Aleksandar Flaker:Književno djelo Aleksandra Sergejeviča Puškina

7/27/2019 Aleksandar Flaker:Knjievno djelo Aleksandra Sergejevia Pukina

1/15

KNJIZEVNO DJELOALEKSANDRA SERGEJEVIEA PUSKINA

I.KnjiZevno djelo Aleksandra Sergejevida Pu5kina, kako je tozupravo vei istakao u svojih 11 dlanaka o osnivadu,novije ruskeknjiZevnosti Visarion Bjelinski, rezultat je napora koji su vr3enivei u ru'skorn knjiZevnom XVIII. stoljedu, a napose su doSli doizraLaja podetkom XIX. s,toljeia, :w teZnji za osamostaljenjemnrske knjiie-vnosti od stranih Ltzora, za stvaranjem ruskoga knji-Zevnoga jezika kojim bi se mogli izrazlti najrazliditiji ljudskiosjeiaji i misli, za stvaranjem stiha koji bi odgovarao prirodiruskoga jezika, za rjeSavanjem problema odnosa knj'iZevnosti id,r'u5tva. Pu$kinovirn irnenom zavriava zapravo podetno, destodileta,ntsko, desto epigonsko u odnosu prema stranim uzorima,razdoblje ruske knjiZevne povijesti, a zapodinje svoi Zivot velikaruska knjiZevnost XIX. stoljeia kao fenomen koji ie, neito kas.nije, zapanjiti Evrop'r.r.Stvarajudi svoje pjesnidko djelo na'razmeitu triju velikih stil-skih formacija: klasicizma, rornantizma i realizma, ,teiedi, nekadai svjesno, da razvije ili unese u rusku knjiZevnost svekoliko Sare-nilo u Evropi vei usvojenih knjiZevnih obfika, Puikin je, sin;te,ti-zftajuei uz 10 rusku tradiciju, stvorio ruski knjiZevni jezik i daoniz policaja kasnijim generacijama, na koje se, uvijek iznova,moglo oslanjati rusko knjiZe\.'no stvaranje. Od ovoga ,rAdarna


2/15

II.Pu5kinovo ,se ime prvi put pojavilo u Stampi god. 1814, kad jejo5 kao mladi pitomac Carskosetrskoga liceia napisao svoiu po-slanicu Prijatelju stihotvorcu2. Slijedece godine, 1815, o,n polaZeu istom liceiu ispit pred najznatnijirn pjesnikom ruskoga XVIII.

stolicCa - Gavrilom Romanovidem DerZavinom i di'ta pied njimesvoja Uspomene iz Carskoga Sela, $to predstavlia osebujan pies.nidki ispit za mladoga Aleksandra, a ujedno simbo izira i smjenudviiu pjesnidkih generacija i dviju epoha u povijesti r,r.rske knji-Zevnosti. Naredne godi,ne Carsko Selo posjeiuje prvak ruskogasontimentalizma Karamzin, a god. 1817. prvi predstavnik nuskogaromantizma Vasilij Z'ukovski daruje Pu5kinu sttoga Pjevata uKremliu. I tako se pred mladim plemiiem smjenjuju najznatnijitada5nji predstavnici ruske kniiZevnosti i razliditih njezinih sti-lova kojih se osobine mogu naii u Pu5kinovoj mladenadkoj lirici,ali vei ;u novim, originalnim oblicima. Pa ipak najviSe se mladiPuikin povodi za laganom, intirnnom lirikorn Batiu5kova, pje,snika klasidne i talijanske inspiracije, tete(i da njegovim skladnima,ali nekacla lepr5av'im i povr5nim formama dade dublji misaonii dru5tveni zna(aj. Pu5kin takocler vei od samih podetaka svogpjesnidkog bavljenja zazire i od podvrgavanja 'svoie muze klasi-cistidkom idealu druStvene funkcije knj.iZevnosti, onom idealuSto ga je s'tvorio joi Lomonosov svojim odama u dast ruskihcareva -i carica, prosvjete i na'r.lke, a razvio ga rs rnodifikacijamau smislu humanizirania odidki-apologetskoga odnosa prerna car-skom prijestotju pjesriik I mit:erilt K;i;;fi? II - oe*a"i".'p,us-kit tako v.qi tr. poslanici Knezu A. M- Goriakovu, (L819) istitekako on nije piesnik i dyorski filozof koji ie znatnom izelrnoZiispjevati odu od, dviie stotine strofa' s gVomoglasnim riieiima,vei, u prvom redu, piesnik intimnosti:

