Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u ...€¦ · Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji . MASTER RAD . Niš, 2016. UNIVERZITET

UNIVERZITET U NIŠU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Milica S. Đošić

Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji

MASTER RAD

Niš, 2016.

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji

MASTER RAD

Kandidat: Mentor:

Milica S. Đošić dr Vladimir Ranđelović

Br. indeksa: 130

Niš, 2016.

UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OD BIOLOGY AND ECOLOGY

Analysis of the medicinal flora of the Besna Kobila Mountain in southeastern Serbia

MASTER THESIS

Candidate: Mentor:

Milica S. Đošić PhD Vladimir Ranđelović

no. of index: 130

Niš, 2016.

Zahvalnica

Najsrdačnije se zahvaljujem svom mentoru, prof. dr Vladimiru Ranđeloviću, na savetima i stručnoj pomoći prilikom realizacije master rada.

Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici, bratu Marku i roditeljima, na razumevanju, podršci i nesebičnoj ljubavi tokom studiranja.

Biografija kandidata

Milica Đošić je rođena 8. oktobra 1991. godine u Vranju gde je završila osnovnu školu “Svetozar Marković“ 2006. godine. Medicinsku školu, smer ginekološko-akušerska sestra, završava 2010. godine.

2010. godine upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studije završava 2013. Godine sa zvanjem “Biolog“ i prosečnom ocenom 8,03. Iste godine upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, smer Ekologija i zaštita prirode.

Apstrakt

U ovom master radu analizirana je flora planine Besne Kobile u južnoj Srbiji, sa posebnim osvrtom na lekovito bilje. U radu je izvršen pregled flore lekovitih biljaka istraživanog područja kao i njihova farmakodinamsaka podela, urađena je taksonomska, fitogeografska i fitocenološka analiza.

Planina Besna Kobila karakteriše se velikim potencijalom lekovitih biljaka (192 vrste). Taksonomskom analizom utvrđeno je da najveći broj lekovitih biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta), zatim Asteraceae (21), Rosaceae (18), Schrophulaceae (13). Fitogeografska analiza pokazuje da su vrste srednjeevropskog flornog elementa najbrojnije (81). U biološkom spektru medicinske flore najbrojnije su hemikriptofite (43,23%).

Ključne reči:Besna Kobila,vegetacija, lekovito bilje, životne forme, farmakodinamika

Abstract

In this master work analyzes the flora mountain Besna Kobila in southern Serbia, with special emphasis on herbs. In the paper, the flora of medicinal plants of the study area and their pharmacodynamic division, made the taxonomic, phytogeographical and phytosociological analysis.

Mountain Besna Kobila characterised by rich natural potential of medicinal plants (192 species). The taxonomical analysis showed that the highest number of medicinal plants belongs to the family Lamiaceae (25 species), followed by Asteraceae (21), Rosaceae (18) Schrophulaceae (13). The phytogeographyc analysis show that the type Central European largest floral element (33). In the biological spectrum of the medicinal flora are most numerous hemicryptophytes (43,23%).

Keywords: Besna Kobila, vegetation, medicinal plants, life forms, pharmacodynamics

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 1

1.1. Dosadašnja istraživanja lekovitih biljaka jugoistočne Srbije .............................................. 2

1.3. Geografske karakteristike Besne Kobile ............................................................................. 3

1.3.1. Geografski položaj ........................................................................................................... 3

1.3.2. Hidrografske prilike ......................................................................................................... 4

1.3.3. Geološki sastav ................................................................................................................. 5

1.3.4. Pedološki pokrivač ........................................................................................................... 6

1.3.5. Klimatske prilike .............................................................................................................. 6

1.4. Potencijalna vegetacija istraživanog područja .................................................................... 7

1.4.1. Osnovne karakteristike flore.............................................................................................8

2. Materijal i metode rada .......................................................................................................... 9

2.1. Materijal .............................................................................................................................. 9

2.2. Metode rada ......................................................................................................................... 9

3. Rezultati i diskusija .............................................................................................................. 10

3.1. Flora lekovitih biljaka Besne Kobile ............................................................................... ..10

3.2. Farmakodinamska podela flore lekovitih biljaka ........................................................... ...14

3.3. Taksonomska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile .......................................... 19

3.4. Fitogeografska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile ........................................ 20

3.5. Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile .................................................. 21

3.6. Staništa lekovitih biljaka ................................................................................................... 22

4. Zaključak .............................................................................................................................. 24

Literatura .................................................................................................................................. 25

Prilog ...................................................................................................................................... ..28

Milica Đošić Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji

1

1. Uvod

Veliki floristički diverzitet naše zemlje i njegov značaj ogleda se, između ostalog, i u

prisustvu velikog broja lekovitih biljnih vrsta. Međutim, prirodni potencijal lekovitih biljaka je

u velikoj meri nepoznat, što dovodi do neracionalnog korišćenja ovih resursa. Posledica toga je

često potpuni nestanak određenih vrsta sa nekog područja i trajni gubitak prirodnog izvora

mnogih lekovitih sirovina, uglavnom pre nego se sazna njihov hemijski sastav i lekovito

delovanje. Zbog toga je važan zadatak botaničke nauke da istraži lekovito bilje sa što je moguće

većeg broja aspekata, počev od njihovog rasprostranjenja i ekologije do hemijskog sastava i

bioaktivnog delovanja. Naučne discipline poput farmakognozije (deo farmakologije koji se bavi

prirodnim lekovima biljnog, životinjskog ili drugog prirodnog porekla) i etnomedicine

(upotreba lekovitih biljaka i drugih prirodnih sirovina u lečenju bolesti od strane lokalnog

stanovništva) postale su veoma cenjene u sveukupnom sistemu nauka krajem 20. i početkom

21. veka.

Na značaj lekovitih biljaka za lečenje ili pomoć u lečenju različitih bolesti na području

Srbije ukazao je još dr Sava Petrović u svom delu „Lekovito bilje u Srbiji“ (Petrović, 1883),

koje mnogi potonji autori smatraju prvom srpskom farmakopejom. Pre njega, o lekovitom bilju

se jako malo znalo i ta znanja su prenošena usmeno, mahom među sveštenim licima po

manastirima. Jedini pisani tragovi se nalaze u „Hodoškom zborniku“ iz 1390. godine i

„Hilandarskom medicinskom kodeksu“ iz 14. veka, u kojem je opisano oko 100 biljnih vrsta i

droga biljnog porekla (Parojčić, Stupar, 2003). Nakon Petrovića, brojni botaničari, farmaceuti

i lekari nastavljaju istraživanja lekovitih biljaka u Srbiji, ali je istraživanje rasprostranjenja i

zastupljenosti lekovitih biljaka postalo veoma važna aktivnost srpskih botaničara tek u drugoj

polovini 20. veka, kada se pojavljuje niz značajnih radova i monografskih dela iz ove oblasti

(Tucakov, 1971, Tucakov, Mihajlov, 1977, Sarić, ed., 1989 i dr.).

Područje jugoistočne Srbije je takođe veoma bogato lekovitim biljkama, a posebno u

brdskim i planinskim predelima starih venačnih planina Rodopskog sistema, koje u ovom delu

Srbije čine vlasinski metamorfni kompleks. Ovaj niz planina započinje južno od Niša planinom

Seličevicom i proteže se do krajnjeg juga Srbije, gde se završava planinama Dukat i Besna

Kobila. Floristička istraživanja ovih planina su bila posebno intenzivna u drugoj polovini 20. i

početkom 21. veka, kada članovi neformalne „južnosrpske botaničke škole“, predvođeni dr

Novicom Ranđelovićem daju niz značajnih florističkih i fitocenoloških radova (Ranđelović,

1978, Jovanović, 1979, Stamenković, 1983, Ranđelović, Zlatković, 2010 i dr.). Ista ekipa

istraživača bavi se i problemima rasprostranjenja i racionalnog korišćenja lekovitih biljka, o


2

čemu će kasnije biti više reči. Međutim, lekovite biljke planine Besne Kobile nisu sistematski

istraživane do sada, iako je njena flora relativno dobro upoznata (Ranđelović, 1978, Petrović,

1999). U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja rasprostranjenosti i zastupljenosti

lekovitog bilja na planini Besnoj Kobili u jugoistočnoj Srbiji. Posebna pažnja je posvećena

fitogeografskim i ekološkim karakteristikama medicinske flore ove planine, ali i

farmakodinamskoj pripadnost lekovitih biljaka.

Cilj istraživanja je da se popiše flora lekovitih biljaka na planini Besnoj Kobili u

jugoistočnoj Srbiji, i da se na osnovu toga urade taksonomska, fitogeografska,

farmakodinamska i analiza biološkog spektra. Posebna pažnja poklonjena je zastupljenost

lekovitih biljaka u pojedinim tipovima vegetacije, što kasnije može da posluži kao osnova za

zaštitu pojedinih tipova staništa sa ciljem očuvanja prirodnog potencijala lekovitih biljnih vrsta.

1.1. Dosadašnja istraživanja lekovitih biljaka jugoistočne Srbije

Na području Srbije prema trenutnim saznanjima rastu 3272 vrste biljaka (Stevanović,

ed., 1999), od kojih se lekovitim smatraju 874 vrste (Sarić, ed., 1989). Drugim rečima, od

ukupnog broja biljaka koje rastu kod nas, lekovitim pripada četvrtina, mada veliki broj biljaka

još uvek nije dovoljno ispitan, pa se tako i o njihovoj lekovitosti nedovoljno zna (Ranđelović,

Avramović, 2011).

Istraživanjima rasprostranjenosti i prirodnog potencijala lekovitih biljaka u južnoj i

jugoistočnoj Srbiji se u poslednjih tridesetak godina pridaje sve veći značaj. Ipak, do sada su

uglavnom prikazivani rezultati regionalnih istraživanja medicinske flore (Stamenković,

Ranđelović, 1986, 1987, Ranđelović et al. 1990a, 1990b) dok su istraživanja medicinske flore

konkretnih geografskih objekata (Ranđelović et al., 1989., Stamenković et al., 1989, 1994,

Ranđelović et al., 2002, 2005a, Jovanović, 2016) još uvek nedovoljna za racionalizaciju

korišćenja ovih prirodnih resursa. Takođe, podaci o lekovitim biljkama u jugoistočnoj Srbiji su

predstavljeni i u knjizi „Lekovito bilje jugoistočne Srbije“ (Kojić et al., 1998).

Lekovite biljke planina vlasinskog metamorfnog kompleksa su analitički obrađene

samo za planine Vlasinske visoravni (Ranđelović et al., 2002).

1.2. Dosadašnja istraživanja flore Besne Kobile

Osnovu za istraživanja lekovitih biljaka određenog područja predstavljaju floristički

radovi koji se odnose na to područje. Floristička proučavanja u jugoistočnoj Srbiji započinju

nakon oslobođenja ovih krajeva od turaka, odnosno nakon 1878. godine. Prve pisane podatke

o biljnom svetu jugoistočnih delova naše zemlje pronalazimo u radovima Josifa Pančića, koji u


3

„Dodatku flori Kneževine Srbije“ (Pančić, 1884) navodi i veliki broj vrsta iz jugoistočne Srbije,

od kojih su neke i sa područja Besne Kobile. Ničić (1892) navodi veliki broj biljnih vrsta za

okolinu Vranja, kojom je obuhvatio i pobrđe Besne Kobile. Prva istraživanja na ovom području,

nakon drugog svetskog rata, vršio je Lav Rajevski (1950) od koga su nam ostala dva kraća

zapisa o flori i vegetaciji Besne kobile i susednih planina i o borovoj šumi na Jarešniku (Dukat

planina). Vrlo bogata herbarska zbirka Rajevskog, nalazi se u herbaru Botaničke bašte u

Beogradu, materijal koji potiče sa ovih područja. Zapadnu stranu Besne Kobile istražuje Jovan

Tucakov (1967). Međutim, jugoistočnim delovima naše zemlje, a posebno planinama krajnjeg

jugoistoka, ipak je poklonjeno jako malo pažnje, a podaci o rasprostranjenju biljnih vrsta se

mogu pronaći sporadično u pojedinim florističkim prilozima (Nikolić, Diklić, 1965; Diklić,

Nikolić, 1968; Gajić, 1972). Sedamdesetih godina prošlog veka na ovim prostorima započinju

obimna floristička istraživanja botaničara koji žive i rade u gradovima jugoistočne Srbije,

okupljenu u grupu istraživača koja je zbog brojnih i značajnih rezultata rada dobila neformalni

naziv „južnosrpska botanička škola“. U sklopu većeg broja radova (Ranđelović et al., 1982), a

posebno u okviru doktorske disertacije dr Novice Ranđelovića (1978) obrađena je i flora i

vegetacija Besne Kobile. Istočnu stranu Besne Kobile floristički istražuje Milosavljević (1999),

a spisak biljnih vrsta cele Besne Kobile daje Tanja Petrović (1999) u svom magistarskom radu

„Besna Kobila kao centar biodiverziteta endemičnih i reliktnih biljnih vrsta i fitocenoza“.

1.3. Geografske karakteristike Besne Kobile

1.3.1.Geografski položaj

Planina Besna Kobila je deo Rodopske planinske mase. Rodopski planinski sistem

sastavljen je od starih paleozojskih eruptivnih stena (granit, kristalni škriljci), a na obodu od

stena mezozojske starosti. Na Balkanskom poluostrvu Rodopska masa predstavlja prvu

kopnenu masu na koju su se tokom složenih orogenetski procesa i geoloških perioda nadovezale

i priključivale nabrane planine balkanskog, skardo-pinskog i dinarskog sistema.

Rodopski planinski sistem iz Makedonije nastavlja se na planinu Dukat, pa dalje na

desnoj strani na Besnu Kobilu, Vardenik, Čemernik, Ostrozub, Kruševicu, Babičku goru i

Seličevicu. Besna Kobila se prostire na krajnjem jugoistoku Srbij. Nalazi se severo-istočno od

Vranja i Vranjske Banje, sa najvišim vrhom 1923 m. Šire područje Besne Kobile se proteže u

pravcu zapad-istok, na severu se nastavlja na Vardenika, a na jug na Dukat planinu. U

geomorfološkom smislu pripada planinskom regionu, sa malim i uskim ravnicama u donjem

toku Korbevačke reke, Banjske i Jelašničke reke.


4

Slika 1. Položaj planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji (levo), topografska karta okoline

najvišeg vrha (desno) i topografska karta šireg područja Besne Kobile (dole)

1.3.2. Hidrografske prilike

U ovom delu južne i jugoistočne Srbije, karakteristika svih reka je da su nezagađene,

bistre, brze reke, koje za vreme vreme kišnih i vlažnih perioda nose ogromnu količinu vode,

kao i raznovrsnog geološkog materijala.


5

Vode sa Besne kobile slivaju se u nekoliko većih reka i odnose vodu u nekoliko pravaca.

Deo voda sa zapadne strane sliva se potocima i brzacima u Korbevačku, Banjsku reku, i

Jelašničku reku koje se ulivaju u Južnu Moravu. Sa severozapadne strane, vode sa planine se

sljivaju u Barisavičku reku, ona u Jelašničku reku, a Jelašnička reka, noseći velike količine

vode, uliva se ispred Vladičinog Hana takođe u Južnu Moravu. Sa jugozapadne strane manja

količina vode sliva se u Crnu reku, a ona u reku Pčinju. Najveća količina vode sa Besne kobile

sliva se na istoku, i to potocima i rečicama u Ljubatsku reku, koja se uliva u reku Dragovišticu.

1.3.3. Geološki sastav

Prema Milovanoviću i Ćiriću (1968), istraživano područje se ističe veoma raznovrsnom

građom.

Od vrha (1923 m) prema podnožju pružaju se slojevi stena: graniti, daciti, granodioriti,

mikašisti, dacito-andenzijski tufovi i konglamerati šljunka, peska i gline (Sl. 2).

Slika 2. Geološki sastav planine Besne Kobile

(γm- graniti, Prs- mikašisti, αqm- daciti, γδm- granodioriti, Prgn- gnajsevi, mpi-konglomerati, šljunak, pesak, glina)

Graniti su moćne formacije koje zahvataju zapadni deo Besne kobile i to ispod samih

vrhova i delimično na obalama Korbevačke i Jelašničke reke.

Daciti prate granite i obe formacije su postavljene u obliku potkorice čiji šiljci se nalaze

na Besnoj kobili, a zaobljeni deo na Vardeniku. Između potkovice nalaze se moćni slojevi

granodiozita koji se pružaju od 1850 m pa silaze čak do 1416 m.

Mikašisti se nalaze niže od 1700 m pa sve do ravnice, i po svojoj obimnosti konkurišu

granodiozitima za primat u geološkoj građi Besne kobile. U njihovom donjem delu

jugozapadno od Vranjske Banje javljaju se dacit-andezitski tufovi.


6

Konglomerati šljunka, peska i gline su završna formacija u visinskoj distribuciji

litološkog materijala Besne kobile i okoline.

1.3.4. Pedološki pokrivač

Zemljište je formirano zahvaljujući delovanju klime, vegetacije i geološke podloge.

Zbog toga se u ovom predelu javljaju nekoliko vrsta različitog zemljišta. U brdskom regionu

preovladavaju gajnjače. U predplaninskom i planinskom predelu sreču se smeđa šumska

zemljišta. U subalpskom regionu prisutne su kisele planinske crnice. U planinskom i

subalpskom području raširene su kisele tresetne crnice. Od azonalnih tipova javljaju se

smoničava, zabarena močvarna zemljišta, odnosno silikatne stene, peskovita zemljišta i sipari.

1.3.5. Klimatske prilike

Teritorija južne Srbije, gde se prostire planina Besna Kobila, u klimatskom pogledu je

veoma kompleksna zbog svog geografskog položaja na Balkanskom poluostrvu. U tom slučaju

se mogu razlikovati mediteranski, umereno-kontinentalni, planinski i nivalni osnovni tip

zonalne klime.

Tipična aridna submediteranska egejska klima nije izražena u našoj zemlji, ali se njen

uticaj oseća na teritoriji južne Srbije. Uticaji mediteranske klime na Besnu Kobilu idu iz pravca

egejskog mora koji dospevaju dolinom reke Vardar i južne Morave. U tom slučaju njena klima

dobija sve odlike prelazne submediteransko-egejsko-subkontinentalne klime.

Umereno-kontinentalna klima izražena je kao semiaridna umereno-kontinentalna klima,

koja je izmenjena planinskim uticajima.

Najjače zastupljena jeste planinska klima, koja je zastupljena kao planinska

kontinentalna klima.

Klima je uslovljena klimatskim faktorima i klimatskim elementima. Dva najznačajnija

klimatska elementa jesu temperatura i padavine.

Pod temperaturom podrazumevamo stepen zagrejanosti atmosferskog vazduha i ona

direktno upravlja vegetacijom.

Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 10,9°C. Leta su relativno topla sa

srednjom temperaturom od 20,2°C, a zime umereno hladne. Sa temperaturom od – 0,4°C

najhladniji mesec je januar, a najtopliji su jul i avgust sa temperaturom od 20,9°C. Proleće je

nešto toplije (10,6°C) od jeseni čija temperatura iznosi 10,1°C. Pri ovakvim klimatskim

uslovima biljke ranije klijaju, cvetaju i ranije sazrevaju. Period negativnih temperatura javlja se

od novembra i traje do februara.


7

Padavine čine svi oblici kondenzovane pare u tečnom ili čvrstom stanju, koje dospevaju

na zemlju iz vazduha. Prosečna godišnja količina padavina je 645,3 mm, pri čemu se zapažaju

dva maksimuma (maj-jun i novembar) i dva minimuma (januar-februar i septembar). Majsko-

junski maksimum je izrazitiji i povoljniji za vegetaciju.

U zimskom periodu je manja količina padavina od letnjeg, i to je takođe bitno za

vegetaciju, jer je preko leta potrebna vlaga zbog insolacije i visokog procenta isparavanja vlage

iz zemlje. Visina padavina u zimskom periodu iznosi 141mm. Najveća količina padavina je u

jesen 170 mm.

Tabela 1. Srednja mesečna temperatura Besne Kobile

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec T(oC) -6,5 -5,8 -2,3 3,3 6,1 10,5 13,6 11,4 10,3 5,2 1,5 -4,8

1.4. Potencijalna vegetacija istraživanog područja

Potencijalna vegetacija je ona vegetacija koja bi se na određenom području razvila da

nema uticaja antropogenog faktora. U jugoistočnoj Srbiji, a samim tim i na Besnoj Kobili,

potencijalna vegetacija je uglavnom predstavljena različitim tipovima šumske vegetacije (Sl.

3) (F u k a r e k , J o v a n o v i ć , 1983).

Slika 3. Potencijalna vegetacija jugoistočne Srbije i Besne Kobile


8

Najveće površine na ovom području pripadaju pojasu planinske bukove šume (Fagetum

montanum, 32), koje se potencijalno razvijaju u planinskom regionu na nadmorskim visinama

od 700 do 1200 m. Iznad pojasa bukove šume razvija se pojas visokoplaninske bukove šume

(Luzulo albidae-Fagetum, 42), dok termofilna staništa nižih nadmorskih visina obrasta šuma

hrasta cera (Quercetum cerris noesiacum, 17).

U rečnim dolinama potencijalnu vegetaciju predstavljaju šume bele i krte vrbe

(Salicetum albo-fragilis, 29) i toplovo-vrbove šume (Populo-Salicetum albae, 23).

Potencijalna šumska vegetacija je u većoj meri degradirana, pa se na površinama koje

bi potencijalno bile pokrivene šumom, razvija sekundarna travnjačka vegetacija. U pojasu

hrastovih šuma razvijena je livadska vegetacija okarakterisana različitim vrstama familije trava,

a u pojasu bukove i visokoplaninske bukove šume se razvijaju pašnjaci.

1.4.1. Osnovne karakteristike flore

Dosadašnjim istraživanjem flore Besne kobile otkriveno je 684 taksona (633 biljnih

vrsta i 52 podvrste) iz 319 redova i 77 familija (Prilog 1). Na prvom mestu, jer sadrži najveći

broj vrsta, je familija Asteraceae (96 vrsta), pa sledi familija Poaceae (56), a zatim familije

Fabaceae (46), Caryophyllaceae (46), Lamiaceae (45), Scrophulariaceae (38), Rosaceae (31),

Apiaceae (20), Ranunculaceae (20), Brassicaceae (19), Cyperaceae (16), Rubiaceae (16),

Liliaceae (14) i druge (Petrović, 2002).

Slika 4. Besna Kobila


9

2.Materijal i metode rada

2.1.Materijal

Popis flore Besne Kobile sačinjen je na osnovu literaturnih podataka (Petrović, 2002).

2.2. Metode rada

Spisak flore lekovitih biljaka urađen je na osnovu knjige „Lekovite biljke Srbije“ (Sarić,

ed., 1989). Nomenklatura biljnih vrsta usklađena je sa Flora Europaea (Tutin et al., ed. 1964-

1980.) i Med-Checklist(Greuter et al., 1984, 1986, 1989).

