Anatomija knjige

Treći, neobavezni deo knjige je knjižni omot. Njegova funkcija je da

štiti korice od spoljašnjih uticaja i oštećenja, naročito kod

reprezentativnih izdanja, gde su korice od skupog ili osetljivog materijala poput kože, svile i slično.

Anatomija knjige

Knjižni blok je kompletan unutrašnji deo knjige – listovi, odnosno sav odštampani deo između korica. Podeljen je na tri dela:

• naslovni ili nulti tabak (arak).

• tabaci (araci) osnovnog teksta,

• završni tabak knjige

Naslovni ili nulti tabak (arak) je uvodni deo koji sadrži prednaslov, naslovnu stranu, posvetu, sadržaj i predgovor.

Drugi deo knjige je njegov glavni i najveći deo, to su tabaci (araci) osnovnog teksta, sastavljeni iz određenog broja poglavlja ili

kontinuiranog teksta knjige.

Treći deo knjižnog bloka je završni tabak knjige sastavljen iz dodataka, pogovora, spiska literature, popisa stranih reči i sl. Često

se sadržaj prebacuje u ovaj deo knjige.

3.

1.

2.

Knjižni povez

Knjižne korice su dakle spoljni deo knjige, a sastoje se od prednjeg i zadnjeg koričnog lista ili prednje i zadnje korice, međusobno povezane leđima knjige – hrptom, odnosno riknom (nem. rucken – leđa ili hrbat knjige). Kod ručne izrade knjiga korice

sa leđima čine organsku celinu sa knjižnim blokom.

Knjižni povez

Korice su do renesanse izrađivane od bukovog drveta i

presvlačene kožom, pergamentom ili plišem, a dodavani su im

prigodni metlani ukrasi, kao i ukrasi od plemenitih metala i dragog kamenja. Ako nisu bile presvučene, korice su bile rezbarene i

dodatno ukrašavane.

Knjižni povez

Savremeni povez knjige izvodi se koricama od lepenke presvučene kožom ili knjigovezačkim platnom (čvrst povez) ili su samo date u prigodnom lakšem kartonu (meki povez).

Knjižni povez

Prednja korica nosi ime pisca, naziv knjige i često i naziv

izdavača, uz dodatnu likovnu

sadržinu.

Knjižni povez

Zadnja korica knjige nekada nema nikakv sadržaj, a ako ima -sadrži ime pisca, naziv knjige,

nekada kratak opis knjige ili sažete podatke o autoru, zaštitni

znak izadavča i signalizaciju

izdanja (prvi, drugi tom, ili kojoj ediciji pripada i sl).

Knjižni povez

Prednja i zadnja korica knjige

Knjižni povez

Prednja i zadnja korica knjige sa kutijom

Knjižni povez

Leđa knjige su mesto gde se sastaju i povezuju pojedinačni listovi

ili tabaci knjižnog bloka. Sadrže samo ime pisca, naziv knjige, i

eventualno, zaštitni znak izadavča.

Leđa mogu biti ravna ili zaobljena.

Knjižni povez

Zaobljena leđa knjige mogu biti glatka ili ispresecana, na nekoliko

mesta u horizontali, izbočenim vezicama. Povez sa ovakvim leđima

naziva se francuski povez.

Knjižni povez

U odnosu na obradu knjižnog bloka i njegov spoj sa koricama,

razlikuje se nekoliko osnovnih tipova poveza knjige:

• broširani povez,

• mekani povez,

• povez u celom platnu ili koži

• povez u poluplatnu

• bešavni povez i

• mehanički povez.

Knjižni povez

Broširani povez je najjednostavniji postupak u povezu knjiga. Izvodi se lepljenjem savijenih tabaka u leđima, a zatim se tako

formirani knjižni blok lepi i spaja sa koricama samo u predelu leđa

knjige. Prigodan je za povez biltena, časopisa, kataloga i slično.

Meki povez ili elastični povez izvodi se sa savitljivim koricama od tanje lepenke ili plastične folije.

Knjižni povez

Povez u poluplatnu izvodi se sa čvrstim koricama od lepenke

presvučene platnom, dok su leđa presvučena kožom ili nekim

drugim materijalom.

Povez u polukoži izvodi se na isti način. Korice su presvučene

kožom, a leđa platnom ili nekim drugim materijalom.

Knjižni povez

Bešavni povez se izvodi tako što se prethodno knjižni blok obreže

sa sve četiri strane, a zatim se leđa knjige, presavijanjem na jednu

stranu lepezasto razastru i premažu slojem lepila. Potom se leđa

knjige presaviju na drugu stranu i premažu opet lepilom. Osušeno

lepilo prihvata svaki list. Na kraju se knjižni blok povezuje sistemom

broširanog poveza. Sve se ovo može izvesti ručno ili mašinski.

Knjižni povez

Mehanički povez se izvodi žičanom ili platičnom spiralom, a može

i plastičnom ili metalnom šipkom koja prihvata leđa knjige sa obe

strane i stezanjem ih učvršćuje. Ovi postupci poveza se izvode uglavnom mašinski.

Knjižni povez

Veza kojom se korice učvršćuju za knjižni blok naziva se

predlistak ili forzac knjige (nem. Vorsatz – postava). Predlistak je vezan za unutrašnju prednju i unutrašnju zadnju stranu koričnih

listova ili korica. Da bi se osiguralo bolje ili trajnije otvaranje knjige, predlistak se na pregibu često dodatno ojačava.

Knjižni povez

Predlistak ima dva lista – spoljašnji i unutrašnji. Spoljni list se lepi za koricu i deo prvog lista knjižnog bloka, u unutrašnji list je

slobodan.

Predlistak se može likovno obogatiti ilustracijama ili fotosima, uvek

sa ciljem da se simbolično nađe veza između likovnog i tematskog

sadržaja knjige. Najživlja likovna intervencija na predlistku izvodi se

na knjigama za decu.

Forzac – prednja i zadnja strana

U žargonu struke se predlistak

prednjih korica naziva forzac, a predlistak zadnjih korica najzac.