Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Razvojna psihologija
Razvojna psihologija 1. Cjelina
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998.). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Naklada slap; pogl. 1. , 2.
Andrilović, V. i Čudina, M. (1990.). Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga; pog. 5.
Predmeti i zadaci
Pojam razvoja i zrelosti
Povijesni razvoj Razvojne psihologije
Teorije dječjeg razvoja
Sadržaj
Grana psihologije koja se bavi promjenama u ponašanju i sposobnostima koje se događaju s napredovanjem razvoja
Proučava cijeli životni raspon
Dječja psihologija
Psihologija cjeloživotnog razvoja
Razvojna psihologija
Opisati dječje ponašanje u svakoj točki razvoja
Što su promjene?
Što dijete može s obzirom na dob?
Otkriti uzroke i procese koji proizvode promjene u ponašanju od jedne vremenske točke do druge
Učinci nasljeđa, bioloških i strukturalnih karakteristika, fizičke i socijalne okoline, iskustva
Zadaci razvojne (dječje) psihologije
1. Razdoblje brzog razvoja i mnogih promjena u svim područjima/pravcima/aspektima razvoja
2. Dugoročni utjecaji na kasniji razvoj pojedinca
3. Uvid u složene procese odraslih (npr. govor, moral,..)
4. Promjena u socijalnoj politici – naglašava važnost proučavanja aktualnih aspekata u cilju poboljšanja dječjeg života
5. Zanimljiv predmet istraživanja
Zašto proučavati djecu?
1. Priroda nasuprot odgoju
2. Kontinuitet nasuprot diskontinuitet
3. Normativni nasuprot idiografski razvoj
Problemi razvojne psihologije
1. Priroda nasuprot odgoju
nasljeđe, biologija, priroda
Dijete u vrtiću udari svojeg vršnjaka jer mu je uzelo igračku
Muškarci su vještiji od žena u prostornim zadacima
okolina, iskustvo, odgoj
EMPIRIZAM NATIVIZAM
- METODA IDENTIČNIH BLIZANACA (Lurija) - METODA IDENTIČNE OKOLINE
OKOLINA ODREĐUJE STUPANJ OSTVARIVANJA POTENCIJALNE MOGUĆNOSTI RAZVOJA
FAKTORI
NASLIJEĐENE BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Građa organizma, podražljivost i osjetljivost živčanog sustava, elastičnost i prilagodljivost živčanog tkiva;
Ovisit će: reaktivnost, sposobnost i brzina reagiranja, adaptacija, sl.
NENASLIJEĐENI BIOLOŠKI UTJECAJI
Rani utjecaji iz okoline koji utječu na promjene u biološkoj strukturi (živčano tkivo)
Ishranjenost živčanog tkiva u prenatalnom razdoblju, utjecaj droga, otrova i zračenja, opskrbljenost mozga kisikom za vrijeme poroda, ozljede živčanog tkiva pri porodu
DJETETOVO ISKUSTVO S DIJELOVIMA MATERIJALNE I SOCIJALNE OKOLINE
Rana stimulacija i prilike za upoznavanje raznih aspekata okoline
NEPOSREDNA OKOLINA Majka, otac, braća, šira obitelj, druga djeca, učitelji, vršnjaci, susjedstvo
ŠIRA DRUŠTVENA OKOLINA društveno-ekonomski odnosi, tip društvenog uređenja, društvo u širem smislu
Interakcionističko gledište
2. Kontinuitet nasuprot diskontinuitet
2. Povezanost razvoja
Kontinuitet 1. Razvoj teče glatko i
stabilno, nadograđivanje teče istom brzinom
2. Rana se ponašanja nadograđuju jedna na druga
Kvantitativna promjena – spajanje jednostavnijih elemenata u složenije i naprednije
Okolinski model razvoja
1. Obrazac razvoja
Diskontinuitet 1. Razvoj se odvija različitim
brzinama, izmjena razdoblja spore i brze promjene
2. Neovisnost nekih aspekata sa prethodnim ponašanjem, nema predviđanja
Biološki činitelji razvoja, u svakoj fazi strukture tijela i mozga se mijenjaju, razvoj u nekoj fazi je stabilan, a prelazak u sljedeću fazi donosi promjene u sposobnostima
3. Normativni nasuprot idiografski razvoj
Normativni
Proučavanje sličnosti koje postoje u razvoju djece
Biološko gledište
Gesell, Piaget,
Opće zakonitosti razvoja – aspekti razvoja zajednički svoj djeci
Idiografski
Proučavanje pojedinog djeteta i činitelja koji proizvode ljudsku različitost
Okolina i iskustvo
Kulturalni relativizam
Razvojni procesi
FILOGENETSKI RAZVOJ
Razvoj ljudske vrste
Proces adaptacije ili prilagođavanja u svrhu opstanka
