ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE ZA 2011 - 20.03.2012 - BOSANSKI JEZIK.pdf

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE

I EKONOMSKIH ODNOSA

BOSNIA AND HERZEGOVINA

MINISTRY OF FOREIGN TRADE AND ECONOMIC RELATIONS

ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE

BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU

Sarajevo, mart 2012. godine

Analiza vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2011. godinu

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

2

S A D R A J

UVODNE NAPOMENE ....................................................................................................................................... 4

1. UKUPNA ROBNA RAZMJENA BIH ZA PERIOD 2009 - 2011. GODINA ......................................... 6

1.1. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE BIH PO ROBAMA.......................................................................................... 8 1.2. PREGLED KRETANJA UKUPNOG UVOZA I IZVOZA POLJOPRIVREDNIH I INDUSTRIJSKIH PROIZVODA ............. 11 1.3. STRUKTURA TRGOVINSKOG DEFICITA ........................................................................................................ 13

1.4. ROBNA RAZMJENA PO ZEMLJAMA ............................................................................................................... 13

2. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO REGIONIMA ...................................................................... 17

3. ROBNA RAZMJENA SA ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE ............................................................. 20

3.1. ROBNA RAZMJENA SA EU PO ZEMLJAMA .................................................................................................... 20 3.2. ROBNA RAZMJENA SA EU PO ROBAMA ....................................................................................................... 22 3.3 PREGLED KRETANJA UVOZA I IZVOZA POLJOPRIVREDNIH I INDUSTRIJSKIH PROIZVODA IZ EU ..................... 24

4. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA SPORAZUMA CEFTA-E ............................................ 26

4.1. UKUPNA ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA SPORAZUMA CEFTA E ................................................... 26 4.2. UKUPNA ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA SPORAZUMA CEFTAE PO ROBAMA ................................. 27 4.3. PREGLED KRETANJA UVOZA I IZVOZA POLJOPRIVREDNIH I INDUSTRIJSKIH PROIZVODA SA CEFTA-OM ..... 29 4.4. UKUPNA ROBNA RAZMJENA SA REPUBLIKOM HRVATSKOM ....................................................................... 31 4.5. UKUPNA ROBNA RAZMJENA SA REPUBLIKOM SRBIJOM .............................................................................. 32

5. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI (TURSKA) 34

5.1. PREGLED KRETANJA UVOZA I IZVOZA POLJOPRIVREDNIH I INDUSTRIJSKIH PROIZVODA SA TURSKOM ........ 36

6. ROBNA RAZMJENA BIH U SEKTORU POLJOPRIVREDE............................................................ 38

6.1. STRUKTURA BH. ROBNE RAZMJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA .......................................................... 39 6.2. STRUKTURA DEFICITA U TRGOVINI POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA ............................................................ 42 6.3. RAZMJENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA SA HRVATSKOM I SRBIJOM ...................................................... 44 6.3.1. ROBNA RAZMJENA SA HRVATSKOM ........................................................................................................ 44 6.3.2. ROBNA RAZMJENA SA SRBIJOM ............................................................................................................... 45

STATISTIKI DODATAK ............................................................................................................................... 48



3

GRAFIKONI

GRAFIKON 1: Godinje stope rasta izvoza, uvoza i deficita

GRAFIKON 2: Doprinos rastu izvoza na kvartalnoj osnovi (u p.p) za 2011. godinu

GRAFIKON 3: Doprinos rastu uvoza na kvartalnoj osnovi (u p.p) za 2011. godinu

GRAFIKON 4: Doprinos rastu/padu trgovinskog deficita po kvartalima (u p.p)

GRAFIKON 5: Uee najznaajnijih vanjskotrgovinskih partnera u uvozu BiH za 2011. godinu

GRAFIKON 6: Uee najznaajnijih vanjskotrgovinskih partnera u izvozu BiH za 2011. godinu

GRAFIKON 7: Robna razmjena BiH po regionima za 2011. godinu (u mil. KM)

GRAFIKON 8: Zemlje sa najveim ueem u izvozu u EU za 2011. godinu

GRAFIKON 9: Zemlje sa najveim ueem u uvozu u EU za 2011. godinu

SKRAENICE

BOSNA I HERCEGOVINA BiH

EVROPSKI UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI EFTA

EVROPSKA UNIJA EU

PROCENTNI POEN p.p

SREDNJOEVROPSKI UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI CEFTA

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA WTO



4

UVODNE NAPOMENE

U ovom dokumentu su prezentirane osnovne informacije o robnoj razmjeni BiH za 2011.

godinu, sa osvrtom na razmjenu sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom. Zatim su

posebno prezentirani osnovni podaci o razmjeni poljoprivrednih proizvoda, sve kljune

informacije vanjskotrgovinske razmjene BiH i detaljniji podaci koji se odnose na obim i

strukturu vanjskotrgovinske razmjene BiH.

U 2011. godini uvezena je roba u vrijednosti od 15,53 milijarde KM, to je za 14,02% vie

u odnosu na 2010. godinu. Istovremeno, ukupan izvoz iznosio je 8,22 milijarde KM i isti

biljei rast za 15,88% u posmatranom periodu. Tako je trgovinski deficit iznosio 7,30

milijardi KM, to je za 12,00% vie u odnosu na 2010. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom

u 2011. godini iznosila je 52,96%, to je za 0,85% vie u odnosu na prethodnu godinu.

Posmatrano po grupacijama zemalja, Evropska unija je i dalje na glavni

vanjskotrgovinski partner, pri emu u ukupnom obimu robne razmjene ona uestvuje sa

48,98%, zatim slijede zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA 2006 - sa ueem od

28,45%, dok se 22,57% odnosi na ostale zemlje u ukupnom obimu razmjene.

U 2011. godini Evropska unija u ukupnom bh. uvozu uestvuje sa 45,38%, dok u izvozu

uestvuje sa 55,78%.

Posmatrano sa stanovita novog regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini, zemlje

CEFTA-e 2006 u ukupnom bh. uvozu za 2011. godinu uestvuju sa 25,00%, dok izvoz u

zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA 2006 u posmatranom periodu uestvuje sa 34,95%.

Posmatrano po gupacijama zemalja, zemlje lanice EFTA-e u ukupnom bh. uvozu za

2011. godinu uestvuju sa 0,60%, dok izvoz u zemlje potpisnice Sporazuma EFTA u

posmatranom periodu uestvuje sa 2,01%.

Uvoz iz zemalja Ugovora o slobodnoj trgovni (Turska) u ukupnom bh. uvozu uestvuje sa

2,90%, a u ukupnom bh. izvozu sa 1,83%.

Uvoz iz zemalja Ostatka svijeta u ukupnom bh. uvozu uestvuje sa 26,12%, a u ukupnom

bh. izvozu ostvaruje se uee od 5,42%.

Od glavnih trgovinskih partnera, najveu pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom

- pokrivenost 125,90%, zatim sa Slovenijom - pokrivenost 85,31%, sa Njemakom



5

pokrivenost 73,07%, sa Italijom - pokrivenost 69,74%, sa Srbijom - pokrivenost 68,36%,

dok je pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom iznosila 54,61%.

Posmatrano po zemljama porijekla uvoza ili zemljama destinacije izvoza, situacija je

takva da se najvie uvozilo iz sljedeih zemalja: Hrvatske, Njemake, Rusije, Srbije,

Italije, Slovenije, Kine, SAD-a, Austrije i Turske. Uvoz iz ovih zemalja u 2011. godini

uestvuje sa 74,26% u ukupnom bh. uvozu. Najvie se izvozilo u sljedee zemlje:

Hrvatska, Njemaka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija, Crna Gora, Maarska, vicarska

i Kosovo/UNMIK. Izvoz u ove zemlje u 2011. godini iznosio je 79,03% od ukupnog bh.

izvoza. U skladu sa navedenim, moe se konstatirati da je bh. robna razmjena (uvoz i

izvoz) veoma koncetrirana u geografskom smislu, i to na skoro iste zemlje.

Struktura vanjskotrgovinskog deficita u 2011. godini pokazuje da najvee uee u

deficitu imaju tri grupe proizvoda, i to: Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi

njihove destilacije sa 29,61%, Vozila (osim tranikih vozila) i njihovi dijelovi i pribor -

sa 9,85%, te Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, aparati, mehaniki ureaji, njihovi

dijelovi - sa 7,38%.

Republika Hrvatska i Republika Srbija su meu najznaajnijim vanjskotrgovinskim

pratnerima Bosne i Hercegovine. Tome u prilog govore i podaci da je u ukupnom uvozu

BiH u 2011. godini uee uvoza iz Hrvatske iznosilo 14,34%, a uvoza iz Srbije 9,44%. Na

strani izvoza situacija je sljedea: bh. izvoz u Hrvatsku u ukupnom izvozu u 2011. godini

uestvuje sa 14,65%, dok na izvoz u Srbiju otpada 12,19% ukupnog izvoza BiH za 2011.

godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom u 2011. godini iznosila je 54,10%, a sa

Srbijom 68,36%. Iz ovoga se vidi da je bh. izvoz veoma koncentriran i, u najveoj mjeri,

zavisan od trita upravo ove dvije zemlje.

Robna razmjena u agroindustrijskom sektoru (Poljoprivredni proizvodi razvrstani u skladu sa

WTO klasifikacijom) u 2011. godini je na strani uvoza zabiljeila rast od 11,04% u odnosu

na prethodnu godinu, dok je bh. izvoz u istom periodu, takoer, zabiljeio rast, i to od

12,43%. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom bh. uvozu uestvuje sa 18,28%, dok

izvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom bh. izvozu uestvuje sa 8,38%. Pokrivenost

uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda u posmatranom periodu iznosila je 24,28%.



6

1. UKUPNA ROBNA RAZMJENA BiH ZA PERIOD 2009 - 2011. GODINA

Tabela 1 - Robna razmjena BiH u periodu 2009 - 2011. godina

Mil. KM

Godina Period UVOZ IZVOZ DEFICIT Pokrivenost u %

20

09

Q1 2.804,20 1.242,11 -1.562,09 44,29%

Q2 5.968,76 2.555,76 -3.413,00 42,82%

Q3 9.122,70 4.048,82 -5.073,88 44,38%

Q4* 12.355,18 5.531,20 -6.823,98 44,77%

20

10

Q1 2.758,79 1.541,47 -1.217,32 55,87%

Q2 6.238,12 3.381,27 -2.856,85 54,20%

Q3 9.921,69 5.230,09 -4.691,60 52,71%

Q4* 13.616,20 7.095,50 -6.520,70 52,11%

20

11

Q1** 3.400,86 1.973,38 -1.427,49 58,12%

Q2** 7.383,46 4.075,25 -3.308,21 55,24%

Q3 11.442,96 6.172,27 -5.270,70 53,94%

Q4* 15.525,43 8.222,11 -7.303,32 52,96%

Izvor: Agencija za statistiku BiH

U 2011. godini vrijednost uvoza iznosila je 15,53 milijardi KM, to je za 14,02% ili 1,11 milijardu KM vie u odnosu na 2010. godinu. Ukupan izvoz iznosio je 8,22 milijarde KM, to na godinjem nivou predstavlja poveanje od 15,88% ili 1,13 milijadi KM.

