OPIS KOLEGIJA S ISHODIMA UČENJA - pmfst.unist.hr · Riješeni zadaci iz mehanike i topline. Školska knjiga, Zagreb, ì ì î., primjerka u Školska knjiga, Zagreb, ì ì î., primjerka

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

OPIS KOLEGIJA S ISHODIMA UČENJA

Preddiplomski sveučilišni studij Fizika

SPLIT, srpanj, 2016.

Prvotni naziv studijskoga programa

Preddiplomski studij Fizika

Novi naziv studijskoga programa

Naziv ostaje nepromijenjen

Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program x

Razina studijskoga programa

Preddiplomski x Diplomski ☐ Integrirani ☐

Poslijediplomski

sveučilišni ☐

Poslijediplomski

specijalistički ☐

Diplomski

specijalistički ☐

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica fizike

Ukupni broj ECTS bodova 180

Ukupni broj ECTS bodova predmeta u kojima je došlo do promjene

19

Procjena postotka izmjena i dopuna studijskog programa

x Manje od 20%

☐ Više od 20%, manje od 40%

☐ Više od 40%

Redni broj izmjene i dopune studijskog programa 3.

Odluka fakultetskog vijeća o prihvaćanju izmjena i dopuna (dostaviti u prilogu)

Preslika dopusnice za studijski program (dostaviti u prilogu)

Semestar Predmet ECTS

prije

ECTS

poslije

Izmjena (navesti u čemu

je izmjena)

1 Opća fizika I 9.0 9.0 *

1 Opća kemija za fizičare 6.0 6.0 *

1 Matematika I 8.0 8.0 *

1 Tjelesna i zdravstvena kultura I 1.0 1.0 *

1 Strani jezik u struci I (Njemački) 2.0 2.0 *

1 Strani jezik u struci I (Engleski) M,I,F,T 2.0 2.0 *

1 i 2 i 3 i 4 i

6

Fizika mora i oceana 4.0 4.0 *

1 i 2 i 3 i 6 Fizika Jadranskog mora i Sredozemlja 4.0 4.0 *

1 i 2 i 4 i 6 Psihologija samopouzdanja i pozitivnog

mišljenja

2.0 2.0 *

1 i 3 Opća biologija 3.0 3.0 *

1 i 3 i 5 Prirodne znanosti i okoliš 4.0 4.0 *

1 i 3 i 5 Temeljni pojmovi u fizici 3.0 3.0 *

1 i 3 i 5 Osnove meteorologije 4.0 4.0 *

1 i 3 i 5 Mehanika neprekidnih sredina 5.0 5.0 *

1 i 3 i 5 Objektno orijentirano programiranje 6.0 6.0 *

1 i 3 i 5 Operacijski sustavi 5.0 5.0 *

1 i 3 i 5 Strukture podataka i algoritmi 6.0 6.0 *

1 i 3 i 5 Organska kemija 2.0 2.0 *

1 i 5 Elektrodinamika I 5.0 5.0 *

1 i 5 Matematički programski alati I 1.0 1.0 *

1 i 5 Statistička fizika I 5.0 5.0 *

1 i 5 Tekstualni i grafički programi za fizičare 1.0 1.0 *

1 i 5 Tekstualni i grafički programi za fizičare 1.0 1.0 *

1 i 5 Osnove elektronike I 5.0 5.0 *

2 Praktikum iz opće fizike I 3.0 3.0 *

2 Opća fizika II 9.0 9.0 *

2 Linearna algebra 8.0 8.0 *

2 Matematika II 8.0 8.0 *

2 Linearna algebra i matrični račun 8.0 8.0 *

2 Tjelesna i zdravstvena kultura II 1.0 1.0 *

2 i 3 Sociologija znanosti 2.0 2.0 *

2 i 4 Strani jezik u struci II (Njemački) 2.0 2.0 *

2 i 4 Strani jezik u struci II (Engleski) I,T,M,F 2.0 2.0 *

2 i 4 i 6 Uvod u geofiziku 4.0 4.0 *

2 i 4 i 6 Baze podataka 5.0 5.0 *

2 i 4 i 6 Uvod u diferencijalnu geometriju 6.0 6.0 *

2 i 4 i 6 Filozofija znanosti 4.0 4.0 *

2 i 6 Elektrodinamika II 5.0 5.0 *

2 i 6 Matematički programski alati II 1.0 1.0 *

2 i 6 Biokemija II 6.0 6.0 *

2 i 6 Praktikum iz biokemije 3.0 3.0 *

2 i 6 Parcijalne diferencijalne jednadžbe 6.0 6.0 *

2 i 6 Osnove elektronike II 5.0 5.0 *

3 Matematičke metode fizike I 6.0 6.0 *

3 Opća fizika III 8.0 8.0 *

3 Praktikum iz opće fizike II 2.5 2.5 *

3 Programiranje u struci I 4.0 4.0 *

3 Diferencijalne jednadžbe 6.0 6.0 *

3 Tjelesna i zdravstvena kultura III 1.0 1.0 *

3 i 5 Obične diferencijalne jednadžbe 6.0 6.0 *

4 Klasična mehanika I 5.0 5.0 *

4 Matematičke metode fizike II 6.0 6.0 *

4 Opća fizika IV 8.0 8.0 *

4 Praktikum iz opće fizike III 2.5 2.5 *

4 Programiranje u struci II 5.0 5.0 *

4 Moderna fizika 3.0 3.0 *

4 i 5 Tjelesna i zdravstvena kultura IV 1.0 1.0 *

5 Molekularna biologija 4.0 4.0 *

5 Matematičke metode fizike III 5.0 5.0 *

5 Praktikum iz opće fizike IV 3.0 3.0 *

5 Biokemija I 6.0 6.0 *

6 Završni preddiplomski rad 3.0 3.0 *

6 Praktični rad iz astronomije 5.0 5.0 *

6 Statistička fizika II 5.0 5.0 *

6 Kvantna fizika I 6.0 6.0 *

6 Računarska fizika 4.0 4.0 *

* Raspisani ishodi učenja za postojeći kolegij bez bilo kakve sadržajne promjene (sukladno

naputcima dobivenim u postupku akreditacije)

NAZIV PREDMETA Opća fizika I

Kod PMP001 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Ante Bilušić Bodovna vrijednost

(ECTS) 9,0

Suradnici

Bernarda Lovrinčević Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

60,60 15,15

30,30

,

Status predmeta Obavezni predmet Postotak primjene e-

učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje osnova mehanike.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Predznanje iz elementarne matematike koji je potvrđeno polaganjem ispita iz

matematike na državnoj maturi, razine A.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog kolegija, studenti će biti u stanju: - kvalitativno i kvantitativno

razumjeti i opisati, primjenom Newtonovih zakona, različite vrste gibanja tijela (po

pravcu, kružno), - kvalitativno i kvantitativno razumjeti i opisati, primjenom

Newtonovih zakona i zakona sačuvanja energije i količine gibanja, gibanje sustava

više tijela, - kvalitativno i kvantitativno razumjeti i opisati, primjenom Newtonovih

zakona, periodičko gibanje, - kvalitativno i kvantitativno razumjeti i opisati,

primjenom Newtonovih zakona gibanje fluida.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja uz pokazne vježbe: - Osnovni pojmovi o prostoru i vremenu;

matematički podsjetnik o vektorima i vektorskom računu. (2 sata) - Kinematika

gibanja: - gibanje po pravcu; gibanje u dvije i tri dimenzije (2 sata) - kružno

gibanje (2 sata) - Aristotelov opis gibanja tijela (1 sat) - Newtonovi zakoni (3 sata) -

Dijagram sila na slobodno tijelo (slobodni pad i vertikalni hitac, horizontalna

podloga, kosina). Dinamika sustava tijela. (2 sata) - Dinamika kružnog gibanja. (2

sata) - Opisi nekih sila u prirodi: - Gravitacijska sila (3 sata) - Elastična sila (2 sata)

- Sila trenja (2 sata) - Inercijalni i neinercijalni sustavi (2 sata) - Rotirajući

neinercijalni sustavi (2 sata) - Rad i kinetička energija. Elastična i gravitacijska

potencijalna energija. (2 sata) - Konzervativne i nekonzervativne sile. Zakoni

sačuvanja u izoliranim sustavima. (3 sata) - Srazovi - Centralni elastični sraz u

laboratorijskom i sustavu centra masa (2 sata) - Necentralni elastčni sraz u

laboratorijskom i sustavu centra masa (2 sata) - Neelastični centralni sraz u

laboratorijskom i sustavu centra masa (1 sat) - Statika krutog tijela. (2 sata) -

Steinerov poučak. Glavne osi krutog tijela. (2 sata) - Eulerove jednadžbe (1 sat) -

Rotacija osno simetričnog slobodnog tijela. (2 sata) - Gibanje zvrka. Zakon

sačuvanja kutne količine gibanja (2 sata) - Harmonijsko titranje bez i sa gušenjem

(3 sata) - Prisilno titranje (3 sata) - Statika fluida (1 sat) - Dinamika fluida -

Eulerova jednadžba, jednadžba kontinuiteta, Bernoullijeva jedndžba (2 sata) -

Laminarno protjecanje fluida. Navier–Stokesova jednadžba (2 sata) -

Aerodinamika (1 sat) - Keplerovi zakoni (3 sata) - Povijesni razvoj modela Sunčeva

sustava i kozmologije (1 sat) Vježbe: - Vektori (2 sata) - Gibanje tijela po pravcu (2

sata) - Složena gibanja (2 sata) - Sila i Newtonovi zakoni gibanja (6 sati) - Referentni

sustavi (2 sata) - Rad i energija (2 sata) - Zakoni sačuvanja količine gibanja i energije

(4 sata) - Mehanika krutog tijela (4 sata) - Harmonijsko titranje (2 sata) - Mehanika

fluida (2 sata) - Mehanika Sunčeva sustava (2 sata) Seminari: - Vektori (1 sat) -

Gibanje tijela po pravcu (1 sat) - Složena gibanja (1 sat) - Sila i Newtonovi zakoni

gibanja (3 sata) - Referentni sustavi (1 sat) - Rad i energija (1 sat) - Zakoni sačuvanja

količine gibanja i energije (2 sata) - Mehanika krutog tijela (2 sata) - Harmonijsko

titranje (1 sat) - Mehanika fluida (1 sat) - Mehanika Sunčeva sustava (1 sat)

Vrste izvođenja nastave:

- predavanja - auditorne vježbe - seminari

Obveze studenata Rješavanje domaćih zadaća tijekom semestra. Pohađanje nastave.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

- pohađanje nastave: 2,5 ECTS - rješavanje problemskih zadataka (domaće zadaće):

1,0 ECTS - pisani ispit: 2,5 ECTS - usmeni ispit: 3,0 ECTS

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Dvaput tijekom semestra studenti polažu pisani kolokvij iz dvije polovice gradiva

(prva polovica: kinematika, dinamika, sustavi tijela, druga polovica: energija, zakoni

sačuvanja, kruto tijelo, titranje, fluidi). Studenti koji na kolokvijima ukupno ostvare

više od 50% mogućih bodova su oslobođeni polaganja pisanog ispita i mogu

pristupiti usmenom ispitu. Nadalje, studenti koji iz prvog pisanog kolokvija ostvare

50% bodova ili više, mogu usmeni dio ispita polagati u dva dijela (prvi dio, koji

uključuje gradivo do sustava tijela, moraju polagati neposredno nakon ispravljenog

prvog pisanog kolokvija. Konačna se ocjena formira na temelju pisanog

ispita/kolokvija (1/2 ocjene) i odgovora na usmenom ispitu (1/2 ocjene).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

- Antonije Dulčić: Mehanika, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu,

dostupno putem ostalih medija (slobodan pristup) - Halliday, Resnick, Walker:

Fundamentals of Physics, John Wiley & Sons, 2003., 6 primjeraka u knjižnici,

dostupno i putem ostalih medija (slobodan pristup) - E. Babić, R. Krsnik i M. Očko:

Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 2004., 3 primjerka u

knjižnici, - P. Kulišić, L.Bistričić, D. Horvat, Z. Narančić, - T. Petrović i D. Pevec.

Riješeni zadaci iz mehanike i topline. Školska knjiga, Zagreb, 2002., 3 primjerka u

knjižnici, - Ante Bilušić, dodatni materijali (Statika i dinamika fluida, nebeska

mehanika, matematičke dopune), , dostupno putem ostalih medija (slobodan

pristup)

Dopunska literatura

- C. Kittel, W.P. Knight i M.A. Ruderman. Mehanika, Berkeleyski tečaj, I dio, Golden

Marketing Tehnička knjiga, Zagreb 2003. - R. P. Feynman, R. B. Leighton, M. Sands,

The Feynman Lectures on Physics, vol. I, Addison-Wesley, 1978. - I. E. Irodov:

Problems in General Physics, Mir Publishers, Moscow

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Statistika ispitnih rezultata i studentsko vrednovanje putem anonimne ankete na

kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Opća kemija za fizičare

Kod PMC008 Godina studija 1. UG

Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Renata Odžak Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici

Linda Bazina, magistra biologije i kemije dr. sc. Nada Ilić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15 30

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-

učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će na osnovi poznavanja strukture atoma i prirode kemijske veze upoznati

svojstva tvari u različitim fizičko-kemijskim uvjetima, a na osnovi općih kemijskih

zakonitosti razumjeti kemijske promjene.


Nema uvjeta.


Studenti će po završetku navedenog kolegija: - savladati opće pojmove vezane za

strukturu atoma i osnovne pojmove u kemiji - naučiti pisati sve vrste kemijskih

reakcija (redoks, taložne, ravnotežne, kiselo-bazne, reakcije neutralizacije,

disocijacije, hidrolize…) - moći razlikovati i objasniti nastajanje bilo koje vrste veze u

nekom spoju - većinu obrađenih pojmova, zakona i definicija će popratiti raznim

pokusima u eksperimentalnom dijelu kolegija kroz samostalno izvođenje vježbi


Predavanja: - svojstva tvari, fizikalne i kemijske promjene, agregacijska stanja,

elementi, spojevi i smjese tvari, simboli i formule, mjerne jedinice -1 h - struktura

atoma, subatomske čestice, protonski i nukleonski broj, izotopi, osnove kemijskog

računa (definicija mola, relativne atomske mase, Avogadrove konstante), kvantna

teorija i Bohrov model atoma, kvantno-mehanički model atoma, orbitale, pisanje

elektronske konfiguracije atoma , Houndovo pravilo -2 h - PSE, periodičnost (Ei, Ea,

radijus atoma) - 1 h - ionska veza, Lewisovim simbolima nastanak formulske

jedinke, pisanje redoks reakcija u nastajanju iste, svojstva ionskih spojeva -1 h -

metalna veza (poluvodiči), kovalentna veza (sigma i pi), teorija hibridnih orbitala

(sp3), usmjerenost kovalentne veze, kut u molekuli i odstupanje od istog,

kovalentni radijus, elektronegativnost, polarnost molekule, svojstva kovalentnih

spojeva - 2 h - vrste međumolekulskih sila s naglaskom na vodikovu veza i utjecaj

iste na svojstva (anomalija vode) - 1 h - pisanje i izjednačavanje reakcija, vrste

reakcija, iskorištenje reakcije i ograničavajući reaktant - 1 h - plinovi (svojstva,

jedinice za tlak), idealni i realni plinovi, plinski zakoni, opća plinska jednadžba,

gustoća plinova, krutine (kubična kristalna rešetka), vrste kristala obzirom na

jedinku, svojstva istih - 2 h - tekućine (svojstva), otopine (priprava i iskazivanje

sastava istih), zasićene i nezasićene otopine, topljivost krutine , plinova i tekućina u

tekućinama - 2 h - brzina kemijskih reakcija, energija aktivacije, faktori koji utječu

na brzinu k.r., kataliza, energetski grafovi za egzotermne i endotermne reakcije sa i

bez katalzatora - 2 h - zakon o djelovanju masa, konstanta ravnoteže, heterogeni

sustavi, Le Chatelierov princip - 2 h - definicija kiselina i baza, autoionizacija vode,

ionski produkt vode, jakost kiselina, kisele kiše, reakcije neutralizacije i hidroliza

soli - 2 h - zajedničko i različito kod galvanskog i elektroliznog članka, Daniellov

g.čl., shema pisanja g.čl., standardna vodikova elektroda, njena upotreba, Voltin

niz, standardni elektrodni potencijal, korozija, komercijalni g.čl. -2 h - elektrolizni

članak, elektroliza vode, elektroliza taline i vodene otopine neke soli, Faradayevi

zakoni - 2 h Seminari: 1. pretvorba jedinica, podjela tvari, čestični prikaz

elementarnih tvari, spojeva, smjese, fizikalne i kemijske promjene, gustoća tvari 2.

osnove kemijskog računa, relativna molekulska masa, brojnost, količina tvari,

protonski i nukleonski broj, prosječna masa atoma 3. različiti načini pisanja

elektronske konfiguracije elemenata, el. konfig. iona, izoelektronske strukture,

kvantni brojevi i njihove vrijednosti 4. PSE i periodičnost svojstava elemenata u

njemu (energija ionizacije, elektronskog afiniteta, promjer atoma i iona), pisanje

Lewisovim oznakama nastajanje formulskih jedinki, nomenklatura i formula istih 5.

određivanje oksidacijskih brojeva u spojevima i ionima, oksidansi i reducensi u

reakcijama, rješavanje redoks reakcija, Lewisovim oznakama prikazivanj emolekula,

razlika teorije valentne veze i hibridnih orbitala na primjerima molekula sa sp3

hibridnim orbitalama, prikazivanje dipolnog momenta u molekulama

6.međumolekulske interakcije među različitim vrstama čestica, prikazivanje

vodikove veze, stehiometrija kemijskih reakcija (mjerodavni reaktant i iskorištenje

reakcije) 7. računski primjeri zadataka iz plinskih zakona i opće plinske jednadžbe 8.

računski primjeri zadataka iskazivanja sastava otopine 9. izrazi za brzinu kemijske

reakcije, računanje prosječne brzine k. r., određivanje trenutne brzine, energetski

dijagram za endotermne i egzotermne reakcije, utjecaj različitih faktora na brzinu

k.r. 10. izraz za konstantu ravnoteže i njena jedinica, raćunski primjeri zadataka iz

ravnotežne reakcije, primjeri La Chatelierova načela 11. primjeri Arheniusove

definicije kiselina i baza, Bronsted-Lowreyeve definicije, konjugirani kiselo-bazni

par, stupnjevi disocijacije, amfoternost aniona poliprotonskih kiselina,

izračunavanje pH vrijednosti jakih kiselina i jakih baza 12. računski primjeri

zadataka reakcija neutralizacije, jednadžbe disocijacije i hidrolize soli 13.

istiskivanje vodika različitim metalima u kiselinama, računski primjeri zadataka

galvanskih članaka, baterije i korozija 14. kvantitativni primjeri zadataka elektrolize

talina i vodenih otopina soli 15. primjena Faradayevih zakona u elektrolizi

Laboratorijske vježbe: UPOZNAVANJE S RADOM U LABORATORIJU (laboratorijski

pribor, podatci s etikete kemikalije, rad s plamenikom, rad s laboratorijskom

vagom), FIZIKALNE I KEMIJSKE PROMJENE TVARI (zagrijavanje željezne pločice i

magnezijeve vrpce, voda kao otapalo i kao reaktant, gorenje sumpora, zakon o

održanju mase) – 2 sata ODVAJANJE HETEROGENIH I HOMOGENIH SMJESA

(dekantiranje, odvajanje pomoću magneta, sublimacija, filtriranje preko običnog

filtrirnog papira, filtriranje preko naboranog filtrirnog papira, ekstrakcija, destilacija

pri atmosferskom tlaku) – 2 sata ELEMENTI I SPOJEVI (PSE, subatomske čestice i

izotopi, bojanje plamena solima nekih metala, pisanje elektronske konfiguracije

atoma i vrijednosti kvantnih brojeva, Lewisovi simboli, formule ionskih i

kovalentnih spojeva, polarnost vode, modeli kovalentnih molekula, model

vodikove veze)- 2 sata STEHIOMETRIJA KEMIJSKIH REAKCIJA (pisanje kemijskih

reakcija i njihovo izjednačavanje, određivanje mjerodavnog reaktanta, određivanje

iskorištenja reakcije) – 2 sata PLINOVI (Boyle-Marriotteov zakon, Charles-Gay

Lussacov zakon, dobivanje i dokazivanje ugljikova(IV) oksida, dobivanje i

dokazivanje kisika) – 2 sata TEKUĆINE (površinska napetost tekućine, određivanje

vrelišta tekućini, miješanje tekućina različitih gustoća, određivanje gustoće tekućini

