vezanim za kulturnu tradiciju

Drenove. Udruga će djelovati pod vodstvom Izvršnog odbora

u sljedećem sastavu:

Predsjednik: William Mihić

Članovi: Petra Silić, Zoran Vlaše, Goran Petković, Alen Rožić,

Serđo Lučić i Siniša Filčić.

Alen Rožić

ZAMJENA NISKONAPONSKE MREŽE NA PODRUČJU DRENOVE

ZAVRŠETAK PRVE FAZE RADOVA

O S N O V A N A U D R U G A S T A R E G E D O R E

UDRUGA ZA OČUVANJE PUSNEH I KULTURNEH OBIČAJI

Stare gedore na osnivačkoj skupštini

Premda je već dosta prošlo od djeci najdražeg praznika Svetoga Nikole, ne možemo da se ne osvrnemo na priređeni doček kao još jedan dokaz nadasve uspješne suradnje Mjesnoga odbora, Župe Gospe Karmelske i naše Osnovne škole „Fran Franković“. S gradskog portala www.rijeka.hr/drenova prenosimo: Sveti Nikola stigao je i ove godine na Drenovu, u Osnovnu školu "Fran Franković", gdje su uoči samog blagdana održane dvije priredbe uz podjelu slatkiša drenovskim mališanima. U organizaciji Vijeća Mjesnog odbora Drenova i u suradnji sa Župom Gospe Karmelske, Osnovnom školom te uz program školske djece i djece iz igraonice "Drenjulica", Sveti Nikola razveselio je sve prisutne. U ime Vijeća MO Drenova prisutne je pozdravio vijećnik Josip Nađ. U programu je nastupila Karin Malnar, učenica prvog razreda, koju je pripremala učiteljica Vinka Bačić. Karin je objasnila djeci kome sve dolazi Sveti Nikola i kako donosi darove. Mali plesači plesne skupine Dječje igraonice "Drenjulica" koje okuplja Snježana Sekulić, otplesali su svoju koreografiju na melodiju "Rašpa". Lutkarsku predstavu "U šumi Svetog Nikole" izveli su učenici 1. B razreda pod vodstvom učiteljice Brigite Janeš Reš i pokazali da se Svetom Nikoli ne raduju samo djeca i odrasli, nego i šumske životinjice. Lutkari i zbor pod vodstvom učiteljice

Đurđice Zoretić otpjevali su zajedno prigodnu pjesmu Dolazi nam Sveti Nikola. Članovi čakavske grupe pod vodstvom učiteljice Gordane Nađ pokazali su nam kako se oni pripremaju za dolazak omiljenog sveca, Svetog Mikule, sa škornjicama na poneštrama i uz dječje igre s pjevanjem kantunetice. Cijelu priredbu koordinirala je profesorica Marina Frlan Jugo.

Dolores Linić, www.rijeka.hr/drenova

Karate klub „ Primorje“ Rijeka u ožujku 2012. Godine započeo je s radom na Drenovi u domu Lokve. Treninzi se održavaju ponedeljkom i srijedom od 19-20:00 sati. Najzaslužniji za djelovanje i rad kluba su predsjednik dr. David Bonifačić, tajnica kluba, svjetski priznata karatašica Petra Volf i glavni trener Dean Pandžić. Postojbina karatea kao najmasovijne borilačke vještine je otočje Okinava u Japanu. Karate je više od same fizičke vještine. Svi početnici, osobito oni mlađi, moraju naučiti važnost izgradnje i usavršavanja svog karaktera kroz disciplinu i ozbiljan trening. Za početnike izgradnja karaktera počinje usavršavanjem vještine kroz brojna ponavljanja tehnike karatea. Borbeni duh postiže se stjecanjem samopouzdanja kroz dobro razvijenu tehniku. Vježbanjem se ne stječu samo fizičke vještine nego se izgrađuje i duh što je veoma važno u rješavanju problema osobito u vrijeme bolesti, osobnih i poslovnih

kriza. Put razvijanja duhovnih vrijednosti je dug, ali jednom kada se shvati bit vještine i stekne iskustvo, postiže se unutarnja snaga, mir i poboljšava kvaliteta života. Svrha karatea ja da vježbači, bez obzira na njihov rang , razvijaju fizičke, mentalne i duhovne kvalitete koje proizlaze iz treninga. Te kvalitete moraju se protezati i van zidova dvorane i svaki ih učenik mora učiniti dijelom svoga svakodnevnog života. Karate, kao sport i kao borilačka vještina, razvija samodisciplinu, koncentraciju i svijest te stvara temelj za učenje i razvijanje životnih vještina poput skromnosti, uzajamnog poštovanja, iskrenosti i pozitivnog načina razmišljanja. Stoga, pozivamo roditelje da dovedu svoju djecu u dobi od 5 godina naviše da u navedenim terminima treniraju s nama.