Analiza kretanja uvoza i izvoza za 2011. godinu i dalje ukazuje na poveanje stope rasta trgovinskog deficita na godinjem nivou, to je uzrokovano smanjenjem stope rasta izvoza i daljnjim poveanjem stope rasta uvoza. Na godinjem nivou deficit je porastao za 12,00%, tj. za 782,62 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom za 2011. godinu iznosila je 52,96%, to je za 0,85% vie od pokrivenosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 52,11%.

--------------------------------------------- Q4*- Predstavlja vrijednost za cijelu godinu.

** Podaci za Q1 i Q2 su revidirani u skladu sa izmijenjenom bazom od 09.02.2012. g.



7

Grafikon 1: Godinje stope rasta izvoza, uvoza i deficita (u %)

Izvor: Tabela 1: Robna razmjena BiH u periodu 2009 - 2011. godina

Posmatrajui dinamiku kretanja godinjih stopa uvoza, izvoza i deficita, evidentno je da u 2011. godini dolazi do daljnjeg smanjenja stopa rasta izvoza, uvoza i trgovinskog deficita.

Meutim, u 2011. godini godinje stope rasta izvoza su bre rasle od godinjih stopa uvoza, pa je samim tim dolo i do blagog smanjenja trgovinskog deficita.

Na godinjem nivou stopa rasta izvoza smanjila se za 12,4 procentnih poena1, dok se u odnosu na trei kvartal 2011. godine smanjila za 2,1 procentnih poena. Stopa rasta uvoza na godinjem nivou pokazuje trend rasta i vea je za 3,8 procentnih poena, dok je u odnosu na trei kvartal 2011. godine dolo do pada stope za 1,3 procentna poena. Kao rezultat ovih kretanja, godinja stopa rasta deficita znaajno je porasla - za 16,5 procentnih poena, dok je u odnosu na trei kvartal 2011. godine stopa rasta deficita manja za 0,34 procentna poena.

1 Predstavlja aritmetiku razliku izmeu dva procenta posmatrana u dva referentna perioda.



8

1.1. Struktura robne razmjene BiH po robama

Tabela 2 - Struktura bh. izvoza za 2010. i 2011. godinu po glavama CT

Mil.KM

R.b. Glava

CT OPIS

2010 2011 Rast/Pad u

% Vrijednost %

uea Vrijednost

%

uea

1 27 Mineralna goriva,

mineralna ulja i proizvodi

njihove destilacije

1.103,20 15,55% 1.178,28 14,33% 6,81%

2 94 Namjetaj; nosai madraca;

667,00 9,40% 749,09 9,11% 12,31%

3 72 eljezo i elik 477,33 6,73% 671,67 8,17% 40,71%

4 76 Aluminijum i proizvodi od

aluminijuma 596,22 8,40% 670,60 8,16% 12,48%

5 84

Nuklearni reaktori, kotlovi,

maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi

473,82 6,68% 559,84 6,81% 18,16%

6 44 Drvo i proizvodi od drveta;

drveni ugalj 420,60 5,93% 500,23 6,08% 18,93%

7 64 Obua, nazuvci i slini proizvodi;

405,60 5,72% 455,05 5,53% 12,19%

8 73 Proizvodi od eljeza i elika

370,24 5,22% 411,80 5,01% 11,22%

9 28 Anorganski hemijski

proizvodi 310,19 4,37% 388,49 4,72% 25,24%

10 85 Elektrine maine i oprema i njihovi dijelovi

222,51 3,14% 255,29 3,10% 14,73%

Ukupno (1-10) 5.046,72 71,13% 5.840,35 71,03% 15,73%

Ostalo 2.048,79 28,87% 2.381,76 28,97% 16,25%

UKUPNO 7.095,50 100,00% 8.222,11 100,00% 15,88%


Navedenih 10 grupa proizvoda u 2011. godini imaju uee od 71,03% u ukupnom bh. izvozu i ostvaruju rast od 15,73% u odnosu na proteklu godinu.

U 2011. godini pet grupa proizvoda - Mineralna goriva, Namjetaj, eljezo i elik, Aluminijum i proizvodi od aluminijuma i Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati, uestvuju sa 46,58% u ukupnom bh. izvozu.

Od gore navedenih pet grupa proizvoda, u ukupnom izvozu za 2011. godinu Glava 27

(Mineralna goriva i ulja) uestvuje sa 1,18 milijardi KM ili 14,33%, i na godinjem nivou je porasla za 6,81%, Glava 94 (Namjetaj) uestvuje sa 749,09 miliona KM ili 9,11%, i biljei rast od 12,31% na godinjem nivou, Glava 72 (eljezo i elik) uestvuje sa 671,67 miliona KM ili 8,17%, to predstavlja poveanje od 40,71% na godinjem nivou, Glava 76 (Aluminijum i proizvodi od aluminijuma) uestvuje sa 670,60 miliona KM ili 8,16%, i vea je za 12,48% na godinjem nivou, dok Glava 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati) uestvuje sa 559,84 miliona KM ili 6,81%, i biljei rast od 18,16% na godinjem nivou.



9

Grafikon 2: Doprinos rastu/padu izvoza na kvartalnoj osnovi (u p.p) za 2011. godinu

Izvor: Odsjek za statistiku i analizu vanjske trgovine, MVTEO

Analiza kretanja doprinosa navedenih grupa proizvoda pokazuje da su oni generatori rasta

izvoza BiH u nekoliko posljednjih kvartala, iako se mora naglasiti da dolazi do usporavanja u

rastu doprinosa navedenih grupa proizvoda ukupnom izvozu. Ovih pet grupa proizvoda

zajedno doprinose sa 8,31 procentni poen ukupnom rastu izvoza u 2011. godini.

Najvei pojedinani doprinos rastu izvoza u 2011. godini ostvarile su: Glava 72 (eljezo i elik), i to od 2,73 procentna poena, i na godinjem nivou je manja za 1,37 procentnih poena, Glava 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji), koja je ostvarila doprinos od 1,21 procentni poen, i na godinjem nivou je vea za 0,84 procentna poena, Glava 94 (Namjetaj), koja je ostvarila doprinos od 1,16 procentnih poena, i na godinjem nivou je manja za 1,38 procentnih poena, Glava 76 (Aluminijum i proizvodi od aluminijuma), koja je

ostvarila doprinos od 1,04 procentna poena, i na godinjem nivou je manja za 0,59 procentnih poena, zatim Glava 28 (Anorganski hemijski proizvodi), koja je ostvarila doprinos od 1,10

procentnih poena, i na godinjem nivou je manja za 1,34 procentna poena, te Glava 27 (Mineralna goriva i ulja), koja biljei doprinos od 1,06 procentnih poena, kao i smanjenje od 5,24 procentna poena na godinjem nivou.

Tabela 3 - Struktura bh. uvoza za 2010. i 2011. godinu po glavama CT Mil.KM

R.b. Glava

CT OPIS

2010 2011 Rast/Pad u

% Vrijednost %

uea Vrijednost

%

uea

1 27

Mineralna goriva,

mineralna ulja i proizvodi

njihove destilacije;

bitumenske supstance;

mineralni voskovi

2.627,37 19,30% 3.340,74 21,52% 27,15%

2 84

Nuklearni reaktori, kotlovi,

maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi

1.014,24 7,45% 1.099,10 7,08% 8,37%



10

3 87

Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i

pribor

721,64 5,30% 902,58 5,81% 25,07%

4 85 Elektrine maine i oprema, i njihovi dijelovi;

750,11 5,51% 771,13 4,97% 2,80%

5 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masa

578,53 4,25% 631,38 4,07% 9,14%

6 72 eljezo i elik 392,32 2,88% 466,30 3,00% 18,86%

7 30 Farmaceutski proizvodi 424,50 3,12% 449,61 2,90% 5,92%

8 73 Proizvodi od eljeza i elika

329,52 2,42% 372,95 2,40% 13,18%

9 22 Pia, alkoholi i sire 301,86 2,22% 313,39 2,02% 3,82%

10 41

Sirova koa sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i

tavljena koa 234,24 1,72% 294,20 1,89% 25,60%

Ukupno (1-10) 7.374,33 54,16% 8.641,37 55,66% 17,18%

Ostalo 6.241,88 45,84% 6.884,06 44,34% 10,29%

UKUPNO 13.616,20 100,00% 15.525,43 100,00% 14,02%


Navedenih 10 grupa proizvoda u 2011. godini imaju uee od 55,66% u ukupnom bh. uvozu i ostvaruju rast od 17,18% u odnosu na prolu godinu.

U 2011. godini pet grupa proizvoda - Mineralna goriva, Nuklearni reaktori, kotlovi i maine, Vozila, osim tranikih vozila, Elektrine maine i oprema, te Plastine mase i proizvodi od plastinih masa, uestvuje sa 43,44% u ukupnom bh. uvozu.

Od gore navedenih pet grupa proizvoda, u ukupnom bh. uvozu u 2011. godini Glava 27

(Mineralna goriva i ulja) uestvuje sa 3,34 milijardi KM ili 21,52%, i na godinjem nivou je porasla za 27,15%, Glava 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi i maine) uestvuje sa 1,10 milijardi KM ili 7,08%, i na godinjem nivou je vea za 8,37%, dok Glava 87 (Vozila, osim tranikih vozila) uestvuje sa 902,58 miliona KM ili 5,81%, to predstavlja poveanje od 25,07% na godinjem nivou. Takoer, Glava 85 (Elektrine maine i oprema) uestvuje sa 771,13 miliona KM ili 4,97%, i biljei rast od 2,80% na godinjem nivou, dok Glava 39 (Plastine mase i proizvodi od plastinih masa) uestvuje sa 631,38 miliona KM ili 4,07%, i vea je za 9,14% na godinjem nivou.



11

Grafikon 3: Doprinos rastu/padu uvoza na kvartalnoj osnovi (u p.p) za 2011. godinu

Izvor: Odsjek za statistiku i analizu spoljne trgovine, MSTEO

Analiza kretanja doprinosa navedenih grupa proizvoda rastu ukupnog uvoza pokazuje da ovih

pet grupa proizvoda zajedno doprinose sa 8,56 procentnih poena rastu ukupnog uvoza u 2011.

godini.

Najvei pojedinani doprinos rastu uvoza u 2011. godini ostvarila je Glava 27 (Mineralna goriva i ulja), i to doprinos od 5,24 procentna poena, i na godinjem nivou biljei pad od 0,74 procentna poena. Poveanje uvoza ove grupe proizvoda je rezultat kvartalnog poveanja cijena nafte na meunarodnom tritu i refleksija je poveane potranje na domaem tritu. Potom slijede Glava 87 (Vozila, osim tranikih vozila), koja biljei doprinos od 1,32 procentna poena, kao i poveanje od 1,68 procentnih poena na godinjem nivou, Glava 86 (Tranika vozila i njihovi dijelovi), koja biljei doprinos od 0,83 procentna poena, kao i poveanje od 0,85 procentnih poena na godinjem nivou, Glava 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi), koja biljei doprinos od 0,62 procentna poena i poveanje od 1,51 procentni poen na godinjem nivou, te Glava 72 (eljezo i elik), koja je ostvarila doprinos od 0,54 procentna poena i na godinjem nivou je manja za 0,19 procentnih poena.