„najjednostavnijom“ metodom, određivanje gustoće tekućini areometrom,

određivanje volumnog udjela alkohola u otopini alkoholometrom) – 2 sata

OTOPINE (priprava otopine određene množinske koncentracije, priprava otopine

određenog masenog udjela, topljivost kuhinjske soli u vodi i heksanu, topljivost

joda u vodi i heksanu, energetske promjene pri otapanju različitih soli u vodi,

topljivost plinova u vodi) – 2 sata KINETIKA KEMIJSKIH REAKCIJA (utjecaj

agregacijskog stanja na brzinu kemijske reakcije, utjecaj veličine reaktanata na

brzinu kemijske reakcije, utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske

reakcije, utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije, utjecaj katalizatora na

brzinu kemijske reakcije, biokatalizatori) – 2 sata KEMIJSKA RAVNOTEŽA (utjecaj

koncentracije reaktanta na pomak kemijske ravnoteže, utjecaj temperature na

pomak kemijske ravnoteže) – 2 sata KISELINE I BAZE (dobivanje i dokazivanje

klorovodične kiseline, dobivanje i dokazivanje amonijaka, određivanje pH-

vrijednosti nekim otopinama), SOLI (dobivanje natrijeva klorida reakcijom

neutralizacije, hidroliza soli) – 2 sata PROCESI REDUKCIJE I OKSIDACIJE (redukcija

bakrovih iona cinkom, reakcija metala s klorovodičnom kiselinom, relativna jakost

oksidansa i reducensa, mjerenje vodljivosti otopina elektrolita) – 2 sata

ELEKTROKEMIJSKI PROCESI (elektromotorna sila galvanskog članka – Daniellov

članak, uporaba voća za izradu galvanskog članka, elektroliza vodene otopine

natrijeva klorida, elektroliza vodene otopine bakrova(II) klorida, elektroliza vodene

otopine natrijeva sulfata, krumpir kao indikator elektrolize) – 2 sata NADOKNADA

NEODRAĐENIH VJEŽBI -2 sata


predavanja, seminari, laboratorijske vježbe

Obveze studenata

Pohađanje min. 80% predavanjima i seminarima te 100% laboratorijskim vježbama

koje uključuje samostalni rad studenata, vođenje laboratorijskog dnevnika s

podacima za svaku vježbu, obrada dobivenih podataka, sudjelovanje u rješavanju

numeričkih zadataka tijekom seminara


predavanja 0,5 seminari 0,5 laboratorijske vježbe 0,5 završni kolokvij 0,5 parcijalni

ispiti 2 ispit 2


Tijekom semestra se održavaju 2 parcijalna ispita, a za prolaznu ocjenu potrebno je

riješiti 50% od svakog ispita uz mogućnost ponavljanja jednog parcijalnog ispita od

35 do 50%. Prolazna ocjena na pisanom ispitu preduvjet je za polaganje usmenog

dijela ispita.


R. Odžak, nastavni materijal za predavanja i seminare na Moodle-u R. Odžak,

Interna skripta za laboratorijske vježbe

Dopunska literatura

1) Silberberg, M. Chemistry, third edition, Mc Graw Hill, New York, 2003. 2)

Filipović, I., Lipanović, S. Opća i anorganska kemija I dio, Školska knjiga, Zagreb,

1995.


Za laboratorijske vježbe kvaliteta radnog lista nakon odrađene vježbe, anonimne

studentske ankete, parcijalni ispiti u toku nastave, razgovori sa studentima.


NAZIV PREDMETA Matematika I

Kod PMM005

Godina studija 1st year of undergraduate study

Nositelj/i predmeta Saša Krešić Jurić Bodovna vrijednost

(ECTS) 8,0

Suradnici


P S V T

45 45

Status predmeta obavezni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama diferencijalnog i integralnog računa

funkcije jedne varijable. Naglasak je dan na intuitivnom razumijevanju teorije i na

primjerima kojima se ilustriraju teorijski rezultati. Kroz vježbe student stječe

zadovoljavajuću tehničku razinu u rješavanju zadataka i primjenu odgovarajućeg

gradiva u praksi.


Potrebne kompetencije: poznavanje srednjoškolske matematike.


Očekuje se da je student sposoban: 1. definirati polja realnih i kompleksnih brojeva,

2. objasniti princip matematičke indukcije, 3. opisati svojstva realnih elementarnih

funkcija, 4. primijeniti diferencijalni račun na ispitivanje svojstava realnih funkcija, 5.

analizirati konvergenciju nizova i redova, 6. odrediti neodređeni integral i izračunati

određeni integral, 7. primijeniti diferencijalni i integralni račun na probleme u

geometriji


-Skupovi brojeva (2) -Pojam realne funkcije realne varijable (2) -Elementarne

funkcije (2) -Limes i neprekidnost funkcije, vrste prekida (2) -Derivacija funkcije i

njezino geometrijsko značenje (2) -Pravila deriviranja (2) -Derivacije elementarnih

funkcija (2) -Derivacija složene i inverzne funkcije (2) -Derivacije višeg reda (2) -

Implicitno deriviranje (2) -Diferencijal funkcije (2) -Teoremi diferencijalnog računa

(2) -Ekstremi funkcija i primjene derivacija na ispitivanje toka funkcije (2) -Nizovi i

redovi realnih brojeva, konvergencija nizova i redova, kriteriji konvergencije redova

(3) -Taylorova formula i Taylorov red (2) -Neodređeni integral (2) -Integriranje

elementarnih funkcije (2) -Osnovne metode integriranja (2) -Određeni integral (2) -

Newton-Leibnizova formula, teoremi integralnog računa (2) -Nepravi integrali (2) -

Primjene određenog integrala (2).


Predavanja i auditorne vježbe.

Obveze studenata Pohađanje nastave, polaganje kolokvija i pisanje domaćih radova.


Pohađanje nastave i pisanje domaćih radova: 2 ECTS. Pismeni ispit: 3 ECTS. Usmeni

ispit: 3 ECTS.


Kolokviji i završni pismeni i usmeni ispit.


1. Ivan Slapničar, Matematika 1, skripta, FESB, Split, 2002. 2. Ivan Slapničar,

Matematika 2, skripta, FESB, Split, 2008

Dopunska literatura

1. P. Javor, Matematička analiza 1, 2. izdanje, Element, Zagreb, 2001. 2. B.P.

Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb,

1989. 3. N. Uglešić, Viša matematika I i II, skripta, PMF, Split.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na



NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura I

Kod PMS131 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Mladen Hraste Bodovna vrijednost

(ECTS) 1,0

Suradnici


P S V T

0 0 30 0

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-

učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni su ciljevi predmeta da se optimalizacijom svih antropoloških obilježja

studenata očuva i unaprijedi njihovo zdravlje, podigne kvaliteta njihovog života i

studiranja te stekne trajna navika i običaj za tjelovježbom.


Nema uvjeta za upis predmeta. Nema ulaznih kompetencija.


Student će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: o boljeg mentalnog i fizičkog

zdravlja o očuvati i razviti zdravstveni status primjenom tjelovježbe o provoditi

tjelesno aktivan način života o promicati vrijednosti aktivnoga i zdravoga načina

života


1. nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje biotičkih kretnih struktura 1;

razvijanje i održavanje aerobnih sposobnosti 2. nastavna tema (2 sata): učenje i

usavršavanje biotičkih kretnih struktura 2; razvijanje i održavanje aerobnih

sposobnosti 3. nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness programa 1

i/ili učenje i usavršavanje osnovnih kretnih struktura odabrane kineziološke

aktivnosti; razvijanje i održavanje aerobnih sposobnosti 4. nastavna tema (2 sata):

učenje i usavršavanje fitness programa 1 i/ili učenje i usavršavanje specifičnih

kretnih struktura odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje aerobnih


i/ili učenje i usavršavanje osnovnih tehničkih elemenata 1 odabrane kineziološke


učenje i usavršavanje fitness programa 1 i ili učenje i usavršavanje osnovnih

tehničkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje

aerobnih sposobnosti 7. nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness

programa 1 i/ili učenje i usavršavanje osnovnih tehničkih elemenata 3 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje mješovitih aerobno-anaerobnih



aktivnosti; razvijanje i održavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 9.

nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili učenje i

usavršavanje osnovnih taktičkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i održavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 10. nastavna

tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili učenje i usavršavanje

osnovnih taktičkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i

održavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 11. nastavna tema (2

sata): učenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili učenje i usavršavanje osnovnih

taktičkih elemenata 3 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje

mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 12. nastavna tema (2 sata): učenje i

usavršavanje fitness programa 3 i/ili učenje i usavršavanje osnovnih taktičkih

elemenata 4 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje anaerobno

alaktatnih sposobnosti 13. nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness

programa 3 i/ili učenje i usavršavanje kompleksnih tehničkih elemenata 1

odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje anaerobno alaktatnih


i/ili učenje i usavršavanje kompleksnih tehničkih elemenata 2 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i održavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti

15. nastavna tema (2 sata): učenje i usavršavanje fitness programa 3 i/ili učenje i

usavršavanje kompleksnih taktičkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i održavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti


Vježbe.

Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati minimalno 24 od ukupno 30 predviđenih sati

(80%)


30 sati nastave = 22,5 sunčanih sati ≈ 1 ECTS bod


Kolegij se ne ocjenjuje. Studentu se tijekom nastave pozitivno vrjednuje motoričko

gibanje ako ga izvodi bez greške, lako i skladno; bez greške, lako i skladno, ali malo

“tvrđe”; s manjim greškama i uz manje poteškoće . Studentu se tijekom nastave

pozitivno ne vrjednuje motoričko gibanje ako ga izvodi s velikim greškama i uz

velike poteškoće ili ne može izvesti motorički zadatak ni u elementarnom obliku


Dopunska literatura

http://www.pmfst.hr/~mhraste/ Priručnik iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju

Vanjska i unutarnja ekspertna evaluacija Studentska evaluacija

stjecanje utvrđenih ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci I (Njemački)


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

2,0

Suradnici


P S V T

45

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova iz

područja prirodnih i tehničkih znanosti - razvijati vještine i tehnike čitanja s

razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na njemačkom jeziku iz područja

prirodnih i tehničkih znanosti - poticati usvajanje njemačke stručne terminologije iz

područja prirodnih i tehničkih znanosti - ponavljati i proširivati gramatičke

kategorije njemačkog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove -

razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na njemačkom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s njemačkim jezikom kao prvim ili

drugim stranim jezikom.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem

pročitati stručni tekst na njemačkom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jezično i

sadržajno analizirati stručni tekst na njemačkom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na njemačkom jeziku, odnosno prezentaciju na određenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na njemačkom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih znanosti -

temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na njemačkom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu


1.Geschichte der Naturwissenschaften 2.Die Erforschung der Welt 3.Die Geburt

der Wissenschaften 4.Die Erben der griechischen Wissenschaft 5.Bewegung im

Großen und Kleinen 6.Magnetismus 7.Licht und Farbe 8.Die Chemie entsteht

9.Der Weg zur organischen Chemie 10.Mathematik von der Antike bis heute

11. Arithmetik: vom Zählen und Rechnen 12. Bilogie 13. Was ist Leben? 13. Wetter

und Klima 14. Krankheiten und ihre Ursachen 15. Die Entstehung des Lebens


Seminari.

Obveze studenata

Nazočnost na nastavi, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija prezentacije

(usmenog izlaganja) na njemačkom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje

dvaju kolokvija ili ispita.


Pohađanje nastave 0.5 Referat 0.5 Kolokviji 1


Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati ispita

(ukoliko mu student pristupi).


Loa, Ingo (Hrsg.): Allgemeinbildung Naturwissenschaften, Arena Verlag, Würzburg

2013

Dopunska literatura

Zettl, Erich: Aus moderner Technik und Naturwissenschaft, Max Hueber Verlag,

Ismaning 2002


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika


Nema.

NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci I (Engleski) M,I,F,T

Kod EF1 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Izv.prof.dr.sc.Eldi Grubišić Pulišelić


2,0

Suradnici

Ivana Roguljić, asistentica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45


učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


područja matematike, informatike, tehnike i fizike - razvijati vještine i tehnike

čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz

područja prirodnih i tehničkih znanosti - poticati usvajanje stručne terminologije iz

područje matematike, informatike, tehnike i fizike - ponavljati i proširivati

gramatičke kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristične za stručne

tekstove - razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na

engleskom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili




pročitati stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jezično i

sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na određenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih znanosti -

temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na engleskom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu - pravilno se

služiti različitim gramatičkim kategorijama tipičnim za stručne tekstove (npr. pasivne

konstrukcije, neodređene zamjenice, složenice i dr.) .


1.Introduction to mathematics and numbers / Mathematics and numbers / The

number system /Sets of numbers 2. Mathematical symbols/Irregular plurals 3.

Fractions / Ratio, proportio and percentage / Using percentages in statistics 4.

Power and roots / Word transformation 5. Factors 6. Introduction to computer

science terminology 7. Computer applications / What can computers do?/What is

a computer/ The Passive Voice 8. What's inside a microcomputer /Relative clauses

/Word building-prefixes 9. Input devices /About the keyboard /Point and click /

Word building- Adding a suffix 10. Output devices /Types of printers / Comparison

of adjectives 11. Storage devices / Optical disks: pros and cons / Connectors and

modifiers 12. Physics 13. Matter and measurement /Opposites 14. Liquids 15.

Gases / Conditional clauses


Seminari.

Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje dvaju

kolokvija ili ispita.




Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, prezentacija, dva

kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u

Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in Use (Intermediate to advanced),

Cambridge University Press, Cambridge 2007. Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.:

English in Physical Science, Oxford University Press, 1978.Glendinning, E. H.:

English in Mechanical Engineering, Oxford University Press, 1979.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.


Nema.

NAZIV PREDMETA Fizika mora i oceana

Kod PMP163 Godina studija 1 D

Nositelj/i predmeta dr. sc. Ivica Vilibić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici

dr. sc. Ivica Vilibić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15

Status predmeta Postotak primjene e-

učenja 40

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovama fizičke oceanografije, uključujući kinematiku i

dinamiku oceana, fizikalne zakone procesa u moru, međudjelovanjem oceana s

atmosferom i kopnom, vezom sa kemijskim i bioloških procesima, kao i s

primjenom tih znanja u svakodnevnom životu.


Nema.


• Poznavanje fizičkih i drugih svojstava oceana • Poznavanje metoda mjerenja

svojstava mora • Poznavanje fizikalnih zakonitosti po kojima se odvijaju procesi u

moru • Poznavanje zakonitosti osnovnih dinamičkih procesa u moru • Poznavanje

proseca na površini mora, uključujući bilancu energije i mase • Poznavanje

koncepta klimatskih promjena i njihovog utjecaja na more • Poznavanje postojećih

operativnih oceanografskih sustava i sustava upozoravanja na oceanske hazarde •

Poznavanje utjecaja oceanskih svojstava na biogeokemijske procese u moru


Uvod – o geofizici, fizičkoj oceanografiji, podjele, povijest; Metode istraživanja,

parametri – metode istraživanja, parametri, in situ i daljinska istraživanja,

instrumenti, metode analize podataka, jednadžbe gibanja, međudjelovanja

hidrosfere, atmosfere i litosfere; Kinematika oceana – temperatura, salinitet, tlak,

gustoća, vodene mase, procesi na granici; Cirkulacija i struje – struje u oceanima,

geostrofičke, termohaline i vjetrovne struje, svjetski strujni prsten; Valovi u moru –

valovi dubokog mora (vjetrovni valovi), valovi plitkog mora (plimni valovi, težinski

valovi, tsunami, seši, inercijalne oscilacije, Rossbyjevi valovi), unutarnji valovi;

Kolebanje razine mora – plima i oseka, olujni uspori (tlak+vjetar), bilanca vode

(evaporacija, oborine), sterički efekt; Klimatske promjene, paleooceanografija;

Interdisciplinarnost marinskih istraživanja – primjene fizike mora u ostalim

marinskim i geofizičkim znanostima, operativna oceanografija.


predavanja seminari i radionice vježbe

Obveze studenata Vježbe, seminarski rad


Seminarski rad 1 Praktični rad 1 Usmeni ispit 2


• Seminarski rad • Usmeni ispit


Mala Internet škola oceanografije, http://skola.gfz.hr Matthias Tomczak, An

Introduction to Physical Oceanography,

http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc Scripps Institute of

Oceanography, Introduction to Physical Oceanography, http://www-

pord.ucsd.edu/~ltalley/sio210

Dopunska literatura


• Vrednovanje rezultata u skladu s navedenim ishodima učenja • Povratna

informacija od studenata putem ankete • Samoevaluacija nastavnika • Institucijske

i izvaninstitucijske provjere


NAZIV PREDMETA Fizika Jadranskog mora i Sredozemlja

Kod PMP268 Godina studija 1 D

Nositelj/i predmeta dr. sc. Ivica Vilibić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici

dr. sc. Jadranka Šepić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-

učenja 40

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s kinematičkim i dinamičkim svojstvima Jadrana.


Fizika mora i oceana.


• Poznavanje sustava praćenja oceanografskih svojstava Jadrana i Sredozemlja •

Poznavanje termohalinih svojstava i vodenih masa Jadrana i Sredozemlja •

Poznavanje strujnih sustava i cirkulacije u Jadranu i Sredozemlju • Poznavanje

dinamičkih procesa u Jadranu i Sredozemlju • Poznavanje uloge tjesnaca i prolaza •

Poznavanje promjena klime Jadrana i Sredozemlja


Uvod – o fizici mora, Sredozemlju, Jadranu, povijest istraživanja, metode analize

oceanografskih podataka; Termohalini i drugi parametri u Jadranu i Sredozemlju,

procesi na površini, rijeke, glavne vodene mase, obnavljanje dubokih vodenih masa

(konvekcija, procesi na šelfu); Strujanje u Jadranu i Sredozemlju, estuarijska i

antiestuarijska cirkulacija, djelovanje vjetrova na procese u Jadranu i Sredozemlju,

duboka konvekcija, procesi na šelfu; Razdioba plime i oseke u Sredozemlju i

Jadranu, uloga Gibraltara, olujni uspori u Jadranu i Sredozemlju i poplavljivanje

obalnih područja; Valovi u Jadranu i na Sredozemlju, vjetrovni površinski valovi,

„freak waves“, seši, tsunamiji, topografski valovi, inercijalne oscilacije, unutarnji

valovi; Rezonantni i kvazi-rezonantni procesi u Jadranu, rezonanca dnevnih plimnih

oscilacija i seša, meteorološki tsunamiji, unutarnje plimne oscilacije; Klimatske

promjene nad i u Jadranu i Sredozemlju


predavanja seminari i radionice vježbe samostalni zadaci mentorski rad



Istraživanje 2 Usmeni ispit 2


• Istraživački rad • Usmeni ispit


Mala Internet škola oceanografije, http://skola.gfz.hr Vrijeme i klima hrvatskog

Jadrana, http://jadran.gfz.hr Cushman-Roisin et al., 2001. Physical Oceanography

of the Adriatic Sea, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 320 pp. Više

znanstvenih radova

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja

Kod PMS109 Godina studija

Nositelj/i predmeta dr. sc. Nikola Marangunić, doc.


2,0

Suradnici


P S V T

15 15


učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje i senzibiliziranje studenata s temama iz područja poput: pojma o sebi,

socijalnih vještina, problema komunikacije, stereotipa, predrasuda i tolerancije.


