361
MAGIKA BEZ SUZA ALEISTER CROWLEY MAGIKA BEZ SUZA Naslov originala MAGICK WITHOUT TEARS COPYRIGHT © OTO 1991 International Standard Book Number: 0-941404-17-X International Standard Book Number: 1-56184-018-1 Library of Congress Catalog Card Number: 82-083310 NEW FALCON PUBLICATIONS 7025 E. 1st Ave. Suite 5 Scottsdale, Arizona 85251 U.S.A. (602) 246-3546 Predgovor Predgovor 1943.g., Aleister Crowley se upoznao sa damom koja, budu}i da je ~ula za njegovo veliko znanje i iskustvo, je tra‘ila njegov savet o okultnim, spiritualnim i prakti~nim stvarima. Ova slu~ajna veza rezultovala je stimulativnom razmenom pis- ama. Crowley je zatim tra‘io od drugih da mu postavljaju sli~na pi- tanja. Rezultat je ova kolekcija od preko osamdeset pisama koja su sada izdata pod naslovom koji je on izabrao, Magika bez Suza. Crowley nije sa~uvao kopije svojih ranih pisama gore pomenutoj dami, tako da nije bio u stanju da ih uklju~i u kolekciju koju je planirao da izda. Na sre}u ona su sa~uvana i sada su uklju~ena u Uvod za ovu knjigu. Njihov originalni oblik je zadr‘an sa formu- lama otvaranja i zavr{avanja koje je Crowley upotrebljavao u svim svojim pismima. Aleister Crowley

Alister Krouli - Magika Bez Suza

Embed Size (px)

Citation preview

  • MAGIKA BEZ SUZA

    ALEISTER CROWLEY

    MAGIKA BEZ SUZA

    Naslov originala

    MAGICK WITHOUT TEARS

    COPYRIGHT OTO 1991

    International Standard Book Number: 0-941404-17-XInternational Standard Book Number: 1-56184-018-1

    Library of Congress Catalog Card Number: 82-083310

    NEW FALCON PUBLICATIONS7025 E. 1st Ave. Suite 5

    Scottsdale, Arizona 85251 U.S.A.(602) 246-3546

    PredgovorPredgovor

    1943.g., Aleister Crowley se upoznao sa damom koja, budu}ida je ~ula za njegovo veliko znanje i iskustvo, je traila njegov saveto okultnim, spiritualnim i prakti~nim stvarima.

    Ova slu~ajna veza rezultovala je stimulativnom razmenom pis-ama. Crowley je zatim traio od drugih da mu postavljaju sli~na pi-tanja. Rezultat je ova kolekcija od preko osamdeset pisama koja susada izdata pod naslovom koji je on izabrao, Magika bez Suza.

    Crowley nije sa~uvao kopije svojih ranih pisama gorepomenutoj dami, tako da nije bio u stanju da ih uklju~i u kolekcijukoju je planirao da izda. Na sre}u ona su sa~uvana i sada su uklju~enau Uvod za ovu knjigu. Njihov originalni oblik je zadran sa formu-lama otvaranja i zavr{avanja koje je Crowley upotrebljavao u svimsvojim pismima.

    Aleister Crowley

  • Crowley je prvo nameravao da nazove knjigu #Aleister Obja{n-java Sve", i poslao je slede}i cirkular svojim prijateljima i u~enicimatrae}i od njih da sugeri{u predmete za uklju~enje.

    Aleister Obja{njava SveAleister Obja{njava SveAutor Knjige Thotha je bio mnogo zadovoljan da ima tako

    mnogo pisama sa razumevanjem, ve}inom od ena, koja mu zahval-juju zbog ne #izraavanja na nerazumljivom jeziku", zbog #~injenjasvega toga tako jasnim da ~ak i ja sa mojom ograni~enom inteligenci-jom mogu to da shvatim, i mislim da shvatam".

    Pri svemu tom i pored svega toga! Mnogo godina MajstorTherion je ose}ao jaku potrebu nekog osnovnog u~enja podesnog zaone koji su upravo po~eli studiju Magike i njenih pomo}nih nauka, ilise samo zanimaju za nju, ili su zainteresovani za nju sa namerom dastudiraju. Uvek se naprezao do krajnjih granica da u~ini svojezna~enje jasnim prose~no inteligentnoj i obrazovanoj osobi, ali ~ak ioni koji ga savr{eno shvataju i najvi{e ose}aju njegov rad, slau se dau ovom pogledu on ~esto nije uspevao.

    Toliko o dijagnozi - sada o leku!Jedan genije, nadahnut Bogovima, sugerisao je nedavno da

    zagonetka moe da bude re{ena do izvesnog stepena na stari i dobrooprobani na~in #Dr. Brewer-ovog Vodi~a u Nauku", t.j., primoravan-jem aspiranata da pi{u Majstoru postavljanjem pitanja, vrsta problemakoja prirodno pada na pamet nekom osetljivom pitaocu, i dobijanjanjegovog odgovora u obliku pisma. #[ta je to"? #Za{to bi trebalo dazamaram svoju glavu zbog toga"? #Koji su njeni principi"? #Kakvakorist od nje"? #Kako da po~nem"? i sli~no.

    Ovaj plan je stavljen u akciju; ideja je bila da se pokriju pred-meti iz svakog mogu}eg ugla. Stil je bio neknjievni i te~an, tehni~kiizrazi su ili briljivo izbegnuti ili najbriljivije obja{njeni; a pismanisu dobijana u serijama sve dok pitalac nije izrazio zadovoljstvo.Nekih sedamdeset pisama, do sada napisanih, jo{ uvek su samo tu dabudu izvesni prodori u demonstraciji, kao oni beli ostaci na mapiSveta, koji su izgledali tako privla~ni pedeset godina ranije.

    Ovaj memorandum trai tvoju saradnju i podr{ku. Lista, kojapokazuje ukratko predmet svakog pisma ve} napisanog, je pridodata.Trebalo bi da misli{ da }e ti svako od ovih pomo}i za tvoje sopstveneprobleme, otkucana kopija }e ti biti poslata odmah.... Trebalo bi daeli{ da zna{ ne{to van vidokruga, po{alji u tvom pitanju (koje trebada bude izloeno {to je mogu}e potpunije i jasnije).... Odgovor bi tre-balo da ti do|e, ne ra~unaj slu~ajno, za manje od mesec dana....Kona~no je predloeno da se izda serija u obliku knjige.

    Ovo je sada u~injeno.

    Magika bez suza

    2

  • Karl J. GermerJanuar, 1954.g.Hampton, New Jersey

    PredgovorPredgovor

    Kada sam prvi put ~itao Magiku bez Suza pre nekih desetgodina, priznajem da je ostavila neznatan utisak na mene. Najmanje{to je moglo da se kae je da je izgledala duga i dosadna. Pret-postavljam da sam bio vi{e naviknut na zaslepljuju}e pirotehnike ivirtuozitet ranijeg Crowley-a, na The Equinox, i druge knjige od pre{ezdeset godina. Ali moja reakcija je bila ozbiljna gre{ka, {to sam ot-krio nekoliko godina kasnije kada se opet pojavila zgodna prilika daje pro~itam. Jer uprkos njene duhovitosti i humora, Magika bez Suzaje ozbiljan, dobro uravnoteen i intelektualan komad dobrog pisanja.Ona zasenjuje, ali na vi{e uzdran na~in nego njegovo prethodnodelo. Ona zahteva mirno studiranje i staloeno razmi{ljanje koje prav-ilno shvata njenu u~enost, njen duboki uvid i njenu veliku vrednost.

    Pisma od kojih se sastoji ova knjiga napisana su prili~no blizukraja Crowley-evog ivota ovde na zemlji. (Izgleda te{ko da se shvatiza ovo pisanje da je on ro|en gotovo vek pre - 1875.g.!) Neki kriti~arisu skloni da veruju da je on postao slabouman blizu kraja, stanje kojeneki smatraju #omek{avanjem" njegovog mozga zbog upotrebedroga. On je patio od emfizema to je ta~no, do koga je dovela dugogodi{nja astma i te{ko pu{enje. Heroin je dugo pre bio prepisan dasavlada njegovu bronhialnu astmu i zato {to je to bio skoro jedini lekkoji mu je davao olak{anje, dopu{tao mu da di{e ne{to lak{e, on jeeventualno postao naviknut. U korist onih koji bi voleli da veruju dasu njegove mentalne sposobnosti postale oslabljene, moram da istak-nem da ova pisma demantuju ovu pretpostavku.

    Ona su neuporedivo lucidna i dobro organizovana. ^ak i nje-govo o~igledno lutanje (s vremena na vreme) ima motive, cilja samona obja{njenje nejasnih mesta doktrine i u~enja. Van svakog drugograzmatranja, ova pisma dokazuju inherentnu jasno}u i neumoljivulogiku njegovog mi{ljenja. Ono nikada ne popu{ta i ne koleba se, ~akni na jedan jedini trenutak. Op{ta semantika nalazi svog najvernijegpristalicu u li~nosti i pisanju Aleister Crowley-a. Te{ko da postojistranica u ovoj knjizi koja ne insistira da istraiva~ ne izbistri njeneozna~ene stvari. Pismo 28 je sjajni primer ovog insistiranja. Ima

    Aleister Crowley

    3

  • jadno malo okultnih pisaca koji podjednako znaju {ta je svuda op{tasemantika.

    Iz li~nog iskustva od pre mnogo godina, se}am se da je jedanod njegovih stalnih drugova, gotovo biblija, bio Skeats EtymologicalDictionary.1 Ovde je on ~esto gurnut pod nos i pitaoca i ~itaoca. Svevreme on trai da zna {ta ti podrazumeva{ pod izrazima kojeupotrebljava{ u tvojim pitanjima i izjavama. Istim znakom, on za-hteva da ti ne o~ekuje{ manje od njega. U ovom pogledu, ako ne udrugom, ova knjiga je dragocena.

    Prvih nekoliko pisama sa alfabetskim naslovima su bitna zbogna~ina uvo|enja, odre|uju tempo, tako re}i, za kasnija. Ali ona supretrpana sa najvanijim detaljima {to se ti~e Velikog Dela, njegoveorganizacije A\ A\, i onoga {to se o~ekuje od studenta jednom kadon postane isku{enik tog Reda.

    ^im su glavna pisma dosegnuta, ipak, ~ovek je zaronjen u in-telektualne i spiritualne dubine ili vrhunce za koje se autor borio da ihu~ini razumljivo jasnim. Prvo pismo pozajmljuje aksiome, teoreme istavove napisane za raniju knjigu, Magiku u Teoriji i Praksi. Oni suizvesno vredni prikaz i sadre vi{e nego {to se pojavljuje na prvipogled.

    Red pisama ne ~ini lakim ~itanje u smislu da je neprekidan ilikonsekutivan. Ona bi mogla da budu preure|ena na takav na~in dadaju ~itaocu jo{ ~vr{}i i postepeni uvod u neki vi{i kompleks i po-lemi~na izdanja. Posle prikladnog razmi{ljanja ipak, ja sam odlu~ioda ih ostavim u njihovom sada{njem redu, i dopustim ~itaocu daizradi svoj sopstveni pristup njihovim sadrajima. Preporu~ljivo je da~italac prvo ~ita bez plana ~itavu knjigu da bi postao prisan sa op{tomprirodom predstavljenog materijala. Seti se da postoji tabela sadraja iindeks. Kasnije, ~italac bi mogao da uzme jedno pismo vremenom, dase bavi odre|enom temom, da ga studira, i razmi{lja o svemu {toodeljci tog pisma izgleda da tvrde. Na ovaj na~in, verujem, on }e do-biti jo{ ve}i deo iz ove veoma duboke knjige nego ako poku{a da je~ita neposredno s kraja na kraj kao da je ona roman, ili neki drugikonvencionalni udbenik.

    Pisma (ovde podeljena na poglavlja) 6, 7 i 8 su nazvana #Tri[kole Magike". Ona su napisana da govore naduga~ko i na{iroko okratkom navodu iz Libera 418: Vizija i Glas, serije transcendentalnihiskustava zasnovanih na Enohianskom sistemu Magike. Crowleyizjavljuje da ih je napisao g. Gerard Aumont, i da on navodi iz togdugog eseja.

    Sreo sam pokojnog Gerard Aumonta 1928.g. On je bio u tovreme Francuski novinar koji je iveo i radio u Tunisu, premda je do-lazio u Pariz s vremena na vreme da se sretne sa Crowley-em. ^itavi1 Skeat-ov Etimolo{ki Re~nik.

    Magika bez suza

    4

  • sadraj ovog dugog eseja nosi mnogo opaljivih karakteristika samogCrowley-a da bi bio napisan od nekog drugog nego od Crowley-a. Po-javilo bi se da je Crowley bio potpuno voljan da ima napisane eseje,itd., i gde je zgodno da upotrebi ili pseudonim ili da prepusti drugojstrani da uzme svu ~ast za pisanje.

    Ja izjavljujem kategori~no da je Aumont bio nesposoban zapisanje ovog karakteristi~nog eseja. Svaka fraza, ve}ina preokretaizraza, sama egocentri~nost ta~ke gledi{ta, prodorno shvatanjeMagike i istorije, potpuno su Crowley-ev rad i nikoga drugog. Ako je~ovek prostudirao brojna dela Crowley-a i apsorbovao jedinstvenostnjegove karakteristi~ne ta~ke gledi{ta, ruka samog majstora bi}eprepoznata.

    Kona~no, sumnjam da bi on bio voljan da citira u tako velikojduini iz spisa nekog drugog autora za ova pisma. Mnogi kratki na-vodi od nekoliko pisaca sigurno se nalaze u ovoj knjizi, ali ne nekitako velike duine.

    Ukratko, Crowley citira sebe.Jedna od Crowley-evih li~nih predrasuda jako je osvetljena na

    zanimljiv na~in u jednom od ovih pisama. Odnosi se na boju. U na-vodu iz #Tri [kole Magike" on upu}uje na glupi poku{aj Annie Be-sant i Biskupa Leadbeatera da istaknu Jiddu Krishnamurtia kaoSvetskog U~itelja. Ovi Teozofski predvodnici pripremili su sve zaovaj doga|aj, uklju~uju}i organizaciju specijalnih dru{tava i slube-nih grupa koje bi mu ~inile ~ast. Crowley je pisao o tome:

    Da se ponienje u~ini jo{ potpunijim, izabrana je bedna krea-tura koja je, najgnusnijim moralnim osobinama, pridodala najble-saviju imbecilnost. A zatim odletela u vazduh!... Mi ne moemo dapretpostavimo da je ~ove~anstvo tako iskvareno da prihvatiKrishnamurtia....