IIutug ceouu a cx.nadon wanu,eKoil,-xarc crutu'trd, 1.t "aet+unbLj.A srodan je stav zauzeo Pu5kin i u svome Odgovoru Batjuiko-ttu (1815), u kojemu je odbio da pr,imi pjesnikov savjet neka seposveti heroiskom epu, i istakao:

14, c depsocrnw,n l4rcapomCrparuaca rlerdrb uedapon,Epedg clourl nare"M,:Eudo ecnrcuil, npu caoeutL.4_ z_Alelsandar_.Sergeievid Pu5kin rodio se 26. V. 1799. u Moskvi, u obrazovanojplemi6koj porodici. Otac mu je bio gardijski oficir, a majka unuka ArapindPetra Velikog (naslov kasnijeg Pu5kinova romma), Hanibalh, sina etiopsliogakneza koji je oko god. 1706. dospio u Rusiiu. U godinama t8ll-1817. Puskinje stjecao obrazovanje u plemiikom Carskoselskom liceju blizu Petrograda (sadaPu5kin). Poslije zavrdetka liceja stupio je u Kolegij inozemnih poslbva, aii iegod. 1820. zbog svojih slobodoumnih pjesama, prognan da sluii na jugu tada3njeimperije (Besarabija, kasnije Odesa).3 PiSeffi ia svojim skladom sada I Koiekako pjesme za imendane.t I s alrskim lkaram I Boje'i se dd letim s prar)om / Idem svojim putom INekd syatko ostane kod ivoga,

6


3/15

I zaista je.P,uikina put poveo prema grt!rynoj ternatioi i ko-mornijoj -nag1je1!- pjesnidkoga stvaranja. Pru5kin je drhe6 se jo3uvijek k_lasicisrtidkih tradic-ija, kojima je uvijekl sve do svbjepjesme Ja digoh sebi kip ito ne bi rukom sazdan (1836) ostdoz4ravo -vjeran, proveo pravu lirsku revoluciju time Sto ie poSaood pisanja stihova kojekako za imendane, naoko laganih lirskihvrsta poslanica prijateljima ,ili pjesmama za Zenske i djevojadke{bum_e_ (spomenare!), od kojih su neke kao np,r. ona -napisanaA. P. Kernovoj Trenutka io| se sjeiam sjaina.-.. (1825), oplerne,njene romanrtidarskom m'uzikalno5iu ali vjerne ideali,ma klasid,nefjenote, trile i ostale nenadma5enim uzorima ruskoga pjesnidkogtzraza.Klasicistidkim uzorima ruske poez,ije, njenoj herojskoi strujiPu5kin ostaje bliZi u svojoj linici s dnu5tvenom,tematikoni. Ali niovdje _ se on 4e vezuje za shva(anje dru5tvene f'unkcije knjiZev-4o.sti kaq apologe,tsko u odnosu prema ruskoj drZavnos,ti. U svojoj odi Sloboda (1817), Pnr5kin se, na motivimh ,iz francuske revo-lucije,. obara na tirane i, kao prosvjetitelj, istide potrebu zako-nitosti carske vlasti; klasicistidki je izgradena, ali u-duhu prosvje-titeljgt-va napis_ana i pjesma Sblo Q819), ru kojoj pl'esnik iraelegijski podetak oblikovan u duhu antikne poeziie nadograduiesvoj zahtjev za blaLim postupkom prema kmetovima. U rnnogimje pjesmama toga vremena Pu5kin i izraziti volteriianac, ali niu toj politiikoi lirici on ne dosiZe svoje vrhunce ni kad se povodiza klasicistidkim uzorima, a ni,ti kada se p,ribl,izava ,revoluCionar-nim ,idealima a:omantika Bodei (1821), vei kada svojirn politidkimrnisl,ima i shvaianjima daje karakter in'tirnnih, osobrrih, zaistalirskih ispovijesti kao Sto to dini u znamenitoj poslanici Caadajevu(1818) ili kao Sto ie to kasnije 'r.rdiniti u svojoj poslanici sibirskirnzatodenicima nakon poraza dekabrista na Sehatskorn;lrgu U du"bini sibirskih rudnika... (1827) odnosno 'u osobnoi, u alegorijuzavijenoj, ispovijesti svoga Ariona (1827) kojeea je sludaj poslijebrodoloma iznio na obalu, pa tamo... su5i svoie rublje i himnepriiainie pieva.'