Nema ih.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. Opisati teorijske

modele pojmova samopouzdanja i samopoštovanja 2. Prepoznati pojam o sebi i

probleme komunikacije 3. Razlikovati proces stvaranja stavova, stereotipova i

predrasuda 4. Opisati opasnosti diskriminativnog ponašanja 5. Interpretirati odnos

pozitivnog mišljenja i tolerancije


1. Uvod u kolegij; 2. Uvod u područje psihologije samopouzdanja i pozitivnog

mišljenja; 3. Dimenzije i aspekti pojma o sebi; 4. Samopoštovanje; 5.

Samopouzdanje; 6. Normalnost i različitost: kriteriji; 7. Stereotipi; 8. Predrasude; 9.

Diskriminacija; 10. Tolerancija: određenje i vrste; 11. Tolerancija prema ljudima;

12. Razvoj tolerancije; 13. Odgoj u duhu tolerancije i pozitivnog mišljenja; 14.

Pozitivno mišljenje: samoefikasnost; 15. Pozitivno mišljenje: optimizam i nada.


Predavanja Seminarski rad Mješovito e-učenje

Obveze studenata Pohađanje predavanja Aktivnost Izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave i aktivnost - 1 Izrada seminarskog rada - 1

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom

Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, ocjena seminarskog rada.

nastave i na završnom ispitu


1. Rijavec, M. i Miljković, D. (1997). Razgovori sa zrcalom: Psihologija

samopouzdanja. IEP, Zagreb.

Dopunska literatura

1. Brdar, I., Rijavec, M. i Miljković, D. (2008). Pozitivna psihologija. IEP, Zagreb. 2.

Krizmanić, M. (2009). Život s različitima. Profil International, Zagreb.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.


-

NAZIV PREDMETA Opća biologija

Kod PMB065 Godina studija I, II i III year

Nositelj/i predmeta Nada Bezić Bodovna vrijednost

(ECTS) 3,0

Suradnici

Valerija Dunkić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s odnosima žive i nežive prirode Razumjevanje temeljnih

principa stanične biologije Savladavanje osnova genetike i ekoloških odnosa među

organizmima



Studenti će nakon uspješno položenog predmeta moći: • Prepoznati značenje živih

organizme u odnosu na okoliš • Ovladati temeljnim znanjima iz stanične biologije i

evolucije organizama • Znati osnovne genetičke principe • Znati kako promijene

okoliša utječu na promjene ekosustava


Živa i neživa priroda (3+1). Prokarioti, eukarioti, odnosi među biljkama-životinje

(3+1). Membrana i transporti kroz membranu, jezgra, jezgica DNA, RNA, CD-

biologije (3+1). Endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi (3+1).

Mitohondrij – disanje, kloroplasti - fotosinteza, peroksisomi (3+1). Stanični ciklus,

mitoza, mejoza (spermatogeneza, oogeneza), oplodnja (3+1). Embrionalni razvoj,

model operona diferencijacija kod biljaka i životinja (3+1). Starenje i smrt, virusi

(HIV), tumori (3+1). Osnove nasljeđivanja, Mendelovi zakoni, mutacije (3+1).

Ekološki pojmovi i odnosi organizama u biocenozama (3+1).


predavanja i seminari

Obveze studenata Obaveza je studenata da u toku slušanja kolegija izrade seminarski rad koji ujedno

mora i znati prezentirati.


1 ECTS za izradu seminarskog rada 2 ECTS-a za položeni ispit


Studenti nakon završenih predavanja mogu u vrijeme ispitnog roka polgati čitav

kolegiji u pismenom obliku.


Autorizirana predavanja na webu PMF-a G. M. Cooper, Stanica: molekularni

pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

A.Delić i N. Vijtiuk, Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.


Kvaliteta nastave pratit će se prikupljanjem povratnih informacija od studenata

putem konzultacija, rasprava i pitanja koja se postavljaju tijekom nastave. Krajem

semestra, evaluacija predmeta i nastavnika provest će se putem anonimne

studentske ankete. Analizirat će se uspješnost studenata na ispitu, te koristiti u

svrhu unapređenja kvalitete u narednoj akademskoj godini.


NAZIV PREDMETA Prirodne znanosti i okoliš

Kod PMP162 Godina studija I, III

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Mile Dželalija Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici


P S V T

30 10


učenja 20 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje i primjena temeljnih pojmova, zakona i pristupa iz fizike

interdisciplinarno s drugim disciplinama povezano u temi okoliša.


Nema.


- objasniti i primijeniti osnove termodinamike na ljudksi okoliš - objasniti sastav,

strukturu i dinamiku atmosfere - objasniti rad procesa kruženja vode te raspraviti

prijenos vode u atmosferi i tlu - raspraviti pecifične probleme zagađenja u okolišu,

kao što su zvučno zagađenje, svjetlosno, ozon, globalno zagrijavanje, u kontekstu

cjelovitog razumijevanja okoliša i primjene zakona fizike - raspraviti probleme

potreba za energijom i mogući doprinos obnovljivih izvora - razumijevanje drugih

odabranih problema u okolišu s pogleda zakona fizike (po izboru studenata)


1. Primjena zakona termodinamike 2. Prijenos energije 3. Zvučno zagađenje 4.

Struktura i sastav atmosfere 5. Ozon 6. Zračenje Zemlje 7. Globalno zagrijavanje 8.

Voda u atmosferi o oblaci 9. Fizika vjetra 10. Fizika tla 11. Potreba za energijom 12.

Obnovljivi izvori energije 13. Odabrane teme


Predavanja korištenjem prezentacija i rasprava sa studentima. Rješavanje

odabranih jednostavnih primjera, samostalno i u grupi, Studentske prezentacije i

rasprave pojedinih tema na seminaru.

Obveze studenata

- aktivno sudjelovati u nastavi svojim komentarima, pitanjima i odgovorima na

pitanja - pripremiti i prezentirati seminarski rad o odabranoj temi - riješiti zadane

numeričke zadatke primijenjujući pojmove i zakone u navedenim sadržajima -

kritički raspraviti odabrane pojmove i zakone te njihovu primjenjivost


2 ECTS: priprema i prezentacija seminara 2 ECTS: aktivno sudjelovanje na

predavanjima te samostalno učenje o teorijskim pojmovima i zakonima

relevantnim za okoliš.


- priprema i prezentacija seminara (50%) - kritička rasprava pojmova i zakona

(40%) - rješavanje jednostavnih numeričkih problema (10%)



- Nigel Mason and Peter Hughes: Introduction to Environmental Physics: Planet

Earth, Life and Climate, Taylor and Francis, 2001. - M. Dželalija, Environmental

Physics, Skripta, 2004.

Dopunska literatura

- po izboru iz različitih disciplina na tmeu okoliša


- Analiza stečenih ishoda učenja na kraju nastave u usporedbi s uvodnom

provjerom. - praćenje razvoja studenata na predmetima koji slijede i poveznice s

uspjehom ovog predmeta - ostale ankete studenata


NAZIV PREDMETA Temeljni pojmovi u fizici

Kod PMP106


Nositelj/i predmeta BERNARDA LOVRINČEVIĆ Bodovna vrijednost

(ECTS) 3,0

Suradnici


P S V T

30 15

Status predmeta IZBORNI Postotak primjene e-

učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ciljevi kolegija Temeljni pojmovi u fizici je razumijevanje konceptualnih osnova

mehanike, mehanike fluida, valova i termodinamike, stjecanje operativnog znanja

u rješavanju numeričkih zadataka, te postizanje vještine svođenja fizikalnog

problema u odgovarajući matematički model pomoću jednadžbi.


Upisan Preddiplomski studij.


1. demonstrirati poznavanje kinematike gibanja u jednoj, dvije i tri dimenzije; 2.

navesti i obrazložiti Newtonove zakone gibanja te ih primijeniti u numeričkim

primjerima; 3. obrazložiti pojmove rada, kinetičke i potencijalne energije, implusa

sile i količine gibanja te primijeniti zakone očuvanja energije i očuvanja količine

gibanja u konkretnim primjerima; 4. demonstrirati poznavanja kinematike i

dinamike rotacije krutog tijela te riješiti probleme koji uključuju rotaciju krutog tijela;

5. obrazložiti pojam hidrostatskog tlaka i uzgona te primijeniti jednadžbu kontinuiteta

i Bernoullijevu jednadžbu u numeričkim primjerima; 6. objasniti jednostavni

harmonijski oscilator te opisati nastanak i širenje valova, pojavu interferencije

valova, rezonanciju valova i Dopplerov efekt; 7. navesti i obrazložiti osnovne zakone

termodinamike, definirati pojam topline i opisati mehanizme prijenosa topline.


Sadržaj kolegija Temeljni pojmovi u fizici razrađen po tjednima: 1. Gibanje po

pravcu. (2P+1S) 2. Gibanje u dvije i tri dimenzije. (2P+1S) 3. Sila i Newtonovi

zakoni. (2P+1S) 4. Primjena Newtonovih zakona. (2P+1S) 5. Rad i kinetička energija.

(2P+1S) 6. Potencijalna energija i zakon očuvanja energije. (2P+1S) 7. Količina

gibanja, impuls sile i sudari. (2P+1S) 8. Rotacija krutog tijela. (2P+1S) 9. Uvjeti

ravnoteže i njihova primjena. (2P+1S) 10. Mehanika fluida. (2P+1S) 11. Oscilacije.

(2P+1S) 12. Valovi. (2P+1S) 13. Krute tvari i fluidi. (2P+1S) 14.Toplina i prijelazi

topline. (2P+1S) 15. Osnove termodinamike. (2P+1S)


Predavanja i seminari.

Obveze studenata

Student je dužan pohađati predavanja i seminare, barem 70% predavanja i 80%

seminara. Student je dužan napisati seminarski rad po odabranoj temi i izložiti ga u

obliku prezentacije pred kolegama i nastavnikom i riješiti barem 50 % pismenog

ispita.


Predavanja - 0.5 ECTS Seminari - 0.5 ECTS Seminarski rad - 1 ECTS Pismeni ispit - 1

ECTS


U konačnu ocjenu ulazi: 1. Seminarski rad (pisani dio) – 25% ocjene 2. Seminarski

rad (izlaganje) – 25% ocjene 3. Pismeni ispit - 50% ocjene


1. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics. 9th Edition, John

Wiley, New York 2011.

Dopunska literatura

1. P. G. Hewitt, Conceptual Physics, 12th Edition, Pearson 2010. 2. H. D. Young, R.

A. Freedman, Sears and Zemansky's University Physics, 12th Edition, Pearson,

2008.


Statistika ispitnih rezultata i studentska evaluacija putem ankete koju provodi

Sveučilište u Splitu.


NAZIV PREDMETA Osnove meteorologije

Kod PMP164 Godina studija 3 PD, 1 D

Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Darko Koračin izv. prof. dr. sc. Željka Fuchs


4,0

Suradnici


P S V T

30 10


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Pružiti znanje o • Teorijske osnove meteorologije uključujući atmosfersku dinamiku

i termodinamiku • Temeljni fizički zakoni očuvanja i njihov prikaz preko

diferencijalnih jednadžbi • Kvalitativni i kvantitativni prikaz sila u atmosferi •

Osnove atmosferskih modela


Uvjeti • Osnove fizike • Osnove kemije • Osnovna matematika


Poznavanje dinamike i termodinamike atmosfere Znanje matematičkog formalizma

koji opisuje atmosfersku dinamiku Praktični proračuni vezani za atmosfersku

dinamiku Poznavanje pristupa meteorološkim arhivima na internetu


1. Pregled potrebnih matematičkih metoda 1 2. Fundamentalne i prividne sile u

atmosferi 2 3. Očuvanje impulsa – jednadžba gibanja 2 4. Razmjerna analiza 1 5.

Geostrofička ravnoteža 1 6. Ageostrofički vjetar 2 7. Očuvanje mase – jednadžba

kontinuiteta 2 8. Osnove atmosferske termodinamike 3 9. Geopotencijal 1 10.

Hipsometrijska jednadžba 1 11. Zakon očuvanja energije 2 12. Stabilnost atmosfere

1 13. Termički vjetar 1 14. Prirodne koordinate i ravnotežno strujanje 2 15.

Geostrofičko strujanje 1 16. Inercijalno strujanje 1 17. Ciklostrofičko strujanje 1 18.

Gradijentno strujanje 1 19. Cirkulacija, vrtložnost i divergencija 2 20. Barotropna i

baroklina atmosfera 2


predavanja seminari i radionice vježbe mješovito e-učenje samostalni zadaci

mentorski rad

Obveze studenata


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1


Ocjena se utvrđuje na temelju ocjena: • Usmena prezentacija • Usmeni ispit.


• Ahrens, D.: Essentials of Meteorology, Brooks/Cole CA, 2001 • Martin,J. E., 2006:

Mid-Latitude Atmospheric Dynamics: A First Course. Wiley. 324 pp. • Online

Weather Studies Textbook and Study Guide, American Meteorological Society,

Boston • Penzar, B. i sur.: Meteorologija za korisnike, Školska knjiga Zagreb i

Hrvatsko meteorološko društvo, 1996 • Wallace J. M., and P. V. Hobbs, 2006:

Atmospheric Science: An introductory Survey. 2nd ed., Academic Press. 483 pp.

Dopunska literatura

• Krešo Pandžić, 2002. Analiza meteoroloških polja i sustava, Zagreb, HINUS •

David G. Andrews, 2000. An Introduction to Atmospheric Physics, University Press,

Cambridge






NAZIV PREDMETA Mehanika neprekidnih sredina

Kod PMP20B Godina studija 2 Graduate

Nositelj/i predmeta Red.prof.dr.sc. Paško Županović


5,0

Suradnici


P S V T

45

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-

učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s • Pojmom tenzora • Tenzorskom algebrom • Tenzorskom

analizom • Primjenom tenzorskog računa i analize na gibanja neprekidnih sredina


Poznavanje • Linearne algebre • Vektorske analize • Newtonovi zakoni


Zbrajati i množiti tenzore Zapis tenzora drugog i četvrtog reda kao dijadika Lijeva i

desna dekompozicija tenzora drugog reda Problem svojstvenih smjerova Derivacija

tenzora Tenzori naprezanja i deformacije, Eulerov i Lagrangeov zapis Zakoni

očuvanja Navier-Stokesova jednadžba Linearna termodinamika nepovratnih

procesa


Tenzorska algebra Vektori, nijema sumacija, Kronecker delta i permutacijski simbol

3 Tenzori drugog reda, dijadik, tenzorska algebra Promjena koordinatnog sustava,

trag, determinanta 3 Problem svojstvenih vrijednosti i svojstvenih smjerova 3

Lijeva i desna dekompozicija, skalarni umnožak tenzora drugog reda Tenzori

četvrtog reda 3 Derivacije, gradijent, divergencija i rotacija i laplasijan tenzorskog

polja 3 Integralni teoremi, teorem o divergencije, Stokesov teorem i Lokalizacijski

teorem.3 Funkcije tenzora drugog reda, skalarne i tenzorske funkcije 3 Tenzori

naprezanja Normalno i posmično naprezanje 3 Konfiguracija i deformacije Cauchy-

Greenov tenzor naprezanja 3 Materijalno i prostorno polje Prostorna derivacija 3

Vremenska derivacija 3 Polja brzine i akceleracije Brzina deformacije. Spin. 3 Zakon

očuvanja mase i količine gibanja 3 Zakoni termodinamike 3 Eulerov i Lagrangeov

zapis zakona očuvanja u lokalnom obliku 3


predavanja seminari i radionice samostalni zadaci mentorski rad

Obveze studenata


Pohađanje nastave 1 Seminarski rad 3 Domaći radovi 1


Ocjena se utvrđuje na temelju ocjena: • usmene prezentacije • domaćih radova.


O. Gonzalez and A. M. Stuart: A first course in continuum mechanics, Cambridge

University Press New York, 2008

Dopunska literatura

I. Alfirević: Uvod u tenzore i mehaniku kontinuuma, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003






NAZIV PREDMETA Objektno orijentirano programiranje

Kod PMID30 Godina studija 2. BD, 1.MD, 2.MD

Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Saša Mladenović Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici

Goran Zaharija Divna Krpan Dino Nejašmić Hrvoje Kalinić Način izvođenja nastave

(broj sati u semestru)

P S V T

30,30 , 30,30

,

Status predmeta Required course Postotak primjene e-

učenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij je zamišljen kao programerski kolegij uvodne razine za studente sa

prijašnjim iskustvom programiranja. U sklopu kolegija, studentima koji su upoznati

proceduralnom paradigmom, se predstavljaju koncepti objektno orijentiranog

programiranja. Kolegij započinje sa kratkim pregledom upravljačkih struktura i

podatkovnih tipova sa naglaskom na strukturirane tipove podataka i rad sa

nizovima. Zatim se nastavlja sa prikazom objektno orijentirane paradigme, pri

čemu je fokus na definiciji i načinu korištenja klasa, zajedno sa osnovama objektno

orijentiranog razvoja. Na kraju kolegija, očekuje se da studenti usvojene koncepte

demonstriraju kroz izradu jednostavne dvodimenzionalne računalne igre u

odgovarajućem okviru koji će im biti predstavljen za vrijeme kolegija.


Studenti koji nemaju prijašnja iskustva sa programiranjem ili koji nemaju dovoljno

povjerenja u vlastite programerske sposobnosti bi trebali završiti jedan ili više

uvodnih programerskih kolegija koji se nude u sklopu Fakulteta.


Nakon završetka koleija, studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1. Razviti jednostavan

objektno orijentirani (OO) projekt koristeći OO paradigmu i pripadajuće pomoćne

alate. 2.Implementirati OO model u OO jeziku visoke razine korištenjem objekata,

klasa, nasljeđivanja, nizova, uvjetovanih izraza i iteracije. 3. Upoznati sa načinom

dokumentiranja, rasporedom, testiranjem i pronalaženjem grešaka kod OO

programiranja. 4. Objasniti prednosti korištenja OO razvojnog pristupa i u kojim

slučajevima je to prikladna metodologija. 5. Primijeniti ispravnu programersku

paradigmu ovisno o zadanom problemu, te biti upoznat sa utjecajem odabrane

paradigme na razvoj i održavanje aplikacija. 6. Dizajnirati i implementirati prikladno

GUI (grafičko korisničko sučelje) za pristupni (front-end) dio objektno orijentirane

aplikacije.


1. Uvodni koncepti vezani uz informacijske sustave (2h) 2. Osnovni koncepti u

objektno orijentiranom programiranju (4h) 3. Dekompozicija problema (2h) 4.

Korištenje metoda (2h) 5. Korištenje naprednih metoda (2h) 6. Korištenje klasa i

objekata (2h) 7. Nasljeđivanje (2h) 8. Kolokvij 9. Razvojni okvir za 2D računalnu igru

(2h) 10. Primjer razvoja računalne igre korištenjem razvojnog okvira (2h) 11.

Upravljanje iznimkama (2h) 12. Događaji (2h) 13. Delagati (2h) 14. Kontrole na

grafičkom korisničkom sučelju (2h) 15. Prezentacija završnih projekata (2h)


Predavanja Laboratorijske vježbe Projekt

Obveze studenata Prisustvo na predavanjima i vježbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim

aktivnostima, izrada domaćih radova, izrada završnog projekta, ispit.


Predavanja: 1 Laboratorijske vježbe: 1 Rad van nastave: 1 Kolokvij 0,5 Projekt: 1,5

Pismeni/usmeni ispit: 1


Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (20%) Projekt ( 40%) Pismeni/usmeni ispit (40%)


Programiranje C# 4.0 Ian Griffiths, MaZhew Adams i Jesse Liberty (2011) (HRV)

Programming C# 4.0 - Building Windows, Web, and RIA Applications for the .NET

4.0 Framework, Ian Griffiths, Matthew Adams, Jesse Liberty, O'Reilly Media (2010)

(ENG)

Dopunska literatura

Pripadajuća znanstvena literatura, odabrani radovi iz navedenog područja.


Razgovor sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost studenata na

kolegiju, samoanaliza.


NAZIV PREDMETA Operacijski sustavi

Kod PMID70 Godina studija 3. PD; 1. i 2. D

Nositelj/i predmeta dr. sc. Tonći Dadić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

dr. sc. Jelena Nakić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30

Status predmeta Obavezan Postotak primjene e-

učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti razumijevanje uloge operacijskog sustava u računalnom sustavu koja se

ostvaruje upravljanjem resursima u cilju najboljeg iskorištavanja računalnih

sredstava i stvaranja okruženja za pripremu i izvršavanje programa.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na računalu.