Ljudsko ponašanje je rezultat iskustva i ponašanja – učenja
Vrijeme pripreme za složene zadatke najduže je kod čovjeka
ONTOGENETSKI RAZVOJ
Razvoj pojedinca od njegovog začeća
Socijalno iskustvo;
Ljudsko se iskustvo prenosi (kumulira) na sljedeće generacije
Promjene u ponašanju i karakteristikama organizma koje se javljaju u toku
vremena po ustaljenom redoslijedu i u približno vrijeme za sve pojedince,
ako se oni razvijaju u normalnom rasponu vanjskih uvjeta
Promjene su uvjetovane filogenetskim zacrtanim biološkim planom koji se
postepeno ostvaruje u uvjetima prikladne materijalne okoline i prisutnost
prenošenja ljudskog socijalnog iskustva
Razvoj pojedinca
SAZRIJEVANJE ILI MATURACIJA
Odvijanje zacrtanog biološkog plana koje dovodi do
promjena u ponašanju i karakteristikama pojedinca
SOCIJALIZACIJA
procesi prenošenja socijalnog iskustva
Nenamjeran i namjeran proces
KADA – kada se javlja neko ponašanje, u kojoj je dobi ono
karakteristično za svu djecu?
KAKO – procesi, mehanizmi u osnovi nekog ponašanja?
ZAŠTO - zašto se u određenoj dobi pojavljuje neko ponašanje?
Koji su povoljni i nepovoljni utjecaji na taj razvoj?
Proučavanje razvoja
3 PROBLEMSKA PODRUČJA: 1. Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanja 2. Važnost nasljeđa i okoline 3. Postojanje i određivanje granica kritičnih
razdoblja
ZRELOST KAO….
NAJSAVRŠENIJI OBLIK PONAŠANJA
napredovanje prema „najzrelijem” obliku ponašanja Svi prolaze isti redoslijed, ali se neki zaustavljaju na ranijim fazama Piagetov kognitivni razvoj Freudova emocionalna zrelost
POJAM RELATIVNE ZRELOSTI
zrelost karakteristična za svaku životnu dob Zrelost djeteta predškolske dobi,…
BIOLOŠKA SPREMNOST Spremnost organizma za usvajanje ili izražavanje nekog novog oblika ponašanja
Motorički razvoj
PRIPREMLJENOST Kombinacija biološke spremnosti i specifičnih iskustava djeteta (učenja i vježbe)
Zrelost za školu – uloga obitelji: način komuniciranja i priroda odgoja; kulturna prikraćenost;
STATUS ODRASLOG Zrelost definirana prema ulogama ili razvojnim zadacima i društvenim očekivanjima
Fizička, intelektualna, socijalna, moralna zrelost, zrelost interesa
1. Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanja
optimalni raspon vremena unutar kojeg mora doći do međusobnog utjecaja naslijeđenih struktura i okoline tj. mora doći do odgovarajuće aktivnosti bioloških struktura (period najveće osjetljivosti)
U protivnom će tkivo zakržljati i izgubit će se biološka osnova za razvoj sposobnosti
Kritički periodi u području govora: 2 god-puberteta
Kreativnost: do 3. god.
Optimalna razdoblja u kojima su živčane stanice najosjetljivije za adekvatne i raznolike utjecaje iz okoline
3. Postojanje i određivanje granica kritičnih razdoblja
- Druge živčane stanice mogu preuzeti neku funkciju - Nadoknada nedostatka u intel. i emoc. razvoju
između 2. i 6. god. Ako okolina pruža osjećaj sigurnosti, slobodu za istraživanje, pozitivne interakcije sa odraslima i djecom
Razdoblje Pogled na djetinjstvo
Antička Grčka i Rim Rano poučavanje u visokim staležima Nema zaštite djece (infaticid, iskorištavanje, zlostavljanje,
kažnjavanje)
Srednji vijek Pozitivan utjecaj Crkve (sirotišta, poučavanje) Dječji rad i aktivno sudjelovanje u zajednici
Renesansa
Povećana briga za dobrobit djece - Domovi za nahočad Razumijevanje ljudskog ponašanja
Reformacija Puritanci (Calvin) – sveobuhvatni model dječjeg razvoja (iako rođena s grijehom, djeca imaju sposobnost učenja, roditeljska obaveza; priručnici;
Samostalnost, samopouzdanje i samokontrola
Descartesov dualistički model (kartezijski dualizam)
Odvojenost uma i tijela Um rasuđuje, odlučuje i provodi; sadrži „urođene ideje” i
matematička načela (Bog!) Psihičko funkcioniranje uma i fizički rad tijela
Povijesni pregled
Povijesni pregled
PERIOD „DUH VREMENA”
17. st. Okolinski pogled na ljudski razvoj John Locke (1632. – 1704.)
18. st. Nativističko stajalište Jean-Jacques Rousseau (1712. – 1788.)
19. st. Evolucijska teorija Charles Darwin (1809. – 1882.) G. Stanley Hall (1846. – 1924.)
20. st. Okolinsko gledište John B. Watson (1878. – 1958.) Lav Vigotski (1896. – 1934.)
Interakcionističko gledište Sigmund Freud (1856. – 1939.) Jean Piaget (1896. – 1980.)
1930. Ponovo razmatranje nativističkog gledišta Arnold Gesell (1880. – 1961.)
1940. -1950.
Okolinski modeli
1960. Revidiranje Piagetove teorije Revidiranje Vigotskijevog sociokulturalnog stajališta
Psihologija obrazovanja, razvojna psihologija
PIONIRI DJEČJE
PSIHOLOGIJE
Tabula rasa
Iskustvo i učenje (okolinska teorija)
Načela nagrade, kazne i oponašanje
Metode odgoja – pohvala i pogrda
Rano učenje
John Locke
„Emile” - plemeniti divljak
Djeca se rađaju sa znanjem i idejama koje se prirodno pojavljuju sukladno dobi
načela pravde i poštenja, savjest
učenje kroz interakciju s okolinom
Učenje istraživanjem i otkrivanjem
Predvidljive faze razvoja
Razvoj ponavlja kulturnu povijest ljudske vrste
3 obrazovne ideje:
1. kognitivna „spremnost” za određene sadržaje;
2. najbolje učenje: Izloženost informacijama + vlastiti proces otkrivanja
3. popustljiv, a ne vrlo discipliniran, stil međudjelovanja
Jean-Jacques Rousseau
„Porijeklo vrsta”, 1859.
Detaljan zapis o rastu i razvoju njegova sina Doddya - smatra se prvom razvojnom studijom
Pripadnici iste vrste razlikuju se u mnogim karakteristikama; više podmlatka – natjecanje- opstanak/preživljavanje – prenošenje funkcionalnih osobina na sljedeće generacije (etologija)
Prirodna selekcija
Načelo rekapitulacije - ontogeneza (razvoj pojedinca)/filogeneza (razvoj cijele vrste)
Charles Darwin
Otac dječje psihologije
Prva sustavna istraživanja djece (znanje koje posjeduju o na početku školovanja)
U istraživanje uključuje učitelje, roditelje, …
Zbog metodoloških pogrešaka nije bilo moguće sumirati i interpretirati podatke
Genetička psihologija - istraživanje razvoja od geneze, najranijih početaka; evolucijska osnovica razvoja;
Odgoj i obrazovanje trebaju poticati djetetove „prirodne” tendencije da odražava razvoj i ponašanja ranijih oblika vrste
Adolescencija – period kada se dijete razvija individualne talente i sposobnosti
G. STANLEY HALL
BIHEVIORIZAM
Učenje uvjetovanjem
Metoda uvjetovanog refleksa
Npr. govor – verbalno ponašanje
Proučavanje male djece kako bi se otkrili prvi koraci u procesu uvjetovanja
Razvoj je uvjetovan odgojem i okolinom
JOHN B. WATSON
Dijete je rođeno sa određenom dozom seksualne energije – libido – koja se biološki usmjerava na određene mjesta na tijelu - erogene zone
Psihoseksualna teorija dječjeg razvoja/teorija razvoja ličnosti:
Oralna faza
Analna faza
Falusna faza (represija/identifikacija)
Faza latencije
Genitalna faza
Interakcionističko gledište
Rana iskustva mogu imati veliki utjecaj na ponašanje u kasnijem životu
SIGMUND FREUD
Razvojem upravljaju genetski procesi - MATURACIJA
Rast i pojava motoričkih vještina slijede predvidljiv raspored
Okolina ima sporedni utjecaj – utječući na dob kada će se pojaviti određene vještine – ali ne djeluje na obrazac razvoja
METODA OPAŽANJA i BILJEŽENJA – OPAŽAČKA KUPOLA – fotografiranje djece iz svih kutova
NORME – razvojni raspored koji opisuje uobičajeni red po kojem djeca izražavaju različita rana ponašanja i dobni raspon unutar kojeg se ta ponašanja normalno pojavljuju
ARNOLD GESELL
djecu treba hraniti samo kada su gladni;
treba im dopustiti spavati, igrati se, istraživati sukladno njihovom prirodnom rasporedu;
uživati u trenutnim sposobnostima djeteta, bez požurivanja;
fleksibilno obrazovanje rukovođeno interesima djeteta i osobnim stilom učenja;
Roditelji trebaju dati neka ograničenja i strukturu djetetovom životu
GESELLOVI SAVJETI RODITELJIMA:
Najveći i najdugovječniji utjecaj na poučavanje dječjeg razvoja, pogotovo razvoja spoznaje ili kognitivnog razvoja
Švicarac
Radio sa Binetom i Simonom na stvaranju testova inteligencije za djecu - primjetio kvalitativne i kvantitativne razlike u činjeničnim informacijama
Genetička epistemologija – proučavanje dječje spoznaje i njezine promjene tijekom razvoja
„kako djeca misle” ?
Proučavao razvoj svoje djece, a kasnije i druge djece
Klinička metoda – tehnika slabo strukturiranog intervjua u kojem se djeci postavljaju pitanja, zadaci i problemi koji zahtijevaju rješenje i objašnjenje
„Je li ruža ljepša od cvijeta”?
JEAN PIAGET
Iz Rusije (socijalizam, kolektivizam, marksizam)
Sociokulturalni ili sociopovijesni pristup
Kultura određuje razvoj pojedinca
Proučavao mentalni razvoj, mišljenje, jezik, rasuđivanje
Socijalna interakcija kroz koju se prenosi kulturno nasljeđe
Intelektualne sposobnosti specifične su za kulturu u kojoj je dijete odgojeno
LAV VIGOTSKI
Kognitivističko-razvojni modeli
Piagetova teorija
Modeli obrade informacija
Socijalni modeli spoznaje
Teorije o utjecaju okoline i učenja
Skinner
Teorije socijalnog učenja
Etologija
Ekološki pristup
Teorije dječjeg razvoja
Interakcionistički pristup - „prirodni” čimbenici” + okolinski utjecaj – okolina mijenja dječju spoznaju
središnja ideja ove teorije je da je dječje ponašanje odraz strukture, organizacije, njihova znanja ili inteligencije
Spoznaja -znanje;
Što djeca znaju, kako je to znanje organizirano, kako se mijenja ili razvoja????
Kognitivističko-razvojni modeli
Modeli obrade informacija
LJUDSKI UM
ULAZ (INPUT)
OSJETILNI RECEPTORI (slika, zvuk,
okus,..)
Kodiranje Uspoređivanje
Pamćenje Dosjećanje
PONAŠANJE Govor
Socijalne interakcije
pisanje
IZLAZ (OUTPUT)
Dvije pretpostavke:
Spoznajni procesi utječu na socijalna iskustva
Socijalne interakcije utječu na spoznajni razvoj
Socijalni modeli spoznaje
SOCIJALNA KOGNICIJA
SOCIOKULTURALNI MODELI
- potrebe, motivi, namjere - osjećaji - međusobni odnosi i djelovanja
- Kultura daje djeci: - najveći dio sadržaja svojeg mišljenja (znanje) – ŠTO MISLITI? - procese i načine mišljenja – KAKO MISLITI?
- dječje poimanje sebe - moralni razvoj - prijateljski odnosi
ORUĐA INTELEKTUALNE PRILAGODBE DIJALEKTIČKI PROCES RAZVOJA - PODSREDSTVO JE GOVOR INTERNALIZACIJA
Dječje je ponašanje neovisno od spoznaje već je produkt UČENJA
Teorije o utjecaju okoline u učenja
Vrste učenja
Privikavanje (habituacija) odvikavanje
Klasično uvjetovanje generalizacija, gašenje
Operantno uvjetovanje Potkrepljenja, kazne
Diskriminacijsko učenje diskriminativni podražaj
34
Posljedice ponašanja
POTKREPLJENJA
KAZNE
POZITIVNA
Zadavanje
ugodnih podražaja
- učenik se
posebno
trudio i dobio
odličnu
ocjenu za svoj
uradak
-povećava
vjerojatnost
odgovora
NEGATIVNA
Uklanjanje
neugodnih
podražaja
- Djeca su marljivo
radila preko tjedna
pa nemaju zadaće
za vikend
- Povećava
vjerojatnost
odgovora
ZADAVANJE
Neugodnih
podražaja
- Djeca su baca
papiriće po podu i
učitelj im kaže da
dobro očiste cijelu
učionicu
- smanjuje
vjerojatnost
odgovora
USKRAĆIVANJE
uklanjanje ugodnih
podražaja
- Cijeli razred je više
puta markirao s
nastave i ukinut im je
odlazak na izlet
- smanjuje vjerojatnost
odgovora
Kategorije potkrepljenja
Jestiva potkrepljenja Bombon, sladoled, sok, ..
Socijalno odobravanje Nagrada, pažnja
Stimulacijska i aktivirajuća p. glazbe, sport, igra,
Negativna potkrepljenja Uklanjanje neugodnog podražaja
Stečena (uvjetovana) p. Novac i ocjene za stariju djecu;
A. Bandura – SOCIJALNA KOGNITIVNA TEORIJA
UČENJE OPAŽANJEM
OPAŽAČ - MODEL
Teorije socijalnog učenja
Koga djeca opažaju? Model s privlačnim ili poželjnim karakteristikama (stupanj razvoja djeteta, vrsta ponašanja)
Uvjeti utjecaja? Posljedice ponašanja modela: - potkrepljenje (posredno potkrepljenje) - Kazna (posredna kazna)
Kako se mijenja djetetovo ponašanje?
Imitacija – selektivna imitacija Inhibicija odgovora (protuimitacija) Stečeno ponašanje se može tek kasnije izvesti, ponoviti
Bandurin model učenja opažanjem
Modelirani događaji
PROCESI PAŽNJE
Koliko će pažnje dijete posvetiti modelu Primjeri: - Interesantna vrijednost ponašanja modela - Stupanj djetetove pobuđenosti - Djetetova očekivanja
PROCESI PAMĆENJA
Koliko će se dobro dijete sjećati ponašanja modela Primjeri: - Korištenje strategija pamćenja: organizacija, ponavljanje - Djetetova kognitivna razina
PROCESI IZVOĐENJA
Koliko će se dobro dijete ponoviti ponašanja modela Primjeri: - Složenost ponašanja - Djetetove
tjelesne vještine
MOTIVACIJSKI PROCESI
Koliko je dijete motivirano imitirati model Primjeri: - Posredni poticaji modelu - Poticaji
djetetu da imitira
Modelirano ponašanje
Bandurin model recipročnog determinizma
B
P E
PONAŠANJE (BEHAVIOR) motoričke reakcije socijalne interakcije
jezik
OSOBA (PERSON) Kognitivne sposobnosti
Tjelesne značajke Ličnost
Uvjerenja, stavovi, itd.
OKOLINA (ENVIRONMENT) Fizičko okruženje Obitelj i prijatelji
Ostali socijalni utjecaji
Istraživanje razvoja s evolucijskog gledišta
Neposredni i evolucijski uzroci ponašanja
Lorenz i Tinbergen
4 kvalitete ponašanja: univerzalnost, ne zahtjeva učenje ili iskustvo, stereotipnost, pod minimalnim utjecajem okoline
Npr. sisanje
Obrasci uobičajenog ponašanja – urođeni poticajni sklop
Osjetljivi periodi npr. utiskivanje (rani proces privrženosti)
ETOLOGIJA
SOCIOBIOLOGIJA (Wilson) Geni proizvode i socijalna ponašanja korisna za opstanak Razina kulture ili društva
LJUDSKA ETOLOGIJA
Tjelesne karakteristike male djece mogu služiti kao podražaji koji potiču majke na pružanje njege
Bolwby
kvaliteta ranih socijalnih odnosa ključna je za kasniji razvoj a prenose se procesima u nesvjesnom;
djetetovo očekivanje da će majka biti na raspolaganju i da će odgovoriti na njegove potrebe
privrženost je važna za opstanak djeteta, a razvija se tijekom osjetljivog perioda
Agresija, interakcija s vršnjacima, kognitivni razvoj, ….
Primjena etologije na ljudski razvoj
Proučavanje pojedinca u njegovom okolinskom kontekstu
Bronfenbrenner: Teorija ekoloških sustava
Međusobno djelovanje djetetovih osobina i njegove okoline –
dvosmjeran ili transakcijski utjecaj
razvojno poticajne djetetove osobine: tjelesni izgled,
intelektualne sposobnosti, socijalne vještine, ličnost
Okolina: niz međusobno povezanih slojeva, oni najbliži djetetu
imaju najneposredniji utjecaj
Ekološki pristup
Bronfenbrenner: Teorija ekoloških sustava