Petra Volf

SVETI NIKOLA POSJETIO NAJMLAĐE DRENOVČANE

TRENINZI KARATEA ZA DJECU

Dragi Drenovčani,

Va pasanen broju pisala san na standardnen hrvatsken zajiku o Udruge za očuvanje i promicanje drenjule DREN Rijeka. Od ovega broja pisat ću na čakavsken zajiku, aš volin drenovsku čakavicu i mislin da se mora očuvat; najprvo čez sakidajni govor domaćeh judi, a onput i čez ove naše novine ke povedaju o sen ča se na našoj Drenove lepega dogaja.

Beseda drenjula va nazivu našega društva je ta prvi korak kega smo storili. Krenuli

smo fanj ambiciozno, puni smo lepeh zamisli, ma smo i vredni. Kako san već pisala, prijavili smo se z projekton "Revitalizacija nasada drenjule na Drenovi" na natječaj Grada Rijeke, Projekt lokalnog partnerstva skupa z Mjesnen odboron ki nan je dal punu podršku. Ča znači da smo dobili i šoldi za sadnju drenjul! Rekli su da će nan dat ruku i Zbor DVD Drenova, Dobrovoljno vatrogasno društvo Drenova, OŠ "Fran Franković" i Klub umirovljenika Drenova, kot i ča nan je puno judi ki su čuli za našu akciju reklo da će nan pomoć kakogod moru.

Dogovori z rečkemi gradskemi službami gredu dobro, već smo našli mesta na ka ćemo sadit nove drenjule. Ovo proleće nećemo još sadit aš je prognoza da će bit vela suša. Kako znamo da mlado drevo rabi zalevat, a voda je se ceneja, odlučili smo da čagod moremo parićamo prvo jeseni, kada mislimo posadit okol 40 drenjul, ča većih, ča manjih. Za prvu ruku bit će to okol stare škole, crekve i zad koludric. Prva akcija će bit sobotu 21. 4. 2012. na zemji okol Gradske biblioteke na Drenove, kade ćemo čistit draču, seć grmi i grane,

čistit teren od smet i grot, a se to kot del međunarodne akcije Zelena čistka (www.zelena-cistka.org)

Pozvani su si ki moru doć i ki bi teli pomoć da zamu kosiri, rukavice, grabje, krampi, lopate i dobru voju. Bit će ča za pojist i popit, a kako nas je dosta i ki kantamo va zboru - sigurna san da će bit veselo!

Va našen je društvu osvanula još jedna vela ideja na ku smo si jako ponosni. Draško Maršanić, geodet, osmislel je "Katastar drenjule" i vaje počel delat na ten skupa z Christianon Grailachon. Čin je drenjula procvala, saki dan su

obahajali del po del šume oko starega groblja na Dolnjoj Drenove, kako i Vele i Male Drage, Proslop, Veli vrh i Lubanj. Poslikali su više od 300 stabal i grmih, očitali koordinate i za saku drenjulu zapisali va kakoven se okruženju nahaja, kulike su njin visina i širina, i na kakovoj se pozicije nalaze, su kraj zidića al va kamenjaru... Se zapisano stavili su va posebnu tabelicu ka će se još z vrimenom popunit z novemi podatki za južni del Drenove i samo naselje. Storili su i karte na kemi su ucrtane pozicije drenjul. Međutin, to su samo šumske drenjule, a znamo da i neki Drenovčani stabla drenjule imaju okol svojeh kuć. Bilo bi lepo da i ta dreva budu upisana va katastar i poslikana pa molimo seh ki bi to želeli da se jave va Mjesni odbor radi podatkih. O "Katastru drenjule" teli bimo van još i više

reć na predstavljanju ko će bit održano va povodu "Dana biološke raznolikosti" dana 22. 5. 2012., a na taj isti dan je I Dan zaštite prirode va celoj Hrvatskoj.

To će bit prilika da semi pokažemo kakovo prirodno bogatstvo ima naša Drenova i kako mislimo da "zeleno srce" Reke moremo pošparat zavavek, ako budemo složni. Budite mi zdravi kako drenjule!

Vesna Lukanović