Studenti će moći: 1. Objasniti mehanizme prijenosa podataka između vanjskih

jedinica i sustava 2. Razumjeti i primijeniti sinkronizacijske mehanizme 3. Objasniti

postupke gospodarenja spremničkim prostorom 4. Objasniti i koristiti funkcije

datotečnog sustava 5. Napredno koristiti operacijski sustav UNIX 6. Oblikovati i

testirati višenitne programe


Tjedan1: Uvod u predmet. Uloga operacijskog sustava u računalnom sustavu.

Hijerarhijska struktura, povijesni razvoj i dijelovi operacijskog sustava. Vježbe:

Uvod u vježbe. Uvod u UNIX. Prijava i odjava rada. Tjedan2: Model jednostavnog

računala na kojem temeljimo izučavanje operacijskog sustava. Uloga procesora,

spremnika i vanjskih jedinica u računalu. Zadatak, proces i instrukcijska dretva.

Zamjena konteksta. Vježbe: Korisnički direktorij. Rad s direktorijima i datotekama.

Tjedan3: Ulazno-izlazne operacije. Prekidni prijenos podataka. Prijenos podataka

direktnim pristupom memoriji. Sklopovlje za upravljanje višestrukim prekidima s

prioritetima. Vježbe: Stanje sustava. Korisnici. Pregled procesa. Zadavanje procesa.

Tjedan4: Ostvarenje zadataka zasnovano na višedretvenom izvršavanju. Zavisnost

između dretvi. Međusobno isključivanje dviju dretvi. Postupci Dekkera i Petersona.

Vježbe: Preusmjeravanje standardnog ulaza, standardnog izlaza i izlaza za greške.

Ulančavanje naredbi. Tjedan5: Međusobno isključivanje većeg broja dretvi.

Lamportov protokol. Međusobno isključivanje zasnovano na sklopovskoj potpori.

Vježbe: Upravljanje dozvolama. Linkovi na datoteke. Tjedan6: Struktura podataka

jezgre. Opisnik dretve i tranzicija stanja dretve. Jezgrine funkcije monitora,

binarnog i općeg semafora. Vježbe: Kolokvij 1. Tjedan7: Ulazno-izlazne operacije i

kašnjenje. Prijenos poruka između procesa preko neograničenog i ograničenog

spremnika te reda poruka. Vježbe: Zaslonski editor Vi. Swap datoteke. Tjedan8:

Sinkronizacija dretvi. Nužni uvjeti potpunog zastoja. Strategije u odnosu na potpuni

zastoj. Problem pet filozofa. Hoareov koncept monitora. Vježbe: Shell

programiranje: Pisanje i izvršavanje shell datoteka. Osnovne naredbe. Tjedan9:

Vremenska analiza računalnih sustava. Osnovni modeli stohastičkog modela

zadataka. Vježbe: Shell programiranje: Naredbe grananja. Tjedan10: Analiza

sustava s Poissonovom raspodjelom dolazaka zadataka i eksponencijalnom

raspodjelom njihove obrade. Vrste posluživanja zadataka. Vježbe: Shell

programiranje: Naredbe ponavljanja. Tjedan11: Priprema programa za izvršavanje.

Fizički i logički adresni prostor. Dodjeljivanje spremničkog prostora. Značajke

diskova kao pomoćnih spremnika. Problem fragmentacije. Vježbe: Regularni izrazi.

Tjedan12: Virtualna memorija zasnovana na mehanizmu straničenja. Sklopovska

potpora straničenju. Vježbe: Kolokvij 2. Tjedan13: Straničenje na zahtjev.

Strategije zamjene stranica. Vježbe: Višenitno programiranje: Konzolne aplikacije.

Tjedan14: Datotečni sustav. Opisnik datoteke. Opisnik spremničkog prostora.

Funkcije datotečnog sustava. Vježbe: Višenitno programiranje: Windows

aplikacije. Tjedan15: Studija karakterističnih operacijskih sustava: Linux i Windows.

Vježbe: Kolokvij 3.


predavanja, vježbe i mješovito e-učenje

Obveze studenata

pohađanje predavanja 70%, pohađanje vježbi 70%, 3 kolokvija, praktični ispit,

usmeni ispit. Studenti koji su uspješni na kolokvijima oslobađaju se praktičnog

ispita.


pohađanje nastave 0,5 praktični rad 3 usmeni ispit 1,5


Aktivnost studenata na vježbama (prisutnost, rješavanje zadataka iz domaćih

zadaća) (10 %). Praktični ispit (60%). Tijekom semestra održavaju se tri kolokvija

(25% + 25% + 10%). Student je uspješan na kolokviju ako ostvari polovicu od

predviđenih broja bodova, a u tom je slučaju oslobođen praktičnog ispita. Usmeni

dio ispita (30%) je obavezan za sve studente, pri čemu odgovaraju na tri pitanja

nasumično izabrana iz liste od 50 pitanja podijeljenih u tri kategorije. Završna

ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena s težinskim faktorima kako je

navedeno u zagradama kod svakog oblika ocjenjivanja.


1. Budin, L., Golub, M., Jakobović, D., Jelenković, L.: Operacijski sustavi, Element,

Zagreb, 2010. (16 primjeraka u knjižnici). 2. M. Žagar: UNIX i kako ga koristiti,

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2007 (1. internetsko

izdanje)

Dopunska literatura


Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete,

uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.


NAZIV PREDMETA Strukture podataka i algoritmi

Kod PMIE10 Godina studija

Nositelj/i predmeta red. prof. dr. sc. Marko Rosić, Divna Krpan, pred.


6,0

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumjeti, usvojiti i naučiti koncepte algoritama i struktura podataka. Razumjeti,

usvojiti i naučiti primjenu i implementaciju algoritama i struktura podataka


Položen kolegij: Programiranje I Kompetencije: poznavanje osnova OOP i

programskog jezika C#


1. klasificirati osnovne strukture podataka 2. klasificirati osnovne vrste algoritama 3.

definirati strukture podataka 4. primijeniti algoritme i strukture podataka 5. naučiti

kako nadograditi postojeće strukture podataka (klase)


Tjedan 01 Vježbe: Ulazni test, sadržaj kolegija Predavanja: Algoritmi, analiza

složenosti algoiritama Tjedan 02: Vježbe: alokacija memorije, strukture stoga i

reda, dodavanje i brisanje elemenata Predavanja: Algoritmi sortiranja Tjedan 03:

Vježbe: Algoritmi sortiranja (implementacija i usporedba izvršavanja) Predavanja:

pregled struktura podataka, linearne i nelinearne (kolekcije, stabla, grafovi, stog,

red) Tjedan 04: Vježbe: Upotreba gotovih klasa za red i stog, primjena na klase red

na sortiranje, vezane liste Predavanja: upotreba gotovih klasa (ArrayList, Stack,

Queue), hashtable Tjedan 05: Vježbe: Nadogradnja postojećih klasa (primjer

dodavanja sortiranog unosa u klasu LinkedList) Predavanja: Dictionary, SortedList,

izrada vlastitih hashtablica Tjedan 06: Vježbe: Hashtablice (upotreba gotovih klasa i

izrada vlastitih) Predavanja: implementacija binarnih stabala i osnovnih algoritama

sa stablima Tjedan 07: Vježbe: Spremanje podataka u binarno stablo Predavanja:

Brisanje čvorova iz stabla, rotacije Tjedan 08: Vježbe: kolokvij 1 Predavanja:

balansirana stabla (AVL, CC) Tjedan 09: Vježbe: Red prioriteta, heap, heapsort

Predavanja: heap (implementacija s rekurzijom i bez), red prioriteta Tjedan 10:

Vježbe: Binarna stabla, računanje visine, rotacije, grafički prikaz stabla Predavanja:

stabla s više djece, grafovi Tjedan 11: Vježbe: implementacija strukture grafa,

obilazak/pretraga po dubini i širini Predavanja: implementacija grafova pomoću

matrice i vezanih listi, minimalno razapinjuće stablo Tjedan 12: Vježbe: Traženje

najkraćeg puta, pohlepni algoritam Predavanja: Vrste grafova, pretraživanje po

dubini/širini, najkraći put Tjedan 13: Vježbe: Primjena algoritma pretraživanja po

širini za traženje prijatelja (Bacon broj) Predavanja: problem ruksaka, primjena BFS

i DFS na primjeru Tjedan 14: Vježbe: priprema za kolokvij 2 Predavanja:

backtracking algoritam, dinamičko programiranje (pretvaranje rekurzivnog

algoritma u iterativni) Tjedan 15: Vježbe: Kolokvij 2 Predavanja: priprema za

kolokvij


Predavanja, vježbe

Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, pismeni

ispit, usmeni ispit


pohađanje nastave: 1, praktični rad: 1, kolokviji: 1, pismeni ispit: 2, usmeni ispit: 1


Pismeni dio ispita: tijekom semestra pišu se dva kolokkvija koji se ocjenjuju

ocjenama od 0-5, a konačna ocjena pismenog predstavlja zbroj 40% ocjene prvog

kolokvija i 60% ocjene drugog kolokvija. Studenti koji ne polože neki od kolokvija na

ispitu pišu samo onaj dio gradiva kojeg nisu položili. Usmeni dio ispita obavezan je

za sve studente, te iznosi 20% konačne ocjene.


Griffiths, I., Adams, M., & Liberty, J. (2010). Programming C# 4.0: O'Reilly Media,

Inc.

Dopunska literatura

Robert Manger: Strukture podataka i algoritmi (dostupno online), M. McMillan:

Data Structures and Algorithms Using C#, 2007 Nastavni materijali dostupni na

Internetu.





NAZIV PREDMETA Organska kemija

Kod PMC019 Godina studija II i III

Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Stjepan Orhanović Bodovna vrijednost

(ECTS) 2,0

Suradnici


P S V T

20


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati principe koji su bitni za stvaranje kemijskih veza u

organskoj kemiji te razumjeti odnos veza i reaktivnosti organskih spojeva. Treba

upoznati najvažnije funkcionalne skupine i njihove tipične reakcije. Cilj je i shvatiti

vezu između strukture i fizikalnih i kemijskih svojstava organskih spojeva. Treba

upoznati svojstva i reaktivnost osnovnih biološki značajnih spojeva (ugljikohidrata,

lipida i aminokiselina)


Odslušana Opća kemija za studente fizike,


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: - objasniti prirodu veza u organskoj

kemiji - opisati najvažnije funkcionalne skupine - opisati najvažnije reakcije

karakteristične za funkcionalne skupine - prepoznati tipične mehanizme reakcija -

protumačiti vezu između strukture i fizikalnih svojstava organskih spojeva - opisati

svojstva i najvažnije reakcije masnih kiselina, aminokiselina i ugljikohidrata


Predavanja (tjedni termini po dva sata) : 1. Elektronska struktura i veze I (Periodni

sustav, vrste veza, Lewis strukture, elektronegativnost i dipoli, vrste formula,

rezonantne strukture, vezivanje u organskim molekulama, hibridne orbitale, oblik

molekula) 2. Skupine organskih spojeva – funkcionalne skupine (Nomenklatura

alkana, ostale funkcionalne skupine – osnove nomenklature - formule) 3.

Karakteristične reakcije organskih spojeva (Supstitucija, eliminacija, adicija,

oksidacija i redukcija, kiseline i baze) 4. Izomerija (Konformeri, strukturni izomeri,

trivijalna imena alkana, geometrijski izomeri, kiralnost i optička aktivnost) 5.

Vježbanje za parcijalni kolokvij 1 6. Alkani, alkeni i alkini, alkil halidi i

organometalni spojevi, alkoholi i eteri (Elektronska struktura, fizikalna svojstva,

dobivanje, reakcije) 7. Aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline, derivati karboksilnih

kiselina, amini i spojevi s dušikom, tioli i sulfidi (Elektronska struktura, fizikalna

svojstva, dobivanje, reakcije) 8. Konjugirani spojevi, aromatski spojevi - benzen

(Elektronska struktura, fizikalna svojstva, dobivanje, reakcije) 9. Masne kiseline i

lipidi, ugljikohidrati, aminokiseline i peptidi ( svojstva i reakcije) 10. Vježbanje za

parcijalni kolokvij 2


☐ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-

učenje ☐ terenska nastava ☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐

mentorski rad ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Obavezno prisustvovanje predavanjima (dozvoljeno 30% izostanaka).


Pohađanje nastave 0,65 Istraživanje Praktični rad Eksperimentalni rad

Referat Priprema ispita 0,95 Esej Seminarski rad Kolokviji 0,2 Usmeni

ispit 0,1 Pismeni ispit 0,1 Projekt


Mogućnost polaganja pismenog dijela ispita kroz dva parcijalna ispita tijekom

semestra. Za prolaznu ocjenu pismenih ispita potrebno je riješiti 50 % ispita.

Pismeni ispit 50 % ukupne ocjene, (prolazna ocjena na pismenom ispitu uvjet je za

polaganje usmenog dijela ispita). Usmeni ispit 50 % ukupne ocjene.


Organska kemija, Stanley H. Pine, Školska knjiga, Zagreb, 1994, 10 primjeraka

Dopunska literatura

Andrew Streitwieser, Clayton H. Heathcock, Edward M. Kosower: Introduction to

Organic Chemistry, Prentice Hall, Inc. 1992.


Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, studentska anketa za evaluaciju

predmeta i nastavnika, evidencija o nazočnosti na predavanjima, analiza

uspješnosti polaganja kolokvija, parcijalnih i završnih ispita.


NAZIV PREDMETA Elektrodinamika I

Kod PMP112 Godina studija 3 PD

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Željko Antunović Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovama klasične elektrodinamike.


Nema.


• Poznavanje svojstava električnog naboja • Poznavanje osnovnih zakona

elektrostatike • Poznavanje Coulombovog i Gaussovog zakona • Poznavanje

Laplaceove i Poissonove jednadžbe • Poznavanje metode zrcalnih naboja •

Poznavanje Greenove funkcije • Poznavanje sfernih harmonika • Poznavanje

multipolnog reda


Električni naboj – svojstva i raspodjele. Diracova δ-funkcija. Gustoća naboja i struja.

Elektrostatika – električna sila, električno polje i skalarni potencijal. Gaussov zakon.

Maxwellove jednadžbe za elektrostatiku. Poissonova jednadžba. Rubni uvjeti –

Dirichletovi, Neumannovi i mješoviti. Grenova funkcija za Poissonovu jednadžbu.

Zrcalni naboji. Sfera/kugla i točkasti naboj. Laplaceova jednadžba u Cartesian i

sfernim koordinatama. Sferni harmonici. Dielektrici. Energija električnog polja.

Razvoj potencijala u multipolni red.Multipolni momenti.





Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 3


• Kolokviji • Pismeni ispit • Usmeni ispit


J.D.Jackson Classical Electrodynamics

Dopunska literatura

I.Supek, Teorijska fizika i struktura materije






NAZIV PREDMETA Statistička fizika I


Nositelj/i predmeta Larisa Zoranić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

Krešimir Dželalija Željka Sanader


P S V T

30 15 15


učenja 5%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje ponašanja mnogočestičnih sustava kroz koncepte termodinamike i

statističke fizike. Metode statističke fizike su korištene za definiciju Maxwell-

Boltzmannove, Fermi-Diracove i Bose-Einstenove raspodjele te primjenu na idealni

kvantni i klasičan plin, titranje kristalne rešetke i zračenje crnog tijela.


Položeni kolegiji Opće fizike I, II i matematike te odslušani kolegiji opće fizike III i IV

i klasične mehanike.


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: 1) Definirati i diskutirati

termodinamičke zakone 2) Izračunati termodinamička svojstva za neke od

jednostavnijih sustava 3) Definirati i diskutirati osnovne koncepte statističke fizike,

te objasniti poveznicu s termodinamikom 4) Objasniti Maxwell-Boltzmannovu

raspodjelu i značenje particijske funkcije 5) Primijeniti statističku mehaniku za

rješavanje nekih od jednostavnijih problema 6) Definirati i diskutirati osnovne

koncepte kvantne statističke fizike 7) Objasniti Fermi-Diracovu i Bose-Einstenovu

raspodjelu, diskutirati uvjete primjenjivosti, te ponašanje u klasičnom limesu 8)

Postaviti osnovne ideje i koncepte klasičnog i kvantog opisa toplinskog kapaciteta

za kristalnu rešetku i idealni plin 9) Opisati fizikalni model za zračenje crnog tijela


Termodinamika - 3 tjedna 1. Opće karakteristike mnogočestičnih sustava: funkcije

stanja, funkcije procesa. Međumolekularni sudari. Jednadžba stanja. Temperatura.

Tlak. 2. Termodinamički zakoni. Rad i toplina. Carnotov ciklus. Entropija.

Reverzibilnost. Toplinski kapacitet. 3. Uvjeti stabilnosti termodinamičkog stanja.

Termodinamički potencijali. Sustavi promjenjivog broja čestica. Klasična

statistička fizika - 6 tjedana 4. Osnovi koncepti statistike i teorije vjerojatnosti.

Statističko ponašanje mnogočestičnih sustava. Maxwellova raspodjela. 5.

Najvjerojatnija raspodjela: Boltzmannova raspodjela. Lagrangeovi multiplikatori.

6. Objašnjenje drugog zakona termodinamike. Entropija. Termalna svojstva

idealnog plina. Zakon jednake raspodjele energije. 7. Fazni prostor. Prosječne

vrijednosti fizikalnih veličina, particijska funkcija i slobodna energija. 8. Klasični

harmonički oscilator. 9. Toplinski kapacitet kristalne rešetke i idealnog plina.

Kvantna statistička fizika – 6 tjedana 10. Kvantizacija energijskih nivoa. Identične

čestice. Simetrija valnih funkcija. Objašnjenje trećeg zakona termodinamike.

Granice klasične statistike. 11. Kvantni harmonički oscilator. Particijska funkcija.

12. Zračenje crnog tijela: Planckova raspodjela. Fotoni. Rayleigh-Jeansova formula,

Stefan-Boltzmannov zakon, Wienov zakon. 13. Titranje atoma u kristalima:

Einsteinov i Debyeov model. Fononi. 14. Bose-Einsteinova i Fermi-Diracova

raspodjela. 15. Funkcija gustoće stanja. Jako degenerirani fermionski sustavi.


predavanja seminari i radionice vježbe samostalni zadaci

Obveze studenata Prisustvo i zalaganje studenata na nastavi, rješavanje zadataka na satu i kod kuće,

pisanje eseja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama na satu.


Pohađanje nastave 1.5 (45h) Esej 0.3 (10h) Kolokviji 1.2 (35h)

Usmeni ispit 2 (60h)


Znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom. Tijekom nastave se organiziraju

kolokviji. Studenti koji ne polože pismeni dio preko kolokvija imaju 4 dodatna ispitna

roka za polaganje pismenog dijela. Studenti su obavezni napisati tri eseja prema

odabranoj temi. Usmeni ispit se polaže nakon položenog pismenog dijela i predanih

eseja.


Uvod u statističku fiziku, Vladimir Šips, Školska knjiga, 1990.

Dopunska literatura

1. The principles of statistical mechanics, R. C. Tolman, Oxford press, 1938. 2.

Theoretical Concepts in Physics, M. Longair, Cambridge University Press, 2006.

Thermodynamics and an Introduction to Thermostatistics, H. 3. B. Callen, Wiley,

1985. 3. Feynman, The Feynman Lectures on Physics, (poglavlja 39-46), 1963. 4.

Znanstveni članci, predavanja


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima

kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu. Vanjsko vrednovanje

obuhvaća studentske ankete.