III.Ako je rje5enje dijaloga izmealu homeriikoga, tj. herojskoga,i anakreontiikoga nadela unutar klasicizma, Sto ga je r.uskoXUII. stoljeie rjelavalo u korist prvoga - prvi izvor Pu5kinovepoezije koja se veLe za niZe tokove ruskog, a jo5 vi5e evropskogaklasicizma i prosvjetiteljstva, onda je njezin dr,ugi izvor - bajro-nistidka varijanta evropskog rornantizma koja u stvaranje 'rusko-ga pjes,nika prod,ire podetkom dvadesetih godina, da bi uskorodoZivjela svoju transformaciju. S toga izvora crpe Pu$kin svojstav nemirnog aristokratskog osamljenika, egzotiku juZnih mo-tiva s Crnoga mora, Krima i Kavkazaf smisaonu nedoredenost5 God. 1824. prognan je PuSkin na osnovi jedne denucijacije na imanje

svojih roditelja Mihajlovsko (Pskovska gubernija), pa tako prosinca 1825. nijebio u Petrogradu, metlu dekabristima s kojima je inade prijateljevao.e S posizanjem za Byronom koincidira i Pu5kinov boravak na >jugu


4/15

i nejasnost (u relaciji spram klasicistidke logidnosti u nizanjusm,isaonih cjelina), muzikalan princip oblikovanja i motivikustrasnc ljubavi. Sve iemo to naii u Piu5kinovim pjesmama kojenastaju u prvoj polovici dvadesetih godina, od romantida,nskeelegije, napisane toboZe prema Byronu, a oblikovane u ritmidkornkretaniu crnomor"ske prirode (ovo more 'u romantidkoj hiperbolipostaie oceanoml) s kojom se stapa nejasni pjesnikov lik, uUgaslo ie dnevno svietlo (1820), pa sve do napisane u laganomorijentalnom ugoelaj'u, s aluzijama na pro5lost, lakonskim step-skim pejzaZem i prigu5enom melodijom pjesme Ne pjevaj dragakad si sa mnom? (1828).Romantidkog je porijekla i stav Pu5kina kao pjesnika 'kojidrsko i ponosuto istide svoje pjesnid,ko ja, prezlrno ,se odnoseiiprema gomili i njenim pohvalama, stav Sto ga je Puikin izrazio ucijelom cikl'r.rsu pjesama posveienih temi odnosa pjesnika i dru5-tva. Taj je stav, u odredeno povijesno vrijeme, shvaian kaolarpurlartistidki i stoga osuctivan, sve dok ga u svojoj raspraviIJ mi etnost i dr uit v en1 iivot nije'protumadiS Plehanov" kao'pjes-rnikov otpor prema sluZenju poezije carskom priiestolju i veliko-svjetskoj gomili oko njega8 i istakao progresivnost pjesnikovenepokornosti'drZavotvornim estetskim zadacirna. U biti, u ovomse Pu5l


5/15

jednostaurosti i harmoni je, -iz_niskih llasicistidkih obrika (posra-nice, pjesme za albume) oplotlenih bajronizmom i romantiim-omuopce., rzrasla su-najbolja ostvarenja intimne komorne puskinovepoezije kao Sto je vei ipomenuta-piesma A. p. Kernoioi. T; i;pJesma posrala jednim od najljopsih ostvarenja ljubavn'e lirilieu..rusfoj .$njiT,fvnosti, i doZivjela svoju neobidnu popularnostzanvalJlrJuci melodioznosti koju ie rnuzidki izrazio Glinlia. Jedno-stavna i lakonidna takocler u iiraiu, ali izvanredno riediii " i"Jioiemocionalnopli^.ljub3vn-a poruk_a Liubio sam yas; iirb;; i;-i;i,m91da... (1829), takotler spada medu one poive' iednostainepjesme za koje se obidno kaZe da su niihove taine - nbobiainiive.A. mettu takva ostvarenja spada bei sumnje i niz puStsljke< isp""i.n"-""atirr"rrr.odekir,-.an j em i plemeni tiin htije; j em, ko j e, ; .i;;;- b-.rl"j " iii.u.j:lrma - rlr alegorijama, izraiavaiu pjesnikova raspoloZenia-, n iegovep.oruke. vedroga i radosloga idealq, kao u onim recima npr. u ko-jima pjesnik poruduje Oblaku (1335):ff,o eo,nau,o, corcpoil,ca! Ilopa nuuoeana.cb,3enns, ocBeucunacb, u 6Aps npoJLalall,acb,14 eerap, JLacNfl, Jl'trcroo4liu dpeec,Te6a c gcnoKoeHwbLufr zo1{,u.T uedec.lo

IV.-^^PuSkinova_se poezija radala u vriieme izmeclu godina 1812. i-1825, tj. izmedlu godine koja je znatila pobjedu rus*ke nacije nadNapoleonom i ratlanje njene Samosvijesti i lodine poraza O,5t