1.2. Pregled kretanja ukupnog uvoza i izvoza poljoprivrednih i industrijskih proizvoda

Tabela br. 4 Bh. uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda za 2010 - 2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010 Koliina 2010 Vrijednost 2011 Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednos

ti u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrij

a 11.060.925.421 6.998.104.201 12.687.935.116 7.388.111.290 15,73 7,13

Poljopri

vreda 2.555.278.081 2.189.734.803 2.837.492.600 2.096.292.789 13,09 -5,76

UKUP

NO 13.616.203.502 9.187.839.004 15.525.427.716 9.484.404.079 14,02 3,23

Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH



12

U ukupnom bh. uvozu industrijskih proizvoda za 2011. godinu najvee uee ostvaruju: Sirova nafta - uestvuje sa 1,29 milijardi KM ili 8,31% (Glava 27), Eurodizel sa masenim udjelom sumpora ne veim od 0,05% - uestvuje sa 648,24 miliona KM ili 4,18% (Glava 27), te Kameni ugalj za proizvodnju koksa, koji uestvuje sa 528,15 miliona KM ili 3,40% (Glava 27).

U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda za 2011. godinu najvee uee ostvaruju: Sirovi eer bez dodanih aroma ili supstanci za bojenje, za rafiniranje - uestvuje sa 184,13 miliona KM ili 2,09% (Glava 17), Penica i suraica, ostala - uestvuju sa 155,13 miliona KM ili 1,76% (Glava 10), te Pivo dobijeno od slada, u bocama, koje uestvuje sa 117,44 miliona KM ili 1,33% (Glava 22).

Analiza kretanja ukupnog uvoza industrijskih i poljoprivrednih proizvoda ukazuje na

injenicu da je dolo do poveanja ukupne koliine uvezenih proizvoda, uz istovremeno poveanje ukupne vrijednosti uvoza. Meutim, gledajui po strukturi uvoza, primjetno je da je dolo do smanjenja koliine uvezenih poljoprivrednih proizvoda, uz poveanje koliine uvezenih industrijskih proizvoda, a, istovremeno, dolo je do poveanja vrijednosti uvoza navedenih proizvoda. To je direktno posljedica poveanja cijena na meunarodnom tritu. Cijene uvoznih industrijskih proizvoda su se, u prosjeku, poveale za 8,65%, dok su cijene uvoznih poljoprivrednih proizvoda, u prosjeku, porasle za 15,99%.

Tabela br. 5 Bh. izvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda za 2010 - 2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010

Koliina 2010

Vrijednost

2011

Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 6.482.670.014 6.693.602.491 7.533.080.701 7.593.285.644 18,57 15,4

Poljoprivreda 612.834.937 451.514.466 689.031.657 441.943.005 11,68 -10,18

UKUPNO 7.095.504.951 7.145.116.956 8.222.112.358 8.035.228.649 15,88 12,46


U ukupnom bh. izvozu industrijskih proizvoda za 2011. godinu najvee uee ostvaruju: Primarne legure aluminijuma - uestvuju sa 461,47 miliona KM ili 5,61% (Glava 76), Ostali dijelovi sjedala za avione - uestvuju sa 373,36 miliona KM ili 4,54% (Glava 94), te Elektrina energija, koja uestvuje sa 368,30 miliona KM ili 4,48% (Glava 27).

U ukupnom bh. izvozu poljoprivrednih proizvoda za 2011. godinu najvee uee ostvaruju: Bijeli eer - sa 100,08 miliona KM ili 1,22% (Glava 17), Sirove krupne i sitne govee koe s dlakom ili bez dlake, cijepane ili necijepane, cijele koe, mase po koi vee od 16 kg, vlano soljene - sa 58,06 miliona KM ili 0,71% (Glava 41), Ostala sirova ulja - sa ueem od 41,55 miliona KM ili 0,51% (Glava 15), te Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodanog eera ili drugih sladila, do ukljuno 3% masenih masti u originalnim pakiranjima, neto sadraja do ukljuno 2 litra, koji uestvuju sa 34,74 miliona KM ili 0,42% (Glava 04).

Analiza kretanja ukupnog izvoza industrijskih i poljoprivrednih proizvoda ukazuje na

injenicu da je dolo do poveanja ukupne koliine izvezenih proizvoda, uz istovremeno poveanje ukupne vrijednosti izvoza. Meutim, slino kao i kod uvoza, dolo je do smanjenja ukupne koliine izvoza poljoprivrednih proizvoda, uz poveanje ukupne koliine izvezenih industrijskih proizvoda, a, istovremeno, dolo je do poveanja vrijednosti izvoza navedenih



13

proizvoda. To je direktno posljedica kretanja cijena na meunarodnom tritu. Cijene izvoznih industrijskih proizvoda su se, u prosjeku, smanjile za 2,44%, dok su, istovremeno,

cijene izvoznih poljoprivrednih proizvoda, u prosjeku, porasle za 14,87%.

1.3. Struktura trgovinskog deficita

Tabela 6 - Struktura trgovinskog deficita za 2011. godinu po glavama CT Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS UVOZ IZVOZ

DEFICIT

Vrijednost % u

Deficitu

1 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i

proizvodi njihove destilacije; 3.340,74 1.178,28 -2.162,46 29,61%

2 87 Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i pribor

902,58 182,85 -719,73 9,85%

3 84

Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi

1.099,10 559,84 -539,26 7,38%

4 85 Elektrine maine i oprema i njihovi dijelovi

771,13 255,29 -515,83 7,06%

5 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masa

631,38 156,43 -474,95 6,50%

6 30 Farmaceutski proizvodi 449,61 84,03 -365,58 5,01%

7 22 Pia, alkoholi i sire 313,39 40,79 -272,61 3,73%

8 10 itarice 250,98 5,16 -245,81 3,37%

9 21 Razni prehrambeni proizvodi 207,45 17,16 -190,29 2,61%

10 41 Sirova koa sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i tavljena koa

294,20 119,31 -174,89 2,39%

UKUPNO (1-10) 8.260,55 2.599,14 -5.661,41 77,52%

Ostalo 7.264,88 5.622,97 -1.641,90 22,48%

UKUPNO 15.525,43 8.222,11 -7.303,32 100,00%


Navedenih 10 grupa proizvoda u 2011. godini imaju uee od 77,52% u ukupnom trgovinskom deficitu, i ukupan trgovinski deficit se na godinjem nivou poveao za 12,00%.

Posmatrano po glavama CT, najvee uee u deficitu industrijskih proizvoda u 2011. godini zabiljeeno je kod tri grupe proizvoda, i to: Glave 27 (Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije) - uee sa 2,16 milijardi KM ili 29,61%, i na godinjem nivou se biljei poveanje za 41,88%, Glave 87 (Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i pribor) - uee sa 719,73 miliona KM ili 9,85%, i na godinjem nivou je deficit vei za 25,43%, te Glave 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi) uee sa 539,26 miliona KM ili 7,38%, i vee je za 49,60% na godinjem nivou.

Sa druge strane, ukoliko posmatrano po glavama CT, u 2011. godini je kod pojedinih glava

zabiljeen i suficit, i to u ukupnoj vrijednosti od 2,14 milijardi KM. Najvei suficit je ostvaren kod Glave 94 (Namjetaj), u vrijednosti od 573,43 miliona KM, i na godinjem nivou se poveao za 20,59%, kod Glave 76 (Aluminijum i proizvodi od aluminijuma), u vrijednosti od



14

438,98 miliona KM, i vei je za 9,85% na godinjem nivou, i kod Glave 44 (Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj), u iznosu od 333,79 miliona KM, to predstavlja poveanje od 24,40% na godinjem nivou.

Grafikon 4: Doprinos rastu/padu trgovinskog deficita po kvartalima (u p.p) u 2011. godini

Izvor: Odsjek za statistiku i analizu vanjske trgovine, MVTEO Napomena: Negativan znak znai smanjenje deficita, a pozitivan znak poveanje deficit

Analiza kretanja doprinosa tri grupe proizvoda - Mineralna goriva, Vozila, osim tranikih vozila, Tranika vozila i njihovi dijelovi, i itarice, rastu ukupnog deficita pokazuje da one zajedno doprinose sa 14,90 procentnih poena ukupnom rastu deficita u 2011. godini.

Najvei pojedinani doprinos rastu deficita u 2011. godini ostvarila je Glava 27 (Mineralna goriva i mineralna ulja), i to od 9,79 procentnih poena, i na godinjem nivou biljei rast od 4,05 procentnih poena. Poveanje deficita ove grupe proizvoda je rezultat poveanja cijena nafte na meunarodnom tritu. Zatim slijede Glava 87 (Vozila, osim tranikih vozila i njihovi dijelovi i pribor), koja biljei doprinos od 2,24 procentna poena i na godinjem nivou je vea za 3,61 procentni poen, Glava 86 (Tranika vozila i njihovi dijelovi), koja biljei doprinos od 1,73 procentna poena i na godinjem nivou je vea za 1,77 procentnih poena, i Glava 10 (itarice), koja je ostvarila doprinos od 1,08 procentnih poena i na godinjem nivou je vea za 0,55 procentnih poena.

Istovremeno, kod pojedinih grupa proizvoda ostvaren je i suficit, koji je doprinio smanjenju

trgovinskog deficita. Najvee smanjenje trgovinskog deficita zabiljeeno je kod tri grupe proizvoda, i to kod: Glave 72 (eljezo i elik), koja biljei najvei doprinos smanjenju trgovinskog deficita - sa doprinosom od 1,85 procentnih poena, i biljei smanjenje od 0,17 procentnih poena na godinjem nivou, Glave 94 (Namjetaj), koja je doprinijela smanjenju deficita sa 1,50 procentnih poena, to je za 0,59 procentnih poena vie na godinjem nivou, te Glave 44 (Drvo i proizvodi od drveta), koja je ostvarila doprinos smanjenju deficita od 1,00

procentni poen, to predstavlja smanjenje od 0,63 procentna poena na godinjem nivou.

Gore navedena analiza pojedinanih doprinosa pojedinih grupa proizvoda



15

poveanju/smanjenju trgovinskog deficita ukazuje na ubrzanje stope rasta uvoza u odnosu na blago smanjenje stopa rasta izvoza, to i dovodi do poveanja stope rasta trgovinskog deficita.

1.4. Robna razmjena po zemljama

Analizirajui robnu razmjenu po regionima, primjetno je da navedenih deset zemalja ima uee od 74,26% u ukupnom bh. uvozu za 2011. godinu, dok na strani izvoza ostvaruje uee od 79,03%.

Tabela 7 - Razmjena BiH sa najznaajnijim vanjskotrgovinskim partnerima za 2011. godinu

Mil.KM

R.

br. DRAVA UVOZ

% u

ukupnom

uvozu

DRAVA IZVOZ % u

ukupnom

izvozu

1 Hrvatska 2.226,51 14,34% Njemaka 1.215,96 14,79%

2 Njemaka 1.648,40 10,62% Hrvatska 1.204,44 14,65%

3 Rusija 1.635,09 10,53% Srbija 1.001,88 12,19%

4 Srbija 1.465,64 9,44% Italija 963,55 11,72%

5 Italija 1.381,69 8,90% Slovenija 706,82 8,60%

6 Slovenija 828,56 5,34% Austrija 619,04 7,53%

7 Kina 774,88 4,99% Crna Gora 300,43 3,65%

8 SAD 626,71 4,04% Maarska 165,97 2,02%

9 Austrija 491,68 3,17% Kosovo 165,71 2,02%

10 Turska 450,11 2,90% vicarska 154,10 1,87%

Ukupno (1-10) 11.529,28 74,26% Ukupno (1-10) 6.497,90 79,03%

Ostale zemlje 3.996,15 25,74% Ostale zemlje 1.724,21 20,97%

UKUPNO 15.525,43 100,00% UKUPNO 8.222,11 100,00%


Ukoliko posmatramo uvoz, najvei dio robe se uvozio iz Hrvatske (14,34%), Njemake (10,62%), Rusije (10,53%) i Srbije (9,44%), koje u ukupnom bh. uvozu zajedno uestvuju sa 44,93%.