NAZIV PREDMETA Tekstualni i grafički programi za fizičare

Kod Godina studija 1 PD, 3 PD i 1D


(ECTS) 1,0

Suradnici

Petar Stipanović Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

Status predmeta Obvezni i izborni Postotak primjene e-

učenja 50

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljenost za uporabu Gnuplot-a. Osposobljenost za uporabu LaTeX-a.


nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta biti sposoban koristeći: a)

gnuplot - crtati 2D i 3D grafove, - fitati funkcije na numeričke podatke, - pisati

skripte koje generiraju crteže; b) LaTeX - izraditi prezentacije, - napisati

seminar i laboratorijski izvještaj, - urediti sadržaj (tekst, slike, formule, tablice …)

za objavu u obliku znanstvenog članka, knjige…


1. Gnuplot (10h) (3h) Crtanje 2D grafova. (2h) Fitanje funkcija na numeričke

podatke. (2h) Shematski prikazi pomoću geometrijskih likova. (3h) Crtanje 3D

grafova. 2. LaTeX (20h) (3h) Uvod u LaTeX2e. Unos i formatiranje teksta. (5h)

Pisanje matematičkih formula (jednadžbi). (2h) Okruženja u LaTeXu. Liste. Tablice.

(2h) Umetanje slika i crtanje pomoću paketa TikZ. (2h) Strukturiranje dokumenta

(članka, knjige…). (2h) Definicija vlastitih naredbi i okruženja. (2h) Definiranje

matematičkih okruženja poput teorema. (2h) Izrada prezentacija pomoću paketa

beamer.


vježbe samostalni zadaci

Obveze studenata Prisustvo i zalaganje studenata na satu, izrada zadataka uz pomoć i samostalno na

satu ili kod kuće.


(0.7 ECTS) pohađanje nastave (0.3 ECTS) praktični rad


Tijekom semestra prati se i boduje studentov rad na računalu (20%) te se dodjeljuju

seminarski (praktični) zadaci iz LaTeXa (50%) i Gnuplota (30%) koje student

usmeno brani. Konačna ocjena se formira prema sljedećoj listi: [50,60>% =


dovoljan (2) [60,75>% = dobar (3) [75,90>% = vrlo dobar (4) [90,100]% = izvrstan

(5)


1) Š. Ungar, Ne baš tako kratak uvod u TeX s naglaskom na LaTeX2ε, Sveučilište u

Osijeku, Odjel za matematiku, Osijek 2002. (web) 2) Upute koje dolaze uz

programski paket Gnuplot.

Dopunska literatura

1) Thomas Williams, Colin Kelley: An Interactive Plotting Program gnuplot 5.0, URL:

http://www.gnuplot.info/docs_5.0/gnuplot.pdf, siječanj 2016. 2) ShareLaTeX

Documentation, URL: https://www.sharelatex.com/learn


1) Nastavnici, koji predaju druge slične predmete, surađuju i zajednički vode brigu

o kvaliteti nastave. 2) Studenti putem web aplikacije mogu slati anonimne

komentare vezane uz način izvođenja nastave. 3) Statistika ispitnih rezultata. 4)

Studentsko evaluiranje putem anonimne ankete pri kraju izvedbe predmeta.

Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu.


NAZIV PREDMETA Tekstualni i grafički programi za fizičare

Kod Godina studija 1 PD, 3 PD i 1D


(ECTS) 1,0

Suradnici


P S V T

30

Status predmeta Obvezni i izborni Postotak primjene e-

učenja 50

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljenost za uporabu Gnuplot-a. Osposobljenost za uporabu LaTeX-a.


nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta biti sposoban koristeći: a)

gnuplot - crtati 2D i 3D grafove, - fitati funkcije na numeričke podatke, - pisati

skripte koje generiraju crteže; b) LaTeX - izraditi prezentacije, - napisati

seminar i laboratorijski izvještaj, - urediti sadržaj (tekst, slike, formule, tablice …)

za objavu u obliku znanstvenog članka, knjige…


1. Gnuplot (10h) (3h) Crtanje 2D grafova. (2h) Fitanje funkcija na numeričke

podatke. (2h) Shematski prikazi pomoću geometrijskih likova. (3h) Crtanje 3D

grafova. 2. LaTeX (20h) (3h) Uvod u LaTeX2e. Unos i formatiranje teksta. (5h)

Pisanje matematičkih formula (jednadžbi). (2h) Okruženja u LaTeXu. Liste. Tablice.

(2h) Umetanje slika i crtanje pomoću paketa TikZ. (2h) Strukturiranje dokumenta

(članka, knjige…). (2h) Definicija vlastitih naredbi i okruženja. (2h) Definiranje

matematičkih okruženja poput teorema. (2h) Izrada prezentacija pomoću paketa

beamer.


vježbe samostalni zadaci

Obveze studenata Prisustvo i zalaganje studenata na satu, izrada zadataka uz pomoć i samostalno na

satu ili kod kuće.


(0.7 ECTS) pohađanje nastave (0.3 ECTS) praktični rad


Tijekom semestra prati se i boduje studentov rad na računalu (20%) te se dodjeljuju

seminarski (praktični) zadaci iz LaTeXa (50%) i Gnuplota (30%) koje student

usmeno brani. Konačna ocjena se formira prema sljedećoj listi: [50,60>% =


dovoljan (2) [60,75>% = dobar (3) [75,90>% = vrlo dobar (4) [90,100]% = izvrstan

(5)


1) Š. Ungar, Ne baš tako kratak uvod u TeX s naglaskom na LaTeX2ε, Sveučilište u

Osijeku, Odjel za matematiku, Osijek 2002. (web) 2) Upute koje dolaze uz

programski paket Gnuplot.

Dopunska literatura

1) Thomas Williams, Colin Kelley: An Interactive Plotting Program gnuplot 5.0, URL:

http://www.gnuplot.info/docs_5.0/gnuplot.pdf, siječanj 2016. 2) ShareLaTeX

Documentation, URL: https://www.sharelatex.com/learn


1) Nastavnici, koji predaju druge slične predmete, surađuju i zajednički vode brigu

o kvaliteti nastave. 2) Studenti putem web aplikacije mogu slati anonimne

komentare vezane uz način izvođenja nastave. 3) Statistika ispitnih rezultata. 4)

Studentsko evaluiranje putem anonimne ankete pri kraju izvedbe predmeta.

Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu.


NAZIV PREDMETA Osnove elektronike I

Kod PMT058 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr.sc. Siniša Antonijević


5,0

Suradnici

prof. Hrvoje Turić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15

Status predmeta Obavezni Postotak primjene e-

učenja 40

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Usvojiti osnovna znanja iz fizikalne elektronike


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: razumijevanje koncepta električnog

naboja i električnog polja, te poznavanje derivacija i osnovnih diferencijalnih

jednadžbi.


Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1.

Opisati utjecaj električnog i magnetskog polja na nabijene čestice 2. Izračunati

putanje nabijene čestice u jednostavnim konfiguracijama električnog i magnetskog

polja 3. Objasniti funkciju i princip rada katodne cijevi, masenog spektrometra,

linearnog akceleratora i ciklotrona 4. Kategorizirati tipove poluvodiča 5. Objasniti

osnovna svojstva poluvodiča 6. Objasniti proces formiranja PN spoja 7. Objasniti

svojstva ispravljačke poluvodičke diode 8. Opisati princip rada osnovnog poluvalnog

ispravljača 9. Klasificirati tipove dioda


1. tjedan: Upoznavanje studenata sa pravima, obavezama, kriterijima i načinom

ocjenjivanja. Gibanje nabijene čestice u elektrostatskom polju. 2. tjedan: Gibanje

nabijene čestice između točaka različitih potencijala. Elektron u homogenom

elektrostatskom polju. 3. tjedan: Elektronski top, katodna cijev sa elektrostatskim

otklonom, nabijena čestica u magnetostatskom polju. 4. tjedan: Katodna cijev sa

magnetostatskim otklonom, nabijena čestica u elektrostatskom i magnetostatskom

polju. 5. tjedan: Primjene principa elektronske balistike: maseni spektrometar,

linearni akcelerator i ciklotron. 6. tjedan: Kolokvij 1. Svojstva metala i poluvodiča,

energetske vrpce u vodičima, Fermi-Diracova raspodjela. 7. tjedan: Poluvodiči i

energetske vrpce, primjese u poluvodičima. 8. tjedan: Generacija, rekombinacija,

zakon termodinamičke ravnoteže, koncentracija slobodnih nositelja naboja u

poluvodiču. 9. tjedan: Pokretljivost slobodnih nositelja naboja, vodljivost

poluvodiča . 10. tjedan: Kolokvij 2. PN spoj. 11. tjedan: PN spoj, poluvodička

dioda, poluvalni ispravljač. 12. tjedan: UI karakteristika diode, proboj. Radna

točka. 13. tjedan: Kapacitivnosti i nadomjesna shema diode. 14. tjedan:

Disipirana snaga diode, tipovi poluvodičkih dioda, vakuumska dioda. 15. tjedan:

Kolokvij 3.


Predavanja, seminar, konzultacije.

Obveze studenata Minimalno 70% prisustva na predavanjima i auditornim vježbama.


5 ECTS bodova ukupno: - 30 sati predavanja – 1 ECTS bod - 15 sati seminar – 0,5

ECTS bod, - 15 sati samostalnog rada za seminar – 0,5 ECTS bod, - 90 sati

samostalnog učenja za ispit i kolokvije – 3 ECTS boda.


Student je položio predmet ako a) ima više od 49% bodova na ispitu ili b) ima više

od 49% na svakom od 3 kolokvija U slučaju da samo 1 od 3 kolokvija nije položen

(uspjeh na kolokviju <50%), student ima pravo odgovarati na ispitna pitanja samo iz

ove cjeline na svim ispitnim rokovima u tekućoj akademskoj godini. Aktivnost

studenta tijekom predavanja se nagrađuje sa „plusevima“. Svaki „plus“ na

predavanju će se zbrajati kao +1% na uspjeh iz svih sljedećih kolokvija. Ocjena po

postocima: 50% do 63% - dovoljan (2) 64% do 77% - dobar (3) 78% do 89% - vrlo

dobar (4) 90% do 100% - izvrstan (5)


- Prezentacije sa predavanja (dostupne online) - V.Papić, Predavanja iz osnova

elektronike, Sveučilišna skripta, 2005.

Dopunska literatura

- B. Jajac, Teorijske osnove elektrotehnike: Struktura materije i mjerne jedinice,

elektrostatika, Graphis, Zagreb , 2001 - B. Juzbašić, Elektronički elementi, Školska

knjiga, Zagreb, 1984.


- razgovor sa studentima, - mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem

anonimnih anketa, - uspješnost studenata na kolegiju, - samoanaliza.


NAZIV PREDMETA Praktikum iz opće fizike I

Kod PMP011 Godina studija 1st


(ECTS) 3,0

Suradnici

Ranko Ševeljević (vanjski suradnik)


P S V T

40


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje zakona mehanike kroz samostalnu izvedbu odabranih

eksperimenata. Razumijevanje i primjena detaljne statističke analize

eksperimentalnih rezultata.


Nema ih.


Nakon položenog kolegija, studenti će biti u stanju: - razumjeti teorijski pozadinu

odabranih eksperimenata iz mehanike, - opisati dijelove i principe rada odabranih

eksperimenata iz mehanike, - statistički analizirati rezultate dobivene mjerenjima, -

temeljem rezultata statističke analize prepoznati i razumjeti pogreške mjerenja.


Praktikum se sastoji od sljedećih vježbi: - Mjerenje duljine i mase - Određivanje

gustoće tekućina - Zakon sačuvanja mehaničke energije - Moment tromosti -

Njihalo s promjenljivom gravitacijskom konstantom - Fizikalno njihalo - Modul

elastičnosti - Torziono njihalo - Površinska napetost kapljevine


laboratorij

Obveze studenata Pisanje referata o izvršenim eksperimentima. Pohađanje nastave.


- pohađanje nastave: 1 ECTS - referat: 1,5 ECTS - usmeni ispit: 0,5 ECTS


Tijekom svakog termina studentu se usmeno provjerava znanje iz eksperimenta

kojeg trenutno radi, dok je o svakom izvedenom eksperimentu student dužan

napisati izvješće koje će biti ocijenjeno. Ispit se sastoji u izvedbi jednog od

eksperimenata, a ocjena se određuje na temelju znanja pokazanog tijekom nastave

i ispitu te srednje ocjene izvješća o izvršenim eksperimentima.


Ante Bilušić, Praktikum iz opće fizike I, skripta, dostupno putem ostalih medija

(slobodan pristup)

Dopunska literatura

- Antonije Dulčić: Mehanika, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu -

Halliday, Resnick, Walker: Fundamentals of Physics, John Wiley & Sons, 2003.





NAZIV PREDMETA Opća fizika II



(ECTS) 9,0

Suradnici

Ivana Weber Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

60 15 30


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje osnova klasične elektrodinamike.


Predznanje iz elementarne matematike koji je potvrđeno polaganjem ispita iz

matematike na državnoj maturi, razine A.


Nakon položenog kolegija, studenti će biti u stanju: - razumjeti Maxwellove

jednadžbe napisane u integralnom i diferencijalnom obliku, - pomoću Maxwellovih

jednadžbi opisati pojave vezane uz elektromagnetizam, - uporabom Maxwellovih

jednadžbi analizirati probleme iz osnova elektromagnetizma, - razumjeti specijalnu

teoriju relativnosti te relativističku poveznicu između električnog i magnetskog polja.


Predavanja uz pokazne vježbe: - Električni naboj i polje (2 sata) - Električni dipol (2

sata) - Električno polje nabijenog pravca, prstena, diska i ravnine (3 sata) - Gaussov

zakon (2 sata) - Skalarna i vektorska polja. Gaussov i Stokesov teorem (2 sata) -

Električni potencijal - Definicija. Veza između električnog polja i potencijala (2

sata) - Električni potencijal različitih distribucija naboja: električni dipol, nabijena

dužina, pravac, prsten i disk (3 sata) - Električni kapacitet: - Definicija. Kapaciteti

pločastog, cilindričnog i sfernog kondenzatora (2 sata) - Serijski i paralelni spoj

kondenzatora. Energija električnog polja (2 sata) - Ponašanje dielektrika u

električnom polju. Kapacitet kondenzatora s dielektrikom (2 sata) - Strujni krugovi.

Serijski i paralelni spojevi otpornika (2 sata) - RC-strujni krug (2 sata) - Magnetsko

polje: uvod, putanja naboja u magnetskom polju. Primjene: Hallova pojava,

ciklotron, sinkrotron, elektromagnetske leće (2 sata) - Vodič i strujna petlja u

magnetskom polju (2 sata) - Biot-Savartov zakon. Sila između vodiča kojima

protječe električna struja. Magnetski dipolni moment strujne petlje (3 sata) -

Amperé-ov zakon i njegova primjena u slučajevima ravnog vodiča, zavojnice i

toroidne zavojnice (2 sata) - Magnetsko polje realne zavojnice izvedeno iz Biot-

Savartova zakona (1 sat) - Faradayev zakon indukcije. Vrtložne struje. (2 sata) -

Pojava samoindukcije. RL-strujni krug. (2 sata) - Energija magnetskog polja. Pojava

međuindukcije (2 sata) - Maxwellov član u 4. Maxwellovoj jednadžbi. Maxwellove

jednadžbe u integralnom i diferencijalnom obliku. (2 sata) - Magnetska svojstva

materijala: dija-, para- i fero-magneta (2 sata) - RL- i RLC-strujni krug. Izmjenična

struja. RLC-strujni krug u krugu izmjenične struje (3 sata) - Transformator (1 sat) -

Elektromagnetski valovi (2 sata) - Specijalna teorija relativnosti: - Michelson-

Morleyev eksperiment. Lorentzove transformacije (2 sata) - Preobrazba brzina i

akceleracija (2 sata) - Relativistička dinamika (2 sata) - Preobrazba električnog

polja. Električno polje naboja u gibanju (2 sata) Vježbe: - Električni naboj.

Coulombov zakon (2 sata) - Električno polje (2 sata) - Gaussov zakon (2 sata) -

Električni potencijal (2 sata) - Električni kapacitet (2 sata) - Električna struja i strujni

krugovi (4 sata) - Magnetska polja (2 sata) - Magnatska polja nastala protjecanjem

električne struje (2 sata) - Faradayev zakon indukcije (4 sata) - Izmjenična struja (2

sata) - Elektromagnetska titranja (2 sata) - Ponavljanje gradiva (4 sata) Seminari: -

Električni naboj. Coulombov zakon (1 sat) - Električno polje (1 sat) - Gaussov zakon

(1 sat) - Električni potencijal (1 sat) - Električni kapacitet (1 sat) - Električna struja i

strujni krugovi (2 sata) - Magnetska polja (1 sat) - Magnatska polja nastala

protjecanjem električne struje (1 sat) - Faradayev zakon indukcije (2 sata) -

Izmjenična struja (1 sat) - Elektromagnetska titranja (1 sat) - Ponavljanje gradiva (2

sata)


- predavanja - seminari i nradonice - samostalni zadaci - rješavanje problemskih

zadataka (domaće zadaće)

Obveze studenata Rješavanje domaćih zadaća tijekom semestra. Pohađanje nastave.


- pohađanje nastave: 2,5 ECTS - rješavanje problemskih zadataka (domaće zadaće):

1 ECTS - pismeni ispit: 2,5 ECTS - usmeni ispit: 3,0 ECTS


Dvaput tijekom semestra studenti polažu pisani kolokvij iz dva dijela gradiva (prvi

dio: kinematika, dinamika, sustavi tijela, drugi dio: energija, zakoni sačuvanja, kruto

tijelo, titranje, fluidi). Studenti koji na kolokvijima ukupno ostvare više od 50%

mogućih bodova su oslobođeni polaganja pisanog ispita i mogu pristupiti usmenom

ispitu. Nadalje, studenti koji iz prvog pisanog kolokvija ostvare 50% bodova ili više,

mogu usmeni dio ispita polagati u dva dijela (prvi dio, koji uključuje gradivo do

sustava tijela, moraju polagati neposredno nakon ispravljenog prvog pisanog

kolokvija. Konačna se ocjena formira na temelju pisanog ispita/kolokvija (1/2

ocjene) i odgovora na usmenom ispitu (1/2 ocjene).


- Halliday, Resnick, Walker: Fundamentals of Physics, John Wiley & Sons, 2003., 6

primjeraka u knjižnici, dostupno i putem ostalih medija (slobodan pristup), - E.

Babić, R. Krsnik i M. Očko: Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb

2004., 3 primjerka u knjižnici, - Ante Bilušić, dodatni materijali (Skalarna i vektorska

polja. Gaussov i Stokesov teorem; Magnetska svojstva materijala: dija-, para-

magneta; Elektromagnetski valovi; Preobrazba električnog polja. Električno polje

naboja u gibanju), dostupno putem ostalih medija (slobodan pristup)

Dopunska literatura

- C. Kittel, W.P. Knight i M.A. Ruderman. Elektricitet i magnetizam, Berkeleyski

tečaj, II dio, Golden Marketig Tehnička knjiga, Zagreb 2003. - R. P. Feynman, R. B.

Leighton, M. Sands, The Feynman Lectures on Physics, vol. II, Addison-Wesley,

1978. - I. E. Irodov: Problems in General Physics, Mir Publishers, Moscow


Statistika ispitnih rezultata i studentsko vredovanje putem anonimne ankete na



NAZIV PREDMETA Linearna algebra

Kod PMM101


Nositelj/i predmeta TANJA VUČIČIĆ BORKA JADRIJEVIĆ


8,0

Suradnici


P S V T

45 45

Status predmeta OBAVEZNI Postotak primjene e-

učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prezentacija standardnog sadržaja preddiplomskog kolegija Linearna algebra na

način da pomogne studentu ovladati tim osnovnim alatom profesionalnog

matematičara koji obuhvaća linearne operatore, matrice, determinante,

svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore, Gaussovu metodu redukcije itd. Brojni

brižljivo odabrani primjeri naglasit će motivaciju i prirodnost, a složenost

razmatranih tema će postupno rasti uz podjednako pridavanje pažnje teoriji i

računanju.


Student treba biti upoznat sa strukturom vektorskog prostora (kratko: v.p.).

Interno: odslušan kolegij ''Uvod u algebru s analitičkom geometrijom''.


Uspješni student će biti osposobljen 1) razumjeti specifičnost definicije linearnog

operatora i načina njegovog zadavanja (na bazi); 2) izvoditi operacije s matricama i

računati determinante; 3) konstruirati matrice operatora u različitim bazama i

razumjeti njihovu vezu; 4) razlučivati rješivi od nerješivog sustava linearnih

jednadžbi (kratko: sustav l.j.) ; 5) efektivno riješiti rješivi sustav l.j. različitim

metodama; 6) prepoznavati problem svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora te

iste moći izračunati; 7) obrazložiti strukturu Jordanove matrice operatora; 8)

razumjeti doprinos skalarnog produkta i norme strukturi v.p.; 9) konstruirati

ortonormiranu bazu Gram-Schmidtovim postupkom.