Životne forme su date prema Raunkieovom principu, koji su razradili Elenberg i Miler-

Domboa (Ellenberg, Mueller-Dombois, 1967. in Mueller-Dombois, Ellenberg, 1974.), a u

''Flori Srbije'' delimično izmenio Stevanović (1992.). Skraćenice upotrebljavane za označavanje

životnih formi date su prema ''Flori Srbije'' za cvetnice (Stevanović, 1992).

Pripadnost biljaka lekovitoj flori i farmakodinamske karakteristike određivane su na

osnovu literature o lekovitim biljkama Srbije (Sarić, 1989).

Florni elementi su izdvajani prema Gajiću (Gajić 1980, 1984), Valteru (Valter, 1782), i

„Flori SR Srbije“ (Josifović et al., 1970-77.) uz korekciju za pojedine vrste na osnovu biljno-

geografskih karata u „Flori NR Bugarske“ (Jordanov et al., 1963-89.), analitičkoj „Flori

Jugoslavije“ (Horvat, 1967), vegetaciji jugoistočne Evrope (Horvat et al., 1974.) i na osnovu

podataka o rasprostranjenju u “Flori Balkanskog poluostrva” (Hayek, 1924-33).


10

3.Rezultati i diskusija

3.1. Flora lekovitih biljaka Besne Kobile

Na osnovu popisa flore planine Besne Kobile (Petrović, 2002), utvrđeno je prisustvo 684

vrsta biljaka, od kojih 192 pripada lekovitim biljkama. Spisak lekovitih biljaka dat je u tabeli

uz opis dela biljke koji se koristi, kao i vreme cvetanja.

Tabela 2. Pregled lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Naziv vrste Familija Deo biljke koji se koristi Vreme cvetanja

Conium maculatum L. Apiaceae Plod, lišće i vršni delovi biljke pre cvetanja

VI-VII

Daucus carota L. Apiaceae Svež koren i zreo plod VI-IX Pastinaca hirsutaPanč. Apiaceae Koren, stabljika, cvet i plod VII-VIII Pimpinella saxifraga L. Apiaceae Koren VII-IX Sanicula europaea L. Apiaceae Koren, nadzemni deo biljke u

cvetu V-VIII

Hedera helix L. Araliaceae Svež i osušen plod ređe kora i list II-III Dryopteris filix-mas (L.) Schott Aspidaceae Rizom V-IX Achillea millefoliumL. Asteraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-VII

Achillea setacea Waldst. & Kit. Asteraceae Nadzemni deo biljke VI-VII Achillea crithmifolia Waldst. & Kit.

Asteraceae Nadzemni deo biljke VI-VII

Achillea nobilis L. Asteraceae List i cvet VI-VII Antennaria dioica (L.) P. Gaertn. Asteraceae Cvasti i nadzemni deo biljke u

cvetu V-VII

Arctium lappa L. Asteraceae Koren VII-VIII Artemisia absinthium L. Asteraceae Zeljasti vršni delovi biljke u

cvetu VII-IX

Artemisia vulgaris L. Asteraceae Zeljasti vrhovi grančica u cvetu VII-IX Bellis perennis L. Asteraceae Cvast , ređe samo list ili cela

biljka u cvetu bez korena IV-X

Bidens tripartita L. Asteraceae Zeljasti vršni delovi biljke u cvetu

VII-IX

Carlina acaulis L. Asteraceae Koren VIII-IX Centaurea cyanus L. Asteraceae Jezičasti i uz njih prilegli cevasti

cvetići bez papusa VI-IX

Chamomilla recutita (L.) Rauschert Asteraceae Glavičaste cvasti V-IX Cichorium intybus L. Asteraceae Koren, ređe nadzemni deo biljke

u cvetu ili samo cvet VII-IX

Galinsoga parviflora Cav. Asteraceae Cvet V-XI Hieracium pilosella L. Asteraceae Cela biljka s korenom V-VIII Solidago virgaurea L. Asteraceae Vršni deo biljke u cvetu VII-IX Tanacetum vulgare L. Asteraceae Cvast, ređe vršni nadzemni deo

biljke u cvetu VII-IX

Taraxacum officinale Web. Asteraceae Koren, ređe cela biljka s korenjem

IV-IX

Telekia peciosa (Schreb.) Baumg. Asteraceae Koren VI-IX


11

Tussilago farfara L. Asteraceae List i cvet III-V Alnus glutinosa (L.) P. Gaertn. Betulaceae Zrela šišarka, kora i ređe list IV-IX Betula pendula Roth Betulaceae List IV-V Anchusa officinalis L. Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-IX Cynoglossum officinale L. Boraginaceae List, nadzemni deo biljke u cvetu

i koren V-VI

Pulmonaria officinalisL. Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu III-V Pulmonaria mollissima Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu III-V Cardamine pratensis L. Brassicaceae Sveži mladi izdanci, naročito

prizemni listovi iz rozete VI-VII

Capsella bursa-pastoris (L.) Med. Brassicaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV-VII Sisymbrium officinale (L.) Scop. Brassicaceae Svež list i nadzemni deo biljke u

cvetu VI-VII

Campanula rapunculus L. Campanulaceae Koren i zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

V-VII

Campanula trachelium L. Campanulaceae Kod nas se ne koristi VII-IX Humulus lupulus L. Canabaceae Šišarice, žlezde s etarskim uljem

sa ženskih biljaka hmelja VII-IX

Sambucus ebulus L. Caprifoliaceae Koren , list i plod VI Sambucus nigra L. Caprifoliaceae Cvet i zreo plod VI Viburnum opulus L. Caprifoliaceae Kora i plod V Herniaria glabraL. Caryophyllaceae Nadzemni deo biljke II-IV Herniaria hirsuta L. Caryophyllaceae Nadzemni deo biljke V-VIII Saponaria officinalis L. Caryophyllaceae Koren, ređe nadzemni deo biljke

u cvetu V-IX

Euonymus europaeus L. Celastraceae List, plod, kora i mlade grančice V Cuscuta europaea L. Convolvulaceae Cela biljka u cvetu IV-VI Cornus mas L. Cornaceae Svež i osušen plod, ređe i list II-III Cornus sanguinea L. Cornaceae List VII-IX Corylus avellana L. Corylaceae List, kora, seme i masno ulje iz

ploda II-III

Corylus colurna L. Corylaceae List, kora i semena jezgra IV Sedum telephium subsp. maximum (L.) Rouy & Camus

Crassulaceae Nadzemni deo biljke VI-IX

Bryonia alba L. Cucurbitaceae Koren VI-VII Juniperus communis L. Cupressaceae Plod IV-VII Equisetum arvense L. Equisetaceae Nadzemni deo biljke III-V Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng.

Ericaceae List VII-X

Vaccinium myrtillus L. Ericaceae Plod i list V-VI Vaccinium uliginosum L. Ericaceae Plod i list VI-VII Vaccinium vitis-idaea L. Ericaceae List i plod V-VI Euphorbia amygdaloides L. Euphorbiaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Euphorbia cyparissias L. Euphorbiaceae Seme IV-VII Anthyllis vulneraria L. Fabaceae Cvet i nadzemni deo biljke V-IX Coronilla varia L. Fabaceae Treba je izbegavati V-IX Galega officinalis L. Fabaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Ononis spinosa L. Fabaceae Koren VI-IX Medicago lupulina L. Fabaceae List V Medicago sativa subsp. falcata (L.) Arcang.

Fabaceae List VI

Melilotus albus Medik. Fabaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

VI


12

Melilotus officinalis (L.) Lam. Fabaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

VI

Fagus sylvatica ssp. moesica L. Fagaceae Katran Quercus cerrisL. Fagaceae Kora IV-V Quercus frainettoTen. Fagaceae Kora IV-V Quercus petraea Liebl. Fagaceae Kora IV-V Quercus robur L. Fagaceae Kora IV-V Gentiana asclepiadea L. Gentianaceae Koren VII-X Gentiana cruciata L. Gentianaceae Koren, cela biljka u cvetu VII-X Erodium cicutarium (L.) L'Her. Geraniaceae Cela biljka ili samo nadzemni

deo biljke u cvetu III-VIII

Geranium macrorrhizum L. Geraniaceae Rizom VII-VIII Geranium robertianum L. Geraniaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-VIII Hypericum barbatum L. Guttiaferae Nadzemni deo biljke V-VII Hypericum maculatum Crantz Guttiaferae Nadzemni deo biljke VI-VII Hypericum perforatum L. Guttiaferae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-VIII

Crocus veluchensisSchott Iridaceae Cvet IV-VI Acinos alpinus (L.) Moench Lamiaceae List i cvet IV-VII Acinos arvensis (Lam.) Dandy Lamiaceae List i cvet IV-VII Ajuga reptans L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV-VIII Ballota nigra L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VII Galeopsis pubescens Besser Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-IX Galeopsis tetrahit L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-VIII Galeopsis speciosa Mill. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-IX Glechoma hederacea L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV Lamium purpureum L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke IV-IX Leonurus cardiaca L. Lamiaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-IX

Lycopus europaeus L. Lamiaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

VI-VIII (IX)

Marrubium vulgare L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-VIII Mentha aquatica L. Lamiaceae Vršni nadzemni deo biljke VI-IX Mentha longifolia (L.) Huds. Lamiaceae Vršni nadzemni deo biljke VI-IX Nepeta cataria L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VII-IX Nepeta nuda L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VI-VIII Origanum vulgare L. Lamiaceae Vrhovi grančica u cvetu ili

etarsko ulje VII-IX

Salvia glutinosa L. Lamiaceae List i etarsko ulje VI-IX Salvia nemorosa L. Lamiaceae List i etarsko ulje V-VIII Salvia pratensis L. Lamiaceae List i etarsko ulje V-VIII Stachys officinalis (L.) Trevis. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VII-VIII Stachys palustris L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Prunella vulgaris L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-IX Teucrium chamaedrys L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Thymus serpyllum L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu i

etarsko ulje V-IX

Allium carinatum L. Liliaceae Svež nadzemni deo biljke IX-VIII Colchicum autumnaleL. Liliaceae Seme i krtola VIII-IX Lilium martagon L. Liliaceae Cvet VII-VIII Veratrum album L. Liliaceae Rizom s korenjem VI-VIII Lythrum salicariaL. Lythraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-IX


13

Malva moschata L Malvaceae Cvet i list VI-VII (X) Malva sylvestris L. Malvaceae Cvet i list V-IX Fraxinus ornus L. Oleaceae Osušeni slatki sok V Gymnadenia conopsea R. Br. Orchidaceae Krtola IV-V Orchis coriophoraL. Orchidaceae Krtola IV-VII Orchis morioL. Orchidaceae Krtola IV-VII Oxalis acetosella L. Oxalidaceae List IV Chelidonium majus L. Papaveraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu i koren IV-X

Papaver rhoeas L. Papaveraceae Cvet V-VI Plantago lanceolata L. Plantaginaceae List IV-IX Plantago major L. Plantaginaceae List VI-IX Plantago media L. Plantaginaceae List V-IX Cynodon dactylon(L.) Pers. Poaceae List Polygala vulgaris L. Polygalaceae Cela biljka V-VIII Polygonum aviculare L. Polygonaceae Nadzemni deo biljke V-X Rumex acetosa L. Polygonaceae Koren i list IV-VI Polypodium vulgare (L.) Polypodiaceae Rizom VI-VII Lysimachia punctata L. Primulaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-VIII