6/15


7/15

pa i Bjelinskome kao_ njihovu kritidaru, ipak zvudale kao ne_p.?tvorene pjesmq na5ih naroda. lJz te j"' pi"sm" pu5kir "-.s"oiiklus unio i originalne pjesme koje ie preriib iz i*oii zUor"it-dSestra i brat, Slavui, a uz to je na oinovi Vukove kniiee o Milo5uUbTenoviiu sam naqisao pje-smg oVojvodi Miloiu, dokle pjesmuo.Crnom_Eordu ispjevao oslanjajuii 3e bilo na ubmenri pr'edaiu.bilo na koji povijesni izvor. Dolazeii tako u dodir i s na5dmu.smenom.bnjiZevno5iu, .Pu5kin je joS jednom pokazao razio_likost svojih pjesnidkih -interesa -i svoju "srodnosd ,s oil,m birop-skim romantidarima \oji s'u ukljudivdli strani mater:t1at i opfi-9gi_.svgie nacionalne li[erature (N. L. Brodski: puikih, Moif,ua1937). Unutar 1og Sirokog Pu5kinovog interesa za svietsku knii-levnost i -usmenu predaju, od, u ruskoi kn jiZevnosti ve6 poznat6p.Usstdna do .Korana, njegovi prijevodi iz Merimeea i Vuka, ka6r.vlastrte stllzacije, znate.?a nas zanimljivu pojavu koioj' je uIrteraturi o PuSkinu posveiivano veoma mnogo paLnje.VI.

Cod. i820. objavljena je prva Pu5kinova poema Ruslan i Liud-mila. Polermike u tada5njoj ruskoj knjiZeviroj kritici uskoro suposv.jedodile da se radi o z,nqtng,m dogadajri u povijesti ruskeknjiZevnosti. Tom se poemom Pu5kin pr;i pit antitetsici nostavioprema.herojskom klasicistiikom epu, ali ie uiedno, parodirao ifantastiktr romantidne poeme Vasiiija Zuliovsiioga'dvanaest us-pavanih dieva. Osnovana na nekirrr motivima usmene nredaie.ali s individualizi'ranim vei likovima u sredistu painje,.ia toi"ltiposeban llteres predstavlja Ljudmila kao posve sirvremena ikoketna djev_ojka,_a-pose6,no i osnovnom s-voiom porukom opobjedi zemaljske ljuba;zi nad snagama mraka, sa znatnim lirskimumecima,. i p,isana u do tada neka,nonskom za poemu detverosto-pnom jamibu - ta ie poema razbiTa strukturne osnove dota-daSnje ru14e epiEe i otvoiila Sirorn vrata kasni.jim nekonvencio-nalnim oblicima Pru5kinovih iuZnih poema, romirntidarskih djelakoja su nast4a- pod doj-mom- p-roditanih Byronovih istodnjadkihpripovijesti (Orient aI Tales. 1812-1816).. U tim je poemama Pu5kin, poput Byrona, prenio*6psko zbiva-rlJg^ u_fzo_tjdne predjele (Kavkaz, u Kavkaskom zaroblieniku,1820-1.821;, Kr_i,!l u_vrijeme tatarrskih kanova u Bahiisaiaiskoj(es-ryi,-1820-1823; Ciganski tabor u Ciganima, L824), stvaraju'ei to-kalni kolorit razliditih sredina, a unoieii i poiedine izvorhe fol-4lonne motive (eerkeska pjesma u Kavkd.siom zaroblieniku).$tg ..r to prave lirsko-epske-rornantidne poeme sa znatnini mono-lo5kim. dijelovima koji se razvijaju unuiar Livoga, ali ne od.vi5ekompliciranoga zbiuaija koje je r-edovno izgrad{no na pojedinad-nom dolivljaju liqbavi: kavkaskoga zarobl-jenika i eerkLskinje,krimskoga kana Gireja i Poljakinje Marije"Forocke, Aleka i ei-ganke Zarem.e, a.-ovaj donivljaj redovno u sebi nosi sukob dvajusvjetova i njihovih naziranja. Najjade se tai konflikt manifestil'au glasovitim Ciganima, u kojimaJunak podme - Aleko, bieLi izg-rada ,u..prirodu, ali se ni ovdje ne moZe saZivjeti s ciganskimshvaianjima slobode, pa gubi Svoie iluziie i doZivliuie ":rzpon izlabora. Za razTTku od- drugih jun-aka Pu5kinovih pb.jma, "Aleko

11


8/15

nije vi3e izvanjski lokalizirana u odreelenoi sredini apstrakcijadovjeka i njegovih osjeiaja, ved socijalno determinirani gradskidovjek, i u tom ,smislu on je anticipacija karaktera Sto iemo ganaii u Tolstojevim Kozacima. Za Dostojevskoga je pak Aleko unjegovu poznatom govoru u Pu5kinovu dast postao sim;bolornsloma individualizma i povodom za njegov poziv: Smiri se, po-nosni iovjeie! Pa ipak, 'r.rsprkos tome Sto romantiini iunak u tojpoemi cloZivljuje slom zato 5to je od,reden svoiim dru5tvenim de-terminantama, i ta je poema pisana posve u stilu romantidarskihdjela, s dime je u,skladu i njezin poantirani zavr5etak, koji govorizapravo o romantidkoj slici svijeta:

.,.14 ectodg crp&cru tr)oKoebLe,ItI or cyde6 sau4u,rbc uer.7tTim svojim poemama PuSkin je iz ruske knjiZevnosti posveistisnuo herojski ep koji ie vladao u XVIII. stoljedu i kanonizi-rao oblik romantidnog spjeva koji ie se kasnije razviti u Ljermon.tovljevu djelu, a na3ao je 'svoje predstavnike i u Baratinskom,Kozlovu, Rilejevu i BestuZerrm.

VII.U svojim kasnijim poemama Pu5kin napuSta romantidarskeuzore. U Poltavi (1828) on se vraia toliko u klasicizmu njegova-nom tipu herojskoga epa, gradeii je na gradi Sto mu je dao sud-bonosan za rusku d,rZavnost povijesni dogatlaj (pobieda Petra I,

nad Svedskom vojskom Karla XII. kod Poltave u Ukrajini iizdaia ukrajinskoga hetrnana Mazepe). Medutim ovo je vraianiezapravo samo djelomid,no. Herojski ep Fu5kin li5ava nekada3njenjegove apstraktnosti i retorike uvodeii u nj romantidnu faibul;qo-ljubavi Marije i Mazepe, u koioj dorninira psiholo5ki razvijenijilik- Mariiin, dok ie kozadki pobunieni hetman oblikovan, posvejednost'rano kao podlac i izdajica u demu se ogleda L"s\ilqyodnos prema velikoruskoj drZavnosti koji ie, ne5to kasnije, izbitii 'u p'rigodnicama Sto ih je napisao povodom poliskoga ustankagod. 1830 (Klevetnicima Rusije, Borodinska eodiiniica, l83l).Apologija Petrove pobjede niie meelutim ni u ovoj poemi izbilau-prvi lrlan djela, zahvaljujuii trirskim elementima u poemi koiisu u skladu sa spajanjem u njoj heroiskih i poviiesnih motivas osobnim i pjesnidki.rn u jedn;u cjelinu, u kojoi s'r.r 'ukrajinskipejzal, lj'r.rbavna pripovijest, osobna tragedija staroga Kodubejaposve ravnopravni s opisom poltavske bitke.Na suprotstavljanju osorbnoga povijesnorne, poiedinadne sudbi-ne povijesnoj nuZnosti, izgradena je i dr.uga Pu5kinova poemakoja je takotler napisana na motive povijesnoga zna(enia Petr.? l.i njegova djela. Brontani konianik (1833) poema je u kojoj Pu3\i-nova privrZenost estetskim idealima klasicizma dolazi do izraLajau invokaciji posveienoj Petnu I. tvorcu Petrograda, kojega klasi-cistidke oUilt


9/15

Jlto6nto re6a Ilerpa rBopevbe,Jlto6"tto reoil,, crpozuil,, ,crpoil.u,ar4 eud ...ta. Meilutim,.ovo.me je retoridkom uvodu ne5to kasnije suprot-stavljena animizirana nabuiala Neva, koia svoiom stihiiom' ocr

plavljuje ?etrograd i dovodi do osobne tfagediii: sitnoeJ"C-dbv;i-Ka bvgenua__l njegovu zarudnicu para5u.rs Zavriava po?ma Evse"nijevim-ludilom, tako destim motivom u romantidaia, pa i rfis.kih, i njegovom halucinatornom vizijom spomenikJ Friti"-f f.oliga,progoni.jer se Evgenije drznuo-da mu, zbog svoj" nevoij6,dobaci pfokletstvo. Ako je ta poema zapodela-sa siavlienidmPetroya djela u duhu klasicizma, ali uiedio s izr-itim'-iirrftirnpjesnikovim stavom, 11.Iju je kasnije Siroko proOrii-r-omilif&;struja koja..je .pridonijela oblikovanju istoga -petrograda kao ne-stvarne vizije (motiv koji je kasnije-upgkoj knjiZEvnosti prekbL,ostojevskog Jtgjqg -sve. do {n{rgja Beloga i njegova romanaPeterburg, pa dak djelomice i do Tihonovlieve ratnb Liesme Kirovte s- namg lz eo{. 1941), a novelistidka fabula k-ab i sam likmaLoga eovieka -Eyeenija, pa i detalji u opisu sjeverne prijestol-nrce,_,povezuJu dJeto vee i s podecima ruskoga realizma (Gosoliotprilike u isto vrijeme pi5e svoje plo?ne petrogradske drip"oviljgs!i!): l1"_-u tome B.ron-iani koiiaiik jadn; ie 5a zaista-;i;;;;_liih Pu5kinovih tvorbi, pa. stoji usporedo s hlegovim-"i:""Ciri,djelom - Evgenijem Onjeginorir.' VIII..^^Nasvome .Evg.eniju O_njeginu pu5kin je rad.io 8 godina (1g23-l83l). ZamiSljen isprva kao-opona3anie -Bwonova "komidnos eoa(Don Juan, an Epic Satire, 1819-1824),-pa frema tome kao rjmdn-trika knj.iZevna vrsta, Evgenij Qnjegin je dbbio znadaike sociialno--psiholoSkoga romana u itihi, kakav je podnaslov daii sam FiiS[i"svome podvigu,_pa je to djelo zauzeio -kasnije posebno -i"Jto "ovrJesti. ruske knjiZevnosti, po svome nagovje5laju razvitka rus_Kog rearrsrrcKog romana, kojemu ie upravo lik suviina toyiekabiti vrlo desto u sredi5tu pa2-nj9|6 a aniicipirajuii i pojavu evrop_skih- rea listidkih d j ela, premda- bez utj ecaj i ni riziiiai-""ioprHhKnJrzevnostr zbog tada.joS uvijek perifernog pololaja ruskd kul-lure u Evropi. Bez obzira.na mnoStvo utiecdii. saZdpada, o kojima se moZe, raspravljaj.uii o pu5kinovu iom6nu, govbriti iai"to'lsamo- obilrlje mnogim literarnim reminiscenciiama i polemidkimosvrtima na proditane knjige, od Schillera i Goetheovih Izbornihsrodstava, preko Byrona, pa sve do engleskih romani toii iu iagenezu gnJeglna od posebnog zna(enja), taj je roman, usprkossvome_ sintetskom, u odnosu -prema stilovima evropske kni.liZev_nosti, karakteru, izvorno i jedinstveno, zaista neponovliivo dielo.koje das nalikuje na autorovu dokonu igrariju, firpo5nir i vehru,^ tt l^ Il"bl- te, o Petra djelo, I Twj strogi, sktadni ljubim lik . , . (prev,Gustav Krklec).,rrOr.u *uo gratla je za poemu posluZila poplava koja se desila u petrogradu god... 18 Sam temin suviini tovjek u odnosu prema Eveeniiu Oniepinu niie povi_j.esno- adekvaran. Pojam nvurivfr r{eroBeK rici zi u ipir1i6t" -i"'t 'lii2i!i.i"*i-drna ,(asnije, kad se bude pojavio Turgenjevljev Dnevnik suviina tovjeka (lgi}).'!3


10/15

das postaje najozbiljnijom realistidkom studijom i analizom na-ravi i obidaia suvremene Rusije, zbog tega ie Bjelinski imatiprilike da to djelo nazove enciklopedijom ruskoga Ziuota. Ye(,iarna onjeginska strofa kojom je djelo napisano sadrZi u sebikarakteristidnu sr-lprotnost, vanredno je komplici,rana (strofaod 14 stihova koja se dijeli na tri detverostiha sa zakljudnimdistihom i s razliditim nadinima rimovanja: prvi detverostih imaunakrsne rime, drugi - naizmjenidne, treii - obuhvatne, distih- opet naizmjenidne), ali daje dol'am neo;bidne gipkosti, Zivosti,lakoie i neusiljenosti. Takvo je i cijelo djelo: s jedne strane onozadrLava burleskni karakter sa stalno istaknutom autorovom lid-no5du koja, kao u romantidarskim djelima, vlada cijelim njegovirntkivom i ironidno se odnosi prema svojim kreiranim likovima(posebno prema Onjeginu i romantiku getingenske ikole - Lens'kome). S druge pak atrane, Sto se djelo vi5e ilrliZi kraju, likovipostepeno izmidu autonr, pretvaraju se u samostalne karakterekoji podiniu Zivjeti ne prema autorovoj volji, vei prema socijalno--pslholo5kim zakonitostima suvre,meno,ga ruskoga dru5tva, paautor kao i da se sam dudi njihovim postupcima ito izviru izspleta socijalno-psiholoSkih motivacija karaktera. U djelo uz tosve viBe prodire elegidni tonalitet, a obilje opisa prijestonidkogaZivota s-karakterisiidnim ulidnim prizotima, ruske provincije,plemiikoga majura i seoskoga pejzaLa, uvelike anticipira opisnostkao jednu od osnovnih karakteristika ruske natwralne Skole uprozi i poeziii (Niekrasov). Osnovni Iik Evgenija Onjegina imavei sve bsobine rdalistidkoga karaktera. Taj petrogradski dandynastavlja doduSe u neku ruku kavkaskoga zaroblienika i Alekaiz Cigana ali je potp;r.rno (socijalnim porijeklom, a napose obrazo-vanjem i sredinom u kojoj Zivi) socijalno-histo,riiski motiviran,premda bez dugadkoga i detaljnoga opisivanja i elemenata studi-ozne analize koje iCrno, kasniie, nalazili kod Balzaca, ali ipaksve do te mjere da po njemu desto ipak zaklju&rjepo takoeler oosobitostima ruske plemiike inteligencije njegova vremena. Tovrijedi i za emocionalnog i naivnog prijatelja njegovog - !"llEo-ga, a napose ie u tome srnislu znadajan karakter provincijskeildsteoskb kieri Tatiane, misaone i os-jeiajne djevojke, koja jeodgojena na Richardsonu i Rousseauu, ali ne gubi.dar neposred'noiti, 5to ga je stekla u provinciji u dodiru s pukom i svojornvjernom aiaiijom. I nj-eni su p6stupci, koji su izazvaTi tollkosuprotnih mi5fienja u ruskoi kritici od Bjelinskoga do Dostojev-sk-oga, redom soCijalno-psiholo5ki motivirani - sve do njenogakonainog od;trijanja da prihvati Evgenijevu ljtlba-v --Sto je.ula-priied uiietovino patriiarhalnim njezinim odgojem i moralnimimi,erativbm Sto joi gd 5e taj odgoj usadio. Uz to, Po5kinovaTatiana, jo5 vi5e nego Evgenij, karakterizirana je u.svome raz-viitiu piomjenama t


11/15

tlvoboju, T.atjana je lrdata za dovjeka kojega ne voli, Onieein paknrgoJe.nece nacl smirenla - a svi ti puskinovi karakieii svoietragedije nose u odgoju i socljarnom porijekru i poiozii".-pr;ild;Je mn_ogo toga_u_romanu tek nabaieno,- skicirano, i nalazi je u?1*!k"t ovo djelo prethodi realistidkom romanu'i po tom" Sto.lc u. n;emq prisutan historizam u odnosu prema suvremenosti.a.taj je Lako karakteristidan za kasnija reaiistitt


12/15

umjetnosti, uz vladata i velika5e htio izvesti na scenu i 'pudkumasu koja svojim prisnrstvom na scerai, a posebno Sutnjom u fi-nalu tragedije, sudjel,uje gotovo aktivno u samom zbivanju_ ipoantira cijelu tragediju nagovje5iujuii ovisnost;bilo koje carskevlasti o narodu. Uza sve ove povijesne kvalitete Pu5kinova dramabila je vrlo teSka za izvodenie u tradicionalnom kazaliStu i danasje poznatija i popularnija ;r.r svojoj operskoj varijanti (ModestP. Musorgski, 1868-1874).Pored svoje povijesne Crame Puikin je napisao god. 1830.(takoder za ziainentte Boldinske jeseni) tetiri male tragedije -itez Skrtica, Mozalt i Salieri, Kameniti gost i Pir za trijemekuge, kojirlaa je prethodila vei otprije napisana Scena iz Fawsta.Obiii


13/15

nih poku5aja Turgenjevljev'ih' Druga 1,- \iiavica iro+idna je uodnolsu prema sentimentalnoj pripovijesti, i- p-arodidna premaRouss"uriortoj Nouvelte Hdloisb, Tabularho z-animljiva, a znadajnai za na5u kniiZevnost,'o dok je Gospodica-selianka novela.u .I5oioji" prstcin s "laganim'smijeikom odnosi,prema karakteristidnf,mio-."-fieirtLim" situacijaira i ironizira fabulu o dvama neprija-i"Litti- rodovima. Ziatainiii je, metlutim, za tazvitak nls\eproze Grobar, u kojemu je fantastika motivirana snom' a. novela!"-"atimi" (onkretno-pr"edmetnim opisima gradskog ambijenta,dok ie za tematsku oriientaciju bez sumnje vazna rrovela -upra-iiiiti - poitiitie postaib,'u krijoi PuSkin -iap-r-avo .-polemizira sasentimentalnim pripovijestima o prevarenim c[evoJKama I u sre-diSte svosa dieli dtavlla lik maloga Covieka - stanidnoga !9d-'"ririt r'-S;il'.;; Viritlu koii uvel-ike anticipira Gogoljevq Aka-kiia Akakiievita (Kabanica) l Makara DevuSkina iz tomana Dosto'jeirskoga Biiedni liudi.Nezavr3en je ostao veii Pu5kinov troman Dubrortski (1832-f8f3i-s temom iz suvremenoga Zivota ruske vlastele, izgraden namotiuima sukoba dviiu porodica, ali i seljadke Pobune.-unutarkoie Pu5kin, posliie Karamzina (Biiedna Liza),pos.iLe za llkovrmaselJaka, ali ih nastoji oblikovati u njihovim soclJalnlm KaraKre-ristikama.Najveie je pak Puskinovo prozno djelo KapelgLnova kii-(1833-1836), "povij6sni roman iz vremena Katarine II. i P'ugadovljeve*"iid8tie bine. zasnovan na fabuli o dvoje ljubavnika (plgmiiGrinjov i >kapetanova kii" MaSa Mironova)- i tra9icionalnimprspi'ekama ko.ie ovim Ijubavnicima postavliajq po-vljesnr doga-daii. Premda ie fabularna osnova romana tradicionalna za evrop-*ti "o"iiesni "roman od Waltera Scotta sve do Senoe i Sienkie';i;;; itaiilanorta kdi je bez sumnje znadajno djelo'..Zapodet ustilu porodiine kronike, taj roman razvi.ja se^ prema zlvoJ 'prlpo-viedadevoi naraoiii s umefnutim razmi5ljaniima, humorom' opi-sivaniem iazliditii likova sve do seljadkih pobunjenika i njihovavbAe"pueaeova, a od Walter Scott6va kanona udaljava se oJgpnpovrlectanle svotom ironiiom, posebno lakonizmom q- -opisi--" .. tvanriu Koll re I rnace izvaniedno-karakteristidan za PuSkinovuproLu, a iosiije njega obiljeZit ie Ljermontova i konadno eehova,i


14/15

jesni-kolo.rit.,\oji ne gradi na nabrajanju povijesnih realija, veipreteZno jezid.kim sredstvima._.-Dodamo li jo5,ovim Pu5kinovim proznim djelima bar njegovuPikoyu dctmu (1833), pisanu takoder lapidarnim stilom, s-izrazi-tom urbanom motiv,ikom i psiholo5kim portretima stare grofice,Lize, a posebno, balzakovskf opsjedn'utog stra5iu ra novceilr, Ger-mana (ali bez balzakovskoga opisivanja soci.ialne sredine inextenso), vidjet iemo kako je Pu5kin i u prozi znao da ,stvorinajrazliditije -oblike sto ie ih kasniie razvlti ruska knjiZevnost,visokogn realizma.

xI.U jednom je svome pismu iz god. 1827. Pu5kin pisao:Postoie dvije vrste besmislica: jedna potjeie od nedostatka

osjedaia i misli Yto ih se zamjeniuie riieiima; druga od puriodemisli i osieiaia i nedostatka riieii da se one izraze._ _A_PuSkin je zapravo u svome knjiZevnom djelu postigao onaj_sklad i ravnoteZu osjeiaja, misli i ri;eei foii karakteriiira veli-koga _urnjetnika. Uviiek misaon bez deklarativnosti, osjeiajanbez ishitrenosti i nametljivosti, saZet ujedno i lakonidan r-r, svomeizrazu, s posebnom paZnjom prema savrienstvu oblika, dobarpoznavalac n_e.samo ruske vei i njemu suvremenih stranih knji-Zevnosli, Pu5kin je stvorio onaj posebni svijet piesnidke harmo-nije.i Ijepote koji sve do danas niie nadma5en 'u ruskoj knjiZev-nosti, pa je zbog toga Pu5kin ne sarno njezin >Adam


15/15

stilistidkim namjerama, a nadasve uvottenje pudkih jezidkih ele-menata i njihovo uskladivanje s cjelokupnom, dijelom zatedenomnstrukturom knjiZevnoga jezika. Kao i drugdje, tako je i na pod-rudju jezika Pu3kin stvorio sintezu izmeitu tradicije i novihelemenata, ukinuo surprotnost izmetlu crkvenjadkog slavenorus-kog iezika, salonskoga govora s obiljem galicizama, i seljadkog',piostonaroda

Documents

Aleksandar Flaker:Književno djelo Aleksandra Sergejeviča Puškina