1. Linearni operator, primjeri. Izomorfizam vektorskih prostora. (3 sata) 2. Klasa

izomorfnih v.p. Rang i defekt linearnog operatora. Algebarska struktura na

Hom(U,V) i HomV. (3 sata) 3. Dimenzija Hom(U,V). Linearni funkcional, primjeri.

Dualni prostor. Izomorfizam v.p. i njegovog biduala. (3 sata) 4. Vektorski prostor i

algebra matrica. Opća linearna grupa. Ortogonalna grupa. (3 sata) 5. Rang matrice.

Elementarne transformacije. Determinanta. Binet-Cauchyjev teorem. (3 sata) 6.

Laplaceov razvoj determinante. Adjungirana matrica. Koordinatizacija v.p. i

transformacija koordinata. (3 sata) 7. Matrični zapis linearnog operatora.

Karakteristični i minimalni polinom. Hamilton-Cayleyjev teorem. (3 sata) 8.

Invarijantni potprostor. Svojstvena vrijednost i svojstveni potprostor. (3 sata) 9.

Dijagonalizacija matrice (operatora); Jordanova forma. Sustav linearnih jednadžbi –

pojam i pitanje egzistencije rješenja. (3 sata) 10. Cramerovo pravilo. Struktura

skupa rješenja (ne)homogenog sustava l.j. Elementarne transformacije nad

sustavom. (3 sata) 11. Gaussova metoda eliminacije. Unitarni prostor; primjeri.

Nejednakost Cauchy-Schwarz-Buniakovskog. (3 sata) 12. Norma na unitarnom

prostoru, kut, ortogonalnost. Gramova matrica. Gram-Schmidtov postupak

ortogonalizacije. (3 sata) 13. Fourierovi koeficijenti. Račun u ortonormiranoj bazi.

Ortogonalni komplement. Ortogonalni projektor. (3 sata) 14. Unitarni operator,

primjeri i svojstva. Karakterizacije unitarnog operatora (bez dokaza). Unitarna

grupa. (3 sata) 15. Još neka svojstva unitarnih operatora. Dijagonalizabilnost

unitarnog i ortogonalnog operatora. Ortogonalni operatori na R3. (2 sata)


Predavanja i vježbe

Obveze studenata Pohađanje predavanja i vježbi te polaganje ispita.


Pohađanje nastave 2,5 Pismeni ispit 2,5 Usmeni ispit 3


Tijekom semestra studenti pišu dva parcijalna testa (kolokvija). Završni ispit se

polaže pismeno i usmeno i to unutar jednog ispitnog roka. Položen pismeni test je

uvjet za usmeni ispit. Ukupna ocjena je aritmetička sredina ocjena iz svakog od

ispitnih dijelova. Dva pozitivno ocijenjena kolokvija osiguravaju direktan pristup

usmenom ispitu na kraju semestra, u jednom od ljetnih rokova u lipnju/srpnju po

izboru studenta.


K. Horvatić, Linearna algebra, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. S.H. Friedberg, A.J. Insel and L.E. Spence, Linear Algebra, Prentice Hall, 2003. 2. J.

Hefferon, Linear Algebra, http://joshua.smcvt.edu/linearalgebra/





NAZIV PREDMETA Matematika II

Kod PMM008


Nositelj/i predmeta Marko Matić Gordan Radobolja


8,0

Suradnici


P S V T

45 0 45 0


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Intuitivnim prezentiranjem teorije i ilustrativnim primjerima osposobiti studente za

praćenje stručnih predmeta i rješavanje praktičnih problema.


Odslušan kolegij Matematika I.


Studenti će biti sposobni: - Geometrijski i analitički prikazati vektor te koristiti

skalarni i vektorski produkt u analitičkoj prezentaciji ravnina i pravaca - geometrijski

interpretirati jednadžbe pravca, ravnine te jednostavnijih konika i kvadrika; -

izračunati limes i derivaciju funkcija 2 i 3 varijable; - primijeniti diferencijalni račun u

rješavanju optimizacijskih problema; - primijeniti integralni račun za određivanje

površina likova i volumena tijela.


- Klasična algebra vektora (4) - Analitička geometrija ravnine i pravca (4) - Ravninski

i prostorni koordinatni sustavi (2) - Krivulje i plohe drugog reda (4) - Skalarne

funkcije više varijabli (2) - Limes i neprekidnost funkcije više varijabli (3) - Parcijalna

derivacija (3) - Diferencijal i tangencijalna ravnina (3) - Taylorov red (3) - Lokalni

ekstrem funkcije više varijabli (4) - Uvjetni ekstrem i Lagrangeov multiplikator (4) -

Dvostruki i trostruki integral (3) - Fubinijev teorem, zamjena varijabli (3) - Primjene

dvostrukog i trostrukog integrala (3)


Frontalna predavanja i vježbe. E-učenje

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati predavanja i vježbe.


Pohađanje nastave (4) Kolokviji (3) Usmeni ispit (1)


Tijekom semestra studenti pišu tri kolokvija na kojima se provjerava praktično i

teorijsko znanje.


- I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002. (http://lavica.fesb.hr/mat1/) - I.

Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2002. (http://lavica.fesb.hr/mat2/) - B.P.

Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb,

1989. - I. Slapničar, J. Barić, M. Ninčević, Matematika 1 – zbirka zadataka, FESB,

Split, 2010.

Dopunska literatura

- K. Horvatić, Linearna algebra, 9. izdanje, Tehnička knijga, Zagreb, 2004. - N.

Uglešić, Viša matematika I i II, skripta, PMF, Split. - Bradič, Pečarić, Matematika za

tehnološke fakultete, Element, Zagreb - P.V. Minorski, Zbirka zadataka iz više

matematike, Tehnička knijga, Zagreb, 1990.





NAZIV PREDMETA Linearna algebra i matrični račun

Kod PMM10A


Nositelj/i predmeta Borka Jadrijević Bodovna vrijednost

(ECTS) 8,0

Suradnici


P S V T

45 45

Status predmeta obavezni Postotak primjene e-

učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj preddiplomskog kolegija Linearna algebra i matrični račun je upoznati studente

fizike s osnovama linearne algebre. To uključuje: linearne operatore, matrice,

determinante, svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore, Gaussovu metodu

redukcije, itd. U kolegiju se podjednako pridaje važnost teoriji i tehnikama

računanja.


Nema


Po uspješnom završetku kolegija student može: - prepoznati osnovne matematičke

strukture, posebno strukturu vektorskog prostora; - razumjeti zašto je linearni

operator dovoljno zadati na bazi; - biti vješt u matričnom računu i računanju

determinanti; - konstruirati matrice operatora u različitim bazama i razumjeti njihovu

vezu; - razlikovati rješivi od nerješivog sustava linearnih jednadžbi; - efektivno riješiti

rješivi sustav linearnih jednadžbi različitim metodama; - računati svojstvene

vrijednosti i svojstvene vektore za dani problem svojstvenih vrijednosti; - naći

Jordanovu formu matrice operatora; - razumjeti doprinos skalarnog produkta i

norme strukturi vektorskog prostora; - konstruirati ortonormiranu bazu Gram-

Schmidtovim postupkom.


1. Pregled osnovnih algebarskih struktura. Osnovne algebarske strukture. Vektorski

prostor. Baza, potprostor, kvocijentni prostor vektorskog prostora. (6 sati) 2.

Linearni operatori. Linearni operatori, primjeri. Izomorfizam vektorskih prostora.

Rang i defekt linearnog operatora. Algebarska struktura na Hom (U,V) i Hom V.

Linearni funkcionali, primjeri. (6 sati) 3. Matrice i determinante. Vektorski prostor

Mmxn i algebra matrica Mn. Opća linearna grupa. Ortogonalna grupa. Rang

matrice. Elementarne transformacije. Determinanta. Binet-Cauchyjev teorem.

Laplaceov razvoj determinante. Adjungirana matrica. (8 sati) 4. Invarijante

linearnog operatora. Koordinatizacija vektorskog prostora i transformacija

koordinata. Matrični zapis linearnog operatora. Karakteristični i minimalni polinom.

Hamilton-Cayleyev teorem. Invarijantni potprostor. Svojstvena vrijednost i

svojstveni potprostor. Dijagonalizacija matrice (operatora). Jordanova forma. (10

sati) 5. Sustavi linearnih jednadžbi. Sustavi linearnih jednadžbi - pitanje egzistencije

rješenja. Cramerovo pravilo. Struktura skupa rješenja (ne)homogenog sustava

linearnih jednadžbi. Elementarne transformacije nad sustavom. Gaussova metoda

eliminacije (7 sata) 6. Unitarni prostori. Unitarni prostori, primjeri. Nejednakost

Cauchy-Schwarz-Buniakovskog. Norma na unitarnom prostoru, kut, ortogonalnost.

Gramova matrica. Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije. Računanje u

ortonormiranoj bazi. Unitarni operator, primjeri i svojstva. Unitarna grupa. (8 sati)



Obveze studenata Pohađanje nastave


Pohađanje nastave 2,5 ECTSa Kolokviji ili pismeni ispit 2,5 ECTSa Usmeni ispit 3

ECTSa


Ispit se sastoji od dva dijela: pismenog i usmenog. Položen pismeni dio ispita uvjet

je za pristupanje usmenom dijelu ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako

vrednuju u konačnoj ocjeni. Tijekom nastave organiziraju se dva kolokvija.

Položena oba kolokvija oslobađaju studenta od pismenog dijela ispita na samo

jednom, po volji izabranom, ispitnom roku. U slučaju neuspjeha na usmenom ispitu

ili kolokvijima student mora pristupiti pismenom ispitu da bi stekao pravo

(ponovnog) pristupa usmenome ispitu.


K. Horvatić, Linearna algebra, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

S.H. Friedberg, A.J. Insel and L.E. Spence, Linear Algebra, Prentice Hall, 2003. J.

Hefferon, Linear Algebra, http://joshua.smcvt.edu/linearalgebra/





NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura II



(ECTS) 1,0

Suradnici


P S V T

30


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta







Student će nakon odsluanog kolegija biti u stanju: o boljeg mentalnog i fizičkog



života










































Vježbe.


(80%)










Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Sociologija znanosti


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Vlaho Kovačević Bodovna vrijednost

(ECTS) 2,0

Suradnici


P S V T

1 1


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

1. Upoznati predmet sadržaja sociologije znanosti . 2. Objasniti nastanak i razvoj

sociologije znanosti. 3. Objasniti širi društveni kontekst znanosti i njezine funkcije u

društvu, mjesto u društvenoj strukturi. 4. Kritički i kreativno promišljati odnos

između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti. 5. Uočiti utjecaj koje znanost

ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. 6.

Opisati temeljne značajke društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena

djelatnost, odnosi i grupe u znanosti, znanstvene institucije i društvene tvorevine).

7. Uočiti i opisati povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i

oblika spoznaje. 8. Kritički promišljati internističke ili kognitivne pristupe znanosti.

9. Uočiti utjecaj interakcije društvenih i znanstvenih faktora u određenom

povijesnom vremenu. 10. Kritički i kreativno promišljati odnos ideje znanosti i

društvenih okolnosti.


Nema ih


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. Objasniti predmet

sadržaja sociologije znanosti i temeljne zadatke sociologije znanosti. 2. Objasniti

nastanak i razvoj sociologije znanosti kao složeni rezultat interakcije ekonomskih,

političkih, moralnih i praktičnih problema znanstvene spoznaje ali i utjecaja znanosti

na njih. 3. Objasniti društvene funkcije znanosti i njihovo mjesto u društvenoj

strukturi. 4. Biti osposobljeni za kritičko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa,

motivacije i diskusije o različitim utjecajima društva na stanje znanosti i znanosti na

stanje društva. 5. Biti osposobljeni za izgradnju sustavnog teorijskog znanja o

utjecaju društva na stanje znanosti i znanosti na stanje društva. 6. Objasniti kako

društvena struktura znanosti doprinosi, usmjeruje (ili koči) razvoj znanosti. 7.

Razumjeti smisao kulture unutar različitih oblika spoznaje kao prostrano područja

istraživanja sociologije znanosti. 8. Objasniti zašto internistički ili kognitivni pristup

znanosti u kojima su društvene okolnosti sporedne i nebitne nije dovoljan. 9.

Osposobljenost za sociološko istraživanje znanosti. 10. Objasniti značenje odnosa

društva i znanosti kao kulturne tradicije.


1. Uvodno predavanje: Kamo ide znanost? Upoznavanje s programom / podjela

tema seminarskih radova 2. Pojam i predmet sociologije znanosti 3. Nastanak i

razvoj sociologije znanosti (I) 4. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (II) 5.

Osnovne društvene funkcije znanosti 6. Znanost i drugi društveni podsustavi 7.

Statistička istraživanja o znanosti 8. Društvena struktura znanosti (položaj

znanstvenika) 9. Društvena struktura znanosti (znanstvena djelatnost) 10.

Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) I 11. Društvena struktura

znanosti (odnosi i grupe u znanosti) II 12. Znanstvene zajednice i znanstvene

institucije 13. Znanstvene tvorevine 14. Utjecaj različitih elemenata strukture

znanosti na razvoj društva 15. Utjecaj znanstvenika u društvu i utjecaj strukture

društva na razvoj znanosti


Predavanja i seminari

Obveze studenata Pohađanje nastave


Kolokviji 1 Seminar 1


Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati seminarskog

rada, rezultati ispita (ukoliko mu student pristupi)


1. Bucchi, M. (2004). Science in Society. An introduction to Social Studies of

Science, London: Routledge (prvo poglavlje od str. 7-23 i sedmo poglavlje od str.

107-123). 2. Ben, D. (1986). Uloga znanstvenika u društvu, Zagreb: Školska knjiga.

(uvod, predgovor, prvo i drugo poglavlje od str. 5-52 i deveto zaključno poglavlje sa

dodatkom od str. 208-240). 3. Bjelajac, S. (2003). Znanost i društvo, Split: Skripta

za studente fizike-informatike, matematike-fizike, fizike-tehničke kulture i

informatike-tehničke kulture. (1-202)

Dopunska literatura

1. Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga.

(53-87). 2. Hagstrom, W. (1974). Competition in science, The American Journal of

Sociology 39 (1): 1-18. 3. Horgan, J. (2001). Kraj znanosti, Zagreb: Jesenski i Turk.

(49-68) 4. Matić, D. (1999). Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-

socijalna povijest znanosti: argumenti u prilog sociologije znanstvenog znanja.

Revija za sociologiju 30 (1-2): 81-98. 5. Matić, D. (2001). Ratovi znanosti: pogled

unatrag, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 6. Milić, V. (1977). Nastajanje sociologije

nauke, Sociologija 19 (1): 5-67. 7. Milić, V. (1986). Sociologija saznanja, Sarajevo:

Veselin Masleša. Društvene funkcije ideja i znanja. (487-544). 8. Milić, V. (1995).

Sociologija nauke: Razvoj, stanje, problemi, Novi Sad: Odsek za filozofiju i

sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu; Veternik: LDI. (143-228). 9.

Needham, J. (1984). Kineska znanost i Zapad: velika titracija, Zagreb: Školska knjiga.

(17-55). 10. Polšek, D. (ur.) (1998). Vidljiva i nevidljiva akademija. Mogućnosti

društvene procjene znanosti u Hrvatskoj, Zagreb: Institut društvenih znanosti. 11.

Popović, D. (2012). Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna, Beograd: Službeni

glasnik. 12. Popović, M. (1988). Problemi društvene strukture. Beograd: Naučna

knjiga. (Priroda socijalnog determinizma i njegove teorijske pretpostavke,

Društvena djelatnost i njene sociološke karakteristike, Društveni odnosi i njihova

sociološka obilježja, Društvene grupe). 13. Prpić, K. (1996). Produktivnost

istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i socio-kognitivni kontekst, Revija za

sociologiju 27(1-2): 37-52. 14. Prpić, K. (1997). Profesionalna etika znanstvenika,

Zagreb: Institut za društvena istraživanja. 15. Prpić, K. (2005). Elite znanja u

društvu (ne)znanja, Zagreb: Institut za društvena istraživanja. (185-321). 16. Prpić,

K. (2008). Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima, Zagreb: Institut za

društvena istraživanja. (9-80, 163-189) 17. Sal Restivo. (1994). Science, Society,

and Values: toward a sociology of objectivity, London AND Toronto: Associated

University Presses. (prvo poglavlje). (PDF) 18. Skledar, N. Kregar, J. (2003). Znanost

o društvu, Osnovni pojmovi i razvoj, Zaprešić: Visoka škola. (26-48). 19. Škorić, M.

(2010). Sociologija nauke: mertonovski i konstruktivistički programi, Sremski

Karlovci, Novi Sad: izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. (142- 196). 20. Ule, A.

(1996). Znanost i realizam, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.




NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci II (Njemački)


Nositelj/i predmeta Izv.prof.dr.sc. Eldi Grubišić Pulišelić


2,0

Suradnici


P S V T

45


učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


područja prirodnih i tehničkih znanosti - razvijati vještine i tehnike čitanja s

razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na njemačkom jeziku iz područja

prirodnih i tehničkih znanosti - poticati usvajanje njemačke stručne terminologije iz

područja prirodnih i tehničkih znanosti - ponavljati i proširivati gramatičke

kategorije njemačkog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove -

razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na njemačkom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s njemačkim jezikom kao prvim ili




pročitati stručni tekst na njemačkom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jezično i

sadržajno analizirati stručni tekst na njemačkom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na njemačkom jeziku, odnosno prezentaciju na određenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na njemačkom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih znanosti -

temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na njemačkom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu


1.Newton revolutioniert die Mechanik 2.Energie: Von nichts kommt nichts 3.Die

Kraft, die aus Wärme kam 4.Elektromagnetismus 5.Optische Instrumente

6.Einstein und die Relativitätstheorie 7.Atome und chemische Bindung 8. Chemie

der Gene 9.Geometrie 10.Wahrscheinlichkeitstheorie und Statistik 11.Aufbau der

Erde 12. Unser Sonnensystem 13.Die Evolution 14.Genetik 15. Schutz der

Umwelt


Seminari.

Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na njemačkom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje

dvaju kolokvija ili ispita.







Loa, Ingo (Hrsg.): Allgemeinbildung Naturwissenschaften, Arena Verlag, Würzburg

2013

Dopunska literatura

Zettl, Erich: Aus moderner Technik und Naturwissenschaft, Max Hueber Verlag,

Ismaning 1999




Nema.

NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci II (Engleski) I,T,M,F

Kod EF2 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Izv.prof.dr.sc. Eldi Grubišić Pulišelić


2,0

Suradnici

Ivana Roguljić, asistentica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45


učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


područja matematike, informatike, tehnike i fizike - razvijati vještine i tehnike

čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz

područja prirodnih i tehničkih znanosti - poticati usvajanje stručne terminologije iz

područje matematike, informatike, tehnike i fizike - ponavljati i proširivati

gramatičke kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristične za stručne

tekstove - razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na

engleskom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili




pročitati stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jezično i

sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na određenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih znanosti -

temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na engleskom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu pravilno se služiti

različitim gramatičkim kategorijama tipičnim za stručne tekstove (npr. pasivne

konstrukcije, neodređene zamjenice, složenice i dr.) .


1. Equations and formulae 2. Lines and angles 3. Two-dimensional figures / The

triangle/ The circle /More 2-dimensional figures 4. Three-dimensional figures 5.

Force 6. Motion 7. Work, energy and power 8. Health and safety / Computer

ergonomics / Electronic rubbish / The risks of using mobiles and in-car computers

9. Operating systems and the GUI 10. Graphics and design / Multimedia 11. Sound

and music /Audio files on the Web / Digital audio players / Other audio

applications 12. Computers and work / Jobs in computing / Computers and jobs:

new ways, new profiles /E-commerce 13. Web design / HTML / Basic elements /

Video, animations and sound/Chatting and video conferences 14. Internet security

/Internet crime /Malware: viruses, worms, trojans and spyware /preventive tips

15. Robots, androids, Al /Robots and automata /Uses for robots/ Artificial

Intelligence/Inteligent homes


Seminari

Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje dvaju

kolokvija ili ispita.


