Anatolij Kudrjavcev-Znacenje Krlezina Areteja u Kontekstu Savremene Hrvatske Drame

7/23/2019 Anatolij Kudrjavcev-Znacenje Krlezina Areteja u Kontekstu Savremene Hrvatske Drame

1/9

ZNACENJE

KRLEZINA

ARETEJA U

KONTEKSTU

HRVATSKE

DRAME I

SCENSKE

PRAKSE

natolij

u d r j a v c e v

Prije negoli

prijedem

na izlaganje

duzan

sam

ispriku

zbog

stanovite

'e u odnoou

na

zadanfu nas1ov. Nairne,

buduci

da ltidekom

postupka

UJSpio

otJkritli ni n:asJutillli

dovoljno motiva koji bi KrleZina Areteja

valjda zbog njegove iskljucive samosvojne

zatvorene pripadnosti

opusu

- solidno situirali u opCi ikontekst

suvremene

drnme

u smis[u Slta.novitih

umdamnosti [[i

7Jaljedni&liih

pretpo

sam se

na

relart;[vno odVIajanje od ddti.enog

na

nagla8avanje oooga dijela

zad.atka

koji ip futie

na s c e n ~ k u

osim s'banovitih formail.nih

podudamosti

u pertirfernom

j

1

elu v a n a ~

BreS apa >>Arheoloska

iskapanja

u

selu

Dillj,

ne da se

odredena relevantna

reperkusija

Areteja

ni

u jednome

d drnmskih

;bekmova

za posljednja dva desetljeea. Dapaee c1d se

da

je

0\StaKl

i7loJJiranim

slucajem

u

hrvatskoj

dramsikod

literalturi

praksi

nakon cudnih

zbwnnja

sto su

se koncentll'limiLa. oko

poja

ve

i

uprizorenja

1959. Ta.Jmv

ishod ujedno obvezuje

i na

emPirljski prakiticislticki

pristup

ogrrunieavajruci

sJobodu

izvorn ih

sve do

trenutka

ok

se

ne

obavi

prozivka

argrumenata

koji su

poosj,eeni

ock-arz

situacije u nasoj scenskoj '

praksi

1 a u stanorviitom

odreduju d neSto s Jo bi se

uvtjetno moglo

narzvart;i klimom

d ZivtOitalrenja suvremene

hrvatske

ne samo hrvaltske, drame.

1n:am, d alkle,

rez:imim jectnu

kontroverznu

dobrim

dijelom i zbu-

181


2/9

njenu vcrha lnu

gradu

Oija se

ukupnost mo Ze

smalt:Dati srudbinom

KrleZina

Aretejra u na8em vremenu. MediUJtim, koliko god je rijee o odmjera

vanju dje 1a krirterijima i parametrima vremena,

itoliilko

se zbilo i

nesto

obrnuto-: djelo je odmjerilo vrij.em. A na nama je danas

da

se, ako

hocemo,

odmaknemo prema

povlastenoj margini odakle puca

npristran

p o g ~ l e d

Kad

su

prije 20 godina

povel iJ

rnzgo,vor s Rasom Plraovi6ern, koji

je

u

StupiCinoj,

beogr


3/9

medutim, u nasoj teatarskoj a i zivot

noj prak

si

rijetka vrlina. -Kr

le

recenica- kaze

Branko

Hecimovic- zahtijeva ne samo govornu

vir

u dikcij


4/9

gotovo s onih istlih pooicilja s kojih

je

davno

pokojni

Jooip

Bach,

nekada.S

n\11

direkltor 2Jagl'lebra&e

Dmme,

mimoiS:ao rane

r l e ~ n e

draanske radove.

Uostalom,

u

vrijeme

kada .

je Krleza pisao svoja najdramaticnija scenska

dje1a, veCi.na

je

krirtiCaira bila

uvjerena

da

on nije

pmvi: d.mmatiear, te

da

je

u podvuOjia d'l'laliWke

lli ltenature

dolu1:ao

liz

lirilke,

noveliStike

i

ese-

jistike

.. o Ali pitanje taJkozvane nescenicnosti >>Areteja, djela nastalog

nak1on goiliemilll KTileiinih scenskih iskuSillava,

ponovno

je :p;ootavio nitko

rugi nego sam ['edaltelj beog,radske preds:llave. Naim.e

Bojan

Stupica

je

iznai2Jio mislijenje

ikiaik o

bi K.rJ.efu n:a\I)ravtio sam sebi IUslugu ako bi

'Are'bejla' dos

jedanput

S'aietnje napisao i :ispustio one svari ikoje su moida

drugootepenog

z n ~ a e a j a

i odvode misli . . .

11

V1

aupotieu su

razg.ovori

izme-

du

Apailrida

>>viSe .troMat:i iz rpovfijesti medicine nego ziVIO scensko

dogadlanje>filozofskoznansltveni

odlomci

opsezne

legende ponukali dio

kritike

da

joj

porekne

soenicnost

i

ustvrdi

da

je

to

viiie tekst re 61lalnje nego klaS'iena teata:rska predstaVIa.

12

MadtaTevic

smatm dJa

je

>>Aretej


5/9

bio

bi

spram

te bande nevini operetni zbor

iz

provincije.14

Piscu

e

zacijelo

vazniji verbalni

obracun

s filktivnim povijesnim nasilnicima

postivanje

soenske :zJakoliliitoStli

. To su ani isti priltisci

koji

'izJa>zivaju

napetlost u njegovoj rnJ.a,denaCkoa dramaJt Urgijli, a u Are/teju

se

koncentrimdu s novim argumentiffiia, i s novom misaonom

Ono

&to

se ,teoretskli

evidentim

ka.o nepreStano

odstupanje

od ta:ko

s c e n i a n o ~

:zJarp:ra;vo je

diskretno v:racanje

na ,prvobitni postupak

z Legende ili, ikako se

to

uvrijezilo u literaturi, iz kvantitativne faze.

sto je pozna/to, nadiVjerojrarbnije obeshrabren scenskim neuspjesima

mlJadenaC:kih komada,

Krlleia je

1928.

sam nega

:

tivno

def i.nilrno te

iz;arzwavsi niz kasnijih nesporazuma. Taka na

prtimjer

Sime Vuootiic

da

je

K r l e ~ a

nraprosto otmrlio tea1lars:ku

tajnu

stek:avsi

vjestinu

a dramsku

radnju zgusne u nekoliko lica umjesto da na scenu izvede

ili,

kako

on to doslovce

veli, >Ykvantitativnu materiju bez dramske

i

scenske

discipline i

orgnniziranosti,

15

sto

hi oCito trebalo d

kako

je za

njega

takozvana

kvantitativna Krlezina

dramska faza

j

,edno 'i nekva.Jitetna. Antonin Artaud bi

zacijelo takvo rezo:niranje

izvrg

podsmijehu jlednim od pitanda

pOipUJt

slijedecega: >>Ka.:ko to da je u

b(l[' u

ka ZialiSrt:u

za. k alkvo znamo u Evrop i, rt;oenije nra. Zapadu,

u '

Zi


6/9

je

krenuo,

pogot>Aretej ga nudi kao

rnzigrall1i. lislmz zr;elog

mislio

ca skeptika koji viSe ne vjenuje ma jmunsko

ruci

gorile s telefonom. Takvoj konzekvenciji zesto'ko se odupiru barjak

tari

i ideolozi zaduzeni

za

rasvjetu pa

se

tako, na

primjer,

Tomislav

Ketig

o8tro

obara na one koji

su u AI1eteju w.pazilli

pe

sli.mistdcku

cribu

i

primi

jetiLi

da

se,

navddno, finale

utapa

u

rezignaciju.

n

teSko

zamjera

Finciju

koji se

odvaZio ustvrditi

da,

po Krlezi,

na

'se vrijeme razvija

samo

civiliz;aciju, a da ku[I Jura

ne

ide u kQI'lak s

njom.

VjerojaJtm.o

smo svi

zivi

ako

ne

i svjesni

svjedoci

opravdanosti te opake

tvrdnje,

ali

priruc

noj

politri.ci

oCi rtlo

se ne dopadaju

takve

generaJliz;acije u vezi s

Krlezom.

Medutim, kad Kl'le:Za 1posredstv01ITI Apllitrida - a on UJVijek kroz usta

svojlih rpro.tagonista govori

osobno

- opisuje nogometnu

'l.l/tiCllkimiou

kiao

186


7/9

kad

100

tisuca manijaka, pederasta, onanista, ubojica

i palikuca

od

zanosa dok

veliik:e maoke razdiru zivo ljudSko meso,24 ili kad u

primjecuje

kako

nervozna

footballska

gu:lva raste u

masovno

poilitiokogla miltingla,

25

m

karl ltvrdi da -medu zvti jerima

koje

I1JaS

da

i

sami

budemo

zvijeri

da

bdsmo moglli

o ati

siti,

lwefic1jenrt;

svega

de ljudslko i dootojno oovjeka sveden je na min iJmurn

26

ili kad uspo-

sadasnde s pros'liJm. zaJkljuauje: ...nije bitno z nas da telefonira-

nego to

da iz

nas

telefonira jos uVIidek gori.IJR,

27

onda je

Ito

nedvoj-

izrazena

krajnja skepsa.

Takav mizantropski

i

nihilisticki koncept

e priznaje vrijednosti

svijelta

proSlo i, jer

-SVe Srto

znamo

o n:jima to

u

dosadni

ciltati iz dosadnih

pirsaoo


8/9

od dva

logliena Cl ana,

koja

oSitro sugeri ra Krlciin stav o suprotnostJi32

kakio

to

profinjleno obja8njava Slobodan Selenic.

Sarno

taj teaJtarski Cin,

u nek.om

smislu

ZJacijelo

opet zniaCi

i dedno

novo

mtvar.anje. Naiime,

onalj ltko

je

doZiviio

Areteja IU

OOkorskoj viziji, teSko da

hi il{jad

viise

smio

prihvatiti

tu

predstavu

u

klasicnom

teatarskom

ruhu,33

to

jest na

pozomici k:a. zailliSta. Ne :maci rri to

ipak

da je Krlezin Aretej samo krtaltiko

i zavazda za'kljuceno poglavlje u nekoj gotovo ,prigodnoj knjizici hrvatske

drame?

BILJESKE

1

Rarloolav JOOimoV ic, Krr'leza nn beogradskoj scelllli, Razgovor s Ra.Som

Plaovicem,

Miroslav

Krleza, Institut za teoriju knjizevnosti i umetnosti,

Prosveta, Beograd, 1967,

str.

279.

2 Tomislav Ketig,

Aretej

i diluvijum oko njega,

Polja,

Novi Sad, br. 44,

1960.

a

Ibid.

4

Ibid.

5

Branko

Hecimovic,

Aretej, Knjizevnik

br.

9,

Zagreb,

1960.

6

Bora

Glisic, Skice za kritiku Krlezina Areteja-, NIN, 10. 1. 1960.

7

lii Fincli FlilOZJOfska

ctrtunska

gatk.a, Pdllit.i ka, 4. VI, 1959,

Beograd.

8

Drasko Redep,

Pogovor

za dvije drame,

Ljetopis Matice

srpske, Novi

Sad, sv. 6, 1962.

9

Bojan

Stupica, Kosta

Milutinovic, Krlezin Aretej i

njegovi kriticari,

Rijecka revija, 2, 1961.

10

Zvonimir Berkovic,

Neke

osobine

Krlezine

dramaturgije, Krugovi,

br. 8,

Zagreb, 1953.

11 Bojan Stupica,

Radoslav

Josimovic, Krleza na beogradskoj sceni, Op.

cit. str. 300.

12

Miroslav

Vaupotic, Siva

boja

smrti, Dramsko stvaranje,

Znanje, Zagreb,

1974, str. 367.

13

Vlado

Madarevic, Krlezin ~ r e t e j

na sceni HNK,

Republika, br. 2-3

Zagreb,

1960.

1

4

Miroslav Krleza, Aretej, Zora, Zagreb, 1963, str. 113.

15

Sime

Vucetic,

Krlezino knjizevno

djelo,

Treci dramski

ciklus, Svjetlost,

Sarajevo, 1958, str. 216.

16

Antonin Artaud,

Rezija

i metafizika, u knjizi Estetika modernog teatra,

Vuk

Karadzic,

Beograd, 1976, str. 202.

188


9/9

17 Ivo Franges, Aretejeva poruka, Krlezin zbornik, Naprijed, Zagreb, 1964.

18

Vlado

Madarevic, Op.

cit.

19

Miroslav

Krleza,

Aretej,

Zora,

Zagreb,

str.

131.

2 Ibid, str. 221.

21 Miroslav Vaupotic, Op.

cit, str. 364

Zvonimir

Berkovic, Op.

cit.

Nehajevljeva

kritika

,.

Vucjaka).

23 Marri.jan MarbkoVJc Mrurgina1ije

u

Documents

Anatolij Kudrjavcev-Znacenje Krlezina Areteja u Kontekstu Savremene Hrvatske Drame