16

Grafikon 5: Uee najznaajnijih vanjskotrgovinskih partnera u uvozu BiH za 2011. godinu

Izvor: Tabela 7

Grafikon 6: Uee najznaajnijih vanjskotrgovinskih partnera u izvozu BiH za 2011. godinu

Izvor: Tabela 7

Na strani izvoza, 10 zemalja ima izuzetno visoko uee u ukupnom bh. izvozu u 2011. godini, i to u iznosu od 79,03%. U 2011. godini najvie se izvozilo u Hrvatsku (14,79%), Njemaku (14,65%), Srbiju (12,19%) i Italiju (11,72%), koje u ukupnom bh. izvozu zajedno uestvuju sa 53,34%.

Izuzetno visok procenat koncentracije bh. izvoza u navedene zemlje govori o posebnoj vanosti ovih trita za bh. proizvoae, bar dok ne doe do znaajnijeg prodora na trita drugih zemalja.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom i Srbijom detaljno su dati u Poglavlju

4-Robna razmjena sa potpisnicama Sporazuma CEFTA.



17

2. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE PO REGIONIMA

Posmatrajui strukturu robne razmjene po regionima, moemo identificirati kljuna izvozno-uvozna trita za Bosnu i Hercegovinu. To su:

1) Zemlje Evropske unije 2) Zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA 3) Zemlje potpisnice Sporazuma EFTA 4) Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska) 5) Ostale zemlje

U nastavku je dat tabelarni prikaz robne razmjene BiH sa pomenutim regionima.

Grafikon 7: Robna razmjena BiH po regionima za 2011. godinu

Iz gore navedenih podataka se vidi da u ukupnoj robnoj razmjeni BiH u 2011. godini najvee uee imaju zemlje lanice EU i lanice potpisnice CEFTA-e, to nam ukazuje na znaaj ovih trita, kao i na geografsku koncentriranost na samo nekoliko zemalja.

Pokrivenost uvoza izvozom BiH sa zemljama lanicama EU je 65,10% i uee ovih zemalja u ukupnom izvozu je 55,78%, dok u ukupnom uvozu iznosi 45,38%.

Pokrivenost uvoza izvozom BiH sa potpisnicama CEFTA-e u 2011. godini iznosila je 74,04%

i uee ovih zemalja u ukupnom izvozu je vee (34,95%) nego u ukupnom uvozu (25,00%).

Najveu pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa potpisnicama EFTA-e, koja u posmatranom periodu iznosi 177,35%. Uee ovih zemalja u ukupnom izvozu je 2,01%, a u ukupnom uvozu 0,60%.

Pokrivenost uvoza izvozom sa Turskom je 33,34% i njeno uee u ukupnom izvozu je 1,83%, dok u ukupnom uvozu iznosi 2,90%.

Pokrivenost uvoza izvozom BiH sa zemljama Ostatka svijeta je 11,00%, pri emu je uee



18

ovih zemalja u ukupnom izvozu 5,42%, a u ukupnom uvozu iznosi 26,12%.

Tabela 8 - Uvoz u BiH po regionima za period 2009 - 2011. godina

Mil.KM

Region UVOZ Rast/Pad u %

2009 2010 2011 2010/2009 2011/2010

EU 6.063,80 6.251,48 7.045,74 3,10% 12,71%

CEFTA 3.316,16 3.683,37 3.881,64 11,07% 5,38%

EFTA 97,22 96,95 93,35 -0,28% -3,72%

UoST* 366,82 379,01 450,11 3,32% 18,76%

Ostatak svijeta 2.511,19 3.205,41 4.054,60 27,65% 26,49%

Ukupno 12.355,18 13.616,20 15.525,43 10,21% 14,02%


* Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska)

U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini dolo je do rasta uvoza iz zemalja EU, i to za 12,71% , i na godinjem nivou je vei za 6,61 procentni poen.

Poreenje podataka o uvozu na godinjem nivou ukazuje na rast uvoza iz zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA za 5,38%, to je za 5,69 procentnih poena manje u odnosu na prethodnu godinu.

Uvoz iz zemalja potpisnica Sporazuma EFTA biljei pad na godinjem nivou od 3,72%, to predstavlja smanjenje od 3,44 procentna poena.

Poreenje podataka o uvozu na godinjem nivou ukazuje na rast uvoza iz Turske za 18,76%, to je za 15,44 procentna poena vie u odnosu na prethodnu godinu.

Uvoz iz Ostatka svijeta je u 2011. godini zabiljeio rast od 26,49% i manji je za 1,16 procentnih poena na godinjem nivou. Posmatrajui ukupan uvoz iz Ostatka svijeta, potrebno je naglasiti da etiri zemlje - Rusija, Kina, SAD i Brazil, uestvuju sa 83,02%, dok analiza uvoza po robama pokazuje da Glava 27 (Mineralna goriva i mineralna ulja) uestvuje sa 50,24% u ukupnoj vrijednosti uvoza iz Ostatka svijeta, a Glava 84 (Nuklearni reaktori, kotlovi

i maine) ostvaruje uee od 6,72%.

Tabela 9 - Izvoz iz BiH po regionima za 2009 - 2011. godinu Mil.KM

Region IZVOZ Rast/Pad u %

2009 2010 2011 2010/2009 2011/2010

EU 3.000,69 3.869,91 4.586,69 28,97% 18,52%

CEFTA 2.104,50 2.546,59 2.873,87 21,01% 12,85%

EFTA 126,40 168,51 165,55 33,32% -1,76%

UoST* 51,85 81,66 150,05 57,49% 83,75%

Ostatak svijeta 247,76 428,83 445,96 73,09% 3,99%

Ukupno 5.531,20 7.095,50 8.222,11 28,28% 15,88%


* Zemlje Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska)



19

U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini dolo je do rasta izvoza u zemlje EU za 18,52% i na godinjem nivou je manji za 10,45 procentnih poena.

Poreenje podataka o izvozu na godinjem nivou ukazuje na rast izvoza u zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA za 12,85% i na godinjem nivou je manji za 8,16 procentnih poena.

U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini biljei se pad izvoza u zemlje potpisnice Sporazuma EFTA u vrijednosti 1,76% i na godinjem nivou je manji za 35,08 procentnih poena.

Poreenjem podataka o izvozu u 2011. godini, uoava se da je dolo do rasta izvoza u Tursku za 83,75% i na godinjem nivou je vei za 26,26 procentnih poena.

Izvoz u Ostatak svijeta je u 2011. godini zabiljeio rast od 3,99% u odnosu na 2010. godinu i na godinjem nivou je manji za 69,10 procentnih poena. Posmatrajui ukupan izvoz u Ostatak svijeta, potrebno je naglasiti da etiri zemlje - Rusija, Iran, Maroko i Egipat, uestvuju sa 36,60%, dok analiza izvoza po robama pokazuje da Glava 28 (Anorganski hemijski

proizvodi) uestvuje sa 22,24% u ukupnoj vrijednosti izvoza u Ostatak svijeta, a Glava 27 (Mineralna goriva i mineralna ulja) uestvuje sa 15,76% u ukupnoj vrijednosti izvoza u zemlje Ostatka svijeta.



20

3. ROBNA RAZMJENA SA ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE

Tabela 10 - Robna razmjena BiH sa EU za 2008 - 2011. godinu


20

08

Q1 1.751,41 895,68 -855,73 51,14%

Q2 3.751,55 1.909,94 -1.841,61 50,91%

Q3 5.803,53 2.863,41 -2.940,12 49,34%

Q4 7.820,05 3.703,30 -4.116,75 47,36%

20

09

Q1 1.401,50 693,92 -707,58 49,51%

Q2 2.941,64 1.411,47 -1.530,17 47,98%

Q3 4.461,22 2.205,75 -2.255,47 49,44%

Q4 6.063,80 3.000,69 -3.063,11 49,49%

20

10

Q1 1.299,49 868,48 -431,01 66,83%

Q2 2.890,16 1.880,25 -1.009,91 65,06%

Q3 4.531,37 2.861,97 -1.669,40 63,16%

Q4 6.251,48 3.869,91 -2.381,57 61,90%

20

11

Q1 1.530,02 1.091,41 -438,61 71,33%

Q2 3.357,85 2.285,85 -1.072,00 68,07%

Q3 5.175,89 3.467,73 -1.708,17 67,00%

Q4 7.045,74 4.586,69 -2.459,05 65,10%


U 2011. godini vrijednost uvoza izosila je 7,05 milijardi KM, to je za 12,71% ili 794,26 miliona KM vie u odnosu na vrijednost uvoza ostvarenog u 2010. godini.

U istom periodu, ukupan izvoz BiH u EU iznosio je 4,59 milijardi KM, to na godinjem nivou predstavlja poveanje od 18,52% ili 716,78 miliona KM.

Posmatrajui kretanje uvoza i izvoza za 2011. godinu, uoava se da je dolo do rasta deficita, to je uzrokovano manjim rastom izvoza i veim rastom uvoza. Na godinjem nivou deficit je porastao za 3,25% ili za 77,48 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU u 2011. godini iznosila je 65,10%, to je za 3,20% vie od pokrivenosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 61,90%.

Na godinjem nivou stopa rasta izvoza se smanjila za znaajnih 10,45 procentnih poena. Stopa rasta uvoza se na godinjem nivou znaajno poveala, i to za 9,61 procentni poen. Kao rezultat ovih kretanja, godinja stopa rasta deficita se poveala za 25,50 procentnih poena.

3.1. Robna razmjena sa EU po zemljama

Analizirajui strukturu robne razmjene po zemljama, evidentno je da od 27 zemalja lanica EU najvee uee u ukupnom bh. izvozu u EU ima Njemaka uee od 26,51%, dok, istovremeno, u uvozu uestvuje sa 23,40%. Ovi pokazatelji ukazuju na znaaj Njemake kao najznaajnijeg trgovinskog partnera BiH sa EU.

Na drugom mjestu je Italija, koja u ukupnom bh. izvozu u EU ima uee od 21,01%, dok u uvozu uestvuje sa 19,61%. Znaajan trgovinski partner iz EU je i Slovenija, koja po ueu u



21

ukupnom bh. izvozu u EU zauzima tree mjesto - sa 15,41%, dok u uvozu uestvuje sa 11,76%.

Grafikon 8: Zemlje EU sa najveim ueem u bh. izvozu u EU u 2011. godini

Grafikon 9: Zemlje EU sa najveim ueem u bh. uvozu iz EU u 2011. godini



22

3.2. Robna razmjena sa EU po robama

Tabela 11 - Struktura bh. izvoza u EU za 2011. godinu po glavama CT Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS IZVOZ

% u

ukupnom

izvozu EU

1 94 Namjetaj; nosai madraca 652,12 14,22%

2 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi

480,74 10,48%

3 64 Obua, nazuvci i slini proizvodi; dijelovi tih proizvoda

444,14 9,68%

4 76 Aluminijum i proizvodi od aluminijuma 394,84 8,61%

5 44 Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj 308,36 6,72%

6 73 Proizvodi od eljeza i elika 263,20 5,74%

7 72 eljezo i elik 251,33 5,48%

8 85 Elektrine maine i oprema i njihovi dijelovi 208,02 4,54%

9 28 Anorganski hemijski proizvodi 184,87 4,03%

10 62 Odjea i pribor za odjeu, osim pletenih i heklanih 177,97 3,88%

Ukupno (1-10) 3.365,58 73,38%

Ostalo 940,36 20,50%

UKUPAN IZVOZ 4.586,69 100,00%


Najznaajnije grupe proizvoda koje BiH izvozi u EU imaju uee od 73,38% u ukupnom bh. izvozu u EU i svi su industrijski proizvodi.

Najvee uee u ukupnom izvozu biljei Glava CT 94 Namjetaj, nosai madraca, koja uestvuje sa 652,12 miliona KM ili 14,22%, i na godinjem nivou biljei smanjenje rasta od 20,40 procentnih poena. Glava CT 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji, njihovi dijelovi, koja uestvuje sa 480,74 miliona KM ili 10,48%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 5,93 procentna poena, Glava CT 64 Obua, nazuvci i slini proizvodi i dijelovi tih proizvoda, koja uestvuje sa 444,14 miliona KM ili 9,68%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 6,92 procentna poena, te Glava CT 76 Aluminijum i proizvodi od aluminijuma, koja ima uee od 394,84 miliona KM ili 8,61%, i na godinjem nivou biljei smanjenje rasta od 59,90 procentnih poena.



23

Tabela 12 - Struktura bh. uvoza iz EU za 2011. godinu po glavama CT Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS UVOZ

% u

ukupnom

uvozu EU

1 87 Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i pribor 761,85 10,81%

2 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine,te aparati i mehaniki

ureaji; njihovi dijelovi 650,47 9,23%

3 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove

destilacije; bitumenske supstance; mineralni voskovi 402,22 5,71%

4 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masa 402,01 5,71%


6 30 Farmaceutski proizvodi 294,84 4,18%

7 72 eljezo i elik 288,63 4,10%

8 41 Sirova koa sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i

tavljena koa 222,46 3,16%



Ukupno (1-10) 3.831,05 54,37%

Ostalo 3.214,68 45,63%

UKUPAN UVOZ 7.045,74 100,00%


Najznaajnije grupe proizvoda koje BiH uvozi iz EU imaju uee od 54,37% u ukupnom bh. uvozu iz EU i svi su industrijski proizvodi.

Najvee uee u ukupnom uvozu biljee Glava 87 CT - Vozila, osim eljeznikih ili tramvajskih vozila, sa ueem od 761,85 miliona KM ili 10,81%, i na godinjem nivou je vea za 51,90 procentnih poena, Glava CT 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji i njihovi dijelovi, koja uestvuje sa 650,47 miliona KM ili 9,23%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 6,21 procentni poen, zatim Glava CT 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske supstance i

mineralni voskovi, koja uestvuje sa 402,22 miliona KM ili 5,71%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 30,40 procentnih poena, te Glava CT 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masa, koja uestvuje sa 402,01 milion KM ili 5,71%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 1,90 procentnih poena.



24

Tabela 13 - Struktura deficita BiH sa zemljama EU po glavama CT za 2011. godinu Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS DEFICIT

% u

deficitu

1 87 Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i pribor -599,50 24,38%

2 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masa -317,79 12,92%

3 30 Farmaceutski proizvodi -293,12 11,92%


destilacije -254,52 10,35%

5 85 Elektrine maine i oprema i njihovi dijelovi -188,50 7,67%

Ukupno (1-5) -1.653,42 67,24%

Ostalo -805,62 32,76%

UKUPNO -2.459,05 100,00%


Najznaajnije grupe proizvoda sa kojima BiH ima deficit u robnoj razmjeni sa EU su industrijski proizvodi i imaju uee od 67,24% u ukupnom EU deficitu.

Najvee uee u ukupnom deficitu biljee Glava CT 87 - Vozila, osim eljeznikih ili tramvajskih vozila, sa ueem od 599,50 miliona KM ili 24,38%, i na godinjem nivou je vea za 63,90 procentnih poena, zatim Glava CT 39 Plastine mase i proizvodi od plastinih masea, koja uestvuje sa 317,79 miliona KM ili 12,92%, i na godinjem nivou biljei smanjenje rasta od 8,10 procentnih poena, Glava 30 Farmaceutski proizvodi, koja uestvuje sa 293,12 miliona KM ili 11,92%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 5,67 procentnih poena, Glava CT 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske supstance i mineralni voskovi, koja uestvuje sa 254,52 miliona KM ili 10,35%, i na godinjem nivou biljei poveanje rasta od 52,70 procentnih poena, te Glava CT 85 Elektrine maine i oprema i njihovi dijelovi, koija ima uee od 188,50 miliona KM ili 7,67%, pri emu je rast deficita na godinjem nivou smanjen za 20,40 procentnih poena.

3.3 Pregled kretanja uvoza i izvoza poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz EU

Tabela 14 - Uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz EU za 2010-2011. godinu

KM

OPIS Vrijednost

2010

Koliina 2010

Vrijednost

2011

Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 5.429.564.352 1.956.303.125 6.115.404.860 1.998.104.365 14 4,65

Poljoprivreda 821.911.916 671.072.690 930.330.402 591.849.572 15,22 -17,5

UKUPNO 6.251.476.268 2.627.375.815 7.045.735.262 2.589.953.937 12,71 -1,42


U ukupnom bh. uvozu industrijskih poizvoda iz EU u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Eurodizel sa masenim udjelom sumpora ne veim od 0,05% - sa ueem od 196,34 miliona KM ili 7,58% (Glava 27), Lini automobili i druga motorna vozila, gdje je zapremina cilindra vea od 1500 cm3, ali ne vea od 2500 cm3, koritena - sa ueem od 185,55 miliona KM ili 7,6% (Glava 87), Lijekovi pripremljeni u oblike ili pakiranja za

pojedinanu prodaju uestvuju sa 179,97 miliona KM ili 6,95% (Glava 30).



25

U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda iz EU u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Ostala penica i suraica uestvuje sa 86,77 miliona KM ili 3,35% (Glava 10), Ulje od sjemena suncokreta (sirovo ulje), ostalo uestvuje sa 36,04 miliona KM ili 1,39% (Glava 15), Meso od ivotinja vrste goveda, svjee ili rashlaeno, ostali komadi s kostima, neraskomadane ili raskomadane prednje etvrtine uestvuje sa 34,03 miliona KM ili 1,31% (Glava 02),

Analiza kretanja ukupnog uvoza industrijskih i poljoprivrednih proizvoda ukazuje na

injenicu da je dolo do smanjenja ukupne koliine uvezenih proizvoda, uz istovremeno poveanje ukupne vrijednosti uvoza. Meutim, gledajui po strukturi uvoza, primjetno je da je dolo do smanjenja koliine uvezenih poljoprivrednih proizvoda, uz poveanje koliine uvezenih industrijskih proizvoda, a, istovremeno, dolo je do poveanja vrijednosti uvoza navedenih grupa proizvoda. To je direktno posljedica poveanja cijena na meunarodnom tritu. Cijene uvoznih industrijskih proizvoda su se, u prosjeku, poveale za 10,28%, dok su, istovremeno, cijene uvoznih poljoprivrednih proizvoda, u prosjeku, porasle za 28,34%.

Tabela 15 - Izvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u EU za 2010-2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010

Koliina 2010

Vrijednost

2011

Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 3.663.276.586 2.576.635.877 4.370.293.893 2.712.567.723 21,87 4,92

Poljoprivreda 206.634.560 136.055.443 216.394.599 114.640.310 8,21 -15,36

UKUPNO 3.869.911.146 2.712.691.320 4.586.688.492 2.827.208.033 18,52 4,22


U ukupnom bh. izvozu industrijskih poizvoda u EU u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Ostali dijelovi sjedala - sa ueem od 373,20 miliona KM ili 8,14% (Glava 94), Primarne legure aluminijuma - sa ueem od 259,27 miliona KM ili 5,65% (Glava 76), te Ostali dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni iskljuivo, ili uglavnom, za motore iz tarifnog broja 8407 ili 8408 sa ueem od 126,48 miliona KM ili 2,76% (Glava 84).

U ukupnom bh. izvozu poljoprivrednih proizvoda u EU u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Sirove krupne i sitne govee koe s dlakom ili bez dlake, cijepane ili necijepane, cijele koe, mase po koi vee od 16 kg, vlano soljene sa ueem od 54,45 miliona KM ili 1,19% (Glava 41), te Bijeli eer, koji uestvuje sa 33,94 miliona KM ili 0,74% (Glava 17).

Analiza kretanja ukupnog izvoza industrijskih i poljoprivrednih proizvoda ukazuje na

injenicu da je dolo do poveanja ukupne koliine izvezenih proizvoda, uz istovremeno poveanje ukupne vrijednosti izvoza. Meutim, slino kao i kod uvoza, dolo je do smanjenja ukupne koliine izvoza poljoprivrednih proizvoda, uz poveanje ukupne koliine izvezenih industrijskih proizvoda, dok je, istovremeno, dolo do poveanja vrijednosti izvoza navedenih proizvoda. To je direktno posljedica kretanja cijena na meunarodnom tritu.

Cijene izvoznih industrijskih proizvoda na EU trite su se, u prosjeku, poveale za 13,32%, dok su, istovremeno, cijene izvoznih poljoprivrednih proizvoda na EU trite, u prosjeku, porasle za 24,29%.



26

4. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA SPORAZUMA CEFTA

4.1. Ukupna robna razmjena sa potpisnicama Sporazuma CEFTA

Tabela 16 - Robna razmjena BiH sa CEFTA-om za 2008 - 2011. godinu


20

08

Q1 1.008,12 553,19 -454,92 54,87%

Q2 2.271,55 1.222,70 -1.048,85 53,83%

Q3 3.644,07 1.878,62 -1.765,45 51,55%

Q4 4.712,37 2.491,71 -2.220,66 52,88%

20

09

Q1 695,23 443,46 -251,78 63,79%

Q2 1.562,69 953,12 -609,57 60,99%

Q3 2.441,95 1.542,19 -899,77 63,15%

Q4 3.316,16 2.104,50 -1.211,65 63,46%

20

10

Q1 710,45 514,86 -195,60 72,47%

Q2 1.641,86 1.181,60 -460,26 71,97%

Q3 2.674,49 1.897,47 -777,02 70,95%

Q4 3.683,37 2.546,59 -1.136,78 69,14%

20

11

Q1 826,36 681,49 -144,87 82,47%

Q2 1.833,21 1.436,74 -396,48 78,37%

Q3 2.888,27 2.176,78 -711,49 75,37%

Q4 3.881,64 2.873,87 -1.007,77 74,04%


U 2011. godini vrijednost uvoza iz zemalja potpisnica CEFTA-e iznosla je 3,88 milijardi KM,

to je za 5,38% ili 198,27 miliona KM vie u odnosu na 2010. godinu.

U istom periodu ukupan izvoz BiH u zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA iznosio je 2,87

milijardi KM, to na godinjem nivou predstavlja poveanje od 12,85% ili 327,28 miliona KM.

Zbog znaajnog rasta izvoza u zemlje CEFTA-e, dolo je do veeg procenta pokrivenosti i smanjenja deficita.

Trgovinski deficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e je u 2011. godini pao za 11,35%

na godinjem nivou, tj. za 129,01 milion KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. godini iznosila je 74,04%, to je za 4,90% vie od pokrivenosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je ona iznosila 69,14%.

Tabela 17 - Uvoz i izvoz BiH sa zemljama potpisnicama CEFTA-e Mil.KM

Potpisnica 2009 2010 2011

UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ

Albanija 1,66 12,23 5,04 42,71 4,08 69,68

Crna Gora 38,77 229,51 44,54 310,18 40,63 300,43

Hrvatska 1.855,14 944,14 2.058,95 1.070,63 2.226,51 1.204,44

Kosovo/UNMIK[1]

3,26 113,52 5,34 156,01 3,35 165,71



27

Makedonija 128,96 61,54 137,28 69,97 139,03 128,91

Moldavija 5,32 2,12 2,74 2,32 2,39 2,82

Srbija 1.283,01 741,44 1.429,48 894,77 1.465,64 1.001,88

SCG 0,04 0,00 0,01 0,00 0,02 0,00

Ukupno CEFTA 3.316,16 2.104,50 3.683,37 2.546,59 3.881,64 2.873,87

Ukupno Svijet 12.355,18 5.531,20 13.616,20 7.095,50 15.525,43 8.222,11


[1] Po rezoluciji VSUN 1244

U poreenju sa prethodnom godinom, u 2011. godini je dolo do rasta ukupnog uvoza iz zemalja lanica CEFTA-e za 5,38%, i smanjen je za 5,69 procentnih poena.

Uvoz iz Hrvatske je na godinjem nivou porastao za 8,14%, i manji je za 2,85 procentnih poena. U isto vrijeme, uvoz iz Srbije ostvaruje rast od 2,53%, to na godinjem nivou predstavlja smanjenje od 8,89 procentnih poena. Hrvatska i Srbija zajedno uestvuju sa 95,12% u ukupnom uvozu iz zemalja potpisnica CEFTA-e.

Ukupan izvoz u zemlje lanice CEFTA-e je na godinjem nivou porastao za 12,85% i manji je za 8,15 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu.

U posmatranom periodu, izvoz u Hrvatsku je porastao za 12,50% i manji je za 0,90

procentnih poena na godinjem nivou, dok je izvoz u Srbiju porastao za 11,97%, to je za 8,71 procentnih poena manje u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatska i Srbija uestvuju sa 76,77% u ukupnom izvozu u zemlje potpisnice CEFTA-e.

4.2. Ukupna robna razmjena sa potpisnicama Sporazuma CEFTA po robama

Tabela 18 - Struktura bh. izvoza u CEFTA-u za 2011. godinu po glavama CT

Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS IZVOZ

% u ukupnom

izvozu



2 72 eljezo i elik 297,13 10,34%

3 76 Aluminijum i proizvodi od aluminijuma 269,00 9,36%

4 44 Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj 154,71 5,38%



7 48 Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od

kartona 87,22 3,03%

8 04 Mlijeko i drugi mlijeni proizvodi; jaja peradi 84,14 2,93%

9 94 Namjetaj; nosai madraca 73,34 2,55%

10 17 eeri i proizvodi od eera 69,17 2,41%

Ukupno (1-10) 2.125,33 73,95%

Ostalo 748,54 26,05%

UKUPAN IZVOZ 2.873,87 100,00%




28

Navedne grupe proizvoda koje BiH izvozi u zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA imaju

uee od 73,95% u ukupnom bh. izvozu u zemlje CEFTA-e, od ega, u ukupnom izvozu, industrijski proizvodi imaju uee od 68,62%, dok poljoprivredni proizvodi uestvuju sa 5,33%.

Najvee uee u ukupnom izvozu biljee: Glava CT 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije uee od 851,84 miliona KM ili 29,4%, Glava CT 72 eljezo i elik uee od 297,13 miliona KM ili 10,34%, te Glava CT 76 Aluminijum i proizvodi od aluminijuma, koja uestvuje sa 269,00 miliona KM ili 9,36%.

Navedene grupe proizvoda koje BiH uvozi iz zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA u

ukupnom bh. uvozu imaju uee od 52,55%. Od toga, u ukupnom uvozu, industrijski proizvodi imaju uee od 37,28%, dok poljoprivredni proizvodi uestvuju sa 15,27%.

Najvee uee u ukupnom uvozu biljee Glava CT 27 Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske supstance i mineralni voskovi, koja uestvuje sa 899,24 miliona KM ili 23,17%, Glava CT 22 Pia, alkoholi i sire, koja uestvuje sa 250,83 miliona KM ili 6,46%, te Glava CT 10 itarice, koja uestvuje sa 145,29 miliona KM ili 3,74%.

Tabela 19 - Struktura bh. uvoza iz CEFTA-e za 2011. godinu po glavama CT

Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS UVOZ

% u ukupnom

uvozu



2 22 Pia, alkoholi i sire 250,83 6,46%

3 10 itarice 145,29 3,74%


5 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi

112,73 2,90%


7 19 Proizvodi na osnovi itarica, brana, skroba ili mlijeka 103,95 2,68%


9 21 Razni prehrambeni proizvodi 92,73 2,39%

10 72 eljezo i elik 92,38 2,38%

Ukupno (1-10) 2.039,77 52,55%

Ostalo 1.841,87 47,45%

UKUPAN UVOZ 3.881,64 100,00%




29

Tabela 20 - Struktura deficita BiH sa zemljama potpisnicama CEFTA-e za 2011. godinu Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS DEFICIT

% u

deficitu

1 22 Pia, alkoholi i sire -216,42 21,47%

2 10 itarice -141,56 14,05%

3 21 Razni prehrambeni proizvodi -80,72 8,01%

4 24 Duhan i preraene zamjene duhana -77,53 7,69%

5 19 Proizvodi na osnovi itarica, brana, skroba ili mlijeka; slastiarski proizvodi

-68,39 6,79%

Ukupno (1-5) -584,62 58,01%

Ostalo -423,15 41,99%

UKUPNO -1.007,77 100,00%


U 2011. godini ukupan deficit sa zemljama potpisnicama CEFTA-e iznosio je 1,01 milijardu

KM, pri emu je deficit pet navedenih grupa proizvoda iznosio 584,62 miliona KM i uestvuje sa 58,01% u ukupnom deficitu sa zemljama potpisnicama CEFTAe. Navedenih pet grupa proizvoda, koji imaju najvee uee u deficitu sa zemljama potpisnicama CEFTA-e, su poljoprivredni proizvodi.

4.3. Pregled kretanja uvoza i izvoza poljoprivrednih i industrijskih proizvoda sa CEFTA-om

Tabela 21- Uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz zemalja CEFTA-e za 2010 -

2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010

Koliina 2010

Vrijednost

2011

Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 2.377.826.224 2.095.103.412 2.509.515.269 2.211.465.317 6,73 5,42

Poljoprivreda 1.305.541.157 1.167.048.543 1.372.124.675 1.109.300.978 10,22 -0,11

UKUPNO 3.683.367.382 3.262.151.955 3.881.639.944 3.320.766.295 5,38 1,80


U ukupnom bh. uvozu industrijskih proizvoda iz zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA

u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Eurodizel sa masenim udjelom sumpora ne veim od 0,05%, koji uestvuje sa 451,89 miliona KM ili 11,64% (Glava 27), Nafta sa oktanskim brojem (RON) 95, ili veim, ali manjim od 98, koja uestvuje sa 178,91 milion KM ili 4,61% (Glava 27), te Elektrina energija, koja uestvuje sa 109,36 miliona KM ili 2,82% (Glava 27).

U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda iz zemalja potpisnica Sporazuma

CEFTA u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Pivo dobijeno iz slada, u bocama, koje uestvuje sa 105,62 miliona KM ili 2,72% (Glava 22), Cigarete koje sadre duhan, ostale, koje uestvuju sa 89,63 miliona KM ili 2,31% (Glava 24), Penica, suraica i ostala, koje uestvuju sa 68,37 miliona KM ili 1,76% (Glava 10).

Podaci o ukupnom uvozu iz zemalja CEFTA-e pokazuju slian trend kretanja kao i podaci o uvozu iz EU. U 2011. godini dolo je do poveanja ukupne koliine i vrijednosti uvezenih



30

proizvoda. Meutim, posmatrajui po strukturi uvoza, primjetno je da je dolo do smanjenja ukupne koliine uvezenih poljoprivrednih proizvoda, dok je koliina industrijskih proizvoda porasla, uz poveanje vrijednosti uvoza obje grupe proizvoda. To je, kao i kod sluaja sa uvozom iz EU, posljedica kretanja cijena na meunarodnom tritu. Cijene uvoznih industrijskih proizvoda iz zemalja CEFTA-e su se smanjile za 0,01%, dok su cijene uvoznih

poljoprivrednih proizvoda vee za 10,57%.

Tabela 22 - Izvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u zemlje CEFTA-e za 2010-2011.

godinu KM

OPIS Vrijednost

2010

Koliina

2010

Vrijednost

2011

Koliina

2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 2.196.398.636 3.452.601.284 2.433.506.093 4.021.186.264 10,8 16,47

Poljoprivreda 350.187.030 236.675.614 440.362.735 312.750.028 25,75 32,14

UKUPNO 2.546.585.666 3.689.276.898 2.873.868.828 4.333.936.292 12,85 17,47


U ukupnom bh. izvozu industrijskih proizvoda u zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA u

2011. godini najvee uee ostvaruju: Elektrina energija - sa ueem od 239,57 miliona KM ili 8,34% (Glava 27), Primarne legure aluminijuma, koje uestvuju sa 202,20 miliona KM ili 7,04% (Glava 76), te Koks i polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja ili treseta,

aglomerirani ili ne, retortni ugalj i ostali, koji uestvuju sa 198,67 miliona KM ili 6,91% (Glava 27).

U ukupnom bh. izvozu poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisnice Sporazuma

CEFTA u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Bijeli eer, koji uestvuje sa 65,15 miliona KM ili 2,27%, Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatnog eera ili drugih sladila, do ukljuno 3% masenih masti u originalnim pakiranjima, neto sadraja ne veeg od 2 litra, koji uestvuju sa 34,74 miliona KM ili 1,21% (Glava 04), i Ostala sirova ulja, koja uestvuju sa 29,19 miliona KM ili 1,02% (Glava 15).

Podaci o ukupnom izvozu u zemlje CEFTA-e pokazuju da je u 2011. godini dolo do poveanja ukupne koliine izvezenih proizvoda i ukupne vrijednosti izvoza industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Meutim, analiza podataka ukazuje da je situacija kod izvoza u zemlje CEFTA-e drugaija u odnosu na podatke o uvozu iz zemalja CEFTA-e. Naime, posmatrajui izvoz industrijskih proizvoda, primjetan je vei rast ukupne koliine izvezenih proizvoda u odnosu na rast vrijednosti izvoza, to je posljedica pada cijena, koji, u prosjeku, iznosi 4,87%. I kod izvoza poljoprivrednih proizvoda situacija je identina i biljei se vei rast izvoza koliine u odnosu na rast ukupne izvezene vrijednosti, to je, takoer, posljedica pada cijena, koji, u prosjeku, iznosi 4,84%.



31

4.4. Ukupna robna razmjena sa Republikom Hrvatskom

Tabela 23 - Uee izvoza/uvoza sa Hrvatskom u ukupnom bh. izvozu/uvozu Mil.KM

Period

IZVOZ UVOZ

Pokrivenost-

Hrvatska (%) Ukupan

bh. izvoz

Izvoz u

Hrvatsku

% izvoza u

Hrvatsku

Ukupan

bh. uvoz

Uvoz iz

Hrvatske

% uvoza iz

Hrvatske

2009 5.531,20 944,14 17,07% 12.355,18 1.855,14 15,02% 50,89%

2010 7.095,50 1.070,63 15,09% 13.616,20 2.058,95 15,12% 52,00%

2011 8.222,11 1.204,44 14,65% 15.525,43 2.226,51 14,34% 54,10%


Prema prezentiranim podacima, uvoz iz Hrvatske u ukupnom bh. uvozu uestvuje sa 14,34%, dok izvoz u Hrvatsku u ukupnom bh. izvozu uestvuje sa 14,65%. Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom u posmatranom periodu iznosi 54,10% i vea je za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukoliko posmatramo uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2011. godini, isti se poveao za 8,17%, to je na godinjem nivou vie za 5,69 procentnih poena. Sa druge strane, i uvoz industrijskih proizvoda je porastao na godinjem nivou za 8,12%, ali je smanjen za 6,85 procentnih poena u odnosu na 2010. godinu.

Znaajno je istai da je u posmatranom periodu uvoz iz Hrvatske porastao za 8,14%, dok je u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu, takoer, zabiljeen rast uvoza, i to od 10,99%.

Tabela 25 - Izvoz u Hrvatsku za 2009 - 2011. godinu Mil. KM

HS 2009 2010 2011

*Poljoprivredni proizvodi 154,33 170,98 199,33

Porast izvoza poljoprivrednih proizvoda - 10,79% 16,58%

Industrijski proizvodi 789,82 899,65 1.005,11

Porast izvoza industrijskih proizvoda - 13,91% 11,72%

UKUPNO 944,14 1.070,63 1.204,44

Porast izvoza u Hrvatsku - 13,40% 12,50%

Izvor:Agencija za statistiku BiH

* Poljoprivredni proizvodi su razvrstani u skladu sa WTO klasifikacijom

Tabela 24 - Uvoz iz Hrvatske za 2009 - 2011. godinu Mil. KM

HS 2009 2010 2011


Porast uvoza poljoprivrednih proizvoda - 2,48% 8,17%

Industrijski proizvodi 1.263,48 1.452,63 1.570,65

Porast uvoza industrijskih proizvoda - 14,97% 8,12%

UKUPNO 1.855,14 2.058,95 2.226,51

Porast uvoza iz Hrvatske - 10,99% 8,14%





32

Na strani izvoza, vrijednost poljoprivrednih proizvoda u 2011. godini porasla je za 16,58% ili

5,79 procentnih poena na godinjem nivou. Takoer, izvoz industrijskih proizvoda biljei rast od 11,72%, ali je smanjen u odnosu na postotak rasta u 2010. godini, i to za 2,19 procentnih

poena na godinjem nivou.

U 2011. godini, u odnosu na prethodnu godinu, izvoz u Hrvatsku je porastao za 12,50%, ali je

smanjen u odnosu na postotak rasta u 2010. godini za 0,90 procentnih poena, dok je u 2010.

godini, u odnosu na 2009. godinu, zabiljeen rast izvoza od 13,40%.

4.5. Ukupna robna razmjena sa Republikom Srbijom

Meu vanjskotrgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine, Republika Srbija zauzima visoko mjesto po vrijednosti ostvarene ukupne razmjene. Podaci o robnoj razmjeni dati su u

sljedeim tabelama.

Tabela 26 Uee izvoza /uvoza sa Srbijom u ukupnom bh. izvozu/uvozu Mil.KM

Period

IZVOZ UVOZ

Pokrivenost-

Srbija (%) Ukupan

bh. izvoz

Izvoz u

Srbiju

% izvoza

u Srbiju

Ukupan bh.

uvoz

Uvoz iz

Srbije

% uvoza

iz Srbije

2009 5.531,20 741,44 13,40% 12.355,18 1.283,01 10,38% 57,79%

2010 7.095,50 894,77 12,61% 13.616,20 1.429,48 10,50% 62,59%

2011 8.222,11 1.001,88 12,19% 15.525,43 1.465,64 9,44% 68,36%


Prezentirani podaci za 2011. godinu pokazuju da uvoz iz Srbije u ukupnom bh. uvozu

uestvuje sa 9,44%, dok izvoz u Srbiju u ukupnom bh. izvozu uestvuje sa 12,19%.

Pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom u 2011. godini iznosila je 68,36%, pri emu je ostvarila rast za 5,77% u odnosu na pokrivenost u 2010. godini.

Tabela 27 - Uvoz iz Srbije za 2009 - 2011. godinu Mil. KM

HS 2009 2010 2011


Porast uvoza poljoprivrednih proizvoda - 17,33% 3,97%

Industrijski proizvodi 769,28 826,73 838,97

Porast uvoza industrijskih proizvoda - 7,47% 1,48%

UKUPNO 1.283,01 1.429,48 1.465,64

Porast uvoza iz Srbije - 11,42% 2,53%



Ukoliko posmatramo uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2011. godini, isti se poveao za 3,97%, to je na godinjem nivou manje za 13,36 procentnih poena. Sa druge strane, i uvoz industrijskih proizvoda je porastao na godinjem nivou za 1,48%, to je za 5,99 procentnih poena manje u odnosu na prethodnu godinu.



33

Znaajno je istai da je u posmatranom periodu uvoz iz Srbije porastao za 2,53%, dok je u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu, zabiljeen rast uvoza od 11,42%. Ovo ukazuje da je dolo do usporavanja rasta uvoza iz Srbije.

Na strani izvoza, vrijednost poljoprivrednih proizvoda u 2011. godini poveana je za 0,04% na godinjem nivou, i manja je za 7,90 procentnih poena u odnosu na stopu rasta u 2010. godini. Takoer, izvoz industrijskih proizvoda biljei rast od 13,31% i manji je za 9,00 procentnih poena u odnosu na stopu rasta u 2010. godini.

U 2011. godini, u odnosu na prethodnu godinu, izvoz u Srbiju porastao je za 11,97% i manji

je za 8,71 procentni poen u odnosu na stopu rasta ostvarenu u 2010. godini, dok je 2010.

godine, u odnosu na 2009. godinu, zabiljeen znaajan rast izvoza, i to od 20,68%.

Tabela 28 - Izvoz u Srbiju za 2009 - 2011. godinu Mil. KM

HS 2009 2010 2011


Porast izvoza poljoprivrednih proizvoda - 7,94% 0,04%

Industrijski proizvodi 657,46 804,12 911,19

Porast izvoza industrijskih proizvoda - 22,31% 13,31%

UKUPNO 741,44 894,77 1.001,88

Porast izvoza u Srbiju - 20,68% 11,97%





34

5. ROBNA RAZMJENA SA POTPISNICAMA UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI (TURSKA)

Tabela 29 - Robna razmjena sa Turskom u periodu 2008 - 2011. godina

Mil.KM


20

08

Q1 204,54 3,4 -201,14 1,66%

Q2 511,77 9,42 -502,35 1,84%

Q3 737,09 17,09 -720 2,32%

Q4 863,07 20,52 -842,55 2,38%

20

09

Q1 81,7 5,54 -76,16 6,78%

Q2 180,44 14,83 -165,61 8,22%

Q3 269,39 30,93 -238,46 11,48%

Q4 366,82 51,85 -314,97 14,13%

20

10

Q1 72,02 23,17 -48,85 32,17%

Q2 169,2 44,32 -124,88 26,19%

Q3 266,42 62,68 -203,74 23,53%

Q4 379,01 81,66 -297,35 21,55%

20

11

Q1 93,06 31,22 -61,84 33,55%

Q2 212,39 67,57 -144,82 31,81%

Q3 334,81 106,23 -228,58 31,73%

Q4 450,11 150,05 -300,06 33,34%


U 2011. godini vrijednost uvoza iz Turske iznosila je 450,11 miliona KM, to je za 18,76% ili 71,10 miliona KM vie u odnosu na 2010. godinu. U istom periodu, ukupan izvoz BiH u zemlje potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini

(Turska) iznosio je 150,05 miliona KM, to na godinjem nivou predstavlja poveanje od 83,75% ili 68,39 miliona KM.

Posmatrajui kretanje uvoza i izvoza za 2011. godinu, dolo je do rasta deficita u vrijednosti od 2,71 milion KM, to na godinjem nivou predstavlja porast od 0,91% u poreenju sa 2010. godinom.

Pokrivenost uvoza izvozom za 2011. godinu iznosila je 33,34%, to je za 11,79% vie od pokrivenosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je ona iznosila 21,55%.

Tabela 30 - Struktura bh. izvoza u Tursku za 2011. godinu po glavama CT

Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS IZVOZ

% u ukupnom

izvozu

1 72 eljezo i elik 76,46 50,95%

2 48

Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od

kartona 16,96 11,30%

3 42 Proizvodi od koe, sedlarski i remenarski proizvodi 14,79 9,86%

4 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki

ureaji; njihovi dijelovi 7,20 4,80%

5 41 Sirova koa sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i tavljena

koa 6,67 4,44%



35

Navedne grupe proizvoda koje BiH izvozi u zemlje potpisnice Ugovora o slobodnoj trgovini

(Turska) imaju uee od 94,42% u ukupnom bh. izvozu istih i sve su industrijski proizvodi.

Najvee uee u ukupnom izvozu biljee Glava CT 72 eljezo i elik - sa ueem od 76,46 miliona KM ili 50,95%, Glava CT 48 Papir i karton - sa ueem od 16,96 miliona KM ili 11,30%, te Glava CT 42 Proizvodi od koe, sedlarski i remenarski proizvodi, koja uestvuje sa 14,79 miliona KM ili 9,86%.

Navedene grupe proizvoda koje BiH uvozi iz zemalja Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska)

imaju uee od 57,26% u ukupnom bh. uvozu. Od toga, u ukupnom uvozu, industrijski proizvodi imaju uee od 54,75%, a poljoprivredni proizvodi uestvuju sa 2,51%.

Najvee uee u ukupnom uvozu biljee Glava CT 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine,



7 36 Eksplozivi; pirotehniki proizvodi; ibice; piroforne legure;

zapaljivi preparati 5,06 3,37%


9 29 Organskohemijska jedinjenja 2,82 1,88%


Ukupno (1-10) 141,67 94,42%

Ostalo 8,38 5,58%

UKUPAN IZVOZ 150,05 100,00%


Tabela 31 - Struktura bh. uvoza iz Turske za 2011. godinu po glavama CT

Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS UVOZ

% u

ukupnom

uvozu

1 84 Nuklearni reaktori, kotlovi, maine, te aparati i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi 51,85

11,52%


3 87 Vozila, osim tranikih vozila, i njihovi dijelovi i pribor 30,50 6,78%


5 62 Odjea i pribor za odjeu, osim pletenih i heklanih 26,73 5,94%

6 61 Odjea i pribor za odjeu, pleteni ili heklani 24,55 5,45%


8 57 Tepisi i drugi tekstilni podni pokrivai 12,33 2,74%

9 52 Pamuk 11,76 2,61%

10 19 Proizvodi na osnovi itarica, brana, skroba ili mlijeka; slastiarski proizvodi 11,29

2,51%

Ukupno (1-10) 257,75 57,26%

Ostalo 143,26 31,83%

UKUPAN IZVOZ 450,11 100,00%




36

te aparati i mehaniki ureaji, koja uestvuje sa 51,85 miliona KM ili 11,52%, Glava CT 39 Plastine mase i proizvodi, koja uestvuje sa 40,03 miliona KM ili 8,89%, te Glava 87 CT Vozila, osim eljeznikih, koja uestvuje sa 30,50 miliona KM ili 6,78%.

Tabela 32 - Struktura deficita BiH sa Turskom za 2011. godinu

Mil.KM

R.br. Glava

CT OPIS DEFICIT

% u

deficitu

1 83 Razni proizvodi od obinih metala -51,85 17,28%

2 38 Razni proizvodi hemijske industrije -39,97 13,32%

3 86 Tranika vozila i njihovi dijelovi; kolosjeni sklopovi i pribor i njihovi dijelovi; mehanika i elektromehanika signalna oprema za prometne puteve svih vrsta

-30,50 10,16%

4 61 Odjea i pribor za odjeu, pleteni ili heklani -26,72 8,91%

5 60 Pleteni ili heklani materijali -24,15 8,05%

Ukupno (1-5) -173,19 57,72%

Ostalo -126,86 42,28%

UKUPNO -300,06 100,00%


Ukupan deficit sa zemljama potpisnicama Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska) u 2011.

godini iznosio je 300,06 miliona KM, gdje je deficit pet navedenih grupa proizvoda iznosio

173,19 miliona KM, i uestvuje sa 57,72% u ukupnom deficitu sa zemljama potpisnicama Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska). Navedenih pet grupa proizvoda, koje imaju najvee uee u deficitu sa zemljama potpisnicama Ugovora o slobodnoj trgovini (Turska), su industrijski proizvodi.

5.1. Pregled kretanja uvoza i izvoza poljoprivrednih i industrijskih proizvoda sa Turskom

Tabela 33 - Uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz Turske za 2010-2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010 Koliina 2010

Vrijednost

2011 Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 325.791.251 76.857.836 391.995.714 87.815.261 29,68 19,86

Poljoprivreda 53.214.118 32.177.268 58.114.079 34.962.689 3,00 3,81

UKUPNO 379.005.369 109.035.104 450.109.793 122.777.950 18,76 12,60


U ukupnom bh. uvozu industrijskih proizvoda iz zemalja potpisnica Ugovora o slobodnoj

trgovini (Turska) u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Vrata, prozori i okviri za njih, koji uestvuju sa 12,56 miliona KM ili 2,79% (Glava 39), te Maine za proizvodnju slatkia, koje uestvuju sa 12,31 miliona KM ili 2,73% (Glava 84).

U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda iz zemalja potpisnica Ugovora o

slobodnoj trgovini (Turska) u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Paradajz, svje ili rashlaen - sa ueem od 5,53 miliona KM ili 1,23% (Glava 07), te Limuni - sa ueem od 4,43 miliona KM ili 0,98% (Glava 08).



37

U ukupnom bh. izvozu industrijskih proizvoda u zemlje potpisnice Ugovora o slobodnoj

trgovini (Turska) u 2011. godini najvee uee ostvaruju: Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika, ostali - sa 61,15 miliona KM ili 40,75% (Glava 72), te Kraft-papir za vree, nebijeljeni, sa masenim udjelom vlakana od crnogorice dobivenih sulfatnim ili natronskim

postupkom ne manjim od 80% u ukupnom sadraju vlakna sa ueem od 15,83 miliona KM ili 10,55% (glava 48).

U ukupnom bh. izvozu poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisnice Ugovora o

slobodnoj trgovini (Turska) u 2011. godini najvee uee ostvaruju Sirove ovje i janjee koe, janjee, i to sa ueem od 5,79 miliona KM ili 3,86% (Glava 41).

Tabela 34 - Izvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u Tursku za 2010-2011. godinu KM

OPIS Vrijednost

2010 Koliina 2010

Vrijednost

2011 Koliina 2011

Rast/Pad

Vrijednosti

u %

Rast/Pad

Koliine u %

Industrija 50.454.631 46.047.254 140.641.836 159.355.777 165,24 216,95

Poljoprivreda 31.207.208 66.774.772 9.411.911 4.930.186 -72,69 -93,53

UKUPNO 81.661.839 112.822.026 150.053.747 164.285.963 83,75 45,62




38

6. ROBNA RAZMJENA BIH U SEKTORU POLJOPRIVREDE

U ovom dijelu dokumenta prezentirani su i analizirani podaci o robnoj razmjeni

poljoprivrednih proizvoda BiH.

Politika u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u BiH posljednjih se godina

razvija u skladu sa ciljevima i potrebama za pripremu i prikljuenje EU. Potpisivanjem SSP-a i Privremenog sporazuma, BiH je ula u ugovorni odnos sa EU i postala potencijalni kandidat za lanstvo, te joj je omoguen pristup na trite od skoro 500 miliona potencijalnih potroaa. Napredak koji je BiH do sada postigla u podruju trgovinske politike je ogranien i krhak. Iako je BiH potpisala veliki broj bilateralnih ugovora sa susjednim zemljama,

neefikasni mehanizmi trgovinske politike koji trenutno postoje u BiH nisu doveli do

znaajnog porasta izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Takoer, napori BiH da udovolji zahtjevima za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i da dostigne

usklaenost sa pravnim naslijeem EU (acquis communautaire) su znaajni koraci na putu integracije u svjetsku ekonomiju, s ciljem postajanja pune lanice Evropske unije.

Prema Izvjetaju o napretku za 2011. godinu, Bosna i Hercegovina je ostvarila mali napredak u usklaivanju sa evropskim standardima u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva.

Poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini, prema podacima za 2010.2 godinu, kao i u

prethodnim godinama, u strukturi BDP uestvuje sa 7,08%. Vrijednost sektora poljoprivrede, lova i umarstva iznosila je 1,733 miliona KM. Iako nema veliki udio u bruto domaem proizvodu, sektor poljoprivrede i dalje predstavlja granu privrede koja zapoljava 19,6% stanovnitva u BiH.

Poljoprivredna proizvodnja u 2011. godini, na osnovu promjene indeksa proizvodnje, ima

pozitivan trend rasta. Tako se, na primjer, u 2011. godini, u poreenju sa prethodnom godinom, biljei pozitivan trend rasta u proizvodnji penice, i to za 44%, jema - za 30,9%, rai za 30,2%, zobi za 36,1% i heljde za 13,5%. Proizvodnja kukuruza je manja za 10,5%, tako da je evidentan negativan indeks proizvodnje. Takoer, pozitivan trend proizvodnje i blagi porast prinosa evidentan je i u proizvodnji povra, voa, industrijskih, krmnih kultura i drugim tipovima proizvodnje.

Iako zvanini statistiki podaci pokazuju pozitivne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, potrebe stanovnitva se ipak ne mogu u potpunosti zadovoljiti domaom proizvodnjom. Poljoprivrednici i preraivai imaju potencijal da trite u zemlji obezbijede mnogim od proizvoda koji se trenutno uvoze, ali trenutno nisu sposobni da konkuriu uvoznim proizvodima. Lokalna potranja gravitira ka proizvodima vieg kvaliteta, raznovrsnijoj ponudi i sigurnim proizvodima, to su, do sada, kvaliteti koji se, uglavnom, pripisuju proizvodima stranog porijekla. Najznaajni problem sa kojim se sektor poljoprivrede, odnosno domai poljoprivredni prozvoai susreu ve dui niz godina, jeste nemogunost izvoza poljoprivrednih proizvoda na strano trite, a naroito trite Evropske unije, i to usljed nedostatka sertifikacije i licenciranja poljoprivrednih proizvoda u skladu sa EU standardima.

U kontekstu aktivnosti vezanih za olakavanje i stvaranje uvjeta za izvoz bh. proizvoda, MVTEO BiH je, u saradnji sa UzV BiH i UzZZB BiH, izradilo Mapu puta sa ciljem

2Podaci o BDP za BiH za 2010. godinu objavljeni su 25.07.2011. godine.



39

stvaranja uvjeta za izvoz proizvoda ivotinjskog i biljnog porijekla sa konkretnim rokovima i izvriocima, koju je usvojilo VM BiH na 131. sjednici, odranoj 26.08.2010. godine. Prihvatanjem Mape puta omogueno je aurnije reagiranje nadlenih institucija s ciljem rjeavanja niza problema sa kojima se susreu poljoprivredni proizvoai i preraivai u BiH prilikom izvoza proizvoda ivotinjskog i biljnog porijekla. Akcioni plan Mape puta je u fazi realizacije, mada, tokom 2011. godine realizacija nije bila na zadovoljavajuem nivou, jer jo uvijek nisu otklonjene smetnje za ubrzano donoenje propisa unutar nadlenosti institucija, niti je jasno definirana uloga i mjerodavnost inspekcija u postupku kontrole od njive do trpeze, kao ni problematika preklapanja nadlenosti inspekcijskih tijela.

Dodatno, s ciljem zatite domae poljoprivrede i poboljanja uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH, tokom 2011. godine aktivnosti su

se realizirale u skladu sa Prijedlogom mjera za poboljanje uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH. U periodu od godinu dana, djelovanjem nadlenih institucija, uinjen je znaajan napredak u realizaciji usvojenih mjera. Od ukupno 25 mjera, do sada je realizirano 10, dok je preostalih 15 u fazi realizacije.

Ipak, i pored ostvarenog napretka u procesu evropskih integracija, i niza drugih realiziranih

aktivnosti, sveukupno gledano, pripreme BiH u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja,

sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva jo uvijek su u ranoj fazi. Razvoj funkcionalnog sistema za provoenje acquis-a iz oblasti sigurnosti hrane, uspostavljanje pravnog okvira za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i sertifikovanje

proizvoda, pribliavanje tehnikih propisa acquis-u, daljnje jaanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta, kao i blia saradnja i koordinacija meu relevantnim ministarstvima i institucijama, preuzimanje i implementacija zakonodavstva EU, i potpuna

implementacija Mape puta, za izvoz predstavljaju prioritete koji se moraju realizirati tokom

2012. godine, da bi se obezbjedio izvoz bh. proizvoda i osigurao put ka Evropskoj uniji.

6.1. Struktura bh. robne razmjene poljoprivrednih proizvoda

U ovom dijelu dokumenta posmatrana je struktura bh. robne razmjene poljoprivrednih

proizvoda u skladu sa WTO klasifikacijom i sa meunarodnom HS klasifikacijom, prema kojoj se poljoprivredni proizvodi razvrstavaju po glavama Carinske tarife od 1 do 24 (Prilog

br. 1).

Tabela 35 - Uporedni pregled bh. razmjene poljoprivrednih proizvoda za 2009 - 2011. godinu

Mil. KM

Period UVOZ Rast/Pad

u % IZVOZ

Rast/Pad

u % OBIM

Documents

ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE ZA 2011 - 20.03.2012 - BOSANSKI JEZIK.pdf