Primula elatior (L.) Hill Primulaceae Koren i cvet III-V Primula veris L. Primulaceae Koren i cvet IV-V Primula vulgaris Huds. Primulaceae Koren i cvet IV-V Helleborus odorus (L) W. K. Ranunculaceae Rizom sa korenjem II-IV Nigella arvensis L. Ranunculaceae Seme VII-IX Ranunculus acris L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus bulbosus L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus ficaria L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus repens L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Agrimonia eupatoria L. Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u

cvetu VI-VIII

Alchemilla flabellata Buser Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

V-IX

Alchemilla reniformis Buser Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu

V-IX

Crataegus monogyna Jacq. Rosaceae List, cvasti i plod V-VI Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Rosaceae Vrhovi grančica u cvetu i list VI-VIII Filipendula vulgaris Moench Rosaceae List i vrhovi grančica VII-VIII Fragaria vesca L. Rosaceae List V-VI Geum urbanum L. Rosaceae Rizom s korenjem V-X Potentilla erecta (L.) Raeusch. Rosaceae Rizom V-VIII Potentilla recta L. Rosaceae Rizom V-VII Potentilla reptans L. Rosaceae Rizom VI-VIII Prunus spinosa L. Rosaceae Cvet, plod IV-V Rubus caesius L. Rosaceae List i svež plod V Rubus idaeus L. Rosaceae List i svež plod V Rubus hirtus L. Rosaceae List i svež plod V Rosa canina L. Rosaceae Plod V Sanguisorba officinalis L. Rosaceae Rizom s korenjem VI-IX Sorbus torminalis (L.) Crantz Rosaceae Plodovi V-VI Galium odoratum (L.) Scop. Rubiaceae Gornja polovina biljke V-IX Galium verum L. Rubiaceae Gornja polovina biljke u cvetu V-IX Populus nigra L. Salicaceae Lisni pupoljci II-III


14

Populus tremula L. Salicaceae Lisni pupoljci II-III Salix alba L. Salicaceae Kora III-IV Salix caprea L. Salicaceae Kora III-IV Salix purpurea L. Salicaceae Kora III-IV Digitalis ferruginea L. Scrophulariaceae List VII-VIII Digitalis lanata Ehrh. Scrophulariaceae List VI-VIII Digitalis viridifloraLindley Scrophulariaceae List VI-VIII Euphrasia pectinata Ten. Scrophulariaceae Cela biljka VI-VIII Euphrasia rostkoviana Hayne Scrophulariaceae Cela biljka ili samo nadzemni

deo biljke u cvetu V-X

Euphrasia stricta D. Wolff ex J. F. Lehmann

Scrophulariaceae Cela biljka V-X

Gratiola officinalis L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Linaria vulgaris Mill. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-IX Scrophularia nodosa Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VII Verbascum densiflorum Bertol. Scrophulariaceae List i cvet VII-VIII Verbascum phlomoides L. Scrophulariaceae Cvet, odnosno samo krunica sa

priraslim prašnicima VI-VIII

Veronica beccabunga L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke V-VIII Veronica officinalis L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Atropa bella-donna L. Solanaceae List i koren VI-VIII Datura stramonium L. Solanaceae List i seme VI-IX Hyoscyamus niger L. Solanaceae List i seme VI-X Solanum dulcamara L. Solanaceae Stabljika VI-VIII Solanum nigrum L. Solanaceae Nadzemni deo biljke u cvetu i

zreo plod VI-VIII

Daphne mezereum L. Thymelaceae Kora II-IV Tilia cordata Mill. Tiliaceae Cvet VI-VIII Tilia platyphyllos Scop. Tiliaceae Cvet VI-VIII Ulmus glabra Huds Ulmaceae Kora V-VI Urtica dioica L. Urticaceae List i koren VI-XI Urtica urens L. Urticaceae List i koren IV-IX Valeriana officinalis L. Valerianaceae Rizom sa korenjem V Viola tricolor L. Violaceae Nadzemni deo biljke VI-VIII

3.2. Farmakodinamska podela flore lekovitih biljaka

Najveće interesovanje kod ljudi odnosi se na lekovito bilje i njihovu praktičnu upotrebu.

U ovom radu biće izvršena sistematska klasifikacija lekovitih biljaka na području Besne Kobile

prema farmakodinamskom svojstvu i upotrebi u fitoterapiji. Koristeći jedan od savremenih

klasifikacionih principa prema farmakodinamskom svojstvu (Tucakov, Mihajlov, 1977),

lekovite biljne droge su podeljene u 14 grupa:

I. Droge koje deluju na kardiovaskularni sistem II. Droge koje deluju na organe za varenje

III. Droge koje deluju na organe za disanje IV. Droge za lečenje centralnog i perifernog nervnog sistema V. Droge koje deluju na autonomni nervni sistem

VI. Droge za lečenje urogenitalnih organa


15

VII. Droge za lečenje kožnih bolesti VIII. Droge za regulisanje prometa materije

IX. Antidijabetici X. Antihistaminici

XI. Fitoncidno bilje XII. Galaktagozi

XIII. Tonici XIV. Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova

Droge koje deluju na kardiovaskularni sistem

1) Kardiotonika, kardiokinetika, kardijačna analeptika: Helleborus odorus, Urtica dioica, Veratrum album

2) Kardijačna sedativa: Crataegus monogyna, Leonurus cardiaca, Valeriana officinalis 3) Vazokonstriktori i hipertenzori:- 4) Vazodilatatori i hipotenzori: Crataegus monogyna,Hypericum perforatum, Sambucus

nigra, Veratrum album, Capsella bursa-pastoris, Daucus carota, Rosa canina, Saponaria officinalis,Equisetum arvense

5) Koronarni vazodilatatori: Capsella bursa-pastoris, Urtica dioica,Solidago virgaurea, Prunus spinosa, Sambucus nigra

6) Antivarikoza i antihemoroidalija: Achillea millefolium 7) Antiemetika: Malva sylvestris, Rosa canina, Rubus idaeus, Rumex acetosa, Fragaria

vesca, Vaccinium myrtillus, 8) Adstingencija, stiptika, konstipancija, antidijaroika:Potentilla erecta, Achillea

millefolium, Crataegus monogyna, Fragaria vesca, Geum urbanum, Prunus spinosa, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Bidens tripartita, Rumex sp., Hypericum sp., Rosa sp., Rubus sp., Salix sp., Salvia sp., Stachys sp., Thymus sp., Origanum vulgare

9) Holagoga i holeretika:Artemisia absinthium, Artemisia vulgaris, Chelidonium majus, Cuscuta europaea, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys

10) Antispazmodika , gastrointenstinalna sedativa: Atropa bella-donna, Daucus carota, Dryopteris filix-mas, Hyoscyamus niger, Tanacetum vulgare, Origanum vulgare

11) Antihelmintika i intenstinalna dezinficijencija:Artemisia absinthium,Daucus carota, Dryopteris filix-mas, Tanacetum vulgare

Droge koje deluju na organe za varenje

1) Sijalagoga, sudorifika: Sambucus nigra 2) Antisekretorna svojstva: Atropa bella-donna, Hyoscyamus niger 3) Amaro-tonika, stomahika, gastrična stimulacija: Artemisia absinthium, Artemisia

vulgaris, Gentiana asclepiadea, Taraxacum officinale 4) Karminativa: Thymus sp., Origanum vulgare 5) Purgancija, laksativa: - 6) Emetika: Verbascum sp., Primula sp., Saponaria officinalis


16

Slika 5. Lekovite biljke Besne kobile


17

Droge koje deluju na organe za disanje

1) Antiseptika i balsamika: Hypericum perforatum, Malva sylvestris, Thymus sp. 2) Ekspektorancija i emoliencija: Malva sylvestris, Sambucus nigra, Saponaria

officinalis, Verbascum sp., Viola sp. 3) Bronhijalna spazmolitika, bronhodilatatorija i antiasmatika:Atropa bella-donna,

Hyoscyamus niger, Cynoglossum officinale, Tussilago farfara 4) Sedativa respiratornog centra:Crataegus monogyna, Cynoglossum officinale, Prunus

spinosa 5) Sedativa običnog i velikog kašlja:Thymus sp.

Droge za lečenje centralnog i perifernognervnog sistema

1) Sedativa i kalmancija:Valeriana officinalis, Leonurus cardiaca 2) Hipnotica i narkotika: - 3) Antineuralgica, analgetika, lokalnaanestetika: - 4) Iritancija kutanea (revulziva irubefaciencija):Daphne mezereum, Salix sp., Helleborus

odorus, Saponaria officinalis, Urtica dioica, Urtica urens 5) Dijaforetika: Sambucus nigra, Sambucus ebulus, Saponaria officinalis, Salix sp., Betula

pendula, Primula veris, Arctium lappa 6) Antidijaforetika: Atropa bella-donna, Hyoscyamus niger 7) Antiseboroika: Hedera helix, Urtica dioica, Urtica urens, Potentilla sp., Quercus

petraea, Rubus sp. 8) Paraziticidi i insektifuga: Helleborus odorus, Veratrum album, Verbascum sp.

Droge koje deluju na autonomni nervni sistem

1) Spazmolitika: Chelidonium majus 2) Deprimiraju: Atropa belladonna, Hyoscyamus niger

Droge za lečenje urogenitalnih organa

1) Diuretika: Betula pendula, Herniaria hirsuta, Ononis spinosa, Arctium lappa, Daucus carota, Saponaria officinalis, Taraxacum offficinalis, Vaccinium myrtillus, Plantago sp.

2) Spazmolitika i sedativa mokraćnih puteva: Betula pendula 3) Antiseptika mokraćnih puteva: Betula pendula 4) Antihemoragika i uterotonika: Atropa bella-donna,Capsella bursa-pastoris 5) Emenagoga: Artemisia absinthium, Artemisia vulgaris

Droge za regulisanje prometa materija

1) Antiuremika, antiartritika i antireumatika: Colchicum autumnale, Salix sp., Ononis spinosa, Betula pendula, Urtica dioica, Urtica urens

2) Depurativa: Viola tricolor, Saponaria officinalis, Herniaria hirsuta, Equisetum sp., Taraxacum officinale, Arctium lappa


18

Droge za lečenje kožnih bolesti

1) Adstringencija i antiflogistika:Quercus petraea, Potentilla sp., Rubus sp., Rosa sp., Urtica dioica, Achillea millefolium

2) Emoliencija i sedativa: Cynoglossum officinale, Tussilago farfara, Arctium lappa, Gymnadenia conopsea, Orchis sp.

3) Vulnerarija i sikatrizancija: Hypericum perforatum, Urtica dioica, Sambucus nigra, Plantago sp., Anthyllis vulneraria

Antidijabetika

Galega officinalis, Artemisia obsinthium,Vaccinium myrtillus, Taraxacum officinale, Urtica dioica, Melilotus officinalis, Achillea millefolium

Antihistaminika

Atropa belladonna, Hyoscyamus niger, Valeriana officinalis

Fitoncidno bilje

Betula pendula, Origanum vulgare, Thymus sp., Arctium lappa,Geum sp., Colchicum autumnale

Galaktagoga

Carum carvi, Galega officinalis, Daucus carota

Tonika i reborancija

Gentiana sp., Urtica dioica, Geranium robertianum, Achillea millefolium, Teucrium chamaedrys, Rumex sp., Rosa sp., Rubus sp., Fragaria sp., Potentilla sp., Taraxacum officinale, Artemisia absinthium, Artemisia vulgare

Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova

Origanum vulgare, Rubus sp., Rosa sp., Vaccinium myrtillus


19

3.3. Taksonomska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Dosadašnjim istraživanjima lekovitih biljaka planine Besne Kobile, zabeleženo je 192

vrste biljaka iz 53 familija. Najveći broj lekovitih biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta),

zatim Asteraceae (21), Rosaceae (18), Schrophulaceae (13).

Tabela 3. Taksonomska struktura familija lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Familija N % Familija N % Apiaceae 5 2,61 Lamiaceae 25 13,02 Araliaceae 1 0,52 Liliaceae 4 1,04 Aspidaceae 1 0,52 Lythraceae 1 0,52 Asteraceae 21 10,94 Malvaceae 2 1,04 Betulaceae 2 1,04 Oleaceae 1 0,52 Boraginaceae 4 2,08 Orchidaceae 3 1,56 Brasicaceae 3 1,56 Oxalidaceae 1 0,52 Campanulaceae 2 1,04 Papaveraceae 2 1,04 Canabaceae 1 0,52 Plantaginaceae 3 1,56 Caprifoliaceae 3 1,56 Poaceae 1 0,52 Caryophilaceae 3 1,56 Polygalaceae 1 0,52 Celastraceae 1 0,52 Polygonaceae 2 1,04 Convolvulaceae 1 0,52 Polypodiaceae 1 0,52 Cornaceae 2 1,04 Primulaceae 4 2,08 Corylaceae 2 1,04 Ranunculaceae 6 3,13 Crassulaceae 1 0,52 Rosaceae 18 9,38 Cucurbitaceae 1 0,52 Rubiaceae 2 1,04 Cupressaceae 1 0,52 Salicaceae 5 2,61 Equisetaceae 1 0,52 Scrophulariaceae 13 6,77 Ericaceae 4 2,08 Solanaceae 5 2,61 Euphorbiaceae 2 1,04 Thymelaceae 1 0,52 Fabaceae 8 4,17 Tiliaceae 2 1,04 Fagaceae 5 2,61 Ulmaceae 1 0,52 Gentianaceae 2 1,04 Urticaceae 2 1,04 Geraniaceae 3 1,56 Valerianaceae 1 0,52 Guttiaferae 3 1,56 Violaceae 1 0,52 Iridaceae 1 0,52 Ukupno 192 100%


20

3.4.Fitogeografska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Planina Besna Kobila nalazi se na tromeđi subprovincija: istočne, južne i zapadne

Mezije, pa je zbog toga interesantno izvršiti biljno-geografsku analizu flore ovog areala.

Florni elementi su izdvajani prema Gajiću (Gajić 1980, 1984), Valteru (Valter 1782), i

„Flori SR Srbije“ (Josifović et al. 1970-77.) uz korekciju za pojedine vrste na osnovu biljno-

geografskih karata u „Flori NR Bugarske“ (Jordanov et al. 1963-89.), analitičkoj „Flori

Jugoslavije“ (Horvat, 1967), vegetaciji jugoistočne Evrope (Horvat et al. 1974) i na osnovu

podataka o rasprostranjenju u “Flori Balkanskog poluostrva” (Hayek, 1924-33.). Poređenje

biljno-geografskog spektra ovog istraživanog područja, vršili smo sa biljno-geografskim

spektrima zapadne mezije (Gajić, 1984), istočne mezije (Stefanov,1943), doline reke Vlasine i

njenih pritoka (Stamenković, 1983), ilirske i skardsko-pindske provincije (Gajić, 1984).

Tabela 4. Pregled flornih elemenata i grupa lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Florni elementi N % Cirkum-borealni 6 3,12 Srednjeevropski 81 42,19 Submediteranski 22 11,46 Pontsko-centralnoazijski 18 9,37 Trans-kontinentalni 39 20,31 Cirkumpolarni 12 6,25 Subatlanski 6 3,12 Kosmopoliti 6 3,12 Adventivni 2 1,04 Ukupno 192 100

Slika 6. Florni elementi lekovitih biljaka planine Besne Kobile


21

Nazive pojedinih flornih elemenata smo preuzeli od Gajića uz korekciju u pojedinim

slučajevima, posebno u slučaju biljno-geografske karakterizacije endemičnih vrsta.

Fitogeografskom analizom lekovitih biljaka planine Besna Kobila utvrđeno je prisustvo

36 florna elementa koja su grupisana u 9 grupa. Dominira prisustvo subsrednjeevropskog

flornog elementa (33 vrste), zatim sledeći po brojnosti je evropski florni element (25 vrsta), pa

evroazijski (21 vrsta). Ostali se odlikuju manjim brojem, približno iste zastupljenosti.

3.5..Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile

Razlike u životnim uslovima najbolje su se odrazile na građu biljaka, koje pokazuiju

očiglednu prilagođenost okolini u kojoj žive. Ilustraciju životnih uslova, posebno klimatskih

prilika, koji vladaju u jednoj određenoj oblasti odražava procentualno izraženo učešće svih

životnih formi biljaka u flori te oblasti, odnosno njen biološki spektar (Diklić, 1984).

U biološkom spektru lekovitih biljaka planine Besne Kobile, najzastupljenija životna

forma je hemikriptofita (H), sa 83 taksona (43,23%). Sa manjim udelom slede grupe fanerofita

(P) sa 32 taksona (16,66%), terofita sa 27 taksona (14,06%), geofita sa 15 taksona (7,8%),

hamefita sa 10 taksona (5,21%) (Sl. 7).

Tabela 5. Zastupljenost osnovnih životnih formi lekovitih biljaka planine Besne Kobile

ŽIVOTNA FORMA BR. % Fanerofita, P 32 16,66 Hamefita, Ch 10 5,21 Hame/terofita, Ch/T 1 0,52 Hemikriptofita, H 83 43,23 Hemikripto-geofita, H/G 5 2,6 Hemikripto-terofita, H/T 5 2,6 Tero-hemikriptofita, T/H 9 4,69 Geofita, G 15 7,8 Skadentofita, S 3 1,56 Terofita, T 27 14,06 Geo-hemikriptofita, G/H 1 0,52 Parazitofita, Par 1 0,52 Ukupno 192 100


22

Slika 7. Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile

3.6. Staništa lekovitih biljaka

U zavisnosti od toga u kojim su fitocenozama zastupljene lekovite biljke, mogu se svrstati u nekoliko grupa: I grupa- Lekovite biljke koje se nalaze isključivo i šumskim zajednicama II grupa- Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadsko-pašnjačkim sistemima III grupa- Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih (segetalnih zajednica) IV gupa- Lekovite biljke koje se nalaze u šumskim zajednicama, ali se sporadično javljaju u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim fitocenozama V grupa- Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica,a ređe se nalaze u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama VI grupa- Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljaju i u šumskim i u livadsko-pašnjačkim zajednicama

Lekovite biljke koje se nalaze isključivo i šumskim zajednicama Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Digitalis lanata, Euonymus europaeus, Fagus sylvatica ssp. moesica, Hedera helix, Juniperus communis, Oxalis acetosella, Polypodium vulgare, Populus tremula, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Rossa canina, Sambucus nigra, Scrophularia nodosa, Telekia speciosa, Tilia platyphyllos, Ulmus glabra, Urtica dioica

Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadsko-pašnjačkim sistemima Carlina acaulis, Colchicum autumnale,Erodium cicutarium, Gymnadenia conopsea, Herniaria glabra, Medicago lupulina, Ononis spinosa, Polygala vulgaris, Ranunculus acer, Ranunculus bulbosus, Sanguisorba officinalis, Thymus serpyllum

Fanerofita, P

Hamefita, Ch

Hame/terofita, Ch/T

Hemikriptofita, H

Hemikripto-geofita, H/G

Hemikripto-terofita, H/T

Tero-hemikriptofita, T/H

Geofita, G

Skadentofita, S

Terofita, T

Geo-hemikriptofita, G/H

Parazitofita, Par


23

Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih (segetalnih zajednica) Artemisia absinthium, Centaurea cyanus, Chelidonium majus, Datura stramonium, Malva sylvestris, Polygonum aviculare, Papaver rhoeas, Solanum nigrum, Stachys palustris

Lekovite biljke koje se nalaze u šumskim zajednicama, ali se sporadično javljaju u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim fitocenozama Crataegus monogyna, Daphne mezereum,Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca,Geranium robertianum, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Helleborus odorus, Lilium martagon, Prunus spinosa, Rubus idaeus, Veronica officinalis

Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica,a ređe se nalaze u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama Achillea crithmifolia, Achillea millefolium, Anthyllis vulneraria, Bellis perenis, Coronilla varia, Daucus carota, Euphorbia cyparissias, Filipendula ulmaria, Galium verum, Hieracium pilosella, Plantago media, Plantago lanceolata, Potentilla recta, Potentilla reptans, Primula elatior, Primula veris, Rumex acetosa, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Veratrum album, Verbascum phlomoides, Viola tricolor

Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljaju i u šumskim i u livadsko-pašnjačkim zajednicama Ajuga reptans, Arctostaphylos uva-ursi, Gentiana asclepiadea, Hypericum perforatum, Origanum vulgare, Plantago major, Salvia pratensis, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea

Dolinske livade Achillea millefolium, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Polygala vulgaris, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Rumex acetosa, Taraxacum officinale

Brdske livade Achillea millefolium, Antennaria dioica, Carlina acaulis, Euphrasia stricta, Euphorbia cyparissias, Galium verum, Gymnadenia conopsea, Hypericum perforatum, Plantago lanceolata, Primula veris, Rumex acetosa, Stachys officinalis, veratrum album, Viola tricolor

Planinski pašnjaci Achillea millefolium, Antennaria dioica, Daphne mezereum, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Plantago lanceolata, Polygonum bistorta, Rumex acetosa, Stachys officinalis, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album, Veronica officinalis

Visokoplaninski pašnjaci Achillea millefolium, Antennaria dioica, Galium verum, Polygonum bistorta, Primula elatior, Vaccinium vitis-idaea, Vaccinium uliginosum, Vaccinium myrtillus, Veratrum album

Nizijske šume Alnus glutinosa, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Equisetum arvense, Euonymus europaeus, Gelega officinalis, Lycopus europaeus, Lythrum salicaria, Plantago major, Populus nigra, Prunus spinosa, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Solanum dulcamara, Tussilago farfara, Ulmus glabra


24

Brdske šume Achillea millefolium, Campanula trachelium, Cornus mas, Corilys avelana, Crataegus monogyna, Euphorbia cyparissias, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Populus tremula, Primula veris, Prunella vulgaris, Scrophularia nodosa, Veronica officinalis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea

Planinske listopadne šume Crataegus monogyna, Digitalis lanata, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Polypodium vulgare, Populus tremula, Quercus cerris, Quercus petraea, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis

Planinske četinarske šume Gentiana asclepiadea, Oxalis acetosella, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, , Veronica officinalis

4. Zaključak

Pregledom flore planine Besne Kobile utvrđeno je prisustvo 192 taksona iz 53 familija

koje se mogu smatrati lekovitim i koje predstavljaju neprocenjivu baštinu ove sredine koju treba

sačuvati.

Farmakodinamskom analizom lekovite biljke su svrstane u 14 grupa. Najveći broj vrsta

obuhvata droge koje deluju na kardiovaskularni sistem.

Taksonomskom analizom utvrđeno je prisustvo 52 familije. Najveći broj lekovitih

biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta), zatim po brojnosti slede familije Asteraceae (21),

Rosaceae (18), Schrophulaceae (13).

Fitogeografskom analizomlekovitih biljaka planine Besne Kobile utvrđeno je prisustvo

36 flornih elemenata grupisanih u 9 grupa. Dominira prisustvo subsrednjeevropskog flornog

elementa (33 vrste), zatim sledeći po brojnosti je evropski florni element (25 vrsta), pa

evroazijski (21 vrsta). Ostali se odlikuju manjim brojem, približno iste zastupljenosti.

Ilustraciju životnih uslova, posebno klimatskih prilika, odražava procentualno izraženo

učešće životnih formi biljaka u flori Besne Kobile. Analizom zastupljenosti pojedinih životnih

formi lekovitih biljaka u flori ovog područja utvrđeno je da je najdominantnija životna forma

hemikriptofita (H), sa 83 taksona (43,23%).


25

Literatura

Amidžić, L., Mandić, R., 1998: Zaštita lekovitog bilja u Srbiji. – Zbornik radova Lekovite sirovine. Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić“ u Beogradu.

Đokić, B., 2012: Geohemijske karakteristike flotacijskog jalovišta rudnika Grot (jugoistočna Srbija), Doktorska disertacija, - Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Gajić, M., 1980: Pregled vrsta flore SR Srbije sa biljnogeografskim oznakama. Gl. Šumarski fakultet, Scr. A, 54. Beograd.

Greuter, W., Burdet, H, M., Long, G. (eds.) (1984): Med-Checklist 1.Conservatoire et Jardin botaniques de la Ville de Gèneve – Med-Checklist Turst of OPTIMA, Gèneve.



Jovanović, M., 2003: Lekovite biljke ruderalne flore Vranja. Zbornik radova Lekovite sirovine. Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić“ u Beogradu.

Jovanović, M., 2016: Analiza flore lekovitih biljaka planine Kukavice u južnoj Srbiji. Master rad. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Nišu.

Jovanović, V., 1979: Livadska vegetacija jugoistočne Srbije (planina Radan, Goljak, deo Kukavice i njihova okolina). Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet Univ. u Novom Sadu.

Josifović, M. Sarić, M., 1970-1978: Flora SR Srbije. 1-10. SANU. Beograd.

Јорданов, Д., Велчев, В., 1963-89: Флора на НР България.БАН. София.

Marković, M., 2008. Analiza flore planine Vidojevice. Diplomski rad. Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Meussel, H., Jager, E., Weinert, E. (1965): Vergleinchende Chorologie der Zentraleuropaischen flora. VEB. Gustav Fischer Verlag, 1. Jena.

Milijić, K., Fitogeografska i ekološka analiza flore jugoistočne Srbije. Diplomski rad. Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Milosavljević, M., 1990: Klimatologija. Naučna knjiga. Beograd.

Milosavljević, M., 1990: Meteorologija. Naučna knjiga. Beograd.

Mueller-Dombois, D., Ellenberg, H. (1974): Aims and Methods of Vegetation Ecology. John Wiley and Sons. New York.


26

Parojčić, D., Stupar, D., 2003: Istorijski osvrt na lekovito bilje i njegovu upotrebu u farmakologiji. Timočki medicinski glasnik, 28 (3-4): 101-109.

Petrović, S., 1883: Lekovito bilje u Srbiji. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, odeljak drugi, XVI. Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd.

Petrović, T., 2002: Besna Kobila kao centar biodiverziteta endemičnih i reliktnih biljnih vrsta i fitocenoza. Fakultet zaštite na radu, Univerzitet u Nišu. Magistarski rad.

Pešić, M., 2013: Diferencijacija dolinskih livada i vegetacije visokih zeleni Vlasinske visoravni. Master rad. Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno-mazematički fakultet, Univerziteta u Nišu.

Raunkiaer, C., 1934: The life forms of plants and statistical plant geography; being the collected papers of C. Raunkiaer, translated into English by H. G. Carter, A. G. Transley and Miss Fausboll. - Clarendon, London.

Rakić, S., Ranđelović, V., Zlatković, B., 2007: Fitogeografska i ekološka analiza urbane flore grada Požarevca.Proceeding of the 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, Niš, 101-117.

Ranđelović, N., 1978: Fitocenološko ekološke karakteristike brdskih travnjaka jugoistočne Srbije. Doktorska disertacija. Zagreb.

Ranđelović, N., Avramović, D., 2011: Priručnik o lekovitim biljkama, raspoznavanje, branje i zaštita. Udruženje „Dr Jovan Tucakov“, Film Publik Art. Sokobanja, 17-18.

Ranđelović, N., Jovanović, V., Ružić, M., Sotirov, S., Stamenković, V., Hill, D.A., Ranđelović, V., (1989): Lekovite biljke Toplice. Leskovački zbornik, 29: 375-380.

Ranđelović, N., Sotirov, S., Stamenković, V., Rexhepi, F., Ranđelović, V., Zlatković, B.., (1991): Lekovito bilje subregiona Pirot. Zbornik radova Tehnološkog fakulteta u Leskovcu, 7/8: 29-33.

Ranđelović, N., Stamenković, V., Sotirov, S., Jovanović, V., Ranđelović, V., (1991): Prirodni resursi divljeg lekovitog bilja niškog subregiona. Zbornik radova Tehnološkog fakulteta u Leskovcu, 7/8: 35-40.

Ranđelović, V., Jušković, M., Šarac, Z., 2007: Horološke i ekološke karakteristike stepskih elemenata flore na području istočne i jugoistočne Srbije. Proceeding of the 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, Niš, 83-99.

Ranđelović, V., Matejić, J., Mitić, Z., 2012: Praktikum iz sistematike i ekologije lekovitih biljaka. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Ranđelović, V., Mitrović, T., Jušković, M., 2002: Farmakodinamska analiza lekovitih biljaka Vlasinske visoravni. –Proceeding of the 7th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, Dimitrovgrad, 111-116.


27

Ranđelović, V., Zlatković, B., 2010: Flora i vegetacija Vlasinske visoravni. Prirodno matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Ranđelović, V., Zlatković, B., Jušković, M., 2005a: Lekovite biljke planine Radan u južnoj Srbiji. 8th Symposium on the flora of Southeastern Serbia and neighbouring regions, Niš, Proceedings, 75-81.

Sarić, M. (ed.), 1989: Lekovite Biljke SR Srbije. Srpska akademija nauka i umetnosti. Beograd.

Stamenković, V., 1983: Flora donjeg toka reke Vlasine i njene pritoke Lužnice u jugoistočnoj Srbiji sa biljnogeografskom analizom. Doktorska disertacija. Novi Sad.

Stevanović, V., Vasić, V., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije. Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd.

Stevanović, V. (1992a): Klasifikacija životnih formi flore Srbije. In Sarić, M. (ed.): Flora Srbije, I. (Drugo izdanje). SANU. Beograd. 37- 49.

Stojanović, M., 2009. Analiza flore herbarske zbirke, Prof. dr Vidaka Jovanovića. Diplomski rad. Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

THE INTERNATIONAL ORGANIZATION FOR PLANT INFORMATION (IOPI) http://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/iopi/iopihome.htm

Tucakov, J., 1967: Lekovito bilje na zapadnim stranama Besne Kobile. Vranjski glasnik, Vranje.

Tucakov, J. 1971: Lečenje biljem - fitoterapija. Kultura. Beograd.

Tucakov, J., Mihajlov, M. (1977): Medicinska flora Ovčara, Kablara i Jelice. SANU, Posebna izdanja, Odelj. medic. nauka, knj. 27. Beograd.

Tutin, T.G., V.H. Heywood, N.A. Burges, D.M. Moore, D.H. Valentine, S.M. Walters & D.A. Webb, (eds.) (1964-1980): Flora Europaea, I-V. Cambridge University Press. London.

Валтер, Г., 1982: Общая геоботаника. Изд. Мир. Москва.

http://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/iopi/iopihome.htm


28

Prilog 1. Popis flore planine Besna Kobila sačinjen prema Petrović (2002)

Naziv vrste Familija Areal tip Životna forma

Equisetum arvense L. EQUISETACEAE Cirkumpolarni G rhiz Botrychium lunaria(L.) Swartz OPHIOGLOSSACEAE Subsrednje-evropski G rhiz Thelypteris phegopteris (L.) Slosson in Rydberg THELYPTERIDACEAE Evroazijski G rhiz

Asplenium trichomanes L. ASPLENIACEAE Kosmopolit Ch herb caesp Asplenium septentrionale (L.) Hoffm. ASPLENIACEAE Kosmopolit Ch rhiz caesp

Athyrium filix-femina (L.) Roth ATHYRIACEAE Kosmopolit Ch rhiz

Cystopteris fragilis (L.) Bernh. ATHYRIACEAE Kosmopolit

Ch herb semiros

Dryopteris filix-mas (L.) Schott ASPIDIACEAE Kosmopolit G rhiz

Polypodium vulgare (L.) POLYPODIACEAE Subcirkumpolarni G rhiz Pteridium aquilinum (L.) Kuhn PTERIDACEAE Kosmopolit G rhiz Juniperus communis L. CUPRESSACEAE Cirkumpolarni P caesp Juniperus sibirica subsp. alpina Suter CUPRESSACEAE Arkto-alpijski P caesp Salix fragilis L. SALICACEAE Subsrednjeevropski P scap Salix alba L. SALICACEAE Subevroazijski P scap Salix caprea L. SALICACEAE Evroazijski P scap Salix purpurea L. SALICACEAE Subsrednjeevropski P caesp Populus tremula L. SALICACEAE Subevroazijski P scap Populus nigra L. SALICACEAE Subsrednjeevropski P casp Betula pendula Roth BETULACEAE Subjužnosibirski P caesp Alnus glutinosa (L.) P. Gaertn. BETULACEAE Subsrednjeevropski P scap

Corylus avellana L. CORYLACEAE Subsrednjeevropski P caesp Corylus colurna L. CORYLACEAE Subsrednjeevropski P scap Carpinus betulus L. CORYLACEAE Subsrednjeevropski P caesp-scap Carpinus orientalis Miller CORYLACEAE Istočno-submediteranski P scap-caesp Fagus sylvatica ssp. moesica (K. Mal'y) Szafer FAGACEAE Mezijski P scap Quercus cerris L. FAGACEAE Istočno-submediteranski P scap Quercus petraea Liebl. FAGACEAE Srednjeevropski P scap Quercus robur L. FAGACEAE Subsrednjeevropski P scap Quercus frainetto Ten. FAGACEAE Istočno-submediteranski P scap Quercus pubescens Willd. FAGACEAE Submediteranski P scap Ulmus minor Mill. ULMACEAE Pontsko-evropski P scap Ulmus glabra Huds ULMACEAE Srednjeevropski P scap Humulus lupulus L. CANABACEAE Subjužnosibirski S lig Urtica dioica L. URTICACEAE Evroazijski T/H scap Urtica urens L. URTICACEAE Evroazijski T scap


29

Thesium alpinum L. SANTALACEAE Srednjeevropski H scap Thesium dollineri Murb. SANTALACEAE Submezijski H/Par Aristolochia clematitis L. ARISTOLOCIACEAE Submediteranski G rad Polygonum aviculare L. POLYGONACEAE Kosmopolit T rept Polygonum alpinum All. POLYGONACEAE Evropski H caesp/scap Rumex acetosella L. POLYGONACEAE Subcirkumpolarni H scap Rumex acetosa L. POLYGONACEAE Evroazijski H scap Rumex thyrsiflorus Fingerh. POLYGONACEAE Evroazijski H scap

Rumex palustris Sm. POLYGONACEAE Evroazijski H Rumex balcanicusRech. fil. POLYGONACEAE Evropski H scap Rumex patientia L. POLYGONACEAE Pontski-panonski H scap/semiros Polycnemum arvense L. CHENOPODIACEAE Evroazijski T scap Polycnemum majus A. Braun CHENOPODIACEAE Evroazijski T scap

Chenopodium botrys L. CHENOPODIACEAE Subevroazijski T scap Chenopodium bonus-hernicus L. CHENOPODIACEAE Cirkumpolarni H scap

Chenopodium polyspermum L. CHENOPODIACEAE Evroazijski T scap Chenopodium urbicum L. CHENOPODIACEAE Evroazijski T scap Amaranthus retroflexus L. AMARANTHACEAE Adventivni T scap Amaranthus albus L. AMARANTHACEAE Evroazijski T scap Arenaria serpyllifolia L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski T scap Moehringia trinervia (L.) Clairv. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H/T rept

Minuartia glomerata ssp. velutina (Boiss. & Orph.) Mattf.

CARYOPHYLLACEAE Pontsko-panonski T caesp

Minuartia bulgarica Velen. CARYOPHYLLACEAE Endemit T caesp Minuartia setacea (Thuill.) Hayek CARYOPHYLLACEAE

Subpontsko-submediteranski T caesp

Minuartia verna (L.) Hiern CARYOPHYLLACEAE Cirkumpolarni H caesp Minuartia caespitosa var. glandurosa CARYOPHYLLACEAE Submediteranski T caesp Minuartia viscosa (Schreb.) Schinz & Thell. CARYOPHYLLACEAE Subpontski T caesp Stellaria media Vill. CARYOPHYLLACEAE Kosmopolit H scap-rept Stellaria holostea L. CARYOPHYLLACEAE Subsrednjeevropski H scap Stellaria graminea L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H scap Holosteum umbellatum L. CARYOPHYLLACEAE Subevro-azijski T scap Cerastium fontanum ssp. trivilae CARYOPHYLLACEAE Kosmopolit Ch herb caesp Cerastium brachypetalum ssp. tauricum H. Gartner CARYOPHYLLACEAE

Subatlansko-submediteranski T scap

Cerastium banaticum (Rochel) Heuffel CARYOPHYLLACEAE Submezijski

fo dec Ch suffrut caesp

Cerastium arvense L. CARYOPHYLLACEAE Cirkumpolarni H scap


30

Scleranthus perennis ssp. perennis CARYOPHYLLACEAE Subsrednjeevropski H scap/rept Scleranthus perennis ssp. dichotomus (Schur) Nyman CARYOPHYLLACEAE Subbalkanski H scap/rept Herniaria glabra L. CARYOPHYLLACEAE Subevroazijski T/H rept Herniaria hirsuta L. CARYOPHYLLACEAE Subpontsko-submediteranski T/H rept

Lychnis coronaria (L.) Desr. CARYOPHYLLACEAE Pontsko-karpatski H scap

Lychnis flos-cuculi L. CARYOPHYLLACEAE Subjužno-sibirski H scap Lychnis viscaria L. CARYOPHYLLACEAE Subsrednjeevropski H scap Agrostemma githago L. CARYOPHYLLACEAE Adventivni T scap Silene roemeri Friv. CARYOPHYLLACEAE Balkansko-centralno-južnoapeninski H scap

Silene otites (L.) Wibel CARYOPHYLLACEAE Submezijski H scap Silene vulgaris (Moench) Garcke CARYOPHYLLACEAE Subevroazijski H scap

Silene saxifraga L. CARYOPHYLLACEAE Submediteranski H scap Silene sendtneri Boiss. CARYOPHYLLACEAE Endemit H scap Silene lerchenfeldiana Baumg. CARYOPHYLLACEAE Submezijski H caesp

Silene armeria L. CARYOPHYLLACEAE Submediteranski H/T herb scap Silene conica L. CARYOPHYLLACEAE Mediteranski T scap Silene asterias Griseb. CARYOPHYLLACEAE Endemit H scap Silene trinervia Sebastiani & Mauri CARYOPHYLLACEAE Balkanski H scap Silene frivaldszkyana Hampe CARYOPHYLLACEAE Endemit Ch rept Silene noctiflora L. CARYOPHYLLACEAE Subsrednjeevropski H/T scap Silene viridiflora L. CARYOPHYLLACEAE Srednjeevropski H scap Silene italica pers. sp. nemoralis (Waldst. & Kit.) Nyman

CARYOPHYLLACEAE Srednjeevropski H scap

Cucubalus baccifer L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H scap Saponaria officinalis L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H scap Petrorhagia illyrica (Ard.) P. W. Ball & Heywood CARYOPHYLLACEAE Submediteranski H scap Petrorhagia saxifraga (L.) Link CARYOPHYLLACEAE

Subpontsko-submediteranski Ch caesp

Petrorhagia prolifera (L.) P. W. Ball & Heywood CARYOPHYLLACEAE

Subpontsko-submediteranski T scap

Dianthus superbus L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H scap Dianthus deltoides L. CARYOPHYLLACEAE Evroazijski H caesp Dianthus cruentus Griseb. CARYOPHYLLACEAE Endemit H scap-caesp Helleborus odorus (L.) W. K. RANUNCULACEAE Srednjeevropski G rhiz

Nigella arvensis L. RANUNCULACEAE Subpontsko-submediteranski T scap

Actaea spicata L. RANUNCULACEAE Subborealni G rhiz Caltha palustris L. RANUNCULACEAE Cirkumpolarni H scap


31

Consolida regalis Gray RANUNCULACEAE Srednjeevropski T scap Anemone nemorosa L. RANUNCULACEAE Cirkumpolarni G rhiz Anemone ranunculoides L. RANUNCULACEAE Subsrednjeevropski G rhiz Clematis vitalba L. RANUNCULACEAE Subpontsko-submediteranski S lig

Ranunculus repens L. RANUNCULACEAE Pontsko-submediteranski H rept Ranunculus acris L. RANUNCULACEAE Cirkumpolarni H scap-semiros Ranunculus serbicus L. RANUNCULACEAE Endemit H scap/G rhiz Ranunculus polyanthemos L. RANUNCULACEAE Subpontsko H rept Ranunculus montanus Willd. RANUNCULACEAE Alpsko-karpatski H rept

Ranunculus bulbosus L. RANUNCULACEAE Subsrednjeevropski H scap Ranunculus arvensis L. RANUNCULACEAE Subevropski T semiros Ranunculus ficaria L. RANUNCULACEAE Subsrednjeevropski G tub Ranunculus psilostachys Griseb. RANUNCULACEAE Balkanski G rhiz Ranunculus rumelicus Griseb. RANUNCULACEAE Balkanski H scap Ranunculus millefoliatus Vahl. RANUNCULACEAE Istočno-submediteranski

v-H scap semiros

Thalictrum aquilegifolium L. RANUNCULACEAE Subsrednjeevropski H scap

Papaver rhoeas L. PAPAVERACEAE Subevropski T scap Chelidonium majus L. PAPAVERACEAE Evropski H scap Corydalis bulbosa (L.) DC. PAPAVERACEAE Subsrednjeevropski G bulb Corydalis solida (L.) Clairv. PAPAVERACEAE Subsrednjeevropski G bulb Fumaria rostellata Knaf PAPAVERACEAE Subpanonski T scap Fumaria rostellata Knaf PAPAVERACEAE Balkansko-pontsko-hercinski T scap Fumaria kralikii Jord. PAPAVERACEAE Subsrednjeevropski T scap Descurainia sophia (L.) Prantl BRASSICACEAE Subsrednjeevropski T scap

Sisymbrium officinale (L.) Scop. BRASSICACEAE Subevropski T scap

Sisymbrium altissimum L. BRASSICACEAE Južnosibirsko-pontsko-subatlanski T scap

Sisymbrium orientale L. BRASSICACEAE Pontsko-ca-submediteranski T scap Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavara & Grande BRASSICACEAE Subsrednjeevropski T scap bienn

Arabidopsis thaliana (L.) Heynh. BRASSICACEAE Subevropski T scap-ros

Erysimum diffusum Ehrh. BRASSICACEAE Subpontsko-submediteranski H/T scap

Rorippa sylvestris (L.) Besser BRASSICACEAE Subevroazijski H scap-ros

Rorippa austriaca var.integrifolium (Crantz) Besser

BRASSICACEAE Srednjeevrop-kontinent H scap

Cardamine pratensis L. BRASSICACEAE Subsrednjeevropski H scap


32

Cardamine hirsuta L. BRASSICACEAE Subcirkumpolarni T scap-ros Cardaminopsis arenosa (L.) Hayek BRASSICACEAE Subsrednjeevropski

H/T rad/ros herb

Alyssum minimum Willd. BRASSICACEAE Južnosibirski-pontskopano T scap Draba muralis L. BRASSICACEAE Subsrednjeevropski T scap Capsella bursa-pastoris (L.) Med. BRASSICACEAE Kosmopolit T ros

Thlaspi arvense L. BRASSICACEAE Subevroazijski T scap Thlaspi perfoliatum L. BRASSICACEAE Subsrednjeevropski T semiros Thlaspi praecox Wulfen BRASSICACEAE Centralno-submediteransko-dacijski H ros

Raphanus raphanistrum L. BRASSICACEAE Subsrednjeevropski T/H scap/semiros Jovibarba heuffelii (Schott) CRASSULACEAE Endemit T semp succ-caesp Sedum alpestre Vill. CRASSULACEAE Submediteranski

Ch herb caesp succ

Sedum grisebachii Boiss. & Heldr. CRASSULACEAE

Južnokarpatsko-skardopindsko-mezijski.

Endemit Ch herb caesp

succ Sedum album L. CRASSULACEAE Subsrednjeevropski Ch herb caesp succ Sedum annuum L. CRASSULACEAE Subevro-azijski Ch herb scap succ Sedum telephium ssp. maximum (L.) Rouy & Camus

CRASSULACEAE Evroazijski H scap

Saxifraga paniculata Mill. SAXIFRAGACEAE Evropsko-severnoamerički Ch herb ros Saxifraga rotundifolia L. SAXIFRAGACEAE Submezijski H ros/scap Chrysosplenium alternifolium L. SAXIFRAGACEAE Cirkumpolarni G rhiz

Parnassia palustris L. SAXIFRAGACEAE Borealno-cirkumpolarni H caesp-ros Filipendula vulgaris Moench ROSACEAE Evropski H scap

Filipendula ulmaria(L.) Maxim. ROSACEAE Evropski H scap

Rubus caesius L. ROSACEAE Evroazijski NP rept Rubus idaeus L. ROSACEAE Cirkumpolarni NP rept Rubus hirtus Waldst. & Kit. ROSACEAE Srednjeevropski NP rept

Rosa canina L. ROSACEAE Evroazijski P caesp Agrimonia eupatoria L. ROSACEAE Evropski H scap Aremonia agrimonoides (L.) DC. ROSACEAE Istočno-submediteranski H ros/scap

Sanguisorba officinalis L. ROSACEAE Evroazijski H scap Sanguisorba minor Scop. ROSACEAE Subevroazijski H scap Geum rivale L. ROSACEAE Subborealno-cirkumpolarni Grhiz/H scap Geum rhodopeum Stoj. & Stef. ROSACEAE Balkanski Grhiz/H scap

Geum urbanum L. ROSACEAE Evropski H scap


33

Potentilla argentea L. ROSACEAE Subpontsko-centralnoazijski H scap Potentilla recta L. ROSACEAE Pontsko-submediteranski H scap Potentilla aurea ssp. chrysocraspeda L. ROSACEAE Mezijsko-karpatski H caesp Potentilla erecta (L.) Raeusch. ROSACEAE Evropski H scap

Potentilla reptans L. ROSACEAE Evropski H rept Potentilla chrysantha Trev. ROSACEAE Pontsko-submediteranski H rhiz Potentilla detomasii Ten. ROSACEAE Balkanski. Endemit H scap Potentilla micrantha Ram. ROSACEAE Submediteranski H scap Fragaria vesca L. ROSACEAE Evropski H rept Alchemilla flabellataBuser ROSACEAE Subsrednjeevropski H ros/G rhiz Alchemilla reniformis Buser ROSACEAE Subalpijski-subbalkanski H ros/G rhiz

Alchemilla bulgarica Rothm. ROSACEAE

Južnocentralno-mezijski. Endemit H ros/G rhiz

Alchemilla pirinica Pawll. ROSACEAE

Zapadnomezijski-severnoskardsko-pindski.

Endemit H ros/G rhiz Malus sylvestris (L.) Mill. ROSACEAE Subsrednjeevropski P scap Sorbus aucuparia L. ROSACEAE Subsrednjeevropski P scap Sorbus torminalis (L.) Crantz ROSACEAE

Subatlantsko-submediteranski Mes P scap

Crataegus monogyna Jacq. ROSACEAE Srednjeevropski P caesp Prunus spinosa L. ROSACEAE Subopntski P caesp Chamaecytisus hirsutus (L.) Link FABACEAE Istočno-submediteranski Ch suffr caesp

Chamaecytisus polytrichus (Bieb.) Rothm. FABACEAE Submediteranski Ch suffr caesp

Chamaecytisus austriacus (L.) Link FABACEAE Pontski Ch suffr caesp

Chamaecytisus tommasinii (Vis.) Rothm. FABACEAE Ilirski Ch suffr caesp

Genista depressa Bieb. FABACEAE Mezijski Ch suffr caesp Genista sericea Wulfen FABACEAE Subilirski Ch suffr caesp Chamaespartium sagittale (L.) Gibbs FABACEAE

Subatlansko-submediteranski

Ch suffrut caesp

Galega officinalis L. FABACEAE Submediteranski H scap Astragalus glycyphyllos L. FABACEAE Subpontsko-centralnoazijski H scap/rept Astragalus onobrychis var. chlorocarpus FABACEAE Subpontsko-centralnoazijski H scap

Vicia tenuifolia Roth FABACEAE Subevroazijski H scap/SH herb Vicia villosaRoth FABACEAE Subpontsko-submediteranski

H scap/SH herb

Lathyrus pratensis L. FABACEAE Subsrednjeevropski H scap Lathyrus hallersteinii Baumg. FABACEAE Subdacijski H scap Ononis spinosa L. FABACEAE Subsrednjeevropski Ch suffr caesp Melilotus albus Medik. FABACEAE Subsrednjeevropski H scap bienn


34

Melilotus officinalis (L.) Lam. FABACEAE Evropski T/H scap bien

Trigonella monspeliaca L. FABACEAE Submediteranski T scap Medicago lupulina L. FABACEAE Subevropski T/H scap Medicago sativa ssp. falcata (L.) Arcang. FABACEAE Subpontski-ca H scap Trifolium montanum L. FABACEAE Subpontski H scap Trifolium repens L. FABACEAE Subevroazijski H rept Trifolium hybridum L. FABACEAE Subatlansko-submediteranski H scap

Trifolium balansae Boiss. FABACEAE Pontsko-submediteranski H scap Trifolium fragiferum var. pulchellum FABACEAE Subsrednjeevropski H scap Trifolium resupinatum L. FABACEAE Submediteranski T scap Trifolium spadiceum L. FABACEAE Subsrednjeevropski H scap Trifolium aureum Pollich FABACEAE Evroazijski T/H scap Trifolium campestre Schreb. FABACEAE Subsrednjeevropski T scap

Trifolium dubium Sibth. FABACEAE Subsrednjeevropski T scap Trifolium hirtum All. FABACEAE Submediteranski T scap Trifolium vesiculosum Savi FABACEAE Subbalkanski T scap Trifolium purpureum Loisel. FABACEAE Submediteranski T scap Trifolium arvense L. FABACEAE Subsrednjeevropski T scap Trifolium incarnatum L. FABACEAE Subatlansko-submediteranski T scap

Trifolium pratense L. FABACEAE Subevro-azijski H scap Trifolium medium L. FABACEAE Subsrednjeevropski H scap Trifolium alpestre L. FABACEAE Subpontsko-centralnoazijski H scap Trifolium ochroleucon Huds. FABACEAE

Subatlansko-submediteranski H scap

Trifolium pannonicum Jacq. FABACEAE

Pontsko-istočno-submediteranski H scap

Lotus corniculatus L. FABACEAE Subevro-azijski H scap Anthyllis vulneraria L. FABACEAE Subsrednjeevropski H scap Coronilla varia L. FABACEAE Subpontski H scap Coronilla elegans Pancic FABACEAE Submediteranski Ch frut caesp Onobrychis arenaria (Kit.) DC. FABACEAE Subpontski H scap Onobrychis inermis Steven FABACEAE Istočno-submediteranski H scap Oxalis acetosella L. OXALIDACEAE Cirkumpolarni H rept Erodium cicutarium (L.) L'Her. GERANIACEAE Subevroazijski v-T ros

Geranium macrorrhizum L. GERANIACEAE Istočno-submediteranski

H semiros/G rhiz

Geranium sanguineum L. GERANIACEAE Subpontski H semiros Geranium phaeum L. GERANIACEAE Srednjeevropski H semiros Geranium robertianum L. GERANIACEAE Subcirkumpolarni T scap


35

Linum hologynum Reichenb. LINACEAE Submezijski H caesp

Linum gallicum L. LINACEAE Mediteranski Linum perenne L. LINACEAE Subsrednjeevropski H caesp Linum tenuifolium L. LINACEAE Pontsko-mediteranski T scap Linum angustifolium Huds. LINACEAE Južnokarpatsko-balkanski T scap Linum catharticum L. LINACEAE Subsrednjeevropski T scap Linum capitatum Kit. ex Schultes LINACEAE

Subbalkansko-apeninski. Endem H ros/scap

Euphorbia seguieriana Neck. EUPHORBIACEAE Subpontsko-ca H scap

Euphorbia cyparissias L. EUPHORBIACEAE Evropski H scap Euphorbia amygdaloides L. EUPHORBIACEAE

Subatlansko-submediteranski T scap

Polygala major Jacq. POLYGALACEAE Pontsko-istočno-submediteranski H scap

Polygala vulgaris L. POLYGALACEAE Evroazijski H scap Polygala comosa Schkuhr POLYGALACEAE Evroazijsko-kontinentalni H scap Acer pseudoplatanus L. ACERACEAE Srednjeevropski P scap Acer campestre L. ACERACEAE Subsrednjeevropski P scap Impatiens noli-tangere L. BALSAMINACEAE Evropski T scap Euonymus europaeus L. CELASTRACEAE Subsrednjeevropski P caesp Tilia platyphyllos Scop. TILIACEAE Srednjeevropski P caesp Tilia cordataMill. TILIACEAE Srednjeevropski P scap Malva moschata L. MALVACEAE Subatlansko-submediteranski H scap

Malva sylvestris L. MALVACEAE Subevropski H scap Daphne mezereum L. THYMELACEAE Subjužno-sibirski P caesp Hypericum barbatum Jacq. GUTTIAFERAE Balkanskojužno-apeninski H scap Hypericum rumeliacum Boiss. GUTTIAFERAE Mezijsko-skardsko-pinski H scap

Hypericum perforatum L. GUTTIAFERAE Subevropski H scap Hypericum maculatum Crantz GUTTIAFERAE Subjužno-sibirski H scap

Viola alba Besser VIOLACEAE Submediteranski H semiros-rept Viola canina L. VIOLACEAE Cirkumpolarni H semiros-scap Viola tricolor L. VIOLACEAE Evroazijski T/H caesp Viola jordanii Hanry VIOLACEAE Severnoskardsko-pinsko-mezijski H scap ros

Viola alba Bess VIOLACEAE Submediteranski H semiros Helianthemum canum (L.) Baumg. CISTACEAE Pontsko-submediteranski Ch suffr caesp Helianthemum nummularium (L.) Mill. CISTACEAE Subsrednjeevropski Ch suffr caesp

Fumana procumbens (Dunal) Gren. & Godr. CISTACEAE Pontsko-submediteranski Ch frut

Bryonia alba L. CUCURBITACEAE Subpontski T scap Lythrum salicaria L. LYTHRACEAE Pontsko-submediteranski

H scap/emer HydG rhiz


36

Circaea lutetiana L. OENOTHERACEAE Cirkumpolarni H scap Epilobium angustifolium L. OENOTHERACEAE Cirkumpolarni H scap Epilobium hirsutum L. OENOTHERACEAE Subevropski H scap Epilobium montanum L. OENOTHERACEAE Evroazijski H scap Epilobium tetragonum ssp. tetragonum OENOTHERACEAE Subevroazijski H scap Epilobium obscurum Schreb. OENOTHERACEAE Subsrednjeevropski H scap

Epilobium palustre L. OENOTHERACEAE Cirkumpolarni H scap Cornus sanguinea L. CORNACEAE Subsrednjeevropski P caesp Cornus mas L. CORNACEAE Pontsko-submediteranski P caesp Hedera helix L. ARALIACEAE Subatlansko-submediteranski S lig

Sanicula europaea L. APIACEAE Evro-afrički H semiros Chaerophyllum hirsutum L. APIACEAE Srednjeevropski H scap

Chaerophyllum bulbosum L. APIACEAE Subsrednjeevropski H scap

Chaerophyllum aureum L. APIACEAE Subsrednjeevropski H scap Chaerophyllum temulentum L. APIACEAE Subsrednjeevropski T scap/H bienn

Anthriscus sylvestris(L.) Hoffm. APIACEAE Subsrednjeevropski H scap

Bifora radians M. Bieb. APIACEAE Submediteranski T scap Pimpinella saxifraga L. APIACEAE Subjužno-sibirski H scap Oenanthe banatica Heuff. APIACEAE Mezijsko-karpatski H scap Conium maculatum L. APIACEAE Subevropski H scap bienn Bupleurum sibthorpianum Sm. APIACEAE Mezijsko-skardo-pindski H scap

Bupleurum apiculatum Friv. APIACEAE Mezijski H scap

Bupleurum falcatum L. APIACEAE Subsrednjeevropski H scap Angelica sylvestris var. pancicii APIACEAE Evroazijski G rhiz Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (Velen.) Tutin

APIACEAE Jugozapadno-mezijski G rhiz

Pastinaca sativa ssp. urens(Req. ex Godr.) Celak.

APIACEAE Evropski H scap

Pastinaca hirsuta Pancic APIACEAE Mezijski H scap/T scap bienn Heracleum sphondylium L. APIACEAE Evroazijski H scap/T scap bienn Caucalis platycarpos L. APIACEAE Subpontski T scap Daucus carota L. APIACEAE Evropski H/T scap Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng. ERICACEAE Borealno-cirkumpolarni

Ch suffr caesp/rept

Vaccinium vitis-idaea L. ERICACEAE Borealno-cirkumpolarni Ch suffr caesp Vaccinium uliginosum L. ERICACEAE Borealno-cirkumpolarni Ch suffr caesp


37

Vaccinium myrtillus L. ERICACEAE Subborealno-cirkumpolarni Ch suffr caesp Bruckenthalia spiculifolia(Salisb.) Rchb. ERICACEAE

Karpatsko-balkanski. Subendemit Ch suffr pulv

Primula elatior (L.) Hill PRIMULACEAE Subjužnosibirski H ros Primula vulgaris Huds. PRIMULACEAE Subatlansko-submediteranski H ros

Primula veris L. PRIMULACEAE Evroazijski H ros Lys

Documents

Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u ...€¦ · Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji . MASTER RAD . Niš, 2016. UNIVERZITET