SVEUILITE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA

I BRODOGRADNJEZavod za strojarsku tehnologiju

k. god. 2013./2014.

ELEMENTI NAPRAVA

Dr.sc. Branimir Lela, doc.

SADRAJ PREDAVANJA1. UVOD2. ELEMENTI ZA OSLANJANJE 3. ELEMENTI ZA POZICIRANJE 4. ELEMENTI ZA STEZANJE 5. SMJERNICE ZA PRORAUN SILA STEZANJA 6. STEZANJE VIJCIMA I MATICAMA 7. STEZANJE KLINOVIMA 8. STEZANJE STEGAMA 9. STEZANJE EKSCENTRIMA I KRIVULJAMA 10. DIOBENI ELEMENTI 11. ELEMENTI ZA FIKSIRANJE DIOBENIH UREAJA 12. VITKE ILI VODILICE ALATA 13. MJERILA ZA PODEAVANJE I NAMJETANJE ALATA

Da bi se moglo konstruirati napravu potrebno se upoznati sa vanijim elementima koji se u njima koriste. To su dijelovi koji sainjavaju napravu. Mogu biti: standardni i van standardni.

1. UVOD

Shematski prikaz elemenata naprava

Pri postavljanju obratka u napravu poeljno je koristiti oslonce i prislonce.

Oslonci su elementi na koje se obradak u napravi oslanja. Oni obratku u napravi moraju dati pravilan i dobar poloaj. Oni mogu biti vrsti i podesivi.

2. ELEMENTI ZA OSLANJANJE

Podjela oslonaca

Za grube neobraenje obratke preporua se koristiti podesive oslonce.

Podesivi oslonci mogu biti na bazi standardnih dijelova kao to su vijci i matice ili se mogu podeavati pomou ekscentrine ploice

Podesivi osloncia - s vijkom i maticom; b - pomou ekscentrine ploice

a b

Za obradu obradaka finijih povrina koriste se vrsti oslonci. Oni su obino jednostavne izvedbe i konstruirani su tako da omoguavaju odvod odvojenih estica.

Izvedbe vrstih oslonacaa,b,c - jednostavni; d,e,f - kombinirani

Dodirne plohe epova i obratka

vrsti oslonci se najvie izvode u obliku epova.

epovi sa ravnim dodirnim plohama su ustvari nasloni svornjaci, koji mogu biti i stoastog tipa.

Oslonci kao nasloni svornjaciTokasti ili stoasti oslonci za lijevane ili

kovane obratke

a b c dTipovi oslonaca

a - nasloni svornjak; b - zatik kao oslonac; c - stoasti ili unjasti oslonac;d - grebenasti

Za oslanjanje obradaka mogu posluiti i letve koje predstavljaju vrste oslonce.

vrsti oslonci kao letve

U svrhu spreavanja deformacija obradaka uslijed naprezanja mogu se koristiti oslonci koji su podjeljeni u dvije grane

Spreavanje naprezanja obratka pomou oslonca podijeljenog u dvije grane

Njihalni oslonci a - tokasti; b - dvotokasti; c - trotokasti kuglasti; d - dvopovrinski

Istu ulogu imaju i njihalni oslonci koji mogu biti tokasti,dvopovrinski i kuglasti

a b

c d

a b cPodesivi oslonci

a, b - sa oprugom; c - sa maticom

Za oslanjanje obradaka u napravi mogu se koristiti podesivi oslonci i podupirai sa oprugom ili oni sa maticom,

Uvrenja oslonaca mogu biti izvedena na dva oslonca sa jednim uvrenjem ili sa hidrauliim uvrenjem.

Dva oprugasta oslonca sa samo jednim uvrenjem

Podesivi oslonci s hidraulikim uvrenjem kod istovremenog stezanja obratka1 obradak, 2 gornja poluga, 3 kugla od polimera; 4 donji umetak

To su elementi koji odreuju poloaje obradaka prema povrini na kojoj lee. Tu se svrstavaju zatici ili svornjaci kojima se vrh radi skoeno kako bi lake mogli ui u provrt. Kod manjih promjera vrh je skoen pod kutem 30o dok se kod zatika veih promjera koristi dvostruko skoenje pod kutem 30o i 8o. Kod veih obradaka, radi utede materijala, svornjaci i zatici se mogu raditi i iz dva dijela koje povezuje podlona ploica.

3. ELEMENTI ZA POZICIRANJE

a bPozicioni elementi

a - iz jednog dijela; b - iz dva dijela sa podlokom

Pozicioniranje se moe izvoditi i pomou dva zatika: jedan je okrugli zatik a drugi je plosnat. Plosnati dio drugog zatika postavlja se okomito na pravac koji prolazi kroz sredita oba zatika.

a bPozicioniranje sa dva zatika

a - poloaj zatika; b - plosnati zatik

Stezanje slui za vrsto spajanje obratka s napravom, kao i za spreavanje pomicanja obratka po djelovanjem sile rezanja.

Po mogunosti, uvijek treba teiti da sila stezanja Fs ima isti pravac kao i sila rezanja Fr.

4. ELEMENTI ZA STEZANJE

Princip stezanja obratka u napravi

Princip djelovanja sila stezanja

Kod odreivanja poloaja obratka u dva pravca, djelovanje sile stezanja moe biti spram osloncu, prisloncu ili u oba pravca

a b cPrincip djelovanja sila stezanja u dva pravca

a - spram osloncu; b - spram prisloncu; c - u oba pravca

Centrino stezanje spram osi obratka mogue je pomou dvije i tri eljusti.

Stezanje pomou eljustia - dvije eljusti; b - tri eljusti

a b

Elementi koji se koriste za stezanje mogu biti kruti ili elastini. Kruti stezni elementi su: vijak, klin i ekscentar, kao i elektromehaniki i magnetski stezai.

Elastini stezni elementi su: opruge, zrak i ulje pod pritiskom ili pod vakumom, polimerni materijali (guma, igelit, mipolom).

Kod konstruiranja steznih elemenata treba se drati sljedeeg:

Sila stezanja mora biti nasuprot povrini za odreivanje poloaja, kako ne bi dolo do deformacije, ili ak ispadanja obratka iz stezne naprave

a bDjelovanje sile stezanjaa - dobro; b - pogreno

Posluivanje steznih elemenata se mora predvidjeti s desnom rukom. Iznimno, za elemente s lijeve strane naprave predvia se stezanje lijevom rukom, ali tada navoji na vijcima za stezanje moraju biti lijevovojni. Kod obrade odvajanjem estica ne moe se uvijek postii da pravac djelovanja sila bude tono spram osloncima ili prisloncima. Tada za stezanje mora sluiti sila trenja. Kod toga sila stezanja mora biti dovoljno velika da stvara silu trenja viu od sile rezanja.

4.1 SMJERNICE ZA PRORAUN SILA STEZANJA:

Sile stezanja Fs mogu biti raznolike a ovise o: sili rezanja, sili trenja i okretnim momentima.

Zbog sigurnosti, dobivene vrijednosti treba uveati koeficijentom sigurnosti k = 1,5 2,5. Vee vrijednosti treba uzimati za grublje radove.

Karakteristini sluajevi, koji nastaju izmeu: sile rezanja F, okretnog momenta Mp i sile stezanja Fs su dani u nastavku.

Odnosi sila stezanja i rezanjaa - sila stezanja Fs i sila rezanja F djeluju u istom smjeru;

b - sila stezanja Fs i sila rezanja F djeluju u istom pravcu ali suprotnom smjeru;c - sila stezanja Fs i sila rezanja F su meusobno okomite;

d - na obradak djeluju komponente sila obrade F1 i F2 te sila F2 pomie obradak udesno;e - na obradak djeluju komponente sila obrade F1 i F2 te sila F1 djeluje suprotno sili

stezanja

a b c

d e

Sluaj 1: Sila stezanja Fs i sila rezanja F djeluju na naslon u istom smjeru. U ovom sluaju sila stezanja Fs je minimalna a mogue je da stezanje nije ni potrebno jer sila rezanja F pritie obradak. Tijekom obrade mogu nastati neke spredne sile Fsp pa se ipak sila stezanja definira izrazom:

Fs = k Fsp

k - faktor sigurnosti

Sluaj 2: Sila rezanja F i sila stezanja Fs djeluju u istom pravcu, ali u razliitom smjeru.

Fs = k F

Sluaj 3: Sila rezanja F i sila stezanja Fs su meusobno okomite. Sada se silama rezanja odupiru sile trenja, pa je:

FFF s =+ k21s

gdje su: 1 i 2 ( je obino oko 0,1) faktori trenja izmeu obratka i elemenata za stezanje. Odatle je sila stezanja Fs:

FFF +

= k5k21

s

Sluaj 4: Na obradak djeluju komponente sile obrade F1 i F2. Komponenta sile obrade F2 eli obradak pomaknuti udesno.

Ako su oslonci dovoljno kruti tada vrijedi odnos

( ) 1s21s2 ++ FFFFpa je:

21

212s

k

+

=

FFF

Nakon sreivanja i uz 1 = 2 = dobija se

2k 2

s

FF

=

Sluaj 5: Na obradak djeluju komponente sile obrade F1 i F2. Komponenta sile obrade F1 djeluje suprotno sili stezanja. Ovdje trebaju biti ispunjena dva zahtjeva. Prvi je da je:

11'

s k FF =

ako je k1 > 1, a drugi zahtjev je: ( ) 21''s11''s22 kk += FFFF

Odatle je:21

2221''s

k

+

+=

FFF

ako je k2 > 1. Od dobivenih vrijednosti za Fs' i Fs'' odabire se uvijek vea vrijednost.

a b cOdnosi sila stezanja obratka u horizontalnom smjeru

a - shema stezanja;b - raspored sila kad je obradak vrsto stegnut prema osloncu naprave; c - raspored sila kad na obratku djeluju komponente sile razanja F1 i sila

rezanja F2

Sluaj 6: Obradak je stegnut u napravi pomou horizontalne sile Fs. Kod ovakovog naina stezanja mogua su dva uvjeta prorauna sile stezanja.

Prvi uvjet je da krak a sile stezanja mora biti postavljen tako da je obradak vrsto stegnut prema osloncu. Na poetku obrade, osim sile stezanja Fs na obradak djeluju reakcije A i A1, te sile trenja Ft, Ft1 i Ft2. Sile A1, Ft, Ft1 i Ft2spreavaju zakretanje obratka u smjeru gibanja kazaljke sata koje bi moglo nastai djelovanjem sile stezanja Fs. Kod toga vrijedi:

Ft = Fs ; Ft1 = Fs 1; Ft2 = Fs 2Iz sume momenata oko toke 0 dobije se:

0a 1112ss0 =+++= cAbAlFFMOdatle je sila stezanja:

( )la

cbAF

2

11s

+=

Slini se uvjeti ravnotee mogu postaviti i oko toaka 01 i 02 iz ega se moe izraunati granina vrijednost veliine a.

Drugi uvjet nastaje kad na obratku djeluju komponente sile razanja F1 i F2.

Tada se, iz sume momenata oko toke 0, dobije

0122ss0 =+= lFkeFklFaFM

Odatle je sila stezanja:

( )la

lFeFF

2

12s

k

+=

Stezanje u amerikaneru sa tri eljusti

Sluaj 7: Okrugli obratci stegnuti meu eljustima amerikanera izloeni su djelovanju zakretnog momenta Mz zbog sile rezanja F i djelovanju aksijalne sile Fx.

U ovom sluaju vrijedi:z1s kz MRF =

Odatle je sila stezanja:

z

k

1

z

s

=

RM

F

gdje je: z - broj eljusti amerikanera

Provjeri li se ukupna silu stezanja na aksijalni pritisak, dobiva se:

x1s kz FF

1

xs

z

k

FF

Sluaj 8: Okrugli obradak je centriran na obraeni otvor i stegnut je sa dva ili vie elemenata za stezanje. Tijekom obrade nastaje moment Mz i aksijalna sila Fx.

Centriranje na trnu i stezanje stezalima

Za kruto stezanje obratka vrijedi:x11s11s22z FRFRFRMk ++=

odnosno:

1122

x11zs

kRR

FRMF

+

=

Ukoliko se doputa mali pomak vrijedi:

x11s11z FRFRMk += odnosno:

11

x11zs

kR

FRMF

=

Sluaj 9: Okrugli obradak je umetnut sa eonom plohom na prsten. Tijekom obrade nastaje moment Mz i aksijalna sila Fx. Mogue su etiri varijante sile stezanja od koji se, zbog sloenosti, ovdje daje samo jedna:

Centriranje u otvoru i stezanje stezalima

2122

33

2

22

33

x2z

s

31

31k

RdDdD

dDdDFM

F

+

=

Centriranje u prizmi

Sluaj 10: Okrugli Okrugli obradak je umetnut je u prizmu V oblika s kutem i stegnut je silom Fs. Neovisno o trenju na elu obratka sila stezanja je:

2sin

1s2s1z

+= FRFRMk

odnosno:

2sin

k2

1

zs

RRMF =

.Sluaj 11: Obradak koji se obrauje stegnut je na elastinu vitku te je takoer izloen djelovanju okretnog momenta Mz od sila rezanja F, kojemu se opire moment sile trenja,

Stezanje okruglih obradaka u vitki

zs k MRF =

RMF

=

z

s

k

Faktori trenja se uzimaju: = 0,1 - 0,16 za obraene povrine; = 0,2 - 0,3 za neobraene povrine steznih stezaa; = 0,7...

za lijebne zakaljene podloge.Napomena: Tanke dijelove, zbog deformacija, treba paljivo stezati. Ostvarivanje sile stezanja mogue je postii vijcima, klinovima, krivuljama i ekscentrima.

4.2 STEZANJE VIJCIMA I MATICAMA

Ovaj nain stezanja je veoma rairen u konstrukciji naprava. Djeluje sigurno i jednostavno.

Alatniarska praksa na preporua za stezanje obradaka koristiti vijke i matice esterokutnih oblika.

Kao praktino rjeenje smatra se koritenje vijaka i matica koji umjesto esterokuta imaju ruke, a njihov oblik i dimenzije propisani su standardima

Uobiajeni oblici vijaka i matica za stezanjea, b, c - vijci sa rukom; d - matica

Za ostvarivanje veih sila stezanja koriste se vijci i matice sa kvadratinim i trapeznim navojima.

Raspored sila pri stezanju obratka maticom pomou kljua

Dodirna povrina matice predstavljena je krunim vijencom kojeg se moe podjeliti u niz segmenata kojima je teite u toki T. Kod pritezanja matice kljuem vrijedi omjer:

( )[ ] LTrFF :tg: ms ++=

Udaljenost teita T je:

2;

32

2u

2v

3u

3v DR

RRRRT =

=

Odatle je:

( ) 2u

2v

3u

3v

m

s

33,0tgDDDD

r

LFF

++

=

a rm je srednji boni radijus.

Kod stezanja obratka vijcima postoje sljedei sluajevi koji se razlikuju prema obliku ela vijka:

a b c dStezanje vijcima

a - ravni sa uputenjem; b - ravni; c - poluokrugli na ravnoj plohi;d - poluokrugli u uputenoj plohi

drLFF

33,0)(tgms ++

= )(tgms +

=

r

LPF2/ctg)(tgms Rr

LPF++

=

2/ctg)(tgms RrLPF

++

=

4.3 STEZANJE KLINOVIMA

Stezanje klinovima ima u alatniarstvu veliku primjenu pogotovo za manje sile i krai hod stezanja.

Stezanje na principu klina je obino samokono.

Za stezanje se koriste razliite vrste klinova: jednostruki plosnati sa kosinom, dvostrani okrugli, dvostrani ravni, dvostrani samocentirajui, jednostrani s tokiem, jednostrani s zavojnicom, jednostrani s klipom itd.

Raspored sila kod stezanja sa jednostranim klinom

21ks tg)(tg

1++

= FF

Raspored sila kod stezanja sa dvostranim klinom

)(tg2k

s +=

FF

Ukoliko klin djeluje na zatik on se ovom silom pomie ustranu i stee obradak.

Stezanje obradaka dvostranim klinom i zaticima

+= zk

zk

ks tg)(tg

12

FF

Ukoliko se Fs promatra kao aktivna sila tada se mjenja smjer gibanja pa je sila klina Fk: ( ) += tg2 sk FF

Stege ili stezai su elementi za stezanje obradaka u napravi na stolu alatnog stroja. Postoje tri osnovna tipa stega:

4.4 STEZANJE STEGAMA

Vijak na kraju a oslonac u sredini stege

Stega djeluje kao dvokraka poluga

vs FF =

Kad vijak smjeten na stegi nastaje dvokraka poluga, Sila stezanja obratka Fs ovisi o veliini krakova poluge l1 i l2.

Vijak u sredini stege

21

1

lllFF vs +

=

Vijak zatien protiv odvojenih estica

21

1

lllFF vs +

=

4.5 STEZANJE EKSCENTRIMA I KRIVULJAMA

U strojarskoj praksi se esto za stezanje obradaka koriste ekscentri i krivulje.

Ekscentri i krivulje u osnovi nastaju savijanjem klina oko svoje osi.

Primjena im je posebno zastupljena kod stezanja predmeta sa malim hodom, jer duina stezanja kod tih elemenata mora biti vrlo malena.

Ekscentar i krivulja rade na principu samokoenja. Ako se eli postii samokoenje, kut uspona ne smije biti vei od 5o, ( 5o).

Ovi su element vrlo pogodni zbog mogunosti brzog stezanja.

Razvoj ekscentra i krivulje

Izrada ekscentara i krivulja je skuplja od izrade klina i vijka. Zato ih se preporua upotrebljavati uglavnom u masovnoj proizvodnji, gdje je vana uteda na radnom vremenu.

Izrauju se i elika za cementiranje i obino se kale na tvrdou 48-50 HRc.

U praksi se koriste dvije osnovne izvedbe ekscentara a to su: spiralni i kruni ekscentri.

Spiralni ekscentri se dijele na izvedbe sa:

logaritamskom spiralom, Arhimedovom spiralom te razne konstrukcije priblinih izvedbi.

Kod konstrukcije ekscentra po priblinoj logaritamskoj spiralivrijedi:

32 cos

1;

cos

1;

cos

1 RRR

Priblina konstrukcija ekscentra po logaritamskoj spirali

Priblina konstrukcija ekscentra po Arhimedovoj spirali

DDDh pipipi 05,021,0

2tg ===

uz 5o.

Geometrijska izvedba spiralnog ekscentra pomou koncentrinih

krugova

Priblina konstrukcija ekscentra pomou veliine r1/8

8EC 112

rrr +==

Toka C je centar ekscentra a za njegovo stezanje koristi se dio D-A-E

Priblina konstrukcija ekscentra pomou Arhimedove spirale za unutarnji i vanjski krug

U strojarskoj praksi se dosta koristi i kruni ekscentar koji moe stezati samo od = 0o do = 180o.

Kruni ekscentar predstavlja jednu okruglu plou, kojoj je okretite pomaknuto za ekscentricitet e.

Kod krunog ekscentra vaan je odnos D/e, koji mora biti 14 - 20 i vei do 20. U tom je podruju ekscentar uvijek samokoan.

Kruni ekscentar

Raspored sila kod stezanja krunim ekscentrom

[ ] 121p

s tg)(tg RlF

F+

=

a b

c d

Konstrukcije ekscentaraa - u obliku ploe; b - u obliku vilice; c - natezni; d - utorni

4.6 DIOBENI ELEMENTI

Dijeljenje se upotrebljava kod predmeta koji u toku obrade moraju zauzimati vie razliitih poloaja.

S obzirom na nain gibanja, dijeljenje moe biti uzduno ili kruno.

Korak kod dijeljenja ili dioba, moe biti ravnomjerna ili sa razliitim odstojanjima tj. neravnomjerna.

Uzduno dijeljenje izvodi se na takav nain, da se pojedini poloaji odreuju prema diobenim crticama ili prislanjanjem na razliite povrine za odreivanje.

Kod dijeljenja sa diobenim crticama, tonost rada ovisna je od paljivosti radnika kao i od stupnja zamora njegovih oiju.

a b

c dJednostavno uzduno dijeljenje

a - jedna operacija; b - dvije operacijec - odreivanje poloaja za dvije operacije; d - odreivanje poloaja za tri

operacije

a b

Na slian nain se postie dijeljenje na vie poloaja kad se mogu koristiti i meukomadi

Uzduno dijeljenje

Kao elementi za dijeljenje mogu se koristiti zupaste letve i vretena sa navojem kod kojih se za diobu preporua koristiti korak zupca ili navoja.

Kruno dijeljenje nastaje okretanjem obratka oko njegove osi.

Kruno dijeljenje

Kod krunog dijeljenja najvie se upotrebljavaju dvije diobene ploe: sa cilindrinim ili konusnim provrtima ili sa plosnatim utorima.

Kruna diobena ploa -sa plosnatim utorima

Osim navedenih podjela, dijeljenje moe biti neposredno direktno ili posredno indirektno.

Neposredno dijeljenje podrazumijeva da je obradak pomian u napravi te se za korak dijeljenja koriste rupice ili stopice na obratku.

Posredno dijeljenje podrazumijeva da je pokretna naprava vrsto spojena sa elementom za dijeljenje a rupice i udubljenja na elementu za dijeljenje se koriste za odreivanje veliine koraka.

4.7 ELEMENTI ZA FIKSIRANJE DIOBENIH UREAJA

Ovi elementi moraju biti tako namjeteni da odvojene estice nemaju pristupa na diobenoj ploi na to veem promjeru.

Zatik za fiksiranje (trn)

Kugla kao fiksirni element Kuglasti zatik kao fiksni element

Za tonije centiranje koristi se i konusni zatik koji mora biti jako dobro zatien od neistoa

Konusni zatik

Kombinirani clinidrino konusni zatik

Zatik sa fiksiranje sa krivuljom za izvlaenje

Fiksirni zatik pomian pomou zupanika

a bFiksirni zatik pomian pomou ekscentra

a - 1. poloaj; b - 2. poloaj

Zatik za fiksiranje

Ureaj za fiksiranje koji se vadi iz diobene ploe pomou poluge

4.8 VITKE ILI VODILICE ALATA

Vitke alata koriste se kod buenja i slinih postupaka. Njihov zadatak je odreivanje poloaja alata spram obratku.

Tonost poloaja provrta ovisna je o zranosti alata u vitki.

Voenje svrdla vitkom

a = 0,3 d za materijale koji stvaraju dugake odvojene estice, kao npr. za finu obradu elinih obradaka, a = 0,5 d za materijale koji stvaraju sitne odvojene estice, kao kod grube obrade lijevanih legura,a = d za materijale sa dugakim odvojenim esticama, npr Cu ia = 0 kod obrade limova u paketima

Kad je potrebno obraivati isti provrt sa vie alata u razliitim promjerima, moraju se upotrebiti izmjenljive vitke.

Najvie upotrebljavane su one bez ruba izraene prema standardu DIN 179 .

a bVitke bez ruba

a - oblik A; b - oblik B

Vitke sa rubom izrauju se prema standardu DIN 172 a koriste se za postizanje vee duine voenja svrdla, ili kad je potrebna tona duljina vitke na donjoj strani, da ne udari u predmet koji sebui.

a bPostavljanje vitke

a - uputena u obradak; b - naslonjena rubom na obradak

Kod provrta sa malim odstojanjima, vitke se mogu spljotiti ili upotrijebiti specijalne vitke izraene iz jednog komada

a bVitke za izradu provrta na malim odstojanjima

a - spljotene; b - specijalne

Izmjenjive vitke treba osigurati protiv okretanja i ispadanja. To se moe postii pomou dva zatika ili sa zatikom i vijkom

a bOsiguranje od okretanja izmjenjivih vitki sa dva zatika

a - oba cilindrina; b - jedan cilindrian i jedan zakrivljen1 izmjenjiva vitka; 2 valjkasti zatik; 3 zatik; 4 ploa; 5 fiksna vitka

Osim zaticima, osiguranje vitki od okretanja moe se, prema DIN 173 postii i vijcima,

Osiguranje izmjenjivih vitki vijkoma - tip K; b - tip L i KL; c - tip E; c - tip ES

a b

c d

U strojarska praksi mnogo puta je potrebno buiti rupe na zakrivljenim ali i stepeniastim povrinama.

a cPosebne vitke

a - za zaobljene povrine; b - za stepeniaste povrine

4.9 MJERILA ZA PODEAVANJE I NAMJETANJE ALATA

Sama stezna naprava vrlo esto raspolae mjernim povrinama za podeavanje i namjetanje alata. Za tonije namjetanje koristi se dodatno mjerilo (granino) koje se postavlja izmeu alata i mjerne povrine

Granino mjerilo

Postavljanje graninog mjerila Postavljanje graninog mjerila kod kutnog glodala

Kod steznih naprava koje su kod rada privrene na stolu stroja, za centiranje u odnosu na stroj, slue najee specijani centrirni kamenovi, koji odreuju poloaj stezne naprave prema utorima u obliku slova T.

Utorni kamen