Pohađanje nasatve 0.5 referat 0.5 Kolokviji 0.5





Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u

Osijeku, Osijek, 2001. Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in Use

(Intermediate to advanced), Cambridge University Press, Cambridge 2007.

Dopunska literatura

Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University

Press, 1978. Glendinning, E. H.: English in Mechanical Engineering, Oxford

University Press, 1979.




Nema.

NAZIV PREDMETA Uvod u geofiziku

Kod PMP160 Godina studija 3 PD, 1 D

Nositelj/i predmeta red. prof.dr.sc. Darko Koračin izv. prof. dr. sc. Željka Fuchs


4,0

Suradnici


P S V T

30 15


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Pružiti znanja iz - povijesti svemira i Sunčevog sustava - strukture Zemlje,

tektonskih procesa i potresa - svojstava oceana i oceanske dinamike - atmosferske

strukture i dinamike


Preduvjeti: - osnove fizike - osnove kemije - osnove matematike


Razumijevanje nastanka i evolucije Zemlje i atmosfere Znanje uzroka potresa i

praktičnih rješenja za računanje epicentra potresa Računanje oceanske dinamike

uključujući plimu i oseku Razumijevanje algoritama koji opisuju atmosferske

procese


1. Svemir i Sunčev sustav 1 2. Sunce 1 3. Postanak Zemlje 1 4. Mjesec i plima i

oseka 1 5. Zakoni zračenja 1 6. Struktura Zemlje 2 7. Tektonika ploča 1 8. Seizmički

valovi i potresi 2 9. Seizmološki instrumenti 1 10. Glavni pojmovi oceanografije 2

11. Svojstva mora i morskog dna 12. Struktura gustoće, temperature, saliuniteta I

gibanja u oceanu 2 13. Međudjelovanje zrak-more 1 14. Vjetrovi i napetost vjetra

iznad mora 1 15. Bilanca topline u moru 2 16. Istraživanje mora 1 17. Sile

dominantne za dinamiku mora i njihovo modeliranje 1 18. Osnovni pojmovi

znanosti o atmosferi 2 19. Sastav atmosfere 1 20. Struktura atmosferske gustoće,

temperature i tlaka 2 21. Zakon idealnog plina 1 22. Hidrostatska ravnoteža u

atmosferi 1 23. Adijabatski procesi u atmosferi 1


predavanja seminari i radionice vježbe mješovito e-učenje samostalni zadaci

mentorski rad

Obveze studenata


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1


Ocjena se utvrđuje na temelju ocjena: • usmene prezentacije • usmenog ispita


• Howell, B. F., Jr., 1978: Introduction to Geophysics. Robert E. Krieger Publishing.

400 pp. • Stewart, R. H., 2008: Introduction to Physical Oceanography. Texas A &

M University. 345 pp. • Wallace J. M., and P. V. Hobbs, 2006: Atmospheric Science:

An introductory Survey. 2nd ed., Academic Press. 483 pp.

Dopunska literatura

• Ahrens C. D. 2001. Essentials of Meteorology, An Invitation to the Atmosphere,

Brooks/Cole Publishing. • Bolt, B.A., Inside the Earth, 1982. W.H. Freeman &

Company, San Francisco, 191 pp. • Garland G.D., 1977. The Earth's Shape and

Gravity, Pergamon Press, Oxford • Kasumović, M., 1971. Opća i primijenjena

geofizika I. dio - Opća geofizika, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički

fakultet, Zagreb, 1-148. • Merrill, R.T., McElhinny, M.W. and McFadden, P.L. 1998.

The magnetic field of the Earth, Academic Press International Geophysics Series,

63 • Pickard, G.L., and W.J. Emery, 1990: Descriptive Physical Oceanography, An

Introduction, 5th Edition, Pergamon Press, New York, 320 pp.






NAZIV PREDMETA Baze podataka

Kod PMIH10 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta dr. sc. Tonći Dadić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta Obavezan Postotak primjene e-

učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje osnovnih pojmova relacijskog modela podataka. Stjecanje znanja i

vještine potrebnih pri oblikovanju relativno jednostavnih baza podataka

zasnovanih na relacijskom modelu. Usvajanje znanja sintakse i semantike SQL

upitnog jezika i razumijevanje plana izvršavanja SQL upita. Relacijsku bazu

predstaviti objektno.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: korisnička razina upotrebe

operacijskog sustava, poznavanje pojmova objektnog programiranja, osnovno

znanje jezika C#.


Student će moći: 1. definirati osnovne pojmove relacijskog modela baze podataka

2. oblikovati relacijski model jednostavnijih problema iz realnog svijeta opisanih

prirodnim jezikom 3. predstaviti relacijsku bazu objektno 4. upotrijebiti SQL upitni

jezik pri pretraživanju i ažuriranju relacijske baze podataka 5. razumjeti plan

izvršavanja SQL upita i ulogu indeksa pri tome 6. razumjeti osnovne pojmove

vezane uz administraciju i sigurnost baza podataka


Tjedan1: Uvod u predmet. Informacija i podatak. Uloga baze podataka u

informacijskom sustavu. Povijesni razvoj baza podataka: datotečne, hijerarhijske,

mrežne, relacijske i objektne baze podataka. Vježbe: povezivanje klijenta –

korisničkog sučelja uređivača SQL upita – sa sustavom za upravljanje relacijskom

bazom podataka MS SQL Server. Stvaranje baze podataka pomoću grafičkog

korisničkog sučelja. Tipovi podataka. Tjedan2: Pojmovi relacijskog modela

podataka. Relacijska algebra (1. dio): operacije unije, presjeka, razlike, projekcije i

restrikcije. Nepotpune informacije i NULL-vrijednost. Svojstva relacijskog upitnog

jezika SQL. Vježbe: Sintaksa i semantika SQL jezika (1. dio): select-from-where.

Često korištene funkcije u upitima. Operacije s NULL-vrijednostima. Tjedan3:

Relacijska algebra (2. dio): theta i prirodno spajanje, operacije agregacije. Vježbe:

Sintaksa i semantika SQL jezika (2. dio): inner join, left i right outer join te full join.

Uvježbavanje upita nad pripremljenom bazom podataka. Tjedan4: Pogledi. DDL

dio SQL jezika. Coddova pravila. Struktura tipičnog sustava za upravljanje

relacijskom bazom podataka. Vježbe: Sintaksa i semantika SQL jezika (3. dio):

insert into, update from, delete from, create, alter i drop. Tjedan5: Oblikovanje

relacijskog modela podataka. Integritet i konzistencija baze podataka. Ograničenja

radi očuvanja integriteta. Vježbe: ugnježđeni SQL upiti. SQL upiti agregacije: group

by – having. Uvježbavanje upita. Tjedan6: Funkcijske zavisnosti podataka. Postupci

normalizacije. Normalne forme: 1NF, 2NF i 3NF. Vježbe: Upoznavanje plana

izvršavanja SQL instrukcija. Uvježbavanje upita. Tjedan7: Normalne forme: Boyce-

Coddova, 4NF4 i 5NF. Vježbe: Priprema za prvi kolokvij. Tjedan8: ER model (1.

dio): utvrđivanje entiteta i njihovih atributa. Vrste veza između entiteta. Vježbe:

Prvi kolokvij. Tjedan9: ER model (2. dio): dekompozicija veze M : N. Rekurzivna

veza. Vježbe: Oblikovanje ER modela (1. dio) na temelju analize problema

opisanog prirodnim jezikom. Tjedan10: Studijski primjer oblikovanja ER modela.

Vježbe: Oblikovanje ER modela (2. dio). Implementacija relacijske sheme.

Tjedan11: Indeksi. Optimizacija SQL upita. Materijalizirani pogledi. Vježbe:

Uvježbavanje oblikovanja ER modela. Tjedan12: Transakcije. Vrste zaključavanja

elemenata relacijske baze podataka. Okidači, pohranjene procedure i funkcije.

Vježbe: Optimizacija SQL upita. Tjedan13: Svojstva LINQ upitnog jezika.

Predstavljanje relacijske baze objektno. Vježbe: alat LINQ to SQL Classes.

Povezivanje sa sustavom za upravljanje relacijskom bazom podataka iz primjenskih

programa. LINQ upiti u jednostavnom konzolnom programu. Tjedan14: Osnovno

administriranje baze podataka. Upravljanje pravima korisnika. Pričuvne kopije i

restauracija. Vježbe: Priprema za drugi kolokvij. Tjedan15: Uloga dnevnika (engl.

log) baze podataka. Oporavak baze podataka nakon urušavanja. Pojam replikacije.

Distribuirane baze podataka. Vježbe: Drugi kolokvij.



Obveze studenata

Pohađanje predavanja 70%, pohađanje vježbi 70%, 3 domaće zadaće, 2 kolokvija,

pismeni ispit i usmeni ispit. Studenti koji su uspješni na kolokvijima oslobaođeni su

pismenog ispita.


Pohađanje nastave: 0,5 Domaće zadaće: 0,5 Pismeni ispit: 2 Usmeni ispit 2


Aktivnost studenata na predavanjima i vježbama (prisutnost na predavanjima i

vježbama, rješavanje zadataka iz domaćih zadaća) (20 %). Pismeni dio ispita (40

%): U semestru se održavaju dva kolokvija sa zadacima iz SQL upitnog jezika,

odnosno, oblikovanja relacijske baze podataka. Svaki se od njih boduje na ljestvici

0-50 bodova. Studenti koji ostvare najmanje 25 bodova iz svakog kolokvija

oslobađaju se pismenoga ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom dijelu ispita

koji sadržajno odgovara kolokvijima. Usmeni dio ispita (40%) je obavezan za sve

studente, pri čemu odgovaraju na tri pitanja nasumično izabrana iz liste od 50

pitanja podijeljenih u tri kategorije. Završna ocjena izvodi se na temelju svih

navedenih ocjena s težinskim faktorima kako je navedeno u zagradama kod svakog

oblika ocjenjivanja.


Mladen Varga: Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje

podataka, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994. (15

primjeraka u knjižnici)

Dopunska literatura

Tonći Dadić: Baze podataka – skripta:

http://www.pmfst.unist.hr/~tdadic/Dadic_BazePodataka.pdf





NAZIV PREDMETA Uvod u diferencijalnu geometriju

Kod PMM120 Godina studija 1. i 2. diplomskog

Nositelj/i predmeta Joško Mandić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta Obavezan i izborni Postotak primjene e-

učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je studente upoznati s bazičnim područjima diferencijalne geometrije,

dakle sadržaje koji pokrivaju teoriju krivulja u prostoru (i ravnini) te teoriju ploha u

Euklidskom prostoru. Time će biti osposobljeni za praćenje jednog naprednijeg

kursa iz diferencijalne geometrije koji bi obuhvaćao Riemannovu geometriju i

mnogostrukosti. Osim toga primjena stečenih znanja moguća je u drugim

znanostima, npr. u fizici.


Potrebne kompetencije: poznavanje matematičke analize i linearne algebre.


Student je sposoban: -definirati regularne krivulje i plohe -objasniti zakrivljenost i

torziju krivulje -primjeniti prvu i drugu fundamentalnu formu plohe -analizirati plohu

pomoču normalne, Gaussove i srednje zakrivljenosti


-Regularne krivulje (1) -Duljina luka krivulje. (1) -Zakrivljenost i torzija. (2) -

Frenetove formule. (2) -Osnovni teorem diferencijalne geometrije za krivulje u

prostoru. (2) -Regularne plohe (1) -Tangencijalna ravnina regularne plohe (2) -Prva

fundamentalna forma plohe. (2) -Orijentacija plohe. (1) -Druga fundamentalna

forma plohe. (2) -Normalna zakrivljenost. (2) -Gaussova i srednja zakrivljenost. (2) -

Specijalne krivulje na plohi: linije zakrivljenosti, asimptotske krivulje i geodezijske

krivulje. (2) -Lokalno izometrične plohe. (2) - Teorem Egregium. (2) - Osnovni

teorem diferencijalne geometrije za plohe u prostoru. (2) - Gauss-Bonnetov

teorem. (2)


Predavanja i vježbe.

Obveze studenata Pohađanje nastave i pisanje domaćih radova.


Pohađanje nastave i pisanje domaćih radova: 2 ETCS. Pismeni ispit: 2 ETCS. Usmeni

ispit:2 ETCS.


Pismeni ispit i završni usmeni ispit.


N. Ujević, Predavanja iz uvoda u diferencijalnu geometriju, skripta.

Dopunska literatura

1.M. P. Do Carmo, Differential Geometry of Curves and Surfaces, Prentice-Hall,

1976. 2.R.S. Millman, G.D. Parker, Elements of Differential Geometry, Prentice-Hall

Inc., New Jersey/London, 1977.





NAZIV PREDMETA Filozofija znanosti

Kod PMS101 Godina studija

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Franjo Sokolić i prof. dr. sc. Berislav Žarnić


4,0

Suradnici


P S V T


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Produbiti pojmovno razumijevanje strukture i razvoja znanstvenih teorija u

povijesnom, logičkom i epistemološkom smislu, pružiti povijesnoznanstvene i

filozofskologičke pretpostavke za refleksiju i kritičko preispitivanje metoda i

pretpostavaka znanstvene spoznaje, poticati dijalog između prirodnih,

humanističkih i društvenih znanosti.


Nema.


Na kraju kolegija studenti će moći: - opisati osnovne elemente logičke strukture

znanstvene teorije, - izložiti glavna obilježja povijesnog razvoja znanstvene metode i

znanstvenih pojmovnih okvira, - iskazati osnovne probleme i odrediti alternativna

stajališta u filozofiji znanosti, - prepoznati vrijednost znanstvene spoznaje i

argumentacije kao oblika kritičke racionalnosti u sporazumijevanju.


Sadržaj kolegija ima fleksibilnu organizaciju koja se osloncem na ključne teme

prilagođava teorijskim interesima studenata. - Odnos filozofije u znanosti u

povijesnoj perspektivi. Pitanje znanstvene metode. [2 P; 2 S] - Znanstveni jezik i

spoznaja: sintaksa i semantika znanstvenog jezika i pitanje intersubjektivne

provjerljivosti u logičkom empirizmu: prikaz i kritika. [1P; 1S] - Metoda prirodne

znanosti i matematika. Filozofija matematike i ontološko pitanje. Gődel i

ograničenja aksiomatske metode. [2P; 2S] - Logička teorija mjerenja. Problem

mjerenja u kvantnoj fizici. [2P; 2S] - Vrijeme, prostor, prostor-vrijeme. Položaj i

razvoj teorija o prostoru i vremenu unutar empirijskih znanosti i filozofije. [2P; 2S]

Ključne teorije o prostoru i vremenu (Aristotel, Newton, Leibniz, Kant, Einstein,...).

[ 1P; 1S] - Znanstvena spoznaja kao dinamični fenomen. Kuhnova teorija razvoja

znanosti. Teorija logike promjene znanstvenih teorije. [3P; 3S] - Realizam i

antirealizam u filozofiji znanosti [1P; 1S] - Recentni trendovi u razumijevanju

odnosa znanosti i filozofije [1P; 1S]


Predavanja, seminari i radionice, mješovito e-učenje, samostalni zadaci, mentorski

rad

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u radu kolegija. Proučavanje literature. Priprema i izlaganje

seminarskog rada.


Pohađanje nastave 1 Seminarski rad 0.5 Usmeni ispit 0.5 Aktivnost 1


Bilježi se redovitost pohađanje nastave. Boduje se aktivnost tijekom nastave kao te

izrada i prezentacija seminarskog rada. Završni ispit obuhvaća vrednovanje završne

verzije seminarskog rada i usmeni ispit.


S. Lelas i T. Vukelja (1996) Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga. Z. Šikić

(1995) Filozofija matematike. Zagreb: Školska knjiga. T. Kuhn (2013) Struktura

znanstvenih revolucija. Zagreb: Jesenski i Turk

Dopunska literatura

L. Wittgenstein (1987) Tractatus logico-philosophicus. Sarajevo: Veselin Masleša.

B. Žarnić (2006) Filozofija znanosti: priručnik (tumačenja odabranih tekstova)

http://marul.ffst.hr/~logika/2006filozofijaznanosti/skriptaFZ.pdf


Kolegijalna evaluacija. Studentske ankete.


Nema.

NAZIV PREDMETA Elektrodinamika II



(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovama klasične elektrodinamike.


Nema.


• Poznavanje osnovnih zakona magnetostatike • Poznavanje Faradayevog zakona •

Poznavanje Maxwellovih jednadžbi • Poznavanje elektromagnetskih potencijala •

Poznavanje valne jednadžbe • Poznavanje elektromagnetskih valova • Poznavanje

energije, impulsa i angularnog momenta elektromagnetskog polja • Poznavanje

Specijalne teorije relativnosti • Poznavanje relativističke formulacija elektrodinamike


Električna struja. Magnetostatika. Biot.Savartov zakon. Faradayev zakon indukcije.

Energija magnetskog polja. Feromagneti. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski

potencijali. Gauge transformacije i gauge simetrija elektrodinamike. Valna

jednadžba i njena Greenova funkcija. Linearni materijali. Poyntingov teorem.

Energija, impuls i angularni moment EM polja. Elektromagnetski valovi i njihova

svojstva. Zakoni geometrijske optike. Disperzija i disipacija. Emisija EM valova.

Zračenje dipola. Specijalna teorija relativnosti. Lorentzove transformacije.

Kontrakcija duljina i dilatacija vremena. Prostor-vrijeme. 4-vektori. Tenzor EM-

polja. Relativistička formulacija elektrodinamike.









J.D.Jackson Classical Electrodynamics

Dopunska literatura

I.Supek, Teorijska fizika i struktura materije






NAZIV PREDMETA Biokemija II

Kod PMC116 Godina studija III.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić


6,0

Suradnici


P S V T

30 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Poznavanje temeljnih metaboličkih procesa.


Položen ispit iz Organske kemije.


1. Razumjeti temeljne procese katabolizma. 2. Razumjeti temeljne procese

anabolizma. 3. Objasniti mehanizme regulacije metaboličkih procesa. 4. Objasniti

mehanizme skladištenja i imobolizacije gorivih molekula. 5. Povezati metaboličke

procese na razini organa.


1. Uvod u metabolizam 2. Glikoliza 3. Ciklus limunske kiseline 4. Respiracijski lanac

5. Oksidacijska fosforilacija, termogeneza, oksidacijski stres 6. Glukoneogeneza 7.

Pentoza fosfatni put 8. Metabolizam glikogena, Regulacija metabolizma glikogena

9. Razgradnja masti i masnih kiselina, sinteza ketonskih tijela 10. Sinteza masnih

kiselina, sinteza triacilglicerola i skladištenje 11. Kolesterol 12. Metabolizam

aminokiselina 13. Hem 14. Metabolizam nukleotida 15. Integracija metabolizma


Predavanje, seminar.

Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima i seminarima najmanje za 70%.


Dva djelomična ispita (1,5 ECTS), priprema za ispit (2 ECTS), usmeni ispit (2,5 ECTS).


Prije svakog dvosata predavanja održava se kviz na temu iz prethodnog

predavanja. Student koji ostvari više od 50% ukupnog broja bodova stječe pravo na

jednu ocjenu više iz odgovarajućeg djelomičnog ispita. Mogućnost polaganja

pismenog dijela ispita kroz dva djelomična ispita tijekom semestra. Za prolaznu

ocjenu potrebno je riješiti 50% svakog djelomičnog ispita. Prolazna ocjena na

pismenom ispitu uvjet je za polaganje usmenog dijela ispita.


Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko, Lubert Stryer, Biokemija, 6th Ed., 2013, Školska

knjiga, Zagreb

Dopunska literatura

Robert K. Murray, David A Bender, Kathleen M. Botham, Peter J. Kennelly, Victor

W. Rodwell, P. Anthony Weil, Harperova ilustrirana biokemija, 2010, Medicinska

Naklada Zagreb Donald Voet, Judith G. Voet, Charlotte W. Pratt, Fundamentals of

Biochemistry, 3rd Ed., 2005, John Wiley & Sons, Inc. Maja Pavela-Vrančić,

Biokemija II, powerpoint prezentacija


Konzultacije, djelomični ispiti, studentska anketa radi evaluacije predmeta i

nastavnika, evidencija o nazočnosti na predavanjima, analiza uspješnosti polaganja

kvizeva, djelomičnih i završnih ispita.


NAZIV PREDMETA Praktikum iz biokemije

Kod PMC107 Godina studija treća

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Viljemka Bučević Popović


3,0

Suradnici

Dr. sc. Matilda Šprung Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta da se studenti kroz praktični rad upoznaju sa svojstvima bioloških

molekula (aminokiseline, enzimi) te metodama koje se koriste za njihovu analizu i

odjeljivanje.


Odslušan predmet Biokemija I. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspješno

praćenje predmeta: • poznavanje osnovnih načela rada u kemijskom laboratoriju


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: • opisati i protumačiti kiselo-bazna

svojstva aminokiselina • izmjeriti enzimsku aktivnost, prikazati i analizirati kinetiku

enzimskih reakcija. • provesti tehniku elektroforeze za analizu bioloških

makromolekula • provesti odjeljivanje proteina gel-filtracijom • odrediti koncentraciju

proteina


1.-6. Kiselo-bazna svojstva aminokiselina. 7.-12.Vremenski tijek enzimske reakcije.

Enzimska kinetika. 13.-18. Inhibicija enzimske reakcije. Aktivacija enzimske

reakcije. 19.-24. Utjecaj temperature na aktivnost enzima. 25.-30. Elektroforeza

proteina. 31.-36. Elektroforeza nukleinskih kiselina. 37.-42. Metode odjeljivanja

proteina. Gel-filtracija. 43.-45. Određivanje koncentracije proteina metodom po

Bradfordu.


Laboratorijske vježbe

Obveze studenata Pohađanje nastave, ulazni kolokviji, izvještaj s vježbi, ispit


Pohađanje nastave - 1,5 boda Ulazni kolokviji - 0,25 boda Priprema izvještaja s

vježbi - 0,25 boda Pismeni ispit - 1 bod


Ulazni kolokviji – 10 % Izvještaj rezultata praktičnog rada i aktivnost na nastavi –

10% Pismeni ispit – 80%


Praktikum iz biokemije (interna skripta) Stryer, Berg, Tymoczko, Biokemija, Školska

knjiga, 2013.

Dopunska literatura

Voet, Voet: Biochemistry, 4 izd., John Wiley & Sons, 2011.


Kvaliteta nastave pratit će se prikupljanjem povratnih informacija od studenata

putem osobnih konzultacija, zajedničkih razgovora i anonimne studentske ankete.

Analizirat će se uspješnost studenata na završnom ispitu, te koristiti u svrhu

unapređivanja izvođenja nastave u narednoj akademskoj godini.


NAZIV PREDMETA Osnove elektronike II

Kod PMT061 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr.sc. Siniša Antonijević


5,0

Suradnici

prof. Hrvoje Turić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15


učenja 40

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Usvojiti osnovna znanja iz elektronike.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: razumijevanje poluvodiča, PN spoja i

diode.


Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1.

Kvalitativno opisati konstrukciju i princip rada bipolarnih tranzistora i tranzistora s

efektom polja 2. Opisati ulazne i izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora. 3.

Objasniti hibridni model bipolarnog tranzistora i fizikalno značenje h-parametara 4.

Analizirati jednostavno tranzistorsko pojačalo u spoju ZE, te tranzistorsku sklopku 5.

Opisati osnovna svojstva tranzistorskih pojačala u spoju ZB, ZC, ZS, ZD, ZG 6.

Opisati povratnu vezu 7. Analizirati Darlingtonov spoj i strujno zrcalo 8. Opisati

osnovna svojstva operacijskog pojačala te analizirati osnovne spojeve sa

operacijskim pojačalima 9. Klasificirati tehnike realizacije osnovnih logičkih sklopova

10. Opisati osnovne tipove bistabila


1. tjedan: Upoznavanje studenata sa pravima, obavezama, kriterijima i načinom

ocjenjivanja. Triodna cijev, tranzistori općenito, bipolarni tranzistor općenito 2.

tjedan: Bipolarni tranzistor – konstrukcija, princip rada, pojačanja osnovnih spojeva

(ZB, ZE, ZC) 3. tjedan: Karakteristike bipolarnog tranzistora, tranzistor kao

četveropol. 4. tjedan: Spojni tranzistor s efektom polja (JFET) 5. tjedan: Tranzistor

s efektom polja s izoliranom upravljačkom elektrodom (MOSFET) 6. tjedan:

Kolokvij 1. Pojačala općenito. 7. tjedan: Pojačalo u spoju ZE – DC analiza.

Tranzistor kao sklopka. 8. tjedan: Pojačalo u spoju ZE – AC analiza. Svojstva

pojačala u spojevima ZC, ZB, ZS, ZD, ZG. 9. tjedan: Kaskadno spajanje pojačala.

Darlingtonov spoj. Diferencijalno pojačalo. Strujno zrcalo. Povratna veza. 10.

tjedan: Operacijska pojačala – osnovna svojstva. Spojevi sa operacijskim

pojačalima - invertirajuće/neinvertirajuće pojačalo, sumator, sljedilo, diferencijalno

pojačalo, strujno-naponski pretvarač, integrator, derivator. 11. tjedan: Kolokvij 2.

Digitalna elektronika općenito. Stupnjevi integracije logičkih sklopova. Tablice

istina osnovnih i izvedenih logičkih sklopova. Polusumator i potpuni sumator. 12.

tjedan: Tehnike realizacija logičkih sklopova. 13. tjedan: Sekvencijalna logika.

Razinom okidani bistabili. 14. tjedan: Bridom okidani bistabili. 15. tjedan: Kolokvij

3.


Predavanja, seminar, konzultacije.

Obveze studenata Minimalno 70% prisustva na predavanjima i auditornim vježbama.


5 ECTS bodova ukupno: - 30 sati predavanja – 1 ECTS bod - 15 sati seminar – 0,5

ECTS bod, - 15 sati samostalnog rada za seminar – 0,5 ECTS bod, - 90 sati

samostalnog učenja za ispit i kolokvije – 3 ECTS boda.


Student je položio predmet ako a) ima više od 49% bodova na ispitu ili b) ima više

od 49% na svakom od 3 kolokvija U slučaju da samo 1 od 3 kolokvija nije položen

(uspjeh na kolokviju <50%), student ima pravo odgovarati na ispitna pitanja samo iz

ove cjeline na svim ispitnim rokovima u tekućoj akademskoj godini. Aktivnost

studenta tijekom predavanja se nagrađuje sa „plusevima“. Svaki „plus“ na

predavanju će se zbrajati kao +1% na uspjeh iz svih sljedećih kolokvija. Ocjena po

postocima: 50% do 63% - dovoljan (2) 64% do 77% - dobar (3) 78% do 89% - vrlo

dobar (4) 90% do 100% - izvrstan (5)


- V. Papić, Predavanja iz osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005. -

prezentacije sa predavanja (dostupne online)

Dopunska literatura

- B. Juzbašić, Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1984. - P. Biljanović,

Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989. - N. Storey, Electronics: A

Systems Approach, Prentice Hall, 1998. - P. Slapničar, Gotovac: Elektronički

sklopovi, Sveučilište u Splitu, 2000.


- razgovor sa studentima, - mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem

anonimnih anketa, - uspješnost studenata na kolegiju, - samoanaliza.


NAZIV PREDMETA Matematičke metode fizike I

Kod PMP107 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Leandra Vranješ Markić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici


P S V T

45 30


učenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti studente za korištenje metoda vektorske i tenzorske analize te

vjerojatnosti i statistike u analizi i rješavanju fizikalnih problema.


Poznavanje diferencijalnog i integralnog računa jedne varijable.


Razumijevanje fizikalne interpretacije diferencijalnih operatora. Sposobnost

korištenja vektorske analize u pravokutnim i zakrivljenim koordinatama u formulaciji

i rješavanju fizikalnih problema, prvenstveno iz mehanike i elektrodinamike.

Osnovno znanje tenzorske analize. Ovladavanje najvažnijim pojmovima,

konceptima i metodama iz područja vjerojatnosti i statistike. Razumijevanje i

pravilna interpretacija podataka, te sposobnost izvođenja jednostavnih statističkih

analiza.


Vektorska analiza. Gradijent. Divergencija. Rotacija. Vektorska integracija.

Gaussov teorem. Stokesov teorem. Gaussov zakon i Poissonova jednadžba.

Diracova delta funkcija. Vektorska analiza u zakrivljenim koordinatnim sustavima.

Kružne cilindrične koordiante. Ortogonalne koordinate. Diferencijalni vektorski

operatori. Sferične polarne koordinate. Uvod u tenzorsku analizu. Kontrakcija i

direktni produkt. Pravilo kvocijenta. Elementi teorije vjerojatnosti: nasumični

događaji, zavisnost i nezavisnost. Elementi statističkog zaključivanja: uzorci,

binomna Poissonova, Gaussova i gama razdioba. Statistička ocjena parametara.

Provjera statističkih hipoteza.


Predavanja i vježbe.

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na nastavi.


Pohađanje nastave 1.5 ECTS Samostalni rad i ispit: 4.5 ECTS


Kolokviji i završni pismeni i usmeni ispit.


1. L. Vranješ Makrić, Skripta iz matematičkih metoda fizike I, 2009. 2. Prezentacija

iz vjerojatnosti i statistike dostupne na moodle-u

Dopunska literatura

1. K. F. Riley, M. P. Hobson, S. J. Bence, Mathematical methods for physics and

engeneering 2. H. J. Weber , G. B. Arfken, G. Arfken, Essential Mathematical

Methods for Physicists, Academic Press, 2003.


- praćenje uspjeha studenata na kolokvijima i ispitima - praćenje razvoja studenata

na predmetima koji slijede i poveznice s uspjehom ovog predmeta - ostale ankete

studenata


NAZIV PREDMETA Opća fizika III

Kod PMP006 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Mile Dželalija Bodovna vrijednost

(ECTS) 8,0

Suradnici

Dr. sc. Petar Stipanović Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

60 15 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Omogućiti razumijevanje i primjenu fizikalnih pojmova i zakona o titranjima,

valovima i optikomu s ciljem rješavanja zadanih problema, objašnjavanja prirodnih

pojava te principa rada izabranih uređaja i instrumenata.


Ishodi učenja iz Mehanike i Elektromagnetizma.


- primijeniti i kritički raspraviti pojmove i zakone o titranjima, mehaničkim i

elektromagnetskim valovima te optici - riješiti složene probleme iz tiranja, valova i

optike - objasniti principe rada osnovnih mjernih instrumenata te ih primijenjivati u

odabranim mjerenjima kod titranja, valova i optike - istražiti i prezentirati odabranu

temu iz titranja, valova i optike - kritički raspraviti primjenu principa i zakona iz

titranja, valova i optike interdisciplinarno s drugim disciplinama


1. Titranje. Jednostvno harmonijsko titranje. Prigušeno titranje. Prisilno titranje. 2.

Vezana titranja. Zbrajanje harmonijskih titranja. 3. Transverzalni i longitudinalni

valovi u elastičnom sredstvu. Valna jednadžba. 4. Brzina transverzalnog vala na žici.

Energija i snaga vala. Valni paket. 5. Interferencija valova. Stojni valovi. Refleksija.

Stojni valovi i rezonancija. 6. Fourierova analiza. 7. Zvučni valovi. Intenzitet i nivo

zvuka. Stojni zvučni valovi. Dopplerova pojava 8. Valovi u čvrstim tijelima. 9.

Elektromagnetska titranja. Eketromagnetski valovi. Poyintingov vektor. 10.

Polarizacija. Lom i refleksija. Disperzija svjetlosti. 11. Geometrijska optika.

Fermatov princip. Zrcala. Sferni dioptri. Leće 12. Valna optika. Interferencija

svjetlosti. Difrakcija svjetlosti. 13. Optički instrumenti. Boje. Fotometrija. 14. Linijski

spektri. Fizikalne osnove lasera. 15. Valnočestična svojstva tvari.


Predavanja korištenjem prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje

demonstracijskih pokusa, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u

grupi, rasprava te rješavanje zadanih problema. Rješavanje zadataka na

auditornim vježbama, samostalno i uz vodstvo asistenta, te studentske

prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru.

Obveze studenata

-aktivno sudjelovati u nastavi svojim komentarima, pitanjima i odgovorima na

pitanja - pripremiti i prezentirati seminarski rad o odabranoj temi - riješiti zadane

numeričke zadatke primijenjujući pojmove i zakone u navedenim sadržajima -

kritički raspraviti odabrane pojmove i zakone te njihovu primjenjivost


2 ECTS: priprema i prezentacija seminara 3 ECTS: aktivno sudjelovanje na

predavanjima te samostalno učenje teorijskih pojmova i zakona navedenih

sadržaja 3 ECTS: aktivno sudjelovanje na vježbama te samostalno vježbanje

rješavanje složenih numeričkih problema


- priprema i prezentacija seminara (15%) - kritička rasprava pojmova i zakona

(45%) - rješavanje numeričkih složenih problema (40%)


- D.Halliday, R.Resnick, J.Walker, Fundamentals of Physics, JW and Sons, 6th

edition, extended, 2003; ili novije - M.Dželalija, Opća fizika III, prezentacija, 2015.

Dopunska literatura

- V. Henč-Bartolić i Petar Kulišić. Valovi i optika. Školska knjiga, Zagreb 1989. - F.S.

Crawford. Waves. Berkeley Physics Course III, McGraww-Hill, New York - Babić, R.

Krsnik i M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike. Školska knjiga, Zagreb 1982. -

F.W. Sears, M.W. Zemansky, H. D.Young, R. A. Freedman. University Physics.

Addison Wesley London, 2000. - R.P. Feynman, R.B. Leighton, M. Sands. The

Feynman lectures on physics I, Addison-Wesley, London 1975. - M. Paić, Osnove

fizike I,IV, Liber, Zagreb, 1978-1983.


- Analiza stečenih ishoda učenja na kraju nastave u usporedbi s uvodnom

provjerom. - praćenje razvoja studenata na predmetima koji slijede i poveznice s

uspjehom ovog predmeta - ostale ankete studenata


NAZIV PREDMETA Praktikum iz opće fizike II

Kod PMP012 Godina studija 2nd


(ECTS) 2,5

Suradnici

Ranko Ševeljević (vanjski suradnik)


P S V T

40


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje zakona elektromagnetizma kroz samostalnu izvedbu odabranih


eksperimentalnih rezultata.


Položeni predmeti Opća fizika II i Praktikum iz opće fizike I.



odabranih eksperimenata iz elektromagnetizma, - opisati dijelove i principe rada

odabranih eksperimenata iz elektromagnetizma, - statistički analizirati rezultate

dobivene mjerenjima, - temeljem rezultata statističke analize prepoznati i razumjeti

pogreške mjerenja.


Praktikum se sastoji od sljedećih vježbi: - Električni kapacitet elektrometra -

Mjerenje otpora i Ohmov zakon - Mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom - RC-

strujni krug - Električni titrajni krug - Transformator - Međudjelovanje magnetskog

dipolnog momenta i magnetskog polja - Magnetska indukcija


laboratorij












Ante Bilušić, Praktikum iz opće fizike II, skripta, dostupno putem ostalih medija

(slobodan pristup)

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Programiranje u struci I


Nositelj/i predmeta Hrvoje Kalinić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici

Larisa Zoranić Danijel Nejašmić


P S V T

30 0 30


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osnovno snalaženje s računalom i osnove programiranja u C programskom jeziku

kroz primjere povezane s matematikom i fizikom.


Osnove fizike i osnove matematike.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Usvojiti osnovne koncepte

programiranja kroz korištenje programskog jezika C. 2. Osmisliti, napisati, prevesti i

pokrenuti programe u C programskom jeziku. 3. Koristiti različite vrste vrijednosti

podataka te izraze za kontrolu izvođenja programa. 4. Napisati program koji koristi

funkcije i datoteke za neke jednostavnije primjere.


1. O programiranju i programskom jeziku C-u. Prevođenje, pokretanje i izvođenje

programa. Građa programa. Ulazi i izlazi programa. 2. Građa programa. Direktive,

funkcije, naputci, makroi. Identifikatori, ključne riječi, tokeni. 3. Konstante,

varijable i vrste vijednosti podataka. 4. Formatirani u ulaz i izlaz. 5. Operatori,

izrazi, izjave. Tvorba operatora izrazima, asocijativnost, prioritet i nuspojave

operatora. 6. Naputci grananja, logički izrazi, if (kaskada i složeni naputak), else

(viseći else), switch (skretnica), break 7. Petlje: for, while, do, break, continue,

goto, null naputak 8. math.h biblioteka. Nizovi i redovi petljama. 9. Međuispit 10.

Vrste vrijednosti podataka u C-u. Utjecaj na numeričku preciznost. Pretvorba vrste

vrijednosti. Zapis u memoriji, prelijev, rezervatori, odgodni simboli. Typedef i

sizeof. 11. Jednodimenzionalna i višedimenzionalna polja, polja promjenjive duljine

i nepromjeniva polja. Inicijalizacija i deklaracija polja. 12. Funkcije: definicija, poziv,

deklaracija. Argumenti i parametri. Predaja i vraćanje vrijednosti, return i exit. 13.

Pokazivači: organizacija memorije, adresa, deklaracija, pridjeljivanje vrijednosti.

Operator adresiranja i usmjeravanja (pokazivanja). 14. Rad s datotekama 15.

Izborne teme: pokazivači, standardne i dodatne biblioteke u C-u, uvod u numeričku

analizu


predavanja vježbe samostalni zadaci

Obveze studenata Prisustvo i zalaganje studenata na nastavi, izrada zadataka na satu, izrada zadataka

kod kuće.


Pohađanje nastave 1.5 Kolokvij 1.0 Praktičan rad 1.5


Zalaganje i prisustvo studenata na nastavi. Pismeni dio: kolokvij ili pismeni ispit.

Usmeni ispit, prema potrebi.


1. Bilješke s predavanja: Programiranje u struci, Hrvoje Kalinić 2. B. W. Kernighan &

D. M. Ritchie "The C programing langauge" , Prentice Hall, USA, 1998. 3. Mike

Banahan, Declan Brady, Mark Doran "The C book", GBDirect, 2008.

Dopunska literatura

1. Robert Sedgewick, " Algorithms in C", Addison-Wesley, USA, 1998. 2. K. Ćosić, P.

Marendić, "Naučite programirati uz C++", Element, 2009.





NAZIV PREDMETA Diferencijalne jednadžbe

Kod PMM950

Godina studija 2nd or 3rd year of undergraduate study

Nositelj/i predmeta TANJA VUČIČIĆ Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta OBAVEZNI I IZBORNI Postotak primjene e-

učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Iz obilja predmetu Diferencijalne jednadžbe (kratko: Dj) pripadajuće materije,

poglavljima izabranim za prezentaciju treba obuhvatiti najvažnije ideje, rezultate i

metode sa stajališta teorije i prakse. Kao primjereno jednostavan i često prisutni

kontekst, detaljnijom analizom treba popratiti dj 2. reda, a ukupni sadržaj

izbalansirati da obuhvati raspon od memoriranja nekih formula do kritičkog

poimanja teorema o egzistenciji rješenja i njegovog dokaza.


Operativno poznavanje diferencijalnog i integralnog računa funkcija jedne varijable

te matričnog računa. Elementarno znanje o funkcijama više varijabli i kompleksnim

funkcijama. Interno: odslušani kolegiji Matematika I i Matematika II (ili DIR I).


Uspješni student će biti osposobljen 1) razlikovati određene tipove dj 1. reda i

primijeniti primjerene metode za njihovo rješavanje; 2) razumjeti pojam početnog

problema i pokazati da mu neka funkcija (ni)je rješenje; 3) prepoznati ldj s

konstantnim koeficijentima i napisati joj fundamentalni skup rješenja; 4) odrediti

partikularna rješenