Amar Herbar

UNIVERZITET U TRAVNIKUFARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

HERBAR

Kandidat: Mentor:Kuni Amar (709/13 )Doc.dr Nedad Prazina1.

2. 3. Bosiljak (Ocimun basilicum) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODOCIMUN

VRSTAO.BASILICUM

OPIS:Bosiljak je jednogodinja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60cm. Cijela biljka ima aromatian miris. Bosiljak sadri u velikom procentu eterina ulja (linalol, estragol ili campher). U listovima imaugljinih hidrata,proteina,vitamina AiCikiselina(oleanol i ursol).Za lijek se upotrebljava cjela biljka sa sjemenom.

4. Menta (Mentha piperita)Taksonomija: CARSTVOPLANTAE

RAZREDMANGOLIOPHYTA

KLASAMANGOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODMENTHA

OPIS:Metvica je viegodinja zeljasta biljka ,visine od 30 d0 80 cm ,s uspravno-razgranatom stabljikom.Biljka je prijatnog i vrlo aromatinog mirisa.Vrijeme cvijetanja joj je od juna do avgusta .Sadri eterino ulje koga prosjeno ima u biljci 1% .Sastav eterinog ulja je 50-90% mentola i do 10% mentona .Zatim sadri gorke supstance , tanin i fermente

5. Hajduka trava,kunica (Achillea millefolium)

Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGOLIOPHYTA

REDASTERALES

RODACHILLEA

PORODICAASTERACAE

Opis:To je snana, zeljastabiljka, koja na nekim mjestima moe biti i odrvenjela. Naraste od 7 do 70 cm. Rizomje tanak i horizontalan. Moe sainjavati i do 50 cm duge korjene sa sterilnim izdancima. Listovi su mu mnogostruko izdijeljeni. Od davnina je poznato da ima mnogobrojna medicinska svojstva. Tako su jehajduciprivijali na rane i uboje, jer ubrzava zgruavanjekrvii zaustavlja krvarenje.6. Jagorevina-jaglac (Primula officinalis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPHYTA

RED ERICALES

RODPRIMULA

PORODICAPRIMULACAE

Opis:To je zeljasta, jednogodinja biljka, niskog rasta. Naraste od 1030cm u visinu, sa baznom rozetomlistova. Listovi su dugi 525cm i 26cm iroki sa neregularno nazubljenim rubom i obino veoma kratkom lisnom drkom. Sadri kalcij, natrij, saponin, saponozide primaverin, primulaverina, a u cvijetu flavonoid. List ima mnogo vitamina C, a u listu jo ima karotena, kristalizirane jaglane kiseline.

7. Kamilica-kamomila (Matricaria chamomilla)

Taksikomanija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACAE

RODMATRICARIA

Opis:je jednogodinjabiljkaiz porodiceglavoika, visine 15-60 cm, tankog i razgranatogkorijena, dvostruko perasto razdijeljenihlistova.Stabljikaje uspravna, gola, veinom razgranjena. Kod cvetnih glavica kamilice sadraj eterinog ulja je 1%, imaju 2,5 do 3% apigenina (spazmolitik), zatim sadre gorku materiju, tanine, smolu, kumarine, organske kiseline, flavonide Osnovni sastojci eterinog ulja su hamazulen, alfa bisabolol, bisabolol oksidi, farnezen itd.

8. Kantarion-gospina trava (Hypericum perforatum) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDTHEALES

PORODICAHYPERICACEAE

RODHYPERICUM

Opis:Kantarion je viegodinja zeljasta biljka s razgranatim korijenom.Stabljikaje uspravna, gola, visine od 20 do 100cm. Cvjetovi su uti. Cvjeta od svibnja do rujna. Biljka se sastoji od hipericina, pseudohipericina, izohipericina (u cvatima), hiperozida, kvercetina, rutina, kvercitrina, biapigenina, amentoflavona, katehina, epikatehina, klorogenske kiseline, hiperflorina, karotenoida, sterola, leukoantocijana i eterinog ulja.

9. Kopriva-ara ( Urtica dioica ) .Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICAURTICACEAE

RODURTICA

Opis:Kopriva je dvodomna zeljasta viegodinja biljka. Stabljika je uspravna i dosee visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm.Listovisrcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlaice.Korijenjoj je poprilino velik.Izuzetno je bogata korisnim sastojcima:bjelanevinama,ugljiko hidratima,mastima,kalcijumom,fosforom,vitaminom C,A,B2 I K.Sadri flavonoide,organske kiseline.

10. ipak-divlja rua (Rosa canina ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPHYTA

REDMYRTALES

PORODICALYTHRACEAE

RODPUNICA

Opis:ipurika ili ipak trajan je grm visine 2 do 3 metra. U prvoj godini pojavljuju se uspravni izboji to se, u sledeim godinama, razgranjuju u mnogobrojne povinute i visee grane. itav grm obrastao je otrim i prema dole svinutim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listii jajastog oblika i otro nazubljeni.Izuzetno bogat vitaminom c.

11. Lipa-lipolist (Tilia platyphyllos) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDMALVALES

PORODICAMALVACAE

RODTILLIA

Opis:Lipa je veliko drvo ije stablo dosee visinu od 25 do 30metara, a starost i do nekoliko stotina godina.Cvjetovilipe su mali, zelenkastoute boje, ugodnog mirisa i grupirani u kitama.Cvjetanjetraje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da proe i za 5 do 6 dana. U lipovom cvijetu ima sluzi, tanina, etarskog ulja, heterozida, eera, gume, voska, ute boje, manitola i tartarata. U svjeem cvijetu ima etarskog ulja, nosilac mirisa lipovog ulja je seskviterpenski alkohol farnezol. U osuenom cvijetu ima vrlo malo etarskog ulja.

12. Matinjak-elina trava ( Melissa officinalis ) Taksikomanija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDEUDICOTYLEDONAE

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODMELISSA

Opis:Matinjak je vrsta trajnebiljkeiz roda Lamiaceae prirodnog stanita u junojEuropii mediteranskoj regiji. Raste u visinu od 70 do 150 cm. Listovi imaju blagi miris nalik nalimunimetvicu. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali, bijeli cvjetovi puni nektara koji privlae pele; zbog toga joj je latinski nazivMelissa. Listovi matinjaka sadre 4 - 7% derivata hidroksicimetne kiseline, prije svega rumarinske kiseline (takozvanih labiatenskih trijeslovina), ali i klorogensku kiselinu, kavenu kiselinu i eterino ulje od 0,05 do 0,3%, kod uzgojnih vrsta i do 0,8% . Najvanije komponente su citral ( 40 - 70%, kao mjeavina geraniola i nerala), citronelal (1 - 20%) i -karofilen (5 - 15%). Ostali sastojci su linalol, geraniol, kariofilen...13. Majina duica-babina dua (Thymus serpyllum)


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODTHYMUS

Opis:Majina duica je trajna oko 30 cm visoka,grmasta biljka. Puzei grmi s brojnim izdancima i vrijeama, granice su mu uspravne, alistoviuski elipsasto sivo -zelenis kratkim peteljkama, goli ili obrasli dlakama. Sitni svijetlocrveni do tamnocrvenicvjetovirazvijaju se na vrhovima ogranaka, a biljka u vrijeme cvatnje ima posebno ugodan aromatian okus i miris. Majina duica sadri 44,0%ugljikohidrata, 24,3%celuloze, 13,2% ukupnogpepela, 6,8%bjelanevina, 4,6%lipidai dr. Sadri 0,5% (divlja) do 2,5% (uzgojena ili vrtna)eterinog ulja. U eterinom ulju majine duice koliinski dominantna komponenta je -pinen (36,4%).14. Pelen-bjeli pelen ( Artemisia absinthium )


REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODARTEMISIA

VRSTAA.ABSINTHIUM

Opis:Pelen je viegodinja zeljasta biljka iz porodiceglavoika(Asteraceae). Dostie visinu do jednog metra.Stabljikaje uspravna, listovi perasti, celi obrasli dlakom, a cvetovi su ute ili zelenoute boje, grupisani u cvasti. Pelen raste na sunanim mestima. Sadri gorke materije ietarsko ulje. U veim koliinama je otrovan.Najvie se korisisti list i nadzemni deo pelena. List se sui na promaji i uva na suvom. U medicini se najee koristi kaoajza poboljavanje apetita i bolje varenje. Utie na u i na manje luenje kiseline u elucu.

15. Bjeli ljez-dobri ljez ( Althaea officinalis ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDMALVALES

PORODICA MALVACEAE

RODALTHAEA

Opis:Bjeli ljez je trajna zelen visoka preko 1m. Cijela povrina je prekrivena obiljemtrihomima, te su veliki i naborani listovi mekani, sivkastozelene boje. U pazucimalistovasmjeteni su velikicvjetovibijele ili svijetloruiaste boje.Bijeli sljez raste na vlanim mjestima u srednjoj i junojEuropi, te zapadnojAziji.Listovi, cvjetovi i korijenje A. officinalis se koriste u medicini. Listovi imajudemulgentna,ekspetorantna,diuretinaiemolijentnasvojstva. Korijenje imademulgentna,diuretinaiemolijentnasvojstva, a primjenjuje ga se za lijeenje rana.16. Valerijana-odoljen ( Valeriana officinalis ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDDIPSACALE

PORODICAVALERIANACEAE

RODDISPSACALES

Opis:Valerijana ima trajni korijen iz kog na sve strane tjera uto smee korijene i izdanke dugake i vie od 10 cm.Ima uplju prugastu ,golu,samo prizemno dlaicama pokrivenu stabljiku.Razgranata je i dosee visinu od 20 do 120 cm.Listovi su raznovrsni:donji su nasuprotni,neparno perasti i rascepljeni.Na vrhu ogranka sakupljeni su cvjetovi bjele ili ruiaste boje. Valerijana sadrivalerensku kiselinu, koja je odgovorna za njeno sedativno dejstvo.Takoe osimsedativnogvalerijana ima ianksiolitiko delovanje. Testovi na laboratorijskim ivotinjama pokazali su da valerijana povoljno utie u leenjusrane aritmije.

17. Lavanda (Lavandula officinalis )


REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODLAVANDULA

Opis:Lavanda je polugrmovita biljka koja raste na suvim i toplim obroncima.Ona se inae uzgaja kao ukrasno bilje u vrtovima i parkovima.Lavanda je polugrm naraste do 60 cm.Pri dnu je grmasta.Grane su etverougaone i nadignute.Listovi lie na ruzmarin.Lavanda ima jak aromatian miris,ukus gorak i ljut.

18. Maslaak ( Taraxacum officinale ) Taksonomija: CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODTARAXACUM

Opis:Iz vertikularnog, dugovjenog, vrlo razvijenog ,malo razgranatog korjena izbija rozeta od lia polegla po zemlji.Nema stabljike.Cvetna drka je gola,uplja,ne razgranata, valjkasta visoka 15-30 cm,a na vrhu nosi zlatnoutu glaviastu cvast sloenu od jezinih cvijetova.Maslaak nije otrovan.Korjen je dugaak do 20 cm,a debeo 0,5-1,5 cm vretenast i valjkast,spolja utomrk.Raste svuda ,a najvie po vlanim livadama. Sadri vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i eljezo.Kao moan diuretik, blagotvoran je za bubrege i mokrane organe.

19. Komora-mora ( Foeniculum vulgare ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDASTERIDI

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODFOENICULUM

Opis:Biljka naraste od 60 do 120 cm u visinu. Ima dugoljaste viestruko izdijeljene igliaste listove koji rastu na stabljici. Na kraju stabljike razvija secvjetnaglavica u obliku obrnutog kiobrana. Komora je viegodinja zeljastabiljka, s monim i razgranatimkorijenom. Iz korijena se razvija vei broj uspravnihstabljika, koje su valjkaste, uplje, modrozelene boje, gole i razgranate, visine do 2metra. Grananje poinje od polovice stabljike.Listovisu 3-4 puta perasto podijeljeni, plavkastozelene boje. Prizemni listovi su na dugim drkama, a oni na srednjem i gornjem dijelu stabla imaju vrlo kratke drke, ili su sjedei.Cvjetovikomoraa su petodijelni, sitni, mirisni, ute boje, skupljeni u cvijet. Plodovi sadre priblino 4% hlapivog ulja u kojemu ima poneto slatkoga anetola. Tipian sastojak ulja jest fenhon.20. Borovnica ( Vaccinium myrtillus ) Taksonomija:CARSTVO PLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDERICALES

PORODICAERICACEAE

RODVACCINIUM

Opis:Borivnica je mali grm sa vorastim stabljikama,visine 20 do 30 cm i puzavim korjenom.Mladi listovi su jajastog oblika sa kratkom peteljkom i na ivicama sitno nazubljeni.Pojedinani cvjetovi nalaze se u pazuhu lista.Cvjetovi su ogruglozvonastog oblika i svjetloruiaste boje.Plod je sona crnomodra bobica veliine graka ,koja na vrhu zavrava krunom udubinom.Sadri:vitamin A,B6,C,E zatim Kalcijum,Fe,Mg,K,Zn,Na,masnoe i vlakna.

21. uvarkua-stolist ( Sempervivum tactorum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGOLIOPSIDA

REDSAXIFRAGALES

PORODICACRASSULACEAE

RODSEMPERVIVUM

Opis:uvarkua je trajna biljka sa debelom lisnom rozetom.Iz sredine se razvija cvjetna,liskama pokrivena stabljika visine od 10 do 30 cm.U lanom ticu poredani su cvjetii zvjezdanog oblika,svjetlocrvene boje,a kod nekih pod vrsta crvenoljubiaste boje.Listovi su rozetasti u redu pri vrhu crveni,soni,debeli i mesnati.uvarkua sadrijabunuimravlju kiselinu,soli,vosak, sluz,eer, gumu i mineralne sastojke.

22. Gavez ( Symphytum officinale )


RAZREDMAGNOLIOSIDA

REDLAMIALES

PORODICABORAGINACEAE

RODSHYMPYTUM

Opis:Gavez ima sonu,grubo dlakavu stabljiku visine 20 do 100cm.Viegodinji korjen gaveza raste vrlo duboko u zemlji.Debeo je i razgranat,vretenast i soan.Spolja je tamnosmee do crvenkaste boje,a iznutra bjele do svjetloute boje.Donji listovi su veliki sa peteljkom,duguljasti i grubo dlakavi.U malim koliinama sadri otrovni alkaloid simfitocinoglosin i glikoalkaloid konsolidin, zatim mnogo sluzi, neto gume i smole, tanina( do 5%), eterino ulje, do 35 asparagina, eer, alantoin -( purinski derivat), hormon auksin koji potie stvaranje novog tkiva i holin.23. Drijen ( Cornus mas )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDCORNALES

PORODICACORNACEAE

RODCORNUS

VRSTAC.MAS

Opis:Drijenakje listopadni grm ili nisko drvo, do 8mvisine, sa zaobljenom gustom kronjom. Mlade granice su zelenkastosmee i veinom fino dlakave.Listovisu ovalnog oblika, s dugako izvuenim vrhovima. Cvjetovi su uti. Javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u titasti cvat, pravilni su i etvorolani. Cvijeta u veljai i oujku.24. Glog ( Crataegus axyacantha )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICAROSACEAE

RODCRATARGUS

VRSTAC.MONOGYNA

Opis:Glog je veinom srednje veliine.Na pogodnim stanitima uspjeva i kao vornasto,razgranato drvo visine i do 5 m.Drvo gloga je tvrdo i ilavo.Kora je glatka,sivopepeljaste boje sa granama na kojima je rasporeeno trnje duine 1,5 cm.Listovi su trokrpasti i peterokrpasti.s donje strane svijetloplavkastozeleni,a s gornje strane tamnozeleni i sjajni. U cvetovima sadri eterino ulje, tanine, flavonoide, organske kiseline, acetilholin, holin. U plodovima sadri organske kiseline, steroide, triterpenoide, vitamin C, karotin, tanine, flavonoide, acetilholin, holin, selen.25. Iirot ( Acorus calamus ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZRED LILIOPSIDA

REDACORALES

PORODICAACORACEAE

RODACORUS

VRSTAACORUS CALAMUS

Opis:Iirot je biljka sa jako razgranatim korijenom koji je s donje strane gusto obrastao korjenjem.Iz njegovog prednjeg kraja izbijaju mnogobrojni ravni sabljasti listovi visine do 1 m.Stabljika je trobridna ili etverobridna i u srednini nosi cvjetni klip,unastog oblika.Plodovi su crvene boje. Iirot sadri eterino ulje 1,15-5%, ije su komponente: b-asaron (66,1-83,2%), -asaron (6,3-9,7%), kalamenol (5,0%), metilizoeugenol (1-4,9%), linalol (4,7%), asaron, kalamen i dr.26. Imela,bjela imela ( Viscum album )

Taksonomija:CARSTVO PLANTAE

REDSANTALALES

PORODICASANTALACEAE

RODVICUM L.

Opis:Mali,vrlo razgranat uvjek zelen grmi visok do 1 m,koji kao poluparazit ivi na raznom belogorinom i crnogorinom drveu.Stabljika je zelenoukasta,drvenasta,obla i dihotomski se grana.Listovi su debeli,koasti,zeleno-ukasti po obodu cjeli i imaju 3-5 nerava.Plod je bjela,okrugla bobica puna ljepljive mase. Sadri:flavonski heterozidi, vosak, sluz, holin. Sastav ovisi o drvetu domainu.

27. Smreka ( Juniperus communis ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASA PINOPSIDA

REDPINALES

PORODICACUPRESSACEAE

RODJUNIPERUS

VRSTAJ.COMMUNIS

Opis:Smreka je zimzelen grm visine 0,5 do 7 m,sa vrlo uskim,zailjenim,bodljikavim listiima,vrlo otporan,gusto i neptavilno razgranat dvodoman grm.Zeleni plodovi su joj jajastog oblika,a zreli,okrugli i tamnocrno-ljubiasti i imaju smolast i aromatian miris i gorkosladak okus. Kleka sadri do 2,5% eterinog ulja, oko 33% invertnog eera, 10% smole, 8% tanina, gorki glikozid (juniperozid), vosak, organke kiseline i njihove soli, flavonske heterozide i dr. Mladi izdanci i iglice su bogate u vitaminu C (do 260 mg%).28. Neven ( Calendula officinalis ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODCELENDULA

VRSTAC.OFFICINALIS

Opis:Neven je jednogodinja,uspravna biljka s razgranatom stabljikom visine ddo 60 cm.Listovi su sjedei,duguljasti i nasuproti.Cela je stabljika proeta dlakama.Cvjetna glavica ute,tamnoute ili narandaste boje. Neven sadri eterino ulje kalendulin, saponine, salicilnu i jabunu kiselinu gorkaste tvari, minerale, gumu, heterozidne boje, sluz,bjelanevine i enzime.

29. Ljubiica ( Viola odorata )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDMALPIGHIALES

PORODICAVIOLACEAE

RODVIOLA

Opis:Vrste ljubice obino imaju srcolike, narezuckanelistove, a nekoliko ih ima palmine listove ili drugaije oblike. Velik broj vrsta ljubice travaste su biljke, a znatan broj ima veoma kratku ili nema stabljiku to znai da nemaju uoljive stabljike i listove, a cvijee, kad se pojavljuje, samo se digne iz zemlje; preostale vrste imaju kratke stabljike na kojima cvjetovi i listovi cvjetaju odjednom. Jednostavni listovi biljaka sloeni su naizmjenino; vrste s kratkom ili bez stabljike daju bazalne rozete. Biljke obino imaju listove s sporednim listiima koji lie na listove.Bogata je vitaminom A,C sadri antocijamin.

30. Brusnica (Vaccinium macrocarpon)


REDERICALES

PORODICAERICACEAE

RODVACCINIUM

Opis:Patuljasti gustibun, naraste od 10 do 40 cm. Ima ovalnelistove, koji su poredani u parovima i naizmjenino, tamno-zelene boje. Na vrhu izdanaka vise u grozdovima bijeli, rjee crvenkasti pojedinanicvjetovi, zvonastog oblika. Cvijetovi su etverolani, a kod drugih vrsta iz rodaVacciniumpetolani. Krajemaugustai poetkomseptembraiz cvjetova nastaju prvo bijeliplodovi, a kasnije pocrvene. Brusnica sadri mnogo organskihkiselina, provitamina A (beta karoten), vitamina B grupe (B1,B2,B3) te mnogominerala.

31. Rumarin (Rosmarinus Officinalis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODROSMARINUS

VRSTAR.OFFICINALIS

Opis:Grmolika trajnabiljkamirisnih zimzelenih listia sa sitnim svijetloplavimcvjetiima.Listovisu naspramni, sjedei, vrsti, koasti, vrlo uski, a dugi 2-3 cm.Gornja strana listova je tamnozelena, a donja je sivobijele boje i lagano pustenasta. Izmeu ogranaka, razvijaju se prljenasto na maloj peteljci maleni ljubiastoplavicvjetovi. Raste na tlu bogatomkalcijem, u suhoj klimi i naslanommorskom zraku.Grm rumarina naraste od jednog do trimetravisine. Sadri jedan do 2,5 posto eterinog ulja koje nije aktivna komponenta.Karakteristini su fenolski spojevi (karnozol, karnozolska kiselina, rozmanol), derivati cimetne kiseline (rumarinska kiselina) te flavonoidi (nepetin, nepitrin). List sadri i triterpene poput urolike kiseline.32. Konoplja ( Canabis )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICACANNABACEAE

RODCANNABIS L.

Opis:Konoplja jejednogodinja,dvodomna,zeljastakritosjemenjaa.Listovi su na jednoj stapki, prstasto razdvojeni, a svaki pojedini "prst" na listu ima nazubljene rubove. Broj takvih listia na pojedinom listu varira. Prvi parovi listova imaju obino samo po jedan listi, a slijedei ih mogu imati i do 13 (uobiajeno ih imaju sedam do devet, ovisno ogeneticii uvjetima u okoliu). Prema vrhu izboja s cvjetovima, broj listia se ponovo smanjuje, tako da cijeli list moe biti samo jedan listi. Na donjem dijelu biljke listovi na stabljici rastu u paru jedan nasuprot drugom, da bi kasnije rasli naizmjenino.Sadri dosta vitamina i minerala,vlakana,ugljikohidrata...

33. Perun (Petroselinum crispum) Taksonomija:CARSTVO PLANTAE

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODPETROSELINUM

VRSTAPETROSELINUM CRISPUM

Opis:Perun je je dvogodinjabiljkas bijelim, tankim i dugakimkorijenom. Stabljika je gola, malo ljebasta i uglasta. Listovi su razliitog nazubljenog oblika. Perun nema visoko-kalorinu vrijednost, ali je zato izuzetno bogatmineralimaivitaminima. To ga svrstava u red visokokvakitetnih namirnica iljekovitih biljaka. List je bogatvitaminom C. Bogat je jo provitaminom A, vitaminima grupe B, te rijetkimvitaminom B12.

34. Tratinjica (Bellis perennis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODBELLIS

VRSTAB. PERENNIS

Opis:Na 4-15cmvisokim stapkama nosi u sredini ute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijelecvjetne glavice, oko 15, iznimno do 30mmiroke.Involukrumje polukuglast, sloen u dva reda od duguljastih dlakavih listia.Listovisu lopatiastog ili jajastog oblika, s jednom provodnom ilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su sloeni u prizemnu rozetu. Roke su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge, bez kunadre. Cvate skoro cijelu godinu, od ranogproljeadozime.

35. Zova-bazga ( Sambucus nigra ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMAGNOLIOPSIDA

REDDIPSACALES

PORODICAADOXACEAE

RODSAMBUCUS

Opis:Zova raste kao grm ili drvo visoko od3 do 10 m.Na donjem djelu stabla kora je svijetlo smea,a u gornjem djelu sivo-bjela,pomalo izbrazdana i bradaviasta.Ve u blizini zemlje izbijaju prostrane krhke i lako lomljive grane.Drvo okruuje plutasta,bjela i veoma lagana sr.Naspravni listovi nepravilno su perasti sa jajastim ivicama koje su testerasto nazubljene. Cvetovi sadreetarsko uljekoje sadri oko 40 materija: flavonoide, glikozide, hlorogensku kiselinu, sluz, tanine, pektine i dr. U plodu su prisutni glikozidi, tanini, malo etarskog ulja, eer, vone kiseline, vitamin C i dr.36. Kadulja-alfija (Salvia officinalis ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODSALVIA

VRSTAS.OFFICINALIS

Opis:Kadulja je viegodinja polugrmovitabiljkavisine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugaki, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubiaste boje. Kadulja sadri vitamin A, C i vitamine B kompleksa, te znatne koliine kalcija i kalija

37. Anelika ( Angelica archangelica ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODANGELICA

VRSTAA.ARCHANGELICA

Opis:Anelika je dvogodinja biljka iz porodice titarki.Lii na kim i anis.Dostie visinu do 2 m.Stabljika je okrugla,uzduno brazdasta,uplja i plaviaste boje.Razgranjuje se samo na gornjim djelovima.Lisovi su veliki,dvostruko i trostruko razdeljeni i na krajevima nazubljeni. Rizomi i korenje sadre 0,301% etarskog ulja, oko 6% smole, pektina,sitosterola, kumarina, raznih kiselina i drugih materija. U plodovima ima 0,51,5%etarskog ulja, oko 16% masnog ulja, kumarina i drugih sastojaka. Glavni sastojak ulja jefelandren.

38. Artioka (Cynara scolomus )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODCYNARA

VRSTAC.CARDUNCULUS

Opis:Artioka je biljka iz porodiceglavoikakoja se uzgaja kod nas i u svijetu zbog prehrambenih razloga, kao i za uporabu u medicinske svrhe. Naraste od 0,8 - 2 m. Oko sredinjestabljike(koja je u donjem dijelu esto odrvenjela, posebno kod veih i starijih biljaka) naizmjenino rastulistovidugi do 80 cm, perasto razdjeljeni. Listovi su srebrnozelene boje, na naliju dlakavi, pa ak i bodljikavi.

39. Bagrem ( Robina pseudoacacia )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDFABALES

PORODICAFABACEAE

PODPORODICAFABOIDEAE

RODRABINA

VRSTAR.PSEUDOACACIA

Opis:Raste u visinu do 25m, a u debljinu do 90cm.Koraje starijeg debla uzduno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistii se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proirene i drvenaste. One su na svakoj stranipupapo jedna.Listse sastoji od 9 do 25 eliptinih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listia.Cvjetovisu bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta usvibnju, poslije listanja.40. Bokvica enska ( Plamtago major)


REDLAMIALES

PORODICAPLANTAGINACEAE

RODPLANTAGO

Opis:Bokvica je rod biljaka iz porodicePlantaginaceae. Ovaj rod se sastoji od oko 200 vrsta. Najveim dijelom to su zeljaste, jednogodinjebiljke, dok su neke od njih manji grmovi visoki do 60 cm. Listovi su sesilni, ali imaju sueni dio u blizini stabla koje je pseudo-peteljka. Na listovima je naglaeno 3 do 5 provodnih ila, koje se granaju na irem dijelu lista. Listovi su iroki ili uski, u zavisnosti od vrste.

41. Brljan ( Hedera helix )

Taksonomija:CARSTVOPLANATE

REDAPIALES

PORODICAARALIACEAE

RODHEDERA

VRSTAH.HELIX

Opis:Brljan je zimzelena drvenastabiljkapenjaica iz porodiceAraliaceaeOva penjaica naraste 20-30 m u visinu na za nju prikladnim mjestima, kao to su drvea,klifovii zidovi. Javlja se na vlanim ihumusnimzemljitima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenastatla, voli vlaan zrak. Odlikuje se koastim zimzelenimlistovimakoji na jednoj biljci mogu doi u vie razliitih oblika.42. Mauhica ( Viola tricolor )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDMALPIGHIALES

PORODICAVIOLACEAE

RODVIOLA

VRSTAV.TRICOLOR

Opis:Mauhica poznata je i esta livadnabiljkaiz porodiceViolaceae. Naraste do 15 cm visine,cvjetovisu promjera do 1,5 cm (u kultiviranih vrsta znatno vei), purpurne, plave, bijele ili ute boje, cvatnje odtravnjadorujna. Biljka je ljekovita.

43. Kim (Carum carvi ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMAGNOLIOPSIDA

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODCARUM

VRSTAC.CARVI

Opis:Kim,jedan je od najstarijih poznatih zaina iz porodiceapiaceae. Plodovi kima naeni su u iskopinama iz 3000-te godine p. n. e., a u pisanim spomenicima pominje gaKarlo Veliki. Kim sadri eterina ulja,viemasne kiselineivitamin C.

44. Lan (Linum usitatissimu) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLINALES

PORODICALINACEAE

RODLINUM

VRSTAL.USITATISSIUM

Opis:Lan je jednogodinja ili dvogodinja zeljastabiljkas kratkim vretenastim korijenom. Stabljikaje visoka (3080cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata.Listovisu naizmjenino rasporeeni, lancetasti, dugaki 23cm, iroki 24mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni. Liska je zailjenog vrha, s osnovom suenom u drku.Cvjetovisu na vrhu stabljike na dugakim drkama, nalaze se u cimoznim cvatima. aica i krunica su od po pet listia, krunini svjetloplavi, ruiasti ili ljubiasti, na vrhu zaobljeni, a prema osnovi klinasto sueni i ukasti. Plod je loptasta ahura s mnogo sjemena.45. Maslina ( Olea evropae ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICAOLEACEAE

RODOLEA

VRSTAO.EUROPAEA

Opis:Maslina razvijastablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato.Listovisu konati i ovalni, dok jebojalistova na naliju tamno zelene boje, dok je donja strana lista bijelkasto - srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijelecvjetoveu grozdovima, aplodje ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Plod je bogatuljem, koji se tjeti koritenjem pritiska kroz razne pree (hladna obrada), ili se izdvaja koristei vruuvoduili paru. Ulje se koristi u prehrani kao dodatak jelu, za prenje, zainjavanje jela, te umedicinskesvrhe. Od minerala masline sadre znaajnije koliine kalcija (88 mg to ini 11% RDA), eljezo (3,3 mg to ini 23,6% RDA), cinka (0,2 mg to ini 2% RDA), bakra (0,25 mg to ini 25% RDA) i selena (1 mcg to ini 2%).Od vitamina masline u znaajnijim koliinama sadre vitamin E (1,7 mg to ini 14% RDA).

46. Orah ( Juglans regia ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDFAGALES

PORODICAJUGLANDACEAE

RODJUGLANS

Opis:To jedrvovisoko 10-40m, sa iljastim listovima dugim 20-30cm. Orasi imaju mnogouljai jedu se sirovi ili kuhani. Takoer su izvrstan izvormasnih kiselina omega-3, te se pokazalo da sniavajukolesterol.

47. Preslica (Equisetum arvanse ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDEQUISETOPSIDA

REDEQISETALES

PORODICAEQUISETACEAE

RODEQUISETUM

Opis:Preslice imaju sitne listove koji su meusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slina klasu,strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljee plodne svijetlosmee stabljike koje na vrhu nose sporangije zdruene u oblik slian klipustrobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik slian boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najee jednospolni protaliji muki s anteridijima i enski s arhegonijima.48. Kupina ( Rubus argutus ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZRED MAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICAROSACEAE

RODRUBUS

POTPORODICAROSOIDEAE

Opis:Kupinaje naziv za nekoliko vrsta biljakapenjaicaiz rodaRubusiz porodice rua (Rosaceae). Kupine mogu narasti 50-300cmu visinu. Stablo im je manje-vie pokrivenotrnjemi mjestimino odrvenilo. Bodlje slue za penjanje, ali i kao obrambeni mehanizam protivivotinjakoje se hraneliemkupine. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Nakon toga, iz svakog pojedinanog cvijeta razvija se sitni jagodiasti plod crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplavei skorocrneboje.Kupine su visoke prehrambene vrijednosti i sadrevitamin C,K,B9i i esencijalni mineralmangan.49. Piskavica ,Grko sjeme (Trigonella foenum graecum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDFABALES

PORODICAFABACEAE

ROD TRIGONELLA

VRSTAT.FOENUM-GRAECUM

Opis:Piskavica je jednogodinja biljka sa stupastim korijenom to uraste duboko u zemlju. Stabljika je okrugla i malo razgranjena. Listovi su trodijelni i imaju peteljke koje su dlakave i odozgo odebljale. uti ili ukasto-bijeli cvjetovi pojedinani su i bez peteljki, a nalaze se u pazucima listova. Cijela biljka ima jak i prepoznatljiv miris.

50. Bjela djetelina (Trifolium repens) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE


REDFABALES

PORODICA FABACEAE

POTPORODICAFABOIDEAE

ROD TRIFOLIUM

Opis:Korenje snaan i po tipuosovinski.Stabloje golo ipuzavo, navorovimase ukorenjuje. Dugo je do 40 cm.Podzemno stablojerizomkoji jerazgranat.Listovisu trodelni, sa obino triliskena kojima postoji beliista ara u obliku znaka>. Postoji imutacijakoja ima etiri liske, a nalaenje ovakve detelinesujeverniljudi smatraju znakom dolazee sree.Lisne drkesu gole i vrlo duge. Liske su klinasto obrnutojajolike do eliptine, duge 1-3 cm.

51. Ivanjsko cvijee ( Galium verum )


REDRUBIALES

PORODICARUBIACEAE

ROD GALIUM

VRSTAG.VERUM

Opis:Stabljikesu etvrtaste, uspravne, dostiu visinu od 30cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole.Listovisu linearni i rasporeeni prljenasto od 8-12. Sa lica su tamnozeleni, goli i malo hrapavi, a sa nalija gusto dlakavi i zavravaju se trniem na vrhu.Cvjetovisu sitni sakupljeni u metliaste vrne cvati ija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunini listii su ute boje i miriu na med.Plodje sitan, duine oko 1,5mm, i kada sazri crne je boje. Kaodrogase koristi gornji dio procvale biljke (Galii veri herba) koji se sakuplja po suhom i sunanom vremenu i bogat jeflavonoidima(oko 2%),kvercetin-glikozidima(rutin,palustrozid,cinarozidi dr.),eterinim uljem, solima organskih kiselina i dr.52. Jeam ( Herdum vulgare ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDLILIOPSIDA

REDPOALES

PORODICAPOACEAE

RODHORDEUM

VRSTAH.VULGARE

Opis:To je jednogodinja, zeljasta, do 1 m visoka biljka, s uspravnim ili malo podignutim klasom na kojemu su zrna sloena poput crijepa na krovu.Sadri: sluz, oko 60% kroba, oko 50% sahariziranih ugljikohidrata, 10% bjelanevina, vitamina A, B, D i E, mineralnih soli, encima i alkaloid hordenin.

53. Duhan ( Nicotiana tabacum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDSOALNALES

PORODICASOLANACEAE

RODNICOTIANA

Opis:Duhan jezeljasta biljkaiji se osueni listovi prerauju ucigarete,cigare, zalulekao iduhan za vakanje. Osobina mu jealkaloidnikotin, koji biljka duhana proizvodi ukorijenua odlae ga ulistovima. Time je duhan jedna relativno snanadroga.

54. Bradaviasta utika ( Berberis verruculosa )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDRANUNCULALES

PORODICABERBERIDACEAE

RODBERBERIS

VRSTAB.VERRLOSA

Opis:Ova biljka naraste 1-2 m.Listovisu joj 1.5-2 cm dugi. Koasti su, s gornje strane su tanozeleni, a s donje bijelkasti.Cvijetovisu mali i ute su boje. Sazrijevaju u tamnoljubiasteplodoveduge 6-10 mm.Bradaviasta utika je dobila ime po tome to se na njoj nalaze neka zaobljena, manje ili vie identina mjesta. Uspjeva sazrijeti u hladu ili u djelominoj hladovini.55. Podbjel ( Tussilago farfara ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDASTERALES

PORODICA ASTERACEAE

RODTUSSILAGO

VRSTAT.FARFARA

Opis:Podbjel je trajna biljka s jako razgranatim korjenom i podzemnim izdancima. U proljee se najprije pojave samo bijelo-barunasti ljuskasti cvjetni tapii sa po jednom utom cvjetnom glavicom. Visoki su 10 do 15 cm. Za vrijeme cvjetanja,listovisu jo pod zemljom i razvijaju se tek nakon cvatnje. Listovi su potkovastog oblika s peteljkom i prilegnuti uz zemlju. Listovi i cvjetovi imaju slab miris, a ukus im je gorak. Sekret je sluzav.

56. Anis ( Pimpinella anisum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODPIMPINELLA

VRSTAP.ANISUM

Opis:Anis zvan jo ani, slatki janu, potjee izEgiptaod ploda mediteranske biljke, a danas se najvie uzgaja upanjolskoj. Izvrstan jezainzakolaebogateterinimuljima. Mirie ugodno i svjee, a takav mu je i okus. S obzirom da mumirisbrzo hlapi ne treba ga drati u veim koliinama, pogotovo ne samljevenog. Suene anisovesjemenkenajee se upotrebljavaju u kulinarstvu kao zain za kolae ikruh, te zavariva,umakeisalate. Poboljava okuskompotimaipekmezu. Najbolje ga je prije uporabe usitniti, a pri zainjanju anisom ne valja dodavati druge zaine zbog njegova intenzivnog okusa, koji se kao takav teko slae sa ostalimzainima. Djeluje protiv nadimanja, smiruje greve i ubrzava probavu.

57. Bjeli bor ( Pinus silvestris ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDPINOPSIDA

REDPINALES

PORODICAPINACEAE

RODPINUS

VRSTAP.SYLVESTRIS

Opis:Visok je do 40 m.Drvoobilujesmolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika.Koraje na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastouta, a ljuti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.Korijenov sustav ima jaku ilu sranicu.Pupovinisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa vie-manje slobodnim sesastim vrhovima, a duge su 6-2mm.58. Celer ( Apium ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

POTPORODICAAPIOIDEAE

RODAPIUM

VRSTAA.GRAVEOLENS

Opis:Korijen celera je mesnat ili vretenast, a katkada i gomoljasto odebljao. Stabljika mu je razgranana i visoka 40 - 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, a listii su klinastog oblika na vrhu urezani i nazubljeni.Cvijetnitit je s kratkom peteljkom zrakast sbijelimi sivobijelim cvjetovima koji cvjetaju od srpnja do rujna, a kuglasti plod je rebrast.Na cijeni je kao vrlo vrijednaljekovita biljka.

59. umbir ( Zingiber ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMONOCOTS

PODKLASACOMMELINIDS

REDZINGIBERALES

PORODICAZINGIBERACEAE

RODZINGIBER

VRSTAZ.OFFICINALE

Opis:umbir je izdrljiva, listasta biljka. Naraste do visine 50 do 100 cm. Izgledom, debelom stabljikom i dugim listovima, podsjea na barske biljke. Razvije granat rizom iz kog naraste korijen, koji u zemlji raste vodoravno. Korijen je ukaste boje i aromatian. Listovi su 15 do 30 cm dugi i 2 do 2,5 cm iroki. Rastu direktno izrizoma.Cvjetovisu trobrojni, uvezani u aicu i krunu. Trilaticesu oko 1 cm duge. Miris umbira je prijatno-aromatian, a ukus ljutkast i otar. Velik dio biljke ineeterina ulja,smoleiginger ulje, koje biljci daje ljut okus. Biljka sadrivitamin C,magnezijum,eljezo,kalcijum,kalijum,natrijumifosfor.

60. Zimzelen ( Vinca minor )


REDGANTIANALES

PORODICAAPOCYNACEAE

RODVINCA

VRSTAV.MINOR

Opis:Zimzelen je zeljasta biljka koja moe narasti i do 20-25 centimetara. Najbolje uspeva na vlanom tlu, ali moe se nai i na malo sunijem zemljitu. Spada u nivo niskog rastinja. Moe se nai u umama i na livadama, obino uz bunove i drvee. Koristi se u narodnoj medicini.

61. Badem (Amygdalis communis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICA ROSACEAE

POTPORODICAPRINOIDEAE

RODPRUNUS

PODRODAMYGDALUS

Opis:Biljka dosegne visinu od 4-9 m, s bijelo-ruiastimcvjetovimai kotuniavimplodovima. Potjee sBliskog Istoka, gdje je kultiviran jo u starom vijeku (3000.-2000.g. pr. Kr.), a proirena je po cijelomSredozemljus velikim brojem sorata razliite dobi dozrijevanja i tvrdoe ljuske. Poznat je i badem s mekom korom (meko).U nas se uzgaja u primorskoj Hrvatskoj, a kasno cvjetajue sorte i u nekim kontinentalnim predjelima.

62. Bjeli dud (Morus alba ) Taskonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDEUDICOTS

REDROSALES

PORODICAMORACEAE

RODMORUS

VRSTAM.ALBA

Opis:Bijeli dudje brzo rastue srednje veliko drvo kuglaste kronje, srednje dugog ivotnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj. neto vie nego crna murva. Pradomovina ovog stabla je sjevernaKina, a danas je posvuda rasprostranjena[1].Listovisu nazubljeni i prema vrhu otri, mogu biti i do 30 cm dugaki premda su najee izmeu 5 i 15 cm[2]. Lie u hladnijim predjelima otpada zimi, a u toplim predjelima ovo stablo je vazdazeleno.Cvjetovisu jednospolni, a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola, muki veliine 23,5 cm, a enski neto manji (12 cm).

63. Bjeli luk ( Allium sativum )


KLASA LILIOPSIDA

REDASPARAGALES

PORODICAALIACEAE

RODALLIUM

Opis:Bijeli luk je viegodinja biljka, koja naraste 30 do 90 cm. Pljosnati, plavo-sivi listovi su do 15 mm iroki. Lukovica je ovijena bijelom ili crvenkastom ovojnicom i sastoji se od glavnog i 5 do 20 uredanih esna, iz ije sredine raste stabljika. Na njenom vrhu rastu trozubi cvjetovi, bijele ili roza boje. Cvjetovi se razlikuju na neplodne i plodne, u kojima u obliku cilindra bude do 20 lukovica. Razmnoava se vegetativno. U jesen ili proljee posaena esna e u kasno ljeto procvjetati

64. Kukurijek ( Heleborus niger ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDRANUNCULALES

PORODICARANUNCULACEAE

RODHELLEBORUS

VRSTAH.NIGE

Opis:Kukurjek jejedna od najljepih podvrsta rodakukurijeka(Helleborus). Vrlo je uoljiva izgleda. Stabljika joj je uspravna, visine je do 15 cm.Biljka jeotrovna, ali iljekovita. Ponekad cvate od sijenja, no veinom tijekom veljae i oujka. Uspijeva na neutralnim ili slabobazinim, propusnim i suhimtlima, kao to surendzinei nekasmea tla. Karakteristini je element ilirskihbukovihuma, brdskih bukovih uma i bukovo-jelovihuma. To je biljka ugroena prekomjernim sabiranjem, pa je zatiena zakonom.

65. Narcis (Narcisus sp.) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASALILIOPSIDA

REDASPARAGALES

PORODICAAMARYLILDACEAE

RODNARCISSUS

Opis:Sve vrste narcisa posjedujukoronuokruenu sa est cvijetnih listova zvanihperiantikoji se spajaju u cijev na kraju cvijeta.Sjemenjeje crno, okruglo sa tvrdim omotaem.Narcisi pogu posjedovati boje identine kod perianta i korone ili mogu varirati u nijansama izmeu perianta i korone. Boje koje se najee pojavljuju su nijanse ute, bijele, narandaste, roza, crvene i zelene.

66. Visibaba ( Galanthus) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDLILIOPSIDA

REDASPARAGALES

PORODICAAMARYLLIDACEAE

RODGALANTHUS

Opis:Listovivisibabe su duguljasti, linearni, svjetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se javlja u sijenju i veljai. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listiem, poput kouljice, a na vrhu se nalazi bijeli cvjeti. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto pjegavi. Cvjetovi su objeeni, jednostavni ili puni. Dijeli selukovicamau svibnju i lipnju.

67. Pitomi kesten ( Castanea sativa ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDFAGALES

PORODICAFAGACEAE

RODCASTANEA

Opis:Drvo kestena je u srodstvu sbukvomihrastom, dugovjeno, moe narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom kronjom i godinje dati preko 200 kg plodova i moe dosei i starost preko 500 godina. Botaniari kesten ubrajaju u voke, no zbog naina i mjesta rasta spada i uumskodrvee. Mjestimino ini i ume, a esto se javlja u zajednici shrastom kitnjakomigrabom(naMedvednici). Ima ga po obronicmaUkei okoliciLovranaiOpatije, gdje se odavno cijepi plemkamamaruna(kesten dubenac).Koramu je glatka i sivosmea.Listovisu duguljasti, krupno nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm iroki, na licu goli na naliju dlakavi.Cvjetovise pojavljuju tek poetkom lipnja, kada su ve listovi potpuno razvijeni. Smei oraasti plodovi su na povrini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno plosnati i dozrijevaju poetkom listopada. 68. Smokva ( Ficus ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE


REDROSALES

PORODICAMORACEAE

RODFICUS

Opis:Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdie iznad mnogih vrstavoa. Bolji je izvor vlakana od veine voa. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomae u kontroli razineeeraukrvite sniava razinukolesterolaveui ga u probavnom traktu.Zbog visokog sadraja magnezija, smokva se preporuuje protivPMS-a.Magnezijiz smokve lijei brojne bolesti, potievitalnostizdravljei usporava proces starenja. Suene smokve imaju trostruko vie magnezija nego obine.

69. Mak ( Papaver semniferum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDRANUNCULALES

PORODICAPAPAVERACEAE

RODPAPAVER

VRSTAP.SOMNIFERUM

Opis:Mak je jednogodinja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlaicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki. Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a im se rascvate i uspravi, odbaci latice. Plod je tobolac s brojnim pretincima ispunjen sjemenom bubreastog oblika.Vrijeme cvatnje mu je od svibnja do srpnja. Bez naroitog je mirisa, a gorka okusa. Raste kao korov po poljima, uz nasipe eljeznikih pruga, putove itd.

70. umska jagoda ( Fragaria vesca )


RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDROSALES

PORODICAROSACEAE

POTPORODICAROSOIDEAE

RODFRAGARIA

VRSTA F.VESCA

Opis:Kao samonikla biljka jagoda raste po svjetlim umama i ikarama, te na umskim istinama i uz rubove uma, od nizinskog podruja do gornje umske granice. Osobito je esta na umskim krevinama i zgaritima. Najvie se upotrebljava plod, zatim list i podanak. Plod jagode sadri preko 80% vode, ima vonog i groanog eera, bjelanevine, masti, limunsku, groanu i druge kiseline, vitamin C i manje B1 i B2, zatim karotina, pektina, tanina i mineralnih soli, osobito eljeza, bakra i kalija.71. Jorgovan ( Syringa Mill. ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICAOLEACEAE

RODSYRINGA

Opis:Jorgovan je popularni ukrasni grm u parkovima i vrtovima. Cvjeta odapriladomaja. Visina mu varira od 2-10 metara. Uproljeeproizvodi cvjetove konusnog ili piramidalnog oblika, svaki promjera oko 1 cm, ljubiaste, bijele ili pak blijedo ruiaste boje. Osim navedenih vrsta razvili su se i mnogi hibridni oblici. Pri podrezivanju treba biti oprezan zato to jorgovan na mladim granama proizvodi cvjetove tek poslije tri godine. Inae, proizvodi mnogo cvjetova i kad se ne podrezuje. Drvo jorgovana ima tradicionalnu upotrebu u graviranju,muzikim instrumentima, drkamanoaitd.

72. Ani ( Pimpinella anisum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDAPIALES

PRODICAAPIACEAE

RODPIMPINELLA

VRSTAP.ANISUM

Opis:To je jednogodinja, zeljasta, oko 1 m visoka, uspravna, tanka, valjkasta i uplja stabljika, prilino razgranjena i pahljuasto dlakava. Donji su listovi okruglasti, na dugim peteljkama i krupno nazubljeni, srednji dvostruko perasti, a gornji uski, kopljasti i triput razdijeljeni. Sitni bijeli cvjetovi ine titaste cvatove. Pojedini cvijet ima 5 latica, 5 pranika i nisku plodnicu, u sredini uzduno pregraenu, pa je i stoga plod uzduno podijeljen na dvoje. Plodovi su kalavci s gustim prilegnutim dlakama. Sivo-zelene su boje, spljoteni, puni masnog eterinog ulja, ugodna mirisa i okusa, slinog komorau ili kuminu.73. Hren (Amoracia rusticana) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASA MAGNOLIOPSIDA

PODKLASABRASSICALES

REDBRASSICALES

PORODICABRASSICACEAE

RODARMORACIA

VRSTAARMORACIA RUSTICANA

Opis:Cvjetne latice hrena su krino rasporeene. Korijen stabljike je bijele boje i koristi se kao povre ili zain. Rezan ili riban, zbogenzimakoje sadri, iri jak miris, koji izaziva suze. Hren je grmasta biljka do 1,2 m visoka. Stabljika je 30 do 40 cm duga i do 6 cm iroka.sadri vitamineC,B1,B2iB6,kalijum,kalcijum,magnezijum,eljezoifosfor. Djeluje antibakterijski.

74. Bokvica muka (Plantago lanceolata) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES


RODPLANTAGO

Opis:Koristi se odprahistorijskih vremenakao biljni preparat. U narodnojmedicinise vie cijeni muka bokvica (Herba Plantaginis lanceolatae) bokvica muka ili trputac muki. Zalijekse skupljajukorijen, listovi prije cvjetanja, te sjeme nakon sazrijevanja. Bokvica djeluje kaoastringent(sredstvo za zatvaranje), kao protivotrov, antimikrobno, antiupalno i antihistaminskosredstvo, kao i sredstvo za ublaavanjekalja, iskaljavanje,diuretiki slino.

75. Boraina (Borago officinalis)


RAZREDROSOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICABORAGINACEAE

RODBORAGO

VRSTAB.OFFICINALIS

Opis:Boraina je jednogidinja zeljasta biljka sa okruglom i sinom stabljikom visine od 30 do 50 cm.Listovi su iroki i eliptini.Stabljika i listovi su obrasli grubim dlakama.Cvjetovi su pojedinani i plavi.

76. Crni ljez (Malva sylvestris) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDMALVALES

PORODICAMALVACEAE

RODMALVA

VRSTAM.SYLVESTRIS

Opis:Biljka moe narasti do 80 cm visine s razgranatim dlakavim stabljikama i tamnozelenim listiima na dugim peteljkama okruglog ili srcolikog oblika razdijeljenih po rubovima, zarezani na 5-7 reanja.Cvijetovisu plavkaste do ruiasto-crvene boje s 5 latica, a krunini listovi imaju 3-5 poprenih pruga.Kod svih vrsta sljeza razvija se karakteristian okrugli plod kalavac koji se dozrijevanjem raspada u 9-11 plodia s po jednomsjemenkom.

77. Magarei trn (Onopordom acanthium) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODONOPORDUM

VRSTAO.ACANTHIUM

Opis:Biljka moe narasti do 2 metra visine, s dlakavim listovima provienim trnjem. Korijen je dug i vretenast. Cvijetna je podnica izbuena i u svakom se udubljenju nalazi cvijet. Cvate usrpnjuikolovozu.

78. ubar (Sutureja hortensis) Taksonoija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDEUDICTOS

REDASTERIDS

PORODICALAMIACEAE

RODSATUREJA

VRSTAS.HORTENSIS

Opis:ubar je jednogodinjabiljkas jako razvijenimkorijenom.Stabljikaje visoka do 40cm, veinomgrmolikorazgranjena, s granama koje pri dnu odrvene.Listovisu uski, zatupljeni i po rubu cijeli.Cvjetovisu na kratkoj stapci, aka je zvonasta, zelene ili ljubiaste boje, cvjetni vjeni je ljubiaste, ruiaste ili bijele boje, fino pahuljast.Pranicijedva prelaze preko vjenia. Biljka iri oko sebe jak i ugodan miris. ubar ima jakaromatianokus, slianmajoranuimajinoj duici.

79. Divizma ( Verbascum thapsus ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

KLASAMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICASCROPHULARIACEAE

RODVERBASCUM

Opis:Viegodinja zeljasta biljka impozantnog izgleda za zeljastu biljku poto moe dosei visinu i od 2 m. itava biljka pokrivena je mekim, filcovanim dlaicama. Prizemni listovi imaju drku, dok su donji i srednji sjedei, a gornji osnovom obuhvaaju stablo i svi su pepeljastosiva ili utozeleni. Gornju polovicu stabla ine cvjetovi sakupljeni u guste ili rastresite grozdaste cvasti. Cvjetovi su s krupnim, utim kruninim listiima izvana pokrivenim zvjezdastim dlakama. Svjei cvjetovi imaju neugodan miris, dok suhi miriu na med. Plod je ahura pokrivena kratkim dlakama i sa sjemenom prizmatinog oblika.

80. Dobriica ( Glechoma hederacea ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES

FAMILIJALAMIACEAE

RODGLECHOMA

VRSTAG.HEDERACEA

Opis:Cvjetovi Glechoma su bilateralno simetrine, lijevak oblika, plave ili plavkasto-ljubiaste do lavande, a raste u protivile klastera od 2 ili 3 cvijea u listu axils na gornjem dijelu stabljike ili blizu vrha. Obino cvijee u proljee. Glechoma uspijeva u vlanim zasjenjenim mjestima, ali i tolerira sunce jako dobro. To je esta biljka u travnjacima i umovitim podrujima ili pusto. Ona uspijeva u travnjacima i oko zgrada jer preivi kosidbu. To se iri stolona ili sjemenom.

81. Dragoljub (Tropaeolum majus) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE


REDGERANIALES

PORODICATROPAEOLACEAE

RODTROPAEOLUM

VRSTATROPAEOLUM MAJUS

Opis:Dragoljub, samonikla zainska i aromatina biljka koja pripada malenoj porodiciTropaeolaceae. Ova porodica porijeklom je iz June Amerike, a vrsta Tropaeolum majus rasprostranjena je kod nas duJadranskeobale, poto dragoljub voli najvie topla i sunana mjesta, a ima je i po svjetlimbukovimumama i gajevima.Cijela biljka je jestiva i sadrivitamin C. i jedan je od najjaih prirodnihantibiotikaije stvaranje omoguava sastojak poznatog kaoglikozid. Djeluje i antifungicidno, antiseptiki i antibakterijski. NaAndamaje koriste kao sredstvo za dezinfekciju rana iljeenje.

82. Izop (Hyssopus officilanlis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

POTPORODICANEPETOIDEAE

RODHYSSOPUS

VRSTAH.OFFICINALIS

Opis:Izop je viegodinja biljka busenastog oblika sa 60 do 70 cm visokim i uspravnim granicama.Listovi su goli,po ivicama cjelovitia,a na vrhu zaokrueni ili kratko iljasti i malo uvijeni.Cvjetovi su sasvim bjeli,plave i ruiaste boje .Cvjeta od juna do septembra.

83. Gorica (Erythrae centaurium) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDGENTIANALES

PORODICAGENTIANACEAE

RODCENTAURIUM

VRSTAC.ERYTHRAEA

Opis:Visoka je od 20 do 50 cm. Raste na planinskim livadama, a prilagoava se svakome tlu. Cvate od lipnja do rujna.Kiica je jedna od gorkih biljaka, ali je dovoljno blaga koja se moe davati rekonvalescenciju, osobito ako je potrebno oporaviti jetru nakon bolesti ili terapije lijekovima.

84. Kopitnjak ( Asarum europaeum ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDPIPERALES

PORODICAARISTOLOCHIACEAE

RODASARUM

VRSTAA.EUROPAEUM

Opis:Korijenje po tipu iliast.Stabloje zeljasto, viegodinje i raste iz puzeeg, krtog, lankovitogrizoma. Stabljike su kratke, uspravne sa dlaicama.Listovisu prosti, na stablu ih obino ima dva, bubreastog oblika. Lisne drke dugake i dlakave. Liske glatke, slabo koaste.retko kada dlakave. Na gornjoj strani su sjajne, tamnozelene, na donjoj donjoj prljavoljubiaste. Lisnanervaturamreasta. Listovi prezimljuju.Cvijetovisu sitni, pojavljuju se pojedinano izmeu dva lista na vrhu stabljike.

85. Kostrika,jeovina (Ruscus aculeatus)


RODASPARAGALES

PORODICAASPARAGACEAE

POTPORODICANOLINOIDEAE

REDRUSCUS

VRSTAR.ACELEATUS

Opis:Jeovina ili veprina je viegodinja zimzelena biljka s jakim korenom iz kojega izbija cvrsto i srednje dugacko korenje. Stabljika je ukocena, zelene boje, visine do 50 cm. Iz stabIjike se granaju grancice koje na krajevima prelaze u listove. Oni su, takodje, potpuno ukoceni i zavravaju otrim iglicastirn vrhorn. Iz pazuha listova izbijaju po dva cvetica to lee na listicu. Plod je crvena boba.86. Kruina ( Rhamnus frangula)


RODROSALES

PORODICARHAMNACEAE

REDRHAMNUS

VRSTAR.FRANGULA

Opis:Kruina je drvolik ib, visok 3-6 m. Kod nas je dosta ima po vlanim umama, po lugovima, pored rijeka i potoka. Cvijetovi su sitni, neugledni i belo-zelenkasti. Cvijeta u maju i junu. Plodovi su okrugli, oko 7 mm u precniku, najpre zeleni, pa crveni i najzad crni. Kora je glatka i sjajna, crnkasta ili sivo-mrka i karakteristino ukraena mnogobrojnim vodoravnim, svetlim, bjeliastim lenticelama.

87. Lanilist (Linaria vulgaris) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES

PORODICASCROPHULARIACEAE

RODLINARIA

VRSTAL.VULGARIS

Opis:Lanilist je trajna biljka sa stabljikom koja je uglavnom razgranjena, a visina joj dosee 40 do 50 cm. Biljka je gola; jedino je dio stabljike, na mejstima gde se razvijaju cvijetovi, providjen dlakama. Listovi su nasuprotni i sjedeci, veoma uski i duguljasti. Na vrhovima stabljike razvijaju se cvjetovi u obliku groa. Cvjetovi su u obliku drijela s dve usne. Boja im je uta, a na dnu uto-crvena do narandasta. Plod je tobolac koji se raspuca. Svea biljka mirie neugodno, dok je osuena bez mirisa.

88. Milogled (Sanicula europaea) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDAPIALES

PORODICAAPIACEAE

RODSANICULA

VRSTAS.EUROPAEA

Opis:U naim umama raste eur. m.(S. europea), sa zadebljalim podankom, prizemnim listovima, bezlisnom, do 50 cm visokom stabljikom, sa sitnim bijelim ili ruiastim cvjetovima skupljenima u glaviaste cvatove. Rabi se u pukom lijenitvu kao sredstvo za stezanje tkiva.

89. Oajnica ( Marrubium vulgare ) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODMARRUBIUM

VRSTAM.VULGARE

Opis:Oajnica, macina trava ili tetrljan trajna je biljka uspravne i dlakave stabljike visine 30 do 40 cm, to raste iz vretenastog korijena. Listovi su srebrno-bjeli, pokriveni gustim bjelim dlakama. Cvijetovi su bjeli i zbijeni u rnale gomilice bez peteljki. Ima oblik klasa.Uobiajena biljka srednje i sjeverne Evrope. Bere se biljka u cvatu, bez korijena. Spada u najstarije ljekovite biljke.

90. Oman (Inula helenium) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODINULA

VRSTAI.HELENIUM

Opis:Oman je dvogodinja zeljasta biljka koja raste i do 2.5m visine, s dugim, jakim i mesnatim glavnim korijenom, koji je s vanjske strane smei, a iznutra bijel, te sa sporednim korijenjem. Krupni listovi su s gornje strane obrasli sitnim dlaicama i grubo nazubljenim, a s donje strane sivo pusteni. Listovi na stabljici su sjedei, srcolikog oblika a katkada jajastog. Cvjetovi su veliki, skupljeni na vrhu stabljike u cvjetnu glavicu ute boje. Oman cvate u lipnju, sve do rujna, ali tek druge godine. Korijen mu mirie na kamfor, sluzav je i gorka okusa. Raste uz rubove uma, putove, ivice, kanale i potoke.

91. Papreni lisac (Polygonum hydropiper)


REDCARYOPHYLLALES

PORODICAPOLYGONACEAE

RODPARSICARIA

VRSTAP.HYDROPIPER

Opis:Jednogodinja zeljasta biljka,visoka do 90 cm.Stabljika razgranata,gola,lankovita,esto crvenkasta.Listovi su naizmjenini,goli,sjajni,iljasti,po obodu talasti.Cvjetovi su bjelo zelekasti ili ruiasti,skupljeni u povijene cvasti koje vise.

92. Pelin (Artemisia absinthium) Taksonomija:CARSTVOPLANATE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODARTEMISIA

VRSTAA.ABSINTHIUM

Opis:Pelin raste u visinu od 50 do 100 cm.Stabljikaje uspravna, razgranata i prekrivena gustim, srebrnastosivim dlaicama. Cijela biljka je sivkaste boje, a listovi su trostruko perasti. Cvat pelina je polukuglast i sitan, a razvija se na vrhu bogato razgranate stabljike. Cvate odsrpnjadorujna. Cijela biljka ima jak i karakteristian miris.Biljka sadri eterino ulje, gorke tvari, flavonoide, tanine i koristi se u ljekovite svrhe.

93. Petrovac (Agrimonia eupatoria) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDROSALES

PORODICAROSACEAE

RODAGRIMONIA

VRSTAA.EUPATORIA

Opis:Stabljikaje negranata, izrasta iz prizemnihlistovai dostie visinu do 1 m. Ostali listovi na stablu su naizmjenino perasti i po obodu grubo nazubljeni. itava biljka je pokrivena dlaicama.Cvjetovisu petodijelni i sakupljeni na vrhu stabla u guste, klasolike grozdove ute boje. Biljka cvjeta od lipnja do rujna.Petrovac je veoma rasprostranjena biljka uEuropii naBalkanui najee se moe nai u brdsko-pretplaninskim predjelima. Pogoduju joj suha i osunana mjesta kakva su ona poredlistopadnih uma, pored ibljaka ili na livadama, poljima i slino. Sadri najvietanina(do 21%) pa se smatra tipinom taninskom biljkom. Pored toga droga je bogata jo i organskim kiselinama (nikotinskom, palmitinskom, stearinskom i kremenom),vitaminima C,B1iK,flavonoidima(apigeninom, kvercetinom i dr.),steroidima,triterpenima, gorkim tvarima,eterinim uljem(oko 80%) i dr.94. Pirevina (Triticum repens) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDPOALES

PORODICAPOACEAE

RODELYTRIGIA

VRSTAE.REPENS

Opis:Stabljikedostiu visinu do 150cm i polaze sa tankih, lankovitih horizontalnih rizoma koji se pruaju u vie spratova i veoma su otporni na smrzavanje i suu. Duina rizoma moe dostii i do 5000km po jednom hektaru. Na 1m zemljita moe se nai oko 25.000 pupoljaka i rizoma ija teina iznosi oko 3kg. Na uspravnim stabljikama nalaze selistovii klasovi. Listovi su goli i na licu hrapavi, a lisni rukavci mogu biti dlakavi ili goli. Cvat klas sastoji se od jajasto-lancelastih klasia koji su rasporeeni u dva reda i okrenuti plosnatom stranom k osi cvati. Plod je duine 67mm i pokriven dlakama.

95. Podbel (Tussilago farfara) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODTUSSILAGO

VRSTAT.FARFARA

Opis:Viegodinja zeljasta biljka sa veim brojem stabala koji su pokriveni ljuspastim, zelenim ili ruiastim listiima. Na vrhu stabaoceta je zlatnouta cvast glavica. Krupni, zeleni listovi na dugakim drkama obrazuju se posle cvetanja.Upotrebljava secvet, koji se sakuplja na poetku cvetanja i listovi kada su potpuno razvijeni. Koristi se za leenjebronhitisa,laringitisiastme. Lekovitost podbela na disajne organe zasniva se u njegovom sadraju sluzi, koja oblae upaljenu sluzokou ime spreava njeno nadraivanje i smirujekaalj. Koristi se i za pojaano znojenje i izbacivanje mokrae, a spolja kod konih bolesti (rane, uboji,irevi).

96. Podubica (Teucrium chamaedrys) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODTAURICUM

VRSTAT.CHAMAEDRYS

Opis:Duboac poznata jo i kao dubaac, dubica, zubatac, je viegodinja zeljasta biljka iz porodice usnjaa (Lamiaceaeili Labiatae). Raste na suhim, kamenitim i travnatim predjelima, pored ibljaka i listopadnih uma do 2000 m nadmorske visine.Ljekovita svojstva posjeduje nadzemni dio biljke u cvjetu (Teucrii herba) koji se sakuplja na poetku cvjetanja i sui u hladu na promaji, da zadri prirodnu boju. Podubica sadri:gorke ne otrovene tvari,tanine,eterino ulje,saponizide.

.97. Ranilist (Veronica officinalis) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDLAMIALES


RODVERONICA

VRSTAV.OFFICINALIS

Opis:Iz trajnog podzemnog dijela tjeraju povaljene, gotovo odrvenjele stabljike koje su proviene dlakama. Krajevi stabljike diu se oko 20 do 30 cm iznad zemlje. Listovi stoje nasuprotno, s kratkom drkom, obrnuto su jajasti sivo-zeleni, sitno nazubljeni i mekano dlakavi. Cvjetni grozdovi stoje u pazuhu lista i imaju male blijedoplave cvjetove. Plod je obrnuto trokutasta ahura. Biljka u cvatu ima slabo aromatian miris, dok je osuena potpuno bez mirisa. Okus je balzamian, malo gorak i steui.

98. Razliak (Centaurea cyanus) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDASTERALES

PORODICAASTERACEAE

RODCENTAUREA

VRSTAC.JACEA

Opis:Stabloje najee visoko 4080cm, uspravno je, moe biti granato, ali i ne mora, uglasto, golo ili s pauinastim dlakama. Podzemno stablo je rizom koji je granat i debeo. Listovisu zeleni i mogu biti dlakavi, a razlikuju se oni u gornjem dijelu od onih kojih su postavljeni nie. Naime, nii listovi imaju drku, jajasto su lancetasti, cijeli ili renjeviti, dok su listovi na sredini ili u gornjem dijelu stabla sjedei, duguljasti ili lancetasti, cijeli i sa zaobljenom ili suenom osnovom. Cvjetoviskupljeni u cvati glavice koje su najee pojedinane, rjee po par njih zajedno. Postavljene su terminalno. Involukrum je jajastog ili jajasto-loptastog oblika, 1020mm dugaak i 720mm irok. Listii involukruma imaju suhi koasti nastavak. Boja cvjetova je svjetlopurpurna, rjee su cvjetovi bijeli. Obodni cvetovi su gotovo uvijek sterilni, zrani i nejasno dvorenjeviti. Cvjeta od lipnja do listopada. 99. Sena ( Cassia angustifolia)


REDFABALES

PORODICAFABACEAE

POTPORODICACAESALPINIOIDEAE

RODSENNA

VRSTAS.ALEXANDRIA

Opis:Sena je biljka koja ne raste na nasim podrucjima, nego se nalazi na podrucjima Afrike i Azije Sena je bunasta biljka sa parno perastim licem. Lice je po celog ruba na kratkoj peteljci, tanko koast i krto uto-zelene boje.Droga su tanki, koasti, lomljivi, po obodu celi listovi zeleno uckaste boje. Od Sudana do Irana rastu nekoliko vrsta sene: zrelo, osueno i iseckano lice od sene upotrebljava se kao jako i oprobano sredstvo za cicenje, kao blag laksans ,Sastav: Sadri glikozide, senozide A i B, flavonoid, sluz, tenin, smole i antrahinonske derivate.100. tavelj (Rumex obtusifoliuss) Taksonomija:CARSTVOPLANATE

REDCARYOPHYLLALES

PORODICAPOLYGONACEAE

RODRUMEX

VRSTAR.CRISPUS

Opis:Odrasla je biljka crveno smee boje i visine oko 1 metar.Ima glatke listove koji niu iz prizemne rozete,te imaju tipino valovit odnosno kovrav rub.Sjemenke su sjajno smee,korijen biljke je velik,viliasto razgranat,ute boje. Mladi se listovi mogu koristiti kaopovre.Bogati su vitaminima A i C te mineralima.Odrasla je biljka vrlo gorka,te sadri dosta oksalne kiseline,te moe povisiti rizik stvaranja bubrenih kamenaca.Obzirom na reeno ak i mladu biljku ne treba jesti u veoj koliini.Biljka djeluje kao blagilaksativ(korijen).Sjemenke pak zatvaraju .Moe se koristiti za lijeenje raznih bolesti koe.Od korijena se mogu prirediti uti,tamno zeleni do smei,te sivi bojitelji za tkaninu,nije potrebno sredstvo za fiksiranje boje.

101. Timijan (Thymus vulgaris) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

RAZREDMAGNOLIOPSIDA

REDLAMIALES

PORODICALAMIACEAE

RODTHYMUS

VRSTAT.VULGARIS

Opis:Listovisu sitni, tvrdi, sitno dlakavi, lagano prema dolje savinuti, sivo-zeleneboje. Timijan jearomatinogokusa i pomalo ljut. Slian jemajinoj duici, ali je vii istabljikamu ne puzi po zemlji, nego raste uspravno (do 30cm); listovi su ui. Prvobitna postojbina jejuna Europa; drugdje se uzgaja i kao ukrasna imedonosnabiljka.Ubire se gornja polovina biljke ucvijetu,list(najljekovitijije jer ima najvieeterinog uljaitanina), eterino ulje i timol (Thymi herba,foliurn,aetheroleum et thymolum). Timijan sadri uz eterino ulje (koje obiluje timolom, karvakrolom, borneolom i linalolom) itanineiflavonide.

102. Zeiji trn (Ononis spinosa) Taksonomija:CARSTVOPLANTAE

REDFABALES

PORODICAFABACEAE

RODONONIS

VRSTAO.SPINOSA

Opis:Zeiji trn,biljkaje iz porodiceFaboideae. Naraste do visine od 80 cm.Cvateod travnja do rujna ruiastimcvjetovima. Raste u cijelojEuropi, do 1500 metaranadmorske visine. Biljka jeljekovita, sasvim mladi izdanci su jestivi.

100

Documents

Amar Herbar