    Ovome je dodata fusnota: #Ovaj navod je napisan 1924.g. e.v.Majstor Therion je ustao i porazio ga. Ono {to je izgledalo kao pretnjasada je te{ka uspomena".

    Neljubaznija aluzija te{ko da bi mogla da bude napravljena. Presvega, Krishnamurti je bio izabran od dva neo Teozofa dok je jo{ biomaloletnik: na osnovu ~ega te{ko mogu da znam. Sasvim je mogu}eda je njegova de~a~ka ta{tina mogla da bude polaskana imaju}i takveulizi~ke po~asti i veli~anje upu}eno njemu. Op{irna aluzija na ovuepizodu bila je napravljena godinama ranije u The Equinox-u, Tom I,Br. 10. Postoji odeljak, In Memoriam - John Yarker, koji je zapis odva susreta primitivnog Obreda Masonerije. Prvi je bio da da dunupo{tu John Yarkeru, Suverenom Velikom Generalnom Majstoru ovogObreda, koji je umro 20.-og Marta 1913.g. Drugi je protestvovaozbog prisustva neimenovanog sledbenika Leadbeatera (iako je nje-govo ime vi{e nego nagove{teno), sledbenika koji

    Aleister Crowley

    5

  • nije i nikada nije bio ~lan loe u dobro utvr|enom radu podVelikom Loom Slobodnih i Prihva}enih Masona. Svetili{te mora dabude o~i{}eno.... On nije ~ak ni slobodan ~ovek, ve} najmljena alatkaene.... Ova ena - oskrnavljenje te ~iste re~i! - dolazi nama zboggnusne prevare kojom je u~inila sebe stvarnom ako ne nominalnommetresom T.S.-a.... Ovo je tajni predmet poku{aja da se odri izborS.G.M.G. bez dunog obave{tenja, da se uvu~e na{ sveti Obred ublato, da se prikuje na to~kove ko~ije Krishnamurtia, da nas u~inipodvoda~ima za staru i impotentnu ne~istotu senilnog sodomite.

    Odvojeno od prezira kojim odi{e ovaj govor, postoji zanimljiv ilicemeran elemenat koji treba da bude otkriven ovde jer ne bi trebaloda bude izgubljen u zbrci. Po svom sopstvenom priznanju Crowley jebio, ako ne otvoreni homoseksualni pervertit, onda osoba koja jeimala mo}nu homoseksualnu komponentu u svojoj karakternoj struk-turi. Njegove zamerke protiv Leadbeatera kao starog sodomite su, na-jblae re~eno, dokazni materijal da je on bio ne~astan i nepo{ten gdeto odgovara njegovoj nameri bez obzira na neke karakteristikesvojstvene njegovoj sopstvenoj li~nosti. To je prozivanje crne ovce.The Bagh-i-Muattar, jedna od knjiga koju je Crowley napisao tokom1914.g., nije ni{ta drugo nego udbenik homoseksualnih i seksualnoizopa~enih praksi skrivenih pod maskom Sufi misticizma. To suCrowley-eva posla a ne moja. Ali ako posle toga on napada druguosobu na osnovu homoseksualnosti, njegovo licemerje stoji kao osetl-jivi palac i pobedi}e ga sa samo malo potpore.

    Ne traim advokata za Biskupa Leadbeatera, veruj mi. Mojaosuda za njega ostaje, ne na osnovu toga {to je on bio #stari nitkov"ili #homoseksualac", ve} zato {to je on, zajedno sa gospo|icom Be-sant, odgovoran zbog potpune izdaje Teozofskog pokreta i zbogizopa~enja originalnih u~enja gospo|e Blavatsky.

    Crowley je vitlao sa ne ba{ zdravim izrazom #crn~uga" (#nig-ger") unaokolo isuvi{e nesmotreno. Na jednom mestu on je upotrebioovu re~ koja se odnosi na Krishnamurtia - koje je pakosni komadAnglo-Saksonskog razmetanja superiorno{}u - i za crni narod u ovojzemlji. Njegove rasisti~ke predrasude su isuvi{e o~igledne da biostavile ~oveka komotnog.

    Sledi iz govora koji je naveden iz The Equinox-a, Tom I, Br.10, da postoji obja{njenje legalnih postupaka u Chingleputu, Indija,gde je J. Narayaniah apelovao na Annie Besant da ponovo stekne sta-rateljstvo za svoja dva sina - od kojih je jedan bio Krishnamurti. Opotonjem, otac je rekao: #De~ak nije bio u stanju da napi{e valjanoEnglesko slovo" i prema tome, naravno, bio je nesposoban da napi{eknjigu Pred Stopalima Majstora za koju je re~eno da je njegova

    Magika bez suza

    6

  • kreacija. Otac je verovao, kao i mnogi ljudi od tada, da je autorLeadbeater.

    Ostaje ~injenica da kada je Krishnamurti sazreo, odrekao se iBesant i Leadbeatera, i razli~itih organizacija koje su formirane da gaoboavaju i pored toga svog cilja kao Svetskog U~itelja. Zbog ovogaon zasluuje veliko po{tovanje ako ne i ne{to vi{e. Zahteva velikuhrabrost voljno napu{tanje uloge koja mu je originalno nametnuta i zakoju je shvatao da je nesposoban da je ispuni. Od tog dana on seo~igledno gadi organizacija, dru{tava vrste Teozofskog Dru{tva, iprihvatio je slobodni filosofski stav koji podse}a na Zen Budizam usvom najboljem izdanju. Odrao je predavanja o mnogim poslovima{irom sveta, i ima nekoliko knjiga pripisanih njemu koje imajuduboke i mudre misli. Crowley-eva osuda je svirepa i surova, modazbog njegove sopstvene ambicije da bude Logos Aionos, Re~ Eona,Svetski U~itelj, i tako je bio nemilosrdni takmi~ar koji je osudio svudrugu konkurenciju, stvarnu i nestvarnu.

    ^italac bi trebalo da zapazi da svako pismo po~inje i zavr{avase sa formulama - dva citata iz Knjige Zakona. Crowley se ose}ao pri-moranim da otvori svako pismo i zaista svaki susret sa nekomosobom sa ovim citatima. Re~ zbogom je bila isto tako ozna~ena is-tim tipom gesta. Neki ljudi su imali ose}aj da on izvr}e sebe ruglu~ine}i tako, ali za ovu vrstu osude on nije nimalo brinuo. Toliko dugokoliko je ose}ao da mu je zapovedila ta knjiga da se pona{a na takavna~in on je nastavljao da ~ini tako. Upotrebljeni stihovi su #^ini {to tije volja neka bude celina od Zakona" i #Ljubav je zakon, ljubav podvoljom". Zapovest treba da bude na|ena u tre}em poglavlju LiberLegisa: #i svakom mu{karcu i eni koje sretne{, pa bilo samo dokjede{ ili pije{ kod njih, Zakon je da se da. Tada }e oni imati mo-gu}nost da borave u ovom blaenstvu ili ne; bez razlike".

    On je prilagodio ove male stihove zbog potrebe molitve zahval-nice pre obeda; vidi Pismo A za ovaj dijalog. Pored toga, on je insisti-rao da svaki student izvodi odre|ene vebe i molitve u odre|enovreme tokom dana, prvenstveno da ~itavi model ivota tako bude pos-ve}en Velikom Delu. On je skovao frazu #pozadina-koncentracije" zaovaj postupak. On nagove{tava da bi takvim postupanjem, bila inici-rana tendencija prema koncentraciji koja bi drala studenta u dobromstanju kada pristupa problemu u~enja uma da se koncentri{e na sebe.Pismo A daje mnogo od ovog pristupa, ali koncept je rasut {iromknjige.

    Njegov potpis pridodat svakom pismu je uvek #666". Ovomoe da zahteva nekoliko re~i obja{njenja za ~itaoca koji ne ~itadruge Crowley-eve knjige i nije postao prisan sa simbolom. Crowleyje vaspitan u doma}instvu pod uticajem religije Plymouth-skog Brat-stva u Engleskoj. Ovo je fundamentalisti~ka Hri{}anska sekta koja,

    Aleister Crowley

    7

  • me|u mnogim drugim stvarima, smatra Bibliju doslovno nadahnutomre~i Boga. Tako nije mogla da bude promenjena ni na koji na~in, imorala je da slui kao osnova za op{te svakodnevno pona{anje za svevreme ivota. U ovom doma}instvu, njemu nije bila dozvoljena ni-kakva druga literatura za ~itanje sem Biblije sve dok nije bio okodvanaest godina star. Tako je on postao proet Biblijskim u~enjem,moraju}i da je ~ita i studira godinama.

    Njegova majka, u trenucima razjarenosti nije sumnjala,nazivala bi ga #zverom". Sa njegovim poznavanjem Biblije, nije mutrebalo dugo da prona|e o Zveri Knjige Otkrovenja, Zver koja je bilaanti-Hrist, Zver ~iji je broj bio 666. On kona~no identifikuje sebe satom Zveri, bez pitanja koje je pomogla i podstakla njegova majka.

    Kada je do{lo vreme da se pobuni i okrene protiv religije svojeporodice, sa svim otrovom i sjajem koji je on, i samo on, mogao daprikupi, tu nije moglo da bude nikakve alternative ve} ono {to je onudruio sa samim sobom sa onim silama koje su suprostavljeneglupostima njegove majke. Tako je on postao Zver. A po{to jeOtkrovenje izra~unalo broj Zveri i na{lo da je 666, broj ^oveka, on jeusredsredio svu svoju Kabalisti~ku i filosofsku ve{tinu u kasnijimgodinama na pronalaenje ovog broja u svakoj zna~ajnoj re~i ili mo-tou koji je do{ao na njegov put. Jo{ uvek kasnije, nakon {to je primioLiber Legis i bio prisiljen, tako re}i, da slu{a njegova nare|enja, tadaje po~eo da potpisuje sve komunikacije tim zna~ajnim brojem.

    Nekoliko pisama opisuje metod za studiranje Kabale koji zas-luuje vi{e nego uzgredan prikaz. Skre}em panju na to posebno zbogstraha da druk~ije ovaj pristup moe da bude previ|en u masi novihideja koje }e biti naba~ene studentu ako on pristupa ovom predmetupo prvi put.

    Metod je jedan koji je on po~eo da upotrebljava ubrzo nakonpridruenja Hermeti~kom Redu Zlatne Zore kada je uzet pod krilo Al-lan Bennett-a koji je postao njegov guru. Gde god oti{ao, on jeobra}ao specijalnu panju na svaku osobu, objekat ili doga|aj sa po-gledom da ga smesti na Kabalisti~ko Drvo @ivota. Lagano, na ovajna~in, on je postao adept u upotrebi Drveta kao ozna~itelja za sve po-jave, i tako-zvana stereotipna svojstva boje, planete, Tarot karte, itd.,gube}i svoju apstraktnu formalnost postajale su ive stvari.

    @elim da navedem jedan paragraf iz pisma F gde je opisan ovajmetod.

    Kad sam {etao unaokolo, teio sam da pripi{em svemu {to samvideo njegovu svojstvenu ideju. Iza{ao bih na vrata moje ku}e i raz-mi{ljao da su vrata Daleth, a ku}a Beth; sada re~ dob je Hebrejski zamedveda, i ima broj 6, koji se odnosi na Sunce. Zatim dolazi{ doograde svog imanja a to je Cheth - broj 8, Tarot Adut 7, koji je

    Magika bez suza

    8

  • Ko~ija; tako po~ne{ da trai{ svoja kola. Zatim dolazi{ do ulice i prvaku}a koju vidi{ ima broj 86, a to je Elohim, i izgra|ena je od crvenecigle koja te podse}a na Mars i Razorenu Kulu, i tako dalje. ^im ovavrsta rada, koja moe da bude u~injena u potpuno veselom duhu,postane uobi~ajena, na}i }e{ da tvoj um ide prirodno u ovom pravcu, ibi}e{ iznena|ena u tvom napretku. Nikada ne dopusti da tvoj um od-luta od ~injenice da tvoja Kabala nije moja Kabala; dobra ve}inastvari koju sam zapazio moe da bude korisna za tebe, ali ti mora{ dasmisli{ tvoj sopstveni sistem tako da je to ivo oruje u tvojimrukama.

    Romanopisac Philip Wylie, mnogo godina pre stekao je repu-taciju za sebe pisanjem knjige koja je naslovljena A Generation of Vi-pers2 u kojoj je on odrao majke i materinstvo. Ovo je bila jedna odmnogih knjiga koje optuuju tako-zvanu maj~inu ljubav, spu{ta nazemlju problem, koji je ve} uveliko razra|en, da je ovo dovelo dou{kropljenja Ameri~kog mu{karca, sme{taju}i ga u emocionalno rop-stvo Ameri~kog matrijarhata.

    Knjiga je stvorila svuda ra{iren pokret, i stavila svoj znak naAmeri~ku literaturu, ili bar literaturu popularne psihologije. Ako jeFrojd originalno razvio koncept Edipovog kompleksa do neke mere,zasi}en bezbrojnim slu~ajevima istorija i primera, onda ga je PhilipWylie pro{irio sa velikom snagom da bi do{ao do op{te javnosti.

    Ali najogor~eniji i najgnevniji od svih napada na maj~inuljubav sa kojim sam dobro upoznat poti~e od Crowley-a. Njegovopismo 53 treba da se pro~ita lagano i paljivo da bi bilo potpunoshva}eno. Ono je daleko smrtonosnije i zajedljivije nego sve {to jeFrojd ikada napisao, i mnogo vi{e u su{tini nego Wylie-ev rad. Nemasumnje to je potvr|eno lo{im odnosom koji je imao sa svojomsopstvenom majkom, o kojoj je podrobno pisao u The Confessions ofAleister Crowley3 (New York: Hill and Wang, 1970). Ja imamrazra|eno o ovome u ne{to druk~ijem pravcu i sa drugim detaljima uThe Eye in the Triangle4 (St. Paul: Llewellyn Publications, 1970).

    Magika bez Suza je prepuna opisa neobi~nih stvari, ~udnihdoga|aja, neobi~nih ljudi i pri~a koje ~itanje ~ine fascinantnim.Veliki deo materijala, na primer, o istoriji i o mogu}oj primeni LiberLegisa je tako izuzetan da zasluuje ekstrapolaciju u obliku maleknjige za sebe.

    Postoji jedna pri~a kratko pomenuta u pismu 80 koju Crowleymora da je napisao godinama ranije, iako je rukopis bio izgubljen i janikada nisam video neku aluziju na to van ove knjige. Naslovljena

    2 Generacija otrovnica3 Ispovesti Aleister Crowley-a4 Oko u Trouglu

    Aleister Crowley

    9

  • #Svaka Predostronost", sadri snaan dramski udarac da dovoljnouzbudi nekog romanopisca da napravi kratku pri~u o tome. Drugepri~e su grozne i jezive prema stepenu, kao ona o enskom siru kojiubija pacova pri kraju knjige, koje su grozne i gotovo neverovatne zave}inu nas koji vodimo prozai~nije ivote.

    Anegdote koje se odnose na njegova razli~ita putovanja iiskustva pokazuju da je ovo jedinstveni materijal za ~itanje. Kona~no,njegovi opisi Magike i Yoge (po izgledu kontradiktorni pristupisamo-otkri}u), njihove sli~nosti i razlike, su me|u najlucidnijim i na-jprosvetljuju}im, ne kaem ni{ta o tome da su provokativni, premaonome {to sam ikada video svuda u svako vreme.

    Ja ne mogu da pomognem samo ose}am da }e po~etnik u ovimstudijama isto kao i napredni student otkriti u ovim pismima pravirudnik vanih informacija i enciklopediju okultnog u~enja koja nemoe da se na|e na drugom mestu. Iako naslov knjige moe da budezabavan, sadraj je daleko od toga da bude takav. Crowley-eva repu-tacija kao pisca i u~itelja od najve}e vanosti mora da bude poja~anaovim pismima, koja su tako jako preporu~ena svima onima koji traeSvetlost.

    Ima nekoliko veli~anstvenih bleskova dubine u ovoj knjizi kaokada Crowley istrauje neophodnost vo|enja dnevnika, li~ni zapissvih preduzetih praksi. Veliki deo onoga {to mi znamo o njemu jezahvaljuju}i ~injenici da je on vodio dnevnik za sve vreme svog iv-ota. Ve}ina od ovih je netaknuta i sa~uvana, zahvaljuju}i savesnosti ibrizi g. Gerald Yorke-a, kome }e potomstvo biti mnogo zahvalno.Samo je nekoliko odeljaka izgubljeno zbog Crowley-evog konstant-nog seljenja tamo-amo, i bezbrinosti onih oko njega.

    Kako bilo, on nudi neke zna~ajne sugestije kada razmatra dnev-nik u vezi sa magijskom memorijom. On je daleko jasniji i provoka-tivniji o ovom predmetu nego {to je bio ikada pre. Opet, ovi uvidinisu ograni~eni na jedno konkretno pismo ve} su razbacani kroz sva.

    Zainteresovani student bi mogao da vodi nekoliko svezaka,svaka posve}ena nekom posebnom predmetu, takvom kao {to jemagijska memorija. Na ovaj na~in, on bi mogao da pripremi nekolikoveoma interesantnih svezaka o specifi~nim magijskim temama zasno-vanim na ovom naro~itom delu.

    Neki recenzenti u ovoj zemlji za Ispovesti Aleister Crowley-aprikazali su ga kao Viktorijanskog hipika. Zato {to je on bio nekon-vencionalan u svom seksualnom ivotu, slobodno eksperimentisao sadrogama i egzoti~no se odevao u to vreme, bio je opisan kao prototipsavremenog hipika. Tu se pojavljuje po prvi put neko opravdanje zaovu identifikaciju - priprema ~oveka da ne istrauje tezu isuvi{e rev-nosno. Ali dublje kopanje i sli~no padaju potpuno odvojeno. Ima do-voljno podataka predstavljenih u ovom impresivnom kompletu

    Magika bez suza

    10

  • pisama, odvojeno od svega drugog {to ~ovek ima napisano u svomdugom knjievnom ivotu, da potpuno uni{ti svaku takvu mogu}nost.Boem i ekscentrik je mogao da bude - a hipik nikada! Mnogi mladiljudi dana{njice okrenuli su se njegovom pisanju sa namerom da re{eneke od najozbiljnijih problema na{eg vremena - konflikte koji ih na-jozbiljnije uzbu|uju i na{e dru{tvo. U ovome, mislim da su pokazaliduboku mudrost. Ali u mnogim od njihovih otvorenih stavova i upona{anju, izgleda da im nedostaje samo ~amac. Zato je potrebno dapostanu dobro upoznati sa u~enjima ovih pisama, da ih u~ine delomsvoje sopstvene mentalne i spiritualne opreme. Oni mogu da na|uvarijante odgovora i sugestija koje, ako se slede, mogu da rezultuju utransformaciji njihovih ivota i onih slede}ih generacija.

    (1) Zbog aljkavosti i neurednosti Crowley nije imao apsolutnonikakve koristi. Na ekspedicijama jedne vrste ili druge on je uvekizgledao prljav i neuredan. Ina~e je bio gadljiv do odre|enog stepena iponosan na to. Ne da je bio kompulzivan ili zastupnik potvr|ivanjadru{tvenih diktata ili svojevoljnih }udi teku}e mode - daleko od toga.On je bio estoko protiv takvih konformisti~kih stavova, pravi pobun-jenik prema onome {to je sve drugo.

    (2) Kao mnogi od dana{nje generacije on je upotrebljavaodroge. On je eksperimentisao sa mnogim psihodeli~nim sredstvima -sa nekim koja su totalno nepoznata na{im mladim ljudima danas.Zbog Allan Bennett-ove astme, sa drogama se eksperimentisalo da seoseti olak{anje od bronhijalnih napada i te{kog disanja. Uzgredan inepredvi|eni efekat u po~etku bio je psihodeli~ni efekat, nenamernoiskustvo misti~nih stanja svesti. Ova su se desila, sklon sam da veru-jem, ne samo zbog farmakodinamizma droge ve} zato {to je Allan biomisti~ki sklon, i zato {to je on ve} bio podvrgnut znatnom magijskomtreningu u Hermeti~kom Redu Zlatne Zore.

    Svo znanje koje je Allan stekao o farmakologiji bilo je prenetona u~enika, Aleister Crowley-a, kada je do{ao pod starateljstvo Al-lana. Rezultat je bio slede}i, dugo pre nego {to je imao razvijenuastmu, on je sprovodio eksperimente sa raznovrsnim drogama da biodredio da li bi pomo}u njih vrata mogla da budu otvorena, ili dranaotvorena, za vi{a misti~na stanja. Ali Crowley insistira da ove drogebudu ostavljene na miru sve dok ti ne zna{ {ta ~ini{. Eksperimenat, da- ali oprezno. Opet i opet, na ovoj opreznosti se insistira odre|enimizrazima u desetinama razli~itih spisa. U stvari, ja elim da ova dela odrogama budu bolje poznata savremenoj sceni, jer ono {to je on rekaomoglo bi da poslui kao vodi~ u nepoznate i nemerljive oblasti uma iduha. Za reprint njegovih eseja o ha{i{u sa o{troumnom analizommisti~nih stanja izrazima Budisti~kih skanda, ~italac bi trebalo da

    Aleister Crowley

    11

  • konsultuje Roll Away the Stone5 (St. Paul: Llewellyn Publications,1968).

    Neka od pisama u Magici bez Suza su naro~ito podesna za ovutemu, gde su ovi predmeti razgovora obra|eni jednostavno i nepos-redno i inteligentno. Na primer, u pismu 78 koje je naslovljeno#Osetljive Ta~ke", on daje neke dragocene priloge za trijadu droga,seksa i religije koje niko ne moe da ostavi nepro~itane. Ima mnogotakvih aluzija. Ja sam duboko impresioniran ovim karakteristi~nimpismom.

    (3) On nije bio #dete cve}a" posve}eno miru po svaku cenu.Iako odve} skrupulozan na svaki na~in, on je ipak bio sposoban za ri-tanje, da bije nekoga, ili da ga udari u nos. Nasilje, za njega, bilo jetoliko deo ivota koliko i mir i spokoj. Savremeni pacifizam potpunoga je odbijao. On je postavio kao pravilo ivota da izlae sebe svimvrstama opasnih situacija u kojima je nasilje bilo pre}utno podra-zumevano i u kojima je uivao. Pro~itaj #The Smoking Dog",6 po-glavlje iz Knjige Lai, navedeno u jednom od ovih pisama. Onoobja{njava njegovu ta~ku gledi{ta silovito i jednostavno. Ljubav iSmrt su upore|ene sa dva lova~ka psa Boga koji gone ~oveka, kojimora kona~no da se okrene i upotrebi ih.

    #Make love not war"7 sigurno bi dobilo njegovo odobrenje. Alizatim on moe da insistira na promeni re~i #not" (#ne") i da je zamenisa #and" (#i"). Knjiga Zakona slui kao njegov autoritet ovde, uprav-lja svakim njegovim stavom i moralnim pogledom. Ona daje velikiugled ljubavi - ljubavi pod voljom. Ali njeno tre}e i krajnje poglavljene poku{ava da ublai udarce ~eki}a nasilja. #Neka sada najpre budeshva}eno da sam ja bog Rata i Osvete. O{tro }u s njima postupiti".Ovo je poruka Ra-Hoor-Khuit-a, tre}eg od boanstava obuhva}enih uLiber Legisu, Nuit i Hadit su druga dva. #Odbacite milosr|e: neka suprokleti svi koji saaljevaju! Ubijajte i mu~ite; ne {tedite; budite nadnjima"! Mnoga pisma sadre komentare i tuma~enja nekih zagonetni-jih delova te knjige i tako postaju zlatni rudnik informacija.

    Uskoro }e Liber Legis biti ponovo izdan od Llewellyn Publica-tions, zajedno sa Crowley-evim duim komentarom koji je godinamapisan, pod naslovom The Law Is for All.8 Mislim da je to hitnapotreba u ovo vreme. Ali ~ak i u ovim pismima od kojih se sastojiMagika bez Suza, ima finih bisera tuma~enja koji ne bi trebalo dabudu ne prime}eni.

    (4) Kona~no, on je bio sposoban za ono {to su ve}ina sada{njihhipika nedostatak samodiscipline. ^itav njegov ivot je dinami~na

    5 Stalno Kotrljaj Kamen6 #Pas koji pu{i"7 #Vodi ljubav a ne rat"8 Zakon je za sve

    Magika bez suza

    12

  • potvrda ove ~injenice, {to pokazuje praksa meditacije i Magike - ~estobez nadzora. One su ga tako preobrazile da kada su se velika prosvetl-jenja desila pri kraju prve dekade ovog veka, on je smislio Latinskimoto koji, preveden, zna~i #U mom ivotu ja sam pobedio Univerzumsnagom Istine". ^ak i tada, on nije bio sasvim na~isto sa svojomsamodisciplinom. Tokom II Svetskog Rata, kada je bio u SjedinjenimDravama, on je nastavio, tvrdoglavo i postojano, spiritualne i magi-jske discipline koje je savladao, sve kako je opisao u jo{ postoje}imdnevnicima.

    Njegova osuda nedisciplinovane svetine, koja len~ari nauglovima ulica i na trgovima, dovoljna je da rasturi mogu}nost da seon opi{e kao Viktorijanski hipik. Naprotiv, savremenim ljudima, biloda su to hipici ili ne, on je strahovito potreban i ono {to on ima daponudi moglo bi da ih spasi.

    Kraj njegovog pisma 45 je adekvatni podsetnik iza koga onstoji: #napredak - to zna~i Rad. Strpljiv, iscrpljuju}i, nezahvalan,~esto zbunjuju}i Rad. Draga sestro, {ta bi ti htela sem rada! Radislepo, ludo, zavedeno, to nije vano na kraju: Rad po sebi ima apso-lutnu vrednost". Naravno rad na koji on upu}uje je spiritualni rad -meditacija, Yoga, Magika, u svim fazama i varijantama. Rad, a ne in-telektualizacija. U fusnoti za to isto pismo, on daje jasan rezime nekihod njegovih stavova i ranih iskustava {to se ti~e rada tako da njegovkorespondent ne moe da ode sa idejom da je on propovedao ono {tonije radio.

    Njegova okultna biografija Hram Kralja Solomona, izdata unastavcima u svih deset brojeva The Equinox-a, daje dovoljan dokaznjegove istrajnosti i vernosti {to se ti~e Velikog Dela.

    Iznad svega, zapazi napomene na po~etku pisma 45. Ideje kojesu izraene zaista su u srcu njegovog sistema treninga i razvoja.Kritika koju on upu}uje svom korespondentu nije ni priblino takoo{tra kao ona za koju je poznato da upu}uje sebi.

    Kroz ova pisma su bezbrojna upu}ivanja na The Equinox.Mla|em studentu danas, The Equinox moe da prenese samo malodok on poku{ava da kupi jedan ili vi{e njih. On }e na}i da je to go-tovo nemogu}e. ^ak i ako uspe da prona|e neki od njih otkri}e daetiketa pri~vr{}ena za njih nosi preteranu cenu. (^uo sam nedavno daje komplet od jedanaest knjiga prodat za $ 500.) Zbog ovog razloga,Llewellyn Publications je ponovo izdao odabrane spise iz TheEquinox-a, pod naslovom Gems from The Equinox,9 koji spadaju uopseg cena koji je u skladu sa depnom knjigom ve}ine studenata.

    Ali {ta su ove knjige? Izme|u 1909. i 1914.g., Aleister Crowleyje publikovao u Engleskoj veliki, lepo {tampani ~asopis. Spisak

    9 Biseri The Equinox-a

    Aleister Crowley

    13

  • urednika na omotu nosi dve fraze: #The Aim of Religion"10 i #TheMethod of Science".11 Ovaj ~asopis sadri veliki izbor poezije,komada, kratkih pri~a i raznovrsnog okultnog materijala. Jednoizdanje se pojavljivalo svakih {est meseci, na Prole}nu i Jesenju Rav-nodnevicu, tog petogodi{njeg perioda. Deset ogromnih izdanja se po-javilo sve u svemu.

    Nakon 1914.g. bio je prekid od pet godina, koji se poklapa sa ISvetskim Ratom, kada se Crowley nastanio u S.A.D. On ga je nazvaopetogodi{njim periodom }utanja, koji je bio kona~no prekinut poja-vom jo{ jedne velike knjige ukori~ene u plavu tkaninu - nazvanakolokvijalno Plava Ravnodnevica.12 Ni jedna druga nije publikovana;nije bilo vi{e raspoloivog novca.

    Studenti okultizma ove knjige smatraju pravim zlatnim rud-nikom okultnog u~enja. Ve}ina koja ih je kupila manje je zainter-esovana za veliki knjievni izbor koji je ponu|en. Yoga i Magika suono {to ove knjige predstavljaju, i u ovome se The Equinox istakao.

    Jednostavno ne postoji ni{ta sli~no njima na drugom mestu. Uovim instrukcijama o okultnim majstorijama, Crowley je upotrebiojedinstvenu prozu, i rasvetlio izloeni predmet elimini{u}i svakopraznoverje, mutni talog i fantaziju koja je dodata ovim temama. Onasu remekdela instrukcije. Iz ovog razloga tih jedanaest knjiga TheEquinox-a su tako revnosno traene godinama.

    U pismu 75, Crowley je napisao re~ dve o onome {to je nam-eravao da izvr{i u ovim knjigama. Ono {to on ima da kae je tako in-teresantno da citiram slede}e iz tog pisma.

    Moj specijalni posao je bio da sa~uvam Svetu Tradiciju, takoda nova Renesansa moe u prikladnom dobu da upali skrivenu Svet-lost. Ja sam prema tome napravio Najbolje od Drevne Mudrosti, ipublikovao to u {to je mogu}e trajnijem obliku. Ovo sam u~inio u TheEquinox-u. Moda je trebalo da budem strogo klasi~an, i dam pristupsamo slede}em materijalu #Publikacije u Klasi A", #A-B", #B", i #D".Ali imao sam ideju koja bi mogla da bude dobar plan da se dodaju svevrste drugog materijala, tako da bi ljudi koji nisu na neki na~inzainteresovani za pravi Rad mogli da sa~uvaju svoje kopije.... #Oni"[Tajni Vo|e Reda]... su se sloili o merama koje su sra~unate da seosigura opstanak Mudrosti koja je vredna da se sa~uva do vremena,moda tri stotina ili {est stotina godina kasnije, kada nova struja trebada oivi razbijenu misao ~ove~anstva. The Equinox, jednom re~ju,treba da bude vrsta Rozetskog Kamena.13

    10 #Cilj Religije"11 #Metod Nauke"12 The Blue Equinox13 Rosetta Rosetta stonestone Rozetski kamen. Crna bazaltna plo~a sa tri paralelna napisa

    Magika bez suza

    14

  • Pojavljuje se da je on priznao da je trebalo da izda samo os-novne yoga i magijske instrukcije poznate kao Slubene InstrukcijeReda da bi se sa~uvala #Sveta Tradicija". Sada su te originalne zbirkeThe Equinox-a van cirkulacije - samo je hiljadu zbirki {tampano -izgleda da je neophodno da se ponovo izda fundamentalni materijalkoji je on imao na umu na po~etku - slubene instrukcije. Zato seBiseri The Equinox-a sastoje samo od ovih. Ako je to bila elja tako-zvanih Tajnih Vo|a Reda da se sa~uva prakti~na Mudrost skrivenihSvetili{ta od neda}a rata, prirodnih kataklizmi i oskudice - sve {tosada izgleda jasno na pu~ini - ja se nadam da }e izlaenje Bisera TheEquinox-a pomo}i u ispunjenju originalne namere, oslobo|ene od do-dataka #svih vrsta drugog materijala". Jer, ovako oslobo|ena, ovazbirka reprinta Slubenih Publikacija A\ A\ sada se podudara saonim {to se pojavljuje da je bila Crowley-eva originalna nameraonako kako je izraena u Magici bez Suza.

    Magika bez Suza je zahtevala da bude u~injeno briljivo kre-sanje. Bio sam veoma oprezan i promi{ljen u izdavanju, samo zato {tosam potpuno svestan fanati~nog stava nekih Crowley-evih u~enika.Svaka re~ koju je on napisao mora da je obdarena sa nekom boan-skom osobinom i ne sme da bude neovla{}eno menjana - tako ide nji-hovo verovanje. Ono je potpuno iracionalno. Sam Crowley bi prvipriznao ovo, iako je on ~esto priznavao da je bio potpuno nesposobanza izdavanje svog sopstvenog materijala. Jedina stvar koja je ikadaiza{la iz njegovog pera za koju je zahtevao da ne sme nikada da budeure|ivana bila je grupa odabranih spisa nazvana Svetim Knjigama, iiznad svega, Knjiga Zakona. #Ne menjaj ~ak ni oblik slova...."

    Ono {to sam izbrisao je uglavnom lutanje ili izjave koje seneprekidno ponavljaju, nekoliko navoda od Robert Browninga - {to seni u kom slu~aju ne kosi sa zna~enjem nekog posebnog pasusa. Ovoje zatim glavno pravilo koje je primenjeno sve vreme tokom hirur{keintervencije primenjene na tekst ovih pisama. Ni{ta nije promenjeno{to bi moglo da promeni njegov slobodni tok ideja ili pravo zna~enjekomunikacije. Tako je obim knjige smanjen, ali je promi{ljeno saet,tako je stvoren lak{im za ~itanje. Bilo je nekoliko pisama tako kom-pletno i ~vrsto napisanih da nikakvo ure|ivanje nije bilo potrebno.

    Zalutali deli}i otkrivaju}eg uvida bez paralele na drugom mestusijaju tu i tamo. Na primer, on je gotovo najbolji u pismu 20 o zna~aju

    sa Egipatskim demotskim i hijeratskim simbolima i na Gr~kom, na|ena 1799.g.blizu Rozete (Rosetta), Egipat, i vana je zato {to je dala klju~ [ampolionu(Champollion) za de{ifrovanje Egipatskih hijeroglifa; sada se nalazi u BritanskomMuzeju.

    demotsko pismo - staroegipatsko narodno pismo.hijeratsko pismo - pismo staroegipatskih sve{tenika.

    Aleister Crowley

    15

  • Lamena i Talismana i Pentakla. Njegova jasno}a ovde je vrednapore|enja sa nekim ranijim obja{njenjima, primetno izvrstan Deo IIKnjige 4 ili u Magici u Teoriji i Praksi. Stalno se pojavljuje da ni-kakvo pravo pore|enje ne moe da bude napravljeno, ipak u ovimpismima postoje zrelost i jasno}a koje se ne nalaze ni u jednoj odpomenutih knjiga.

    Opet, kada razmatra Bogove i An|ele, on je tako direktan ipravo da kaem sasvim impresivan. On ne poku{ava da budelicemeran, koristoljubiv ili nalik guruu, ve} se bavi te{ko razumljivimproblemima lagano, bez da se pla{i da pokatkad kae #ne znam". Im-presionira njegovo po{tenje i iskrenost. Ne postoji drugi pisac o ovompredmetu danas koji bi bio ve}i od njega.

    Jo{ jedna stvar dodirnuta u ovim pismima je pojava koja jerasprostranjena danas. Grupe mladih ljudi su se otele glavnoj strujidru{tva ili tako-zvanom establi{mentu, da formiraju male komune zakoje se nadaju da }e biti bez bolesti koje, kako oni vide, napadajudru{tvo. Oni ne ele ni{ta od toga. Oni imaju velike ideale, veruju daje mogu}e da formiraju utopije jedne vrste ili druge gde korupcija,licemerstvo i prevara ne}e mo}i da cvetaju. Ima na stotine takvihkomuna {irom zemlje - sve tragaju za utopijom.

    #Ja nemam nikakvo strpljenje za trgovce Utopijom", napisao jeCrowley.

    Biologija nam jednostavno govori da je sre}no zadovoljena za-jednica, svako sa svojim sopstvenim (~esto visoko specijalizovanim)poslom, niko u oskudici, niko u opasnosti, neminovno u zastoju. Ter-miti i drugi mravi, p~ele, dabrovi; ovi i mnogi drugi imaju proiz-vedene savr{ene sisteme. [ta je prva karakteristika? Glupost. #Gdenema vizije, ljudi }e patiti". [ta Borac Termit da radi, nakon izgradnjesvog doma? Ni jedna od ovih zajednica uop{te ne poseduje neko po-mo}no sredstvo protiv neke nepredvi|ene nepovoljne promene okol-nosti.... Niti neko od njih pokazuje neko postignu}e; imaju do krajasvog biolo{kog dosega da ostanu ostavljeni, bez cilja, ideje, poku{aja.

    Ako su utopijska zajednica i ideal neupotrebljivi, {ta su ondauslovi napretka? #Broj Jedan je o~igledno Neregularnost, Ekscen-tri~nost, Nered, Revolucionarni Duh, Eksperiment".

    Ovo su o~igledno karakteristike samog Crowley-a kao osobe, iprema tome bi trebalo da o~ekujemo od njega da ih projektuje kaopreduslove napretka.

    Njegov opis tako-zvanog #ludog" avanturiste koji uklju~ujeove karakteristike, ili svetog ~oveka, treba isto tako da bude pro~itanu vezi sa onim duga~kim odeljkom Knjige Thotha koji opisuje veomaop{irno nekoliko tuma~enja Tarot karte #Luda". To moe da pomogne

    Magika bez suza

    16

  • i neko razumevanje kako je on kona~no do{ao do shvatanja sebe. Unekoliko prilika je opisao ovaj zadatak, ne samo u ovoj fascinantnojknjizi pisama, i u knjizi o Tarotu, ve} i u svojoj ranijoj knjizi Magikau Teoriji i Praksi. To je daleko od lakog za obi~nu individuu, ogra-ni~enu uobi~ajenim pravilima dru{tvenog pona{anja i konvencional-nim okvirima odnosa, koja ima maglovitu ideju o onome {ta pokre}eili motivi{e posve}enika ~ije je prosvetljenje nametnulo potpuno novuta~ku gledi{ta o svetu i ivotu uop{te. ^itavo pismo 79 o #Napretku"trebalo bi da bude pro~itano u vezi sa ovim.

    Tako|e je interesantno da se uporede neke neobi~ne istorijske~injenice navedene u pismu 48 i drugima koje se odnose na AdolfaHitlera, Soror I.W.E., i Knjigu Zakona, sa nekim izmi{ljenim pri~amai ispredenim fantazijama u relativno novijoj knjizi koja je naslovljenaThe Dawn of Magic14 (neka izdanja su naslovljena The Morning ofthe Magicians - Jutro Magi~ara) od Louis Pauwels-a i JacquesBergier-a. Moram da priznam da su neki od materijala u toj knjizi oHitlerovim ciljevima i pona{anju interesantni ~ak i ako su gotovoneverovatni. Ali neki od materijala koji se odnose na istoriju ZlatneZore su tako daleko van, tako istorijski neta~ni, da stvaraju sumnju uistinitost drugih ideja sa kojima ~ovek moe da bude manje prisan.Tako pobu|uje sumnju u vrednost onoga {to autori izjavljuju na Hit-lerovu temu, i nekoliko drugih.

    Ipak, neke od aluzija u Magici bez Suza na Hitlera i SororI.W.E.-ine budalaste poku{aje da navede Hitlera da usvoji Liber Legiskao svoj li~ni zakonik da ga nametne Nema~koj a zatim ~ove~anstvusu dovoljne da se napravi jedna pauza.

    Na kraju, treba da dodam da je Predgovor za ovu knjigunapisao Karl Germer. On je bio Crowley-ev predstavnik u Americi injegov naslednik kao Spoljni Vo|a Ordo Templi Orientis-a. Predgo-vor delimi~no opisuje kako je nastala ova zbirka pisama. AleisterCrowley je napisao Uvod, koji se sastoji od nekoliko pripremnih pis-ama koja utiru put za ostala. Ja sam napisao Predgovor da istaknemneke izvanredne sadraje knjige koji ne bi trebalo da budu neprime}eni.

    Da li je neka knjiga imala tako mnogo glasnika kao ova? Ja senadam da oni ne}e zbuniti ~itaoca, ve} da }e svi na neki na~in dopri-neti njegovom daljem i dubljem razumevanju.

    Israel Regardie6. Jun 1970.g.Studio City, California

    14 Osvit Magije

    Aleister Crowley

    17

  • UvodUvod

    Pismo APismo A19. Mart 1943.g.

    Cara Soror,15

    Do what thou wilt shall be the whole of the Law.16

    Bio sam veoma radostan kada sam zaklju~io iz razgovora sa to-bom ju~e popodne da ima{ ozbiljnu nameru da po~ne{ Veliki Rad upravom duhu. Tvoj kriticizam prethodnog iskustva u toku tvojihavantura pojavio se kao retko razuman i opravdan. Kao {to samobe}ao pi{em ovo pismo da pokrijem nekoliko prakti~nih stvari zakoje nismo imali vremena prilikom razmatranja i za koje u svakomslu~aju mislim da je bolje da se prorade putem korespondencije.

    1. Od najve}e vanosti je da shvati{ moj li~ni poloaj. Zaistanije pogre{no da me smatra{ u~iteljem, ali to je sigurno sklono ob-mani; kolega student, ili, ako vi{e voli{, kolega sapatnik, izgleda prik-ladnija definicija.

    Vrhunac mog ivota je bio ono {to je poznato kao Kairski Radkoji je opisan do najsitnijeg detalja u Ravnodnevici Bogova. U tovreme najve}i deo Knjige Zakona bio je potpuno nerazumljiv zamene, a dobar deo nje - naro~ito tre}e poglavlje - krajnje antipati~an.Ja sam se borio protiv ove knjige godinama; ali ona se pokazalaneodoljivom.

    Mislim da se ne hvalim nepo{teno kada kaem da su moja li~naistraivanja od najve}e vrednosti i vanosti za studiju predmetaMagike i Misticizma uop{te, naro~ito moja integracija razli~itihsistema misli sveta, zna~ajna identifikacija sistema Yi King-a sa siste-mom Kabale. Ali ja te uveravam da ~itavi moj ivotni rad, ~ak i da jebio umnoen sa hiljadu slojeva, ne bi bio vredan ni desetog dela vred-nosti jednog jedinog stiha Knjige Zakona.

    Mislim da bi trebalo da ima{ kopiju Ravnodnevice Bogova i dastalno studira{ Knjigu Zakona. Vrednost koju moj sopstveni rad imaza tebe ne bi trebalo da bude ni{ta vi{e sem pomo}i u tuma~enju oveknjige.

    2. Moe biti da }e{ kasnije eleti kopiju Osam Predavanja oYogi tako da ostavljam kopiju na stranu za tebe za slu~aj ako bi tipoelela to.

    3. [to se ti~e O.T.O.-a, verujem da mogu da na|em za tebe ku-canu kopiju svih slubenih dokumenata. Prema tome, ja }u ti dopustitida ih pro~ita{, i ti moe{ da se odlu~i{ da li eli{ da se povee{ saTre}im Stepenom Reda. Ja }u dosledno, u slu~aju tvoje odluke da sepovee{, i}i sa tobom kroz rukopis Rituala i objasniti smisao ~itave

    15 Draga Sestro16 ^ini {to ti je volja neka bude celina od Zakona.

    Magika bez suza

    18

  • stvari; komuniciranje, uz to, sa pravom tajnom i zna~ajnim znanjemkoje obi~na Masonerija ne poseduje.

    4. Horoskop; ja ne volim da izra|ujem ove uop{te, ali to je deosporazuma sa Velikim Rizni~arem O.T.O.-a da bi ja trebalo da ihpreuzmem u vanim slu~ajevima, ako se nametnu. Ali ja vi{e volimda napravim sliku za sebe zbog budu}eg odnosa, u slu~aju da nekizna~ajan doga|aj ~ini konsultaciju poeljnom.

    Sada postoji jo{ jedna stvarno vana stvar. Jedina stvar poredKnjige Zakona koja je u prvom redu bitke. Kao {to sam ti rekao ju~e,prvo {to je bitno je posve}enje ~itavog ~oveka i svega {to imaVelikom Delu, bez rezerve neke vrste. Ovo mora da se ima stalno naumu; na~in da se ovo ~ini je da se praktikuje Liber Resh vel Helios,sub figura CC, strane 425-426 - Magike. Postoji jo{ jedna verzija ovihOboavanja, neznatno op{irnija; ali ova u tekstu su sasvim u redu.Vana stvar je da se ne zaborave. Ja }u ti pokazati znakove i gestovekoji idu sa re~ima.

    Tako|e je poeljno pre po~etka glavnog obeda da se pro|e krozslede}i dijalog: Kucaj 3-5-3; reci, #^ini {to ti je volja neka budecelina od Zakona". Osoba na drugom kraju stola odgovara: #[ta jetvoja Volja"? Ti #Moja Volja je da jedem i pijem". Ona: #U komcilju"? Ti #Da moje telo moe da bude osnaeno time". Ona: #U komcilju"? Ti: #Da mogu da izvr{im Veliko Delo". Ona: #Ljubav jezakon, ljubav pod voljom". Ti, sa jednim udarcem: #Po~nimo". Kadasi sama napravi monolog od toga: tako, Kucaj 3-5-3. ^ini {to, itd.Moja Volja je da, itd., da moje telo, itd., da ja mogu, itd., Ljubav je,itd. Udarac; i po~ni da jede{.17

    Nemogu}e je preuveli~ati vanost izvo|enja ovih malih cere-monija redovno, i postaju toliko ta~ne koliko je mogu}e s obzirom navreme. Ti ne sme{ da obra}a{ panju na zaustavljanje u sredini krca-tog kolskog puta ili ne kolskog - i govori{ Oboavanja; i ti ne sme{ daobra}a{ panju na omalovaavanje tvog gosta - ili tvog doma}ina -ako se on ili ona pokau neuki da podele dijalog. To je moda zato {tosu ove stvari tako tri~ave i trivijalne na izgled iako daju tako izvesnuobuku. One te u~e koncentraciji, opreznosti, moralnoj i dru{tvenojhrabrosti, i mno{tvu drugih vrlina.

    17 It is also desirable before beginning a formal meal to go through the fol-lowing dialogue: Knock 3-5-3; say, #Do what thou wilt shall be the whole of theLaw." The person at the other end of the table replies: #What is thy Will?" You:#It is my Will to eat and drink." He: #To what end?" You: #That my body may befortified thereby." He: #To what end?" You: #That I may accomplish the GreatWork." He: #Love is the law, love under will." You, with a single knock: #Fallto." When alone make a monologue of it: thus, Knock 3-5-3. Do what, etc. It ismy Will to, etc., that my body, etc., that I may, etc., Love is, etc. Knock; and be-gin to eat.

    Aleister Crowley

    19

  • Za savr{enu damu, moram da imam poslasticu na kraju. Apso-lutno je bitno da po~ne{ magijski dnevnik, i da ga vodi{ svakodnevno.Po~ni sa opisom svog ivota, vrativ{i se unazad ~ak pre tvog ro|enjado pradedova. U skladu sa praksom koju ti moda izabere{ daprihvati{ pre|a{nje, dato u Liber Thisharb-u sub figura CMXIII, para-grafi 27-38, Magici, strane 420-422, mora{ da na|e{ odgovor na pi-tanje: #Kako sam do{la na ovo mesto u ovo vreme, angaovana naovom osobenom radu"? Kao {to }e{ videti iz knjige, ovo }e te pokre-nuti da otkrije{ ko si ti stvarno, i eventualno dovesti te do toga dastekne{ se}anje na prethodne inkarnacije.

    Po{to ti je te{ko da dolazi{ u Grad izuzev u retkim i nepravil-nim intervalima, mogu da predloim plan koji se prethodno pokazaoveoma korisnim, a to je nedeljno pismo. Eliphas Levi je u~inio ovo saBaron Spedalieri-em, i korespondencija je jedno od najinteresantnijihnjegovih dela. Ti postavlja{ pitanja na koja eli{ odgovor, a jaodgovaram na njih najbolje {to mogu. Ja, naravno, dodajem spontaneprimedbe koje mogu da budu izvu~ene iz mojih posmatranja tvognapretka i paljivog ~itanja tvog magijskog dnevnika. Ovaj, naravno,treba da bude napisan samo na jednoj strani papira, tako da jesuprotna strana slobodna za komentare, i raspored treba da budenapravljen jer on treba da bude pregledan u pravilnim intervalima.

    Love is the law, love under will.18

    Bratski,666

    Pismo BPismo B20. April 1943.g.

    Cara Soror, Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    Veoma sam radostan {to imam tvoje pismo, i veoma samalostan {to ~ujem da si ve} u nevolji. O odlaganju, ipak, mislim da bitrebalo da ti kaem da je izvorno pravilo Reda A\ A\ bilo da onajkoji uvodi pro~ita kratku lekciju kandidatu, zatim ga ostavi nasamo~etvrt sata, i po povratku dobija #da" ili #ne". Ako je postojala nekaneodlu~nost oko toga kandidat je bio isklju~en za ivota.

    Razlog za labavljenje pravila bio je taj {to se misli da je boljeda se pomogne ljudima u ranim stadijumima rada, ~ak i ako nije bilonade da }e oni ispasti prvo-klasni. Ali ja bi trebao kao i ti da realizu-jem to pre ili kasnije, bilo u ovoj inkarnaciji ili drugoj, da te podstak-nem da pokae{ savr{enu hrabrost uprkos ne~emu potpunonepoznatom, i snagu brze i neopozive odluke bez obzira po koju cenu.

    Mislim da je potpuno pogre{no da dopusti{ sebi da bude{zabrinuta zbog #psiholo{kih, moralnih i umetni~kih problema". Nije18 Ljubav je zakon, ljubav pod voljom.

    Magika bez suza

    20

  • dobro da po~ne{ ne{to ma kakve vrste ako ne moe{ da vidi{ jasno ujednostavnosti istine. Svo ovo mrmljanje i kolebanje zbog raznihstvari je moralni otrov. Kakva je korist od toga {to si ena ako nema{intuiciju, instinkt koji ti omogu}uje da razlikuje{ pravo i lano?

    Tvoje stanje duha nagove{tava mi da ti mora da si bila, upro{losti, pod uticajem ljudi koji su uvek pri~ali o stvarima, a nikadanisu radili neki pravi rad. Oni su raspravljali sve vrste nepoznatihfilosofskih stvari; to je sve veoma dobro, ali kada uspe{ u analizi svo-jih reakcija shvati}e{ da je sav ovaj razgovor upravo opravdanje zbogne ~injenja nekog ozbiljnog rada.

    Ja sam uveren u ovu procenu zbog tvog kazivanja: #Ne znamda li elim da u|em u veliki sukob. Potreban mi je mir". Na sre}uspasila si se dodavanjem: #Pravi mir, to je ivot a ne stagnacija". ^i-tavi ivot je sukob. Svaki dah koji izvla~i{ predstavlja pobedu u borbi~itavog Univerzuma. Ti ne moe{ da ima{ mir bez savr{enog vladanjaokolnostima; i ja mislim da je to ono {to podrazumeva{ kao #ivot, ane stagnacija".

    Ali je od prvorazrednog zna~aja za tebe da donese{ odluku dautisne{ u ovo more uskovitlanih misli akt volje; mora{ da kae{: #Mirtreba da bude tih".19 Trenutak kada shvati{ {ta su ove misli, alatkeneprijatelja, koje je on prona{ao sa idejom da te spre~i da preduzme{Veliki Rad - trenutak kada odbaci{ sva takva razmatranja ~vrsto i od-lu~no, i kae{: #[ta moram da radim"? i otkrije{ to, kada prione{ naposao da uradi{ to, ne dopu{taju}i prekid, na}i }e{ onaj ivi mir koji({to izgleda da vidi{) je dinami~no a ne stati~no stanje. (Ima mnogo oovoj stvari u Malim esejima o istini, i isto tako u Viziji i Glasu.)

    Tvoj dodatak pismu me je nasmejao. On nije ba{ dobra reklamaza vrstu ljudi sa kojima si bila povezana u pro{losti. Moj stav jeveoma jednostavan. Ja sam poslu{ao zapovest da #kupim savr{enocrnu koko{ku, bez cenkanja". Potro{io sam preko 100 000 funti mognasle|enog novca za ovaj rad; i da imam hiljadu puta taj iznos danasbi sav oti{ao u istom pravcu. To je samo kada je ~ovek izgra|en naovaj na~in, da stoji sasvim daleko od svake obzirnosti na dva penijavi{e ili ~etiri penija manje, jer ~ovek dobija savr{enu slobodu naovom Nivou Diskova.

    Svi ozbiljni Redovi sveta, ili gotovo svi, po~inju insistiranjemda aspirant treba da prihvati zavet siroma{tva; Budisti~ki Bhikku, naprimer, moe da poseduje samo devet predmeta - svoje tri odore,prosja~ku zdelu, lepezu, ~etkicu za zube, i tako dalje. Hindu i Mu-hamedanski Redovi imaju sli~na pravila; i tako rade svi zna~ajni Re-dovi monaha u Hri{}anstvu.

    Na{ Red je jedini izuzetak od vanosti; a razlog za ovo je da jemnogo tee da se zadri ne~ija ~isto}a ako ~ovek ivi u svetu nego19 Still waters run deep. Tiha voda breg roni.

    Aleister Crowley

    21

  • ako se jednostavno isklju~i iz njega. Daleko je lak{e da se postignutehni~ka postignu}a ako je ~ovek nesputan nekim takvim uslovima.Ova pravila deluju kao ograni~enja za ne~iju upotrebljivost za poma-ganje svetu. Ovo su uasne opasnosti, najgore opasnosti od svih,povezane sa potpunim povla~enjem. Po mojoj li~noj proceni, {ta vi{e,mislim da je na{ ideal o prirodnom ivotu mnogo zdraviji.

    Kada prona|e{ ne{to malo o tvojim pro{lim inkarnacijamabi}e{ u stanju da razume{ ovo veoma jasno i jednostavno.

    Love is the law, love under will.Bratski,

    666

    Pismo CPismo C30. April 1943.g.

    Cara Soror,Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    Hvala ti za tvoje duga~ko pismo bez datuma, koje sam dobiopre dva dana. @ao mi je da se jo{ uvek ose}a{ iscrpljena. Ja tako|e ni-sam sasvim dobro, nalazim da je ovo vreme veoma te{ko. Odgovori}una tvoja razli~ita pitanja najbolje {to mogu.

    Ja sam sredio da ti se po{alju slubeni papiri u vezi saO.T.O.-m ali ideja da bi ti trebalo prvo da sretne{ druge ~lanove jepotpuno nemogu}a. ^ak i posle primanja za ~lana, ti ne bi srela nik-oga sem ako nije neophodno za tebe da radi{ u saradnji sa njima.Pla{im se da ti jo{ uvek ima{ ideju da je Veliki Rad ~ajanka. Kontaktsa drugim studentima samo zna~i da ti kritikuje{ njihove {e{ire, a za-tim njihov moral; a ja ne nameravam da ohrabrujem ovo. Tvoj radnije rad nekoga drugog; a neusmereno brbljanje je najgori otrovni ele-menat u ljudskom dru{tvu.

    Kada govori{ o #stvarnom zapisu" o #Bi}u nazvanom IsusHrist", ja ne znam {ta ti misli{. Nisam obave{ten o postojanju nekogtakvog zapisa. Poznajem mnoge velike legende koje su uglavnom po-zajmljene od prethodnih legendi sli~nog karaktera.

    Za tebe bi bilo bolje da nabavi{ kopiju Ravnodnevice Bogova ida je studira{. Veliko Delo je spajanje suprotnosti. To moe da zna~ispajanje du{e sa Bogom, mikrokozma sa makrokozmom, enskog samu{kim, ega sa ne-egom - ili {ta sve ne.

    Sa #ljubavlju pod voljom" ~ovek ukazuje na ~injenicu da jemetod u svakom slu~aju ljubav, kojom se podrazumeva spajanjesuprotnosti kao {to je gore pomenuto, takvih kao {to su vodonik ihlor, natrijum i kiseonik, i tako dalje. Svaka reakcija, svaka pojava, jepojava #ljubavi", {to }e{ razumeti kada do|e do toga da ti objasnimzna~enje re~i #su{tina-doga|aja". Ali ljubav treba da bude #pod

    Magika bez suza

    22

  • voljom" da bi bila valjano usmerena. Ti mora{ da prona|e{ tvojuPravu Volju, i u~ini{ sve svoje akcije podre|enim jednoj velikoj svrsi.

    Ra Hoor je Bog Sunca; Tahuti je Egipatski Merkur; Khephra jeSunce u pono}.

    O tvojim problemima: ono {to ja moram da uradim je dapoku{am da te nau~im da misli{ jasno. Ti }e{ biti ogromno stimuli-sana imaju}i skinute sve beskorisne ukrase s tvog aparata za razmi{l-janje. Na primer, ja ne mislim da ti poznaje{ prve principe logike. Tio~igledno prihvata{ manje vi{e Hri{}anski stav, ali u isto vreme voli{veoma mnogo ideju o Karmi. Ti ne moe{ da ima{ oboje.

    Pitanje novca se ne pojavljuje. Ovo staro i veoma dobro pravilo(kog sam se uvek drao) bilo je stvarno primenljivo u vreme kada supostojale stvarne tajne. Ali ja sam publikovao otvoreno sve tajne. Sve{to mogu da u~inim je da te obu~im na savr{eno egzoteri~an na~in.Moja sugestija o nedeljnom pismu bila je sa namerom da isklju~i ovopitanje, da bi ti dobila punu komercijalnu vrednost za sve {to jepla}eno.

    Na tvoja pitanja o Duhu Sunca, i tako dalje, treba da budeodgovoreno iz iskustva. Intelektualno zadovoljenje je bezvredno. Jamoram da te dovedem u stanje uma koje je potpuno superiorno upore|enju sa mehanizmom normalnog uma.

    Dobar deo tvog pisma je ne{to tei za odgovor. Izgleda da uvekeli{ da po~ne{ da radi{ ne{to naopako. Da li ne shvata{ da, ako bi japoku{ao da te navedem da ~ini{ ne{to ili drugo, trebalo bi jednostavnoda ti vratim vrstu odgovora za koju mislim da bi te zadovoljila, i us-re}im te? A ovo bi bilo veoma lako uraditi zato {to ti nema{ jasneideje ni o ~emu. Za jednu stvar, ti nastavlja{ da upotrebljava{ izraze o~ijem zna~enju mi jo{ nismo u saglasnosti. Kada govori{ o #Hri{}an-skom putu", da li veruje{ u zastupni~ko ispa{tanje i u ve~no proklet-stvo - ili ne veruje{? Veliki deo konfuzije koji se pojavljuje u svimovim pitanjima, i narasta stalno sve gori i gori {to vi{e kolege studentigovore o njemu - slep vodi slepog - je zato {to oni nemaju ideju onunosti definisanja njihovih izraza.

    Zatim opet, ti mi postavlja{ pitanja kao #[ta je ~istota"? na kojamoe da se odgovori na tuce razli~itih na~ina; i ti mora{ da shvati{ {tase podrazumeva pod #univerzumom predavanja". Ako me pita{ - #Dali je ovaj uzorak hlorida zlata ~ist uzorak"? Ja mogu da ti odgovorim.Ti mora{ da shvati{ vrednost preciznosti u govoru. Ja bih mogao daproduim da lutam o ~istoti i o nesebi~nosti godinama i niko ne bi bioni malo bolji.

    P.S. - ili radije, nisam eleo da diktiram ovaj deli}. Tvoje idejeo O.T.O.-u me podse}aju na neke enske ideje o kupovini. Ti eli{ danehatno postupi{ sa robnom zalihom i zatim izlazi{ sa ponosnim ra-dosnim osmehom: NE. Da li ti stvarno misli{ da bi ja trebao da

    Aleister Crowley

    23

  • skupim radi smotre sve najistaknutije ljude u ivotu zbog tvoje in-spekcije i ocene?

    Klauzula za primanje u na{u Konstituciju je privilegija: pris-tanak za simpati~no telo. Ako nisi Mason, ili Ko-Mason, ne bi moralada bude{ predloena i podrana, a zatim saslu{ana od svirepih Inkviz-itora, i zatim - verovatno - ba~ena na gomilu |ubreta. Dobro, ne, tonije tako lo{e kao to; ali mi sigurno ne elimo nikoga ko izvoljeva daprione. Da li bi ti sama u~inila to, ako bi bila u Odboru Kluba? O.T.O.je ozbiljno telo, angaovano na radu Kosmi~kog cilja. Trebalo bi dasebi postavi{ pitanje: {ta ja mogu da doprinesem?

    Tajne: Postoji jedan izuzetak od onoga {to sam rekao o publik-ovanju svega: to je, krajnja tajna O.T.O.-a. Ova je stvarno isuvi{eopasna da se obelodani; ali je obezbe|ena jer ti ne bi mogla da jeupotrebi{ ~ak i ako bi je znala, osim ako nisi napredni Adept; a tebi nebi bilo dopu{teno da ide{ tako daleko ako mi ne bi bili zadovoljeni dasi ti iskreno posve}ena Velikom Delu. (Vidi Jedna Zvezda na Vidiku.)Zaista, Crna Bra}a bi mogla da je upotrebe; ali oni bi samo uni{tilisebe.

    Love is the law, love under will.Bratski,

    666

    Pismo DPismo D8. Jun 1943.g.

    Cara Soror,Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    Hvala za tvoje pismo. Nisam mogao da na|em O.T.O. kucanukopiju - a onda mi je sinulo da bi bilo korisno da sa~ekam tvoje reak-cije. Da sam o~ekivao neke verovatno vane papire po{tom, postaobih nespokojan posle 24 sata ka{njenja (u najboljem slu~aju) i po~eoraspitivanje. Kako bilo, ne mogu da ih na|em u ovom trenutku; ali g.Bryant je rekao da }e ti pozajmiti svoju Plavu Ravnodnevicu; stranice195-270 daju ono {to ti je potrebno.

    Ali prava stvar tvog primanja za ~lana je da me sa~uva od togada nisam stalno u mom odbrambenom stavu da ne bi pomenuo ne{toza {ta sam se zakleo da ne otkrivam. Kao u svakom ozbiljnomdru{tvu, ~lanovi su zavetovani da ne otkriju ono {to su mogli danau~e, koga su upoznali; to je tako, ~ak i u Ko-Masoneriji: zar nije:ali mogu da se pomenu imena ~lanova koji su umrli. (Vidi Liber LII,paragraf 2.) Budi sre}na tada: pokojni X... Y... je bio jedan od nas. Jase nadam da }e on i Rudolph Steiner (me|u njima) zadovoljiti tvojesumnje.

    A\ A\ je totalno druga~iji. Jedna Zvezda na Vidiku govori tisve {to treba da zna{. (Moda su neka od ovih pravila te{ko

    Magika bez suza

    24

  • shvatljiva: li~no, ja ne mogu nikada da razumem ~itavu ovu Od-Zakona stvar. Prema tome ti mora{ da me pita{ {ta, i za{to, i takodalje.)

    Postoji stvarno jedna stvar za tvoju odluku. #Po njihovim plo-dovima prepozna}e{ ih". Ti treba da pro~ita{ Liber LXV i Liber VII;koji ti pokazuju do kakvih stanja moe{ da do|e{ pomo}u ovogu~enja. Sada pro~itaj Majstor Hrama (Plava Ravnodnevica, strane127-170) za opis ranih stadijuma treninga, i njihove rezultate.(Naravno, tvoj put ne moe da se podudari sa, ili ~ak da li~i, njegovimputem.)

    Ali shvati da #ako slep vodi slepog, obojica }e pasti u jarak".Ako si videla jedan odsto od zla koje si morala da vidi{, ti }e{ sesmrznuti do sri svojih kostiju na samu ideju vi|enja drugog ~lanakroz teleskop! Dobro, ja upotrebljavam sliku hiperbole, {to prizna-jem; ali to stvarno ne}e u~initi da se ima tuce kuvara za ~orbu! Akoradi{ sa mnom, ne}e{ imati vremena za gubljenje sa drugim ljudima.

    Pla{im se da je tvoje #Hri{}anstvo" sli~no onom ve}ine drugihljudi. Ti odabire{ jednu ili dve slike od kojih su Aleksandrinci zgo-tovili #Isusa" (isuvi{e mnogo kuvara opet, preterano!) a zanemaruje{druge. Cionista Hrist od Mateja ne moe da ima vrednost za tebe; nitimoe Azijatski #Umiru}i-Bog" - napabir~en od Melcarta, Mithrasa,Adonisa, Bacchusa, Osirisa, Attisa, Krishnae, i drugih - koji zadovol-javaju natprirodne i obredne elemente pri~e.

    Ispravno pita{: #[ta ja mogu da doprinesem"? Odgovor: JednuKnjigu. Ovo je ideja nedeljnog pisma: 52 tvoja i 52 moja, kompletnoizdana, ~inila bi najkorisniju knjigu. Ova bi bila tvoja svojina: tako dati dobije{ punu materijalnu vrednost, moda mnogo vi{e, za tvoj izda-tak. Mislio sam na plan zato {to je jedan takav dogovor nedavnodo{ao do kraja, sa zapanjuju}e sre}nim rezultatima: oni bi trebalo dabudu otvoreni za tvoje zadivljeno zurenje za nekoliko meseci od sada.Uzgred, ja li~no ne izvla~im ni{ta od toga; sekretarski rad ko{ta no-vaca ovih dana. Ali postoji jo{ jedno veliko preimu}stvo; ono nasoboje podrava da obratimo panju. Tako|e, u takvim pismima velikideo sva{tarija znanja pojavljuje se automatski; vredni materijal, alite{ko da odgovara za obi~nu knjigu. Ti sugeri{e{ da je dve sedmice~esto dovoljno; da, ali niko ne eli da izgubi nit, jednom kada po~ne.Mogu}e je da bi deset dana bilo najbolje.

    Ali molim te da shvati{ da se ova sugestija pojavila samo iztvoje sopstvene izjave o onome {ta ti misli{ da bi ti pomoglo u tvojimsada{njim okolnostima. Ipak, kako ti kae{, odlu~i! Ako je to da, jabih voleo da te vidim pre 15-og Juna kada o~ekujem da odem dalekoodavde na nekoliko dana; bolje da ti dam neki pripremni rad da tezaposli u mom odsustvu.

    Love is the law, love under will.

    Aleister Crowley

    25

  • Bratski, 666

    Pismo EPismo E18. Avgust 1943.g.

    Cara Soror,Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    Mnogo misli je oti{lo za konstrukciju tvog Motoa. #Ja }u pos-tati" moe da bude okrenuto dovoljno jasno kao #Neka u tomebudem"; izbegavanjem Prve Zamenice dobija se ideja o #upijanjuSopstva u Voljenom", {to je ta~no ono {to eli{.

    #Stvarala~ka Sila Univerzuma" je potpuno spremna. Pyramis,20

    piramida, je ta sila u svom geometrijskom obliku; u svom biolo{komobliku je Phallus,21 Yang ili Lingam. Obe re~i imaju istu numeri~kuvrednost, 831. Ove dve re~i mogu stoga da ti slue kao tajni objekattvog Rada. Kako onda moe{ ti da sastavi{ broj 831?

    Slovo Kaph,22 Jupiter (Jehovah) To~ak Sre}e u Tarotu - Atu Xje slika Univerzuma napravljena i okre}e se pomo}u ova Tri Principa,Sumpor, @iva, So, ili Gunas, Sattvas, Rajas, Tamas - ima vrednost 20.Isto tako ima slovo Yod23 napisano u potpunosti.

    Jedan Gnosti~ki tajni na~in pisanja i izgovaranja Jehovah jeIAO24 i ovaj ima vrednost 811. Isto tako ima #Neka u tome budem",Fiat, transliterisano na Gr~ki.

    Saimanjem svih ovih ideja izgleda da ti moe{ da izrazi{ svojuaspiraciju veoma jasno, potpuno, biraju}i za svoj moto re~i FIATYOD.

    Love is the law, love under will.Bratski,

    666

    P.S. Molim te studiraj ovo pismo, i ove slike koje obja{njavaju.(Autor, BAPHOMET X O.T.O.-a, u originalnom pisanju svake re~i,daje numeri~ki ekvivalenat svakog slova u pyramis, itd. Ovo ovdenije kopirano.) Meditiraj na njih sve dok nema{ potpuno asimilovanune samo materiju neposredno razmotrenu, ve} i op{ti metod Kabalis-ti~kog istraivanja i konstrukcije. Zapazi kako se nove srodne idejepojavljuju da obogate formulu.

    666

    20 U originalu na Gr~kom.21 U originalu na Gr~kom.22 U originalu na Hebrejskom.23 U originalu na Hebrejskom.24 U originalu na Gr~kom.

    Magika bez suza

    26

  • Pismo FPismo F20. Avgust 1943.g.

    Cara Soror,Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    Dozvoli mi da po~nem upu}ivanjem na moje pismo o motou ida ti objasnim upotrebljivost ovog pisma.

    U ovom motou ti stvarno ima{ nekoliko kombinovanih ideja, aipak one su stvarno, naravno, jedna ideja. Fiat, budu}i 811, je iden-ti~an sa IAO, i stoga FIAT YOD moe da bude pro~itan ne samo kao#Neka u tome budem" (ili #Neka postanem"), tajni izvor ~itavestvarala~ke energije, ve} i kao #tajni izvor energije Jehove". Dve re~izajedno, imaju}i vrednost 831, sadre tajna zna~enja Pyramis iPhallos-a, koji su ista ideja u razli~itim oblicima; otuda ima{ trina~ina izraavanja stvarala~kog oblika, u svom geometrijskom as-pektu, svom ljudskom aspektu, i svom boanskom aspektu. Ja pravimpoentu od ovoga, zato {to bi izrada ovog motoa trebala da ti da veomajasnu ideju o vrsti na~ina na koji Kabala treba da bude upotrebljena.Mislim da je korisnije da se seti{ {ta je su{tina Kabale u principu;tako, u tvojoj korespondenciji za Malkuth, Yesod, i Hod ti jed-nostavno zapisuje{ neke od ideja koje se odnose na brojeve 10, 9 i 8.Prirodno, postoji veliki deo prekomernosti i preoptere}enja ~im do-bije{ dovoljno vane ideje koje treba da budu inteligentne; kao {to jepomenuto u ~lanku o Kabali u The Equinox-u, Tom I, Br. 5, sasvim jelako dokazati 1=2=3=4, itd.

    S druge strane, mora{ da bude{ paljiva da izbegne{ prihvatanjekorespondencija koje su date u preporu~enim knjigama bez razmi{l-janja za{to su one tako date. Tako, nalazi{ kamilu u broju koji se od-nosi na Mesec, ali Tarot karta #Mesec" se ne odnosi na slovo Gimelkoje ozna~ava kamilu, ve} na slovo Qoph, i znak Pisces koji ozna~avaribu, dok se samo slovo odnosi na zadnji deo glave; i ti tako|e nalazi{da riba ima zna~enje slova Nun. Ti ne sme{ da nastavi{ sa ovim, i dakae{ da je zadnji deo tvoje glave kao kamila - veza izme|u njih jejednostavno da se one sve odnose na istu stvar.

    Za studiranje Kabale ti si pomenula {est meseci; ja mislim da binakon tog vremena trebalo da bude{ u stanju da shvati{ da, posle {estinkarnacija neprekinute studije, ti moe{ da shvati{ da nikada nemoe{ da je zna{; kao {to je Konfu~ije rekao o Yi King-u: #Ako bi jo{nekoliko godina bilo dodato mom ivotu, ja bih posvetio stotinu odnjih izu~avanju Yi-a". Ako, ipak, radi{ na Kabali na isti na~in kao {tosam ja radio, u pravo vreme i u nevreme, ti bi trebalo da dobije{veoma jasno shvatanje o njoj za {est meseci. Sada ho}u da ti kaemkakav je ovaj metod: kad sam {etao unaokolo, teio sam da pripi{emsvemu {to sam video njegovu svojstvenu ideju. Iza{ao bih na vratamoje ku}e i razmi{ljao da su vrata Daleth, a ku}a Beth; sada re~ dob

    Aleister Crowley

    27

  • je Hebrejski za medveda, i ima broj 6, koji se odnosi na Sunce. Zatimdolazi{ do ograde svog imanja a to je Cheth - broj 8, Tarot Adut 7,koji je Ko~ija: tako po~ne{ da trai{ svoja kola. Zatim dolazi{ do ulicei prva ku}a koju vidi{ ima broj 86, a to je Elohim, i izgra|ena je odcrvene cigle koja te podse}a na Mars i Razorenu Kulu, i tako dalje.^im ova vrsta rada, koja moe da bude u~injena u potpuno veselomduhu, postane uobi~ajena, na}i }e{ da tvoj um ide prirodno u ovompravcu, i bi}e{ iznena|ena u tvom napretku. Nikada ne dopusti da tvojum odluta od ~injenice da tvoja Kabala nije moja Kabala; dobrave}ina stvari koju sam zapazio moe da bude korisna za tebe, ali timora{ da smisli{ tvoj sopstveni sistem tako da je to ivo oruje u tvo-jim rukama.

    Mislim da sam jasan ako kaem da je prvi korak u Kabali kojimoe da bude nazvan uspehom, kada napravi{ stvarno otkri}e kojebaca svetlo na neki problem koji te mu~i. Pre ~etvrt veka bio sam uNew Orleansu, i veoma zbunjen zbog mog neposrednog toka akcije; ustvari mogu da kaem da sam bio veoma zabrinut. Doslovno je izgle-dalo da ni{ta ne bih mogao da uradim, tako da sam se setio da je boljeda prizovem Merkur. ^im sam do{ao u podesno stanje uma, prirodnomi se desilo, sa vrstom radosti, #Ali ja sam Merkur". To sam izraziona Latinskom - Mercurius sum, i iznenada mi je ne{to palo na pamet,vrsta bezimene reakcije, koja je rekla: #To nije sasvim u redu". Kaoblesak mi je do{lo da to izrazim na Gr~kom, {to mi je dalo HermesEimi, i sveo to brzo, dobio sam broj 418, sa svim ~udesnim korespon-dencijama koje su bile tako obilno korisne za mene u pro{losti. (VidiRavnodnevicu Bogova, str. 138.) Moje nevolje su nestale kao blesakmunje.

    Sada da odgovorim na tvoja pitanja ad seriatim; sasvim je uredu da mi postavlja{ pitanja o Knjizi Zakona; vrlo obiman komentarve} je napisan, ali jo{ nije publikovan. Ja }u verovatno biti u stanju daodgovorim na svako od tvojih pitanja iz tog rukopisa, ali ti ne moe{da ide{ dalje od toga jer bi to postala diskusija; kao {to ljudi kau nasudu, #Mora{ da prihvati{ svedokov odgovor".

    2. Kabalu, i Gr~ku i Hebrejsku, i veoma sli~nu Arapsku,upotrebio je autor Knjige Zakona. Ja sam gore objasnio valjanuupotrebu Kabale. Ja ne mogu da ti kaem koliko rano su je Rozenkro-jceri upotrebljavali, ali mislim da moe da se pretpostavi da njihovimetodi nisu bili razli~iti od na{ih. Uzgred, ne moe se pouzdano go-voriti o Rozenkrojcerima, zato {to je njihovo ime postalo znak za slo-bodno dopu{tanje pusto{e}ih bujica gluposti. Ono {to je stvarnopoznato o originalnim Rozenkrojcerima prakti~no je ograni~eno na tridokumenta koje su oni izdali. Rozenkrojceri osamnaestog veka mogu,ili ne mogu, da budu zakoniti naslednici originalnog bratstva - ja ne

    Magika bez suza

    28

  • znam. Ali od njih poti~e autoritet O.T.O.-a. Pokojni O.H.O.25 TheodorReuss posedovao je izvestan broj dokumenata koji su dokazali vred-nost njegovog polaganja prava prema njemu; ali ja sam samo videodva ili tri od njih, i oni nisu bili od ve}eg zna~aja. Na nesre}u on jeumro ubrzo posle poslednjeg Rata, a on je imao vezu sa nekima oddrugih Velikih Majstora. Dokumenti nisu do{li do mene {to je trebaloda se u~ini; oni su bili ugrabljeni od njegove supruge koja je imalaideju da bi mogla da ih proda po fantasti~noj ceni; a mi se nismoose}ali sklonim da iza|emo u susret njenim pogledima. Ja ne mislimda je stvar od velikog zna~aja, rad koji su uradili ~lanovi Reda nasvakom mestu za mene je sasvim dovoljan.

    3. Ruach sadri i moralni i intelektualni svet, koji je stvarno sve{to mi podrazumevamo pod svesnim umom; moda on ~ak obuhvataneke delove podsvesnog.

    4. Inicijacija od stepena Isku{enika (Neophyte) do stepenaZelatora prolazi se na ovaj na~in. Glavni rad je dobiti pristup u, ikontrolu, astralni nivo.

    Tvoji izrazi o #osloba|anju ose}anja" i tako dalje su prili~nonejasni da bi u{li u nau~ni sistem kao na{. Rezultat na koji ti bez sum-nje upu}uje{ automatski je postignut u toku tvojih eksperimenata.Uskoro }e{ otkriti vrstu stanja uma koje je povoljno ili nepovoljno zarad, i ti }e{ tako|e otkriti {ta je korisno i {tetno za ova stanja u tvomna~inu ivota. Na primer, praksa kao ne primanje poklona je sasvim uredu za Hindusa u ~iji se um urezuje za deset hiljada inkarnacija {okod prihvatanja cigarete ili {olje ~aja. Uzgred, ve}ina Isto~nih kultovapropada kada do|e na Zapad, jednostavno zato {to oni ne podnosena{e druk~ije temperamente. Tako|e oni odre|uju zadatke koji supotpuno neprikladni za Evropljane - veliko razo~aranje je ve} izaz-vano neuspehom da se priznaju ove ~injenice.

    Na tvoja pod pitanja a, b i c stvarno je odgovoreno gore. Sviizrazi koje ti upotrebljava{ su veoma neodre|eni. Nadam se da ti ne}etrebati isuvi{e dugo da iza|e{ iz na~ina razmi{ljanja sa ovim izrazima.Na primer, re~ #inicijacija" uklju~uje ~itavi proces, a kako pravitirazliku izme|u nje i prosvetljenja ja ne mogu da ti kaem.#Isku{eni{tvo", {ta vi{e, ako ozna~ava #Dokazivanje", nastavlja sekroz ~itavi proces. Ni{ta nije gore za studenta nego da pusti sebi navolju u ovim blagim razmi{ljanjima o dvosmislenim izrazima.

    5. Ti moe{, ako voli{, da poku{a{ da uradi{ napredak Ozirisakroz Amennti na Drvetu @ivota, ali sumnjam da }e{ dobiti neki zado-voljavaju}i rezultat.

    ^ini mi se da bi ti trebalo da se ograni~i{ veoma strogo nastvarni rad ispred tebe. U sada{njem trenutku, naravno, ovo uklju~ujeveliki deo op{te studije; ali moj cilj je da upotrebljeni izrazi u ovoj25 O.H.O. Outer Head of the Order Spoljnji Vo|a Reda.

    Aleister Crowley

    29

  • studiji uvek treba da budu sposobni za preciznu definiciju. Nisamsiguran da li ti ima{ moje Male eseje o istini. Prvi esej u knjizi koji jenaslovljen #^ovek" daje potpuni opis pet principa koji nameravaju daizgrade ^oveka po Kabalisti~kom sistemu. Poku{ao sam da defini{emove izraze {to je mogu}e ta~nije, i mislim da }e{ na}i, u svakom slu~-aju, da su jasniji nego oni na koje si se navikla u Isto~nim sistemima.U Indiji, uzgred budi re~eno, nikada nije napravljen nikakav poku{ajda se upotrebe ovi neodre|eni izrazi. Oni uvek imaju veoma jasnuideju {ta se podrazumeva pod re~ima kao #Buddhi", #Manas", isli~no. Poku{aji u prevodu su veoma nezadovoljavaju}i. Ja nalazim to~ak i sa tako jednostavnim stvarima kao #Osam grana Yoge", kao {to}e{ videti kada do|e{ do toga da ~ita{ moja Osam predavanja.

    Veoma sam zadovoljan sa tvojim ilustracijama; to je izvan-redna veba za tebe. Sada treba da pravi{ talismane, i Lamen za sebe,i ~ak da smisli{ pe~at da slui kao ono {to moe{ da nazove{ magi-jskim grbom, a ~itava ova vrsta stvari je veoma korisna.

    Palo mi je na um da toliko daleko nismo uradili ni{ta na astral-nom nivou i na ovoj stazi Tau o kojoj govori{. Jesi li imala nekoiskustvo putovanja na astralu? Ako nisi, da li misli{ da moe{ sama dapo~ne{ sa postupcima koji su izloeni u Liberu O, odeljci 5 i 6? (VidiMagiku, strane 387-9.) Ako nisi imala bolje je da mi dopusti{ da tepovedem kroz prve kapije. Pitanje galame trenutno se pojavljuje; mis-lim da to ne bi trebalo da radimo ranije od devet sati uve~e, a ja neznam da li ti moe{ da uspe{ ovo.

    Love is the law, love under will.Bratski,

    666

    Pismo GPismo G4. Septembar 1943.g.

    Cara Soror,Do what thou wilt shall be the whole of the Law.

    #Shall be" (umesto Do what thou wilt is...) ne #is". Vidi LiberAL, I: 36, 54, i II: 54. Ne #Master Perdurabo": vidi Magiku, stranaXXIX. #Care Frater" je dovoljno.

    777 prakti~no se ne moe kupiti: kopije ko{taju 10 ili takone{to. Gotovo sve vane korespondencije su u Magici Tabela I. Drugedve knjige odmah su poslate. #Pravljenje igara sa brojevima". @ao mije {to ti ne vidi{ ni{ta vi{e sem ovoga. Kada ti bude{ bolje opremljena,vide}e{ da je Kabala najbolje (i gotovo jedino) sredstvo kojim nekainteligencija moe da identifikuje sebe. A Gematria metodi slue daotkriju spiritualne istine. Brojevi su mrea strukture Univerzuma, anjihovi odnosi oblik izraza na{eg Shvatanja toga. U Gr~kom i Hebre-jskom ne postoji drugi na~in pisanja brojeva; na{e 1, 2, 3, itd. dolazi

    Magika bez suza

    30

  • od Feni~ana preko Arapa. Nije ti potrebno ni{ta vi{e od Gr~kog i He-brejskog od ovih vrednosti, neke svete re~i - znanje raste sa upotre-bom - i knjige koje upu}uju.

    Niko ne moe da postavlja u~eniku odre|ene zadatke vanpripremnog rada koji ti dajem, i trebalo bi da na|emo da ova kore-spondencija uzima jasni oblik od svoje volje. Ti ima{ stvarno vi{enego {to moe{ tako rano da radi{. I ja mogu samo da ti kaem {ta supravi zadaci od stotina po tvojim reakcijama na tvoju sopstvenu stu-diju i praksu.

    #Osiris u Amennti" - vidi The Book of the Dead.26 Mislim damoe{ da poku{a{ da istrauje{ paralelizam izme|u njegovihputovanja i Staze Inicijacije.

    Astralno putovanje - razvoj Astralnog Tela je bitan za is-traivanje; i, iznad svega, za postignu}e #Poznavanja i Razgovora saSvetim An|elom ^uvarem".

    Trebalo bi da mi demonstrira{ tvoje izvo|enje Rituala Penta-grama; ti verovatno pravi{ neke gre{ke. Ja ho}u, naravno, da te pal-jivo provedem kroz O.T.O. rituale do III ~im si ti potpuno prisna sanjima. Plan stepenova je ovaj:

    0 Privla~enje k Solarnom SistemuI Ro|enjeII @ivotIII SmrtIV #Egzaltacija"P.I. #Uni{tenje" (#Annihilation")V-IX Progresivan komentar na II sa specijalnim upu}ivan-

    jem u centralnu tajnu prakti~ne Magike.

    Otuda ne postoji nikakva veza sa A\ A\ sistemom i Drvetom@ivota. Naravno, postoje izvesne analogije.

    Tvoj nagove{teni metod studije: ti si shvatila moju ideju sasvimdobro. Ali niko ne moe #da te provede kroz" Stepene A\ A\.Stepeni potvr|uju tvoja postignu}a onako kako ih ostvaruje{; zatim,novi zadaci se pojavljuju. Vidi Jedna Zvezda na Vidiku.

    Love is the law, love under will.Bratski,

    666

    Pismo HPismo H10.-11. Novembar 1943.g.

    11 sati uve~e - 2 ujutruCara Soror,

    26 Knjiga Mrtvih

    Aleister Crowley

    31

  • Do what thou wilt shall be the whole of the Law.Tvoje pismo od ju~e je do{lo da me obraduje ba{ kada je celo

    ve~e lealo prazno ispred mene: jedan posao takav veliki posao nakoji ja jednostavno nisam mogao da prionem dok nisam dobiopomo}: Kako neugodno! Ipak, tvoj dobitak!

    1. Taj stih (AL, I: 44) saima ~itavu magijsku tehniku. On ~inijasnom - kada ti shvati{ to - tajnu uspeha na Velikom Delu. Naravno upo~etku to se pojavljuje kao paradoks. Ti mora{ da ima{ cilj, i samojedan cilj: ipak ni u kom slu~aju ne sme{ da eli{ da ga postigne{!!!

    Ova poglavlja iz Knjige Lai navedena u mom poslednjempismu27 bacaju svetlost na ovaj Bezdan samo-kontradikcije; i postojizna~enje mnogo dublje nego kontrast izme|u Volje (Will) sa velikimslovom V (W), i elje, potrebe (want), ili slabe volje. Glavna stvar~ini se da je u udnji za Mo}i ~ovek ograni~en Pravom Voljom. Akoti upotrebi{ silu, silovanje tvoje sopstvene prirode ili zbog nedostatkarazumevanja ili zbog razdraljive }udi, samo tra}i{ energiju; stvari sevra}aju na normalu ~im je stres uklonjen. Ovo je jedan mali slu~ajvelike Jedna~ine #Slobodna Volja = Potreba" (Sudbina, ili Karma:sve je to ista ideja). ^ovek je najsurovije ograni~en uzro~nim lancemkoji ga je dovukao tamo gde je; ali ~ovekova li~nost je napravilakarike.

    Molim te uzdri se od uzvra}anja istom merom: #Onda, tokomvremena, mogu}e da ne}e{ mo}i da ide{ pogre{no: tako nije vano {ta~ini{". Potpuno istinito, naravno! (#Ne postoji ni jedan jedini trunpra{ine koji ne}e posti}i Budastvo": sa nekim takvim re~ima jeizopa~eni stari pokvarenjak traio da ute{i sebe kada je Vreme po~eloda se sveti.) Ali odgovor je dovoljno jednostavan: ti ima{ sre}e dabude{ vrsta bi}a koje misli da je vano u kom pravcu ide; ili, jo{ uz-vi{enije, ti uiva{ u zadovoljstvu jedrenja.

    Ne, postoji ovaj faktor u svakom uspehu: samopouzdanost.Ako analiziramo ovo, nalazimo da to zna~i da je ~ovek svestan da svenjegove mentalne i fizi~ke sposobnosti rade harmoni~no.Najsmrtonosniji i najprepredeniji neprijatelj tog ose}anja je strepnjazbog rezultata; najfinija izmaglica sumnje je dovoljna da potamni~ovekovu viziju, da izbaci ~itavo polje iz fokusa. Stoga, ~ak i da jesvestan da postoji rezultat na vidiku mora da se bori protiv one ve-drine duha koja je su{tina samopouzdanosti. Kao {to dobro zna{, svena{e automatske fiziolo{ke funkcije su poreme}ene ako ih je ~oveksvestan. Ovo je dakle pote{ko}a da se uiva svesno dok se ne ometaobuhva}eni proces. O~igledni fizi~ki slu~aj je seksualni akt; moda jenjegov glavni zna~aj upravo to {to je vrsta ovog izuzetnogspiritualno-mentalnog stanja. Ja se nadam, ipak, da }e{ se setiti {ta

    27 Pismo datirano 12. Oktobar 1943.g. odre|eno pod Br. 48 u Magici bezSuza.

    Magika bez suza

    32

  • sam rekao o predmetu u paragrafima 15-17 mog Tre}eg Predavanja o#Yogi za Kukavice" (strane 71-72); postoji na~in dobijanja ekstaze iznajbezna~ajnije fiziolo{ke funkcije. Primeti da u preno{enju ~itavesvesnosti u (recimo) svoj mali prst ili veliki noni prst, ~ovek nepoku{ava da se sukobi sa normalnom upotrebom svojih aktivnosti,ve} samo da shvati {ta se de{ava u organizmu, izvesno uivanje ufunkciji svoje normalne aktivnosti. Sa malo ma{te ~ovek moe dashvati analogan slu~aj samog Univerzuma; moe da shvati frazu #Ju-tarnje zvezde pevale su zajedno"; i, jo{ manje okovan ~ak i najblaimograni~enjem koje materijalni simboli neminovno (ipak malo)sugeri{u, #Zapamtite svi da je postojanje ~ista radost". (AL, II: 9.)

    Je li isuvi{e smelo sugerisati ono postepeno spajanje svih ovihPuteva u isprepletano jedinstvo koje moe da bude uzeto kao jedanna~in predstavljanja Postignu}a samog Velikog Dela?

    U svakom slu~aju, ja se ose}am sasvim zadovoljan jer medi-tacija o njima pojedina~no i spojeno moe da ti pomogne da shvati{odgovor na tvoje prvo pitanje.

    2. Ve}ina ljudi po mom iskustvu ili kuva paklenu ~orbu odsamoindukovanih prepreka za uspeh na Astralnom putovanju, ili semtoga jure napred na krilima romanti~ne ma{te i prave budale od sebedo kraja svojih ivota u maniru Seoskog Idiota. Tvoja je, sre}om, pre-thodna nevolja.

    Samo - je li to jednostavna tvrdoglavost? - ti ne veba{ uz-vi{enu Umetnost Guru-tla~enja. Ti bi trebala da napravi{ jedan izbe-zumljen skok u moj samrtni krevet, ugura{ sa strane kohorte CrnihArhimandrita, i stiska{ moj nos dok ja ne uredim da ti uradi{ to.

    A ti neprestano insistira{ da je to te{ko. Nije. Da li je tu, ipak,neka duboko ukorenjena inhibicija - (Frojdovski) strah od uspeha? Dali je tu neka veza sa onim ose}anjem krivice koje se ra|a u svima aliveoma malo?

    Ali ti ne daje{ tome ~estitu mogu}nost. Postoji, priznajem, nekitrik, ili ve{tina, za valjano prelaenje; sposobnost koju ~ovek sti~e(kao po pravilu) sasvim iznenada i neo~ekivano. Upravo kao sav-ladavanje nekih udaraca u bilijaru. Praksa me je nau~ila kako da pre-nesem ovo studentima; samo u retkim slu~ajevima ~ovek ne uspeva.(To je neverovatno: jedan ~ovek jednostavno ne bi mogao da budeuveren da je intenzivna fizi~ka primena bila pogre{an na~in da seuradi to. Tu on sedi, sa venama na svom ~elu gotovo na ta~ki pucanja,a nasloni za ruke moje omiljene stolice vidljivo drhte pod njegovimmo}nim stiskom!) U tvom slu~aju, prime}ujem da ti ima{ ovaj obi~ajpome{an sa Dharana-om: ti pi{e{ o #pranjenju mog uma od svegaizuzev jedne ideje, itd". Zatim nastavlja{: #Prizivanje nat~ulnog Bi}aje bilo nemogu}e za mene dosada". Bezobrazluk! Arogancija! Kakozna{, moljena gospo|o? (Biranje brojeva nasumce: rezultati su ~esto

    Aleister Crowley

    33

  • iznena|uju}e divni!) Pored toga, ja nisam traio od tebe da priziva{nat~ulno (kakva re~!! Zna~enje!) Bi}e odmah, ili za neko vreme: tonat~ulno mi ide na nerve: da li misli{ #u normalnim okolnostima netreba da bude opaeno ~ulima". Ja pretpostavljam tako.

    Jednom re~ju: utvrdi zgodno vreme za kretanje na AstralnomNivou pod mojim okom: pola sata (sa malo sre}e) za ne vi{e od ~etirive~eri stavilo bi te u vrlo druk~ije stanje uma. Ti }e{ ubrzo #ose}atisvoja stopala" i zatim #ste}i sposobnost da izdri{ plovidbu" a zatim,mnogo bre nego {to misli{ #Ploviti u aethyru, O moj Boe! mojBoe!... Beli labude, nosi me ti gore uvek na tvojim krilima"!

    3. Sada za tvoj stari Pons Asinorum o imenima Bogova! Izdriu uglu pola sata sa svojim licem prema zidu! Ostani posle {kole inapi{i Malakh be-Tharshishim ve-ad-Ruachoth be-Schehalim 999puta!

    Moja draga, draga, draga sestro, ime je formula mo}i. Kakomoe{ ti da govori{ o #anahronizmu" kada je Bi}e ve~no?

    Svako ime je broj: a #Svaki broj je beskona~an; nema razlike"(AL, I: 4). Ali jedno Ime, ili sistem Imena, moe da bude podesniji ili(a) za tebe li~no ili (b) za rad u kome si. Na primer, ja imam veomamalo simpatije za Jevrejsku Teologiju ili ritual; ali Kabala je takove{ta i podesna da je ja upotrebljavam vi{e nego gotovo sve - ili svedrugo zajedno - za svakodnevnu upotrebu i rad. Egipatska Teogonijaje najplemenitija, najta~nije magijska, najopredeljenija za mene (iliradije ja za nju) nekim najdubljim instinktom, i po se}anju na mojuinkarnaciju kao Ankh-f-n-Khonsu, jer ja je upotrebljavam (sa njenimGr~ko-Feni~anskim detetom) za sav rad od najve}e vanosti. Za{toigo{e{ moju ivotnu snagu, gospo|o! Sama Abramelinova Operacijase pretvorila u ovaj oblik pre nego {to sam ja mogao toliko mnogo daje dovedem da radi na tome! kao Vojvotkinjina beba (opravdava ovoodu{evljenje; ali ti si podstaknuta Britanskom Lav-Zmijom).

    Zapazi, molim te, da ekvivalenti dati u 777 nisu uvek ta~ni. Ta-huti nije sasvim Thoth, jo{ manje Hermes; Merkur je veoma mnogojo{ sadrajnija ideja, ali ne ni blizu tako uzvi{ena: Hanuman uop{tete{ko. Niti je Tetragrammaton IAO, iako ~ak i etimologija potvr|ujeidentitet.

    U ovim stvarima mora{ da bude{ katolik, eklekti~ar, ~ak i sink-reti~ar. I ti mora{ da uzme{ u obzir prirodu svog rada. Ako bi eleo daprizovem Taphthartharath-a, tu bi zaista bilo malo pomo}i od ma kogsem Kabalisti~kog sistema; za taj duh odre|eni oblici i brojevi se nenalaze u nijednom drugom.

    Obrnuto, me|utim, sigurno nije tako. Kabala, valjano shva}ena,valjano tretirana, je tako univerzalna da ~ovek moe da improvizujeritual da odgovara gotovo #svakom imenu i obliku". Ali u takvom

    Magika bez suza

    34

  • slu~aju ~ovek moe da o~ekuje da mora da je poja~a izvesnom koli~i-nom istorijske, knjievne i filosofske studije - i istraivanja.

    4. Sasvim ispravno, draga damo, na tvoju inkarnaciju se}anjadeluju kao #Vodi~ za Put Nazad". Naravno, da si ti #proma{ena Egi-patska Inkarnacija", ne bi bila tako sli~na maloj Marti, koja jezabrinuta #zbog mnogo sluenja". Ne zasi}uj se znanjem, iznad svihstvari; to je tako o~aravaju}e, tako stra{no lako; a opasnost dapostane{ sitni~ar - #\avo uzima svo tvoje sitni~arstvo! kaem ja". Nebudi #spokojan suv trule do Dana Stra{nog Suda".

    Ne, NE elim preporu~enu knjigu. To ne bi trebalo da tepovredi isuvi{e mnogo da brsti{ skupljeno seno (ili ~i~ak) takvo kakvisu ~lanci u Enciklopedijama. Uzmi Roget-ov Thesaurus28 ili Smith-ovManji Klasi~ni Re~nik (i sli~no) da ~ita{ dok se ne uspava{. Ali ne is-mevaj sebe uzimanjem takvih studija isuvi{e ozbiljno. Ti samo pravi{sebe sme{nom poku{avaju}i da radi{ u 50-oj ono {to si trebala dauradi{ u 15-oj. Po{to nisi - tant pis! Mogu}e da ti ne moe{ da dobije{duh; da si mogla, to bi ozna~avalo samo mentalno lo{e varenje. Svismo mi ~itali kako je Cato po~eo da u~i Gr~ki u 90-oj: ali pri~a se tuzavr{ava. Nikada nam nije re~eno {ta je dobro uradio za sebe ili makog drugog.

    5. Boji-oblici. Vidi Magiku strane 378-9. Sasvim jasno: sas-vim dovoljno: nikakva korist uop{te bez stalne prakse. Niko ne moeda ti se pridrui - opet ide{ dalje! Ne, ne, hiljadu puta ne: ovo jepraksa par excellence gde ti mora{ da radi{ to sasvim sama. VibracijaBoijih-imena: to moda, ja mogu bar da te testiram posle. Ali neusu|uj se da do|e{ na test dok nema{ - i to estoko - bar 100vebanja.

    6. Minerval. U ~emu je stvar? Sve {to ima{ da uradi{ je dashvati{ to: upravo dramatizaciju procesa inkarnacije. Bolje pro|i krozto sa mnom: ja }u to u~initi jasnim, a ti moe{ da napravi{ bele{ketvojih nevolja i njihovo re{enje za upotrebu budu}ih ~lanova.

    7. Knjiga Thotha. Zaista svi izrazi nisu dobrim re~nikom ob-ja{njeni u tekstu. Ne vidim {ta mogu da uradim zbog toga, u svakomslu~aju; isti kriticizam bi se primenio za (recimo) Bertrand Russell-ovUvod u Matemati~ku Fiziku, zar ne?

    Je li x jedan R-predak od y ako y ima svako R-nasledno koje xima, ako je x izraz koji ima odnos R sa ne~im ili za koji ne{to ima od-nos sa R? (Odu{evljen uzvikuje #Da, to je to"!) On kae #Broj jene{to {to ima broj neke vrste", Ose}a{ li se bolje sada?

    Jo{ uvek, bilo bi ljubazno od tebe da pro|e{ kroz stranu iline{to tako sa mnom, i kae{ mi gde cipela ulja. Naravno ja samshvatio te{ko}u davno pre; ali ja ne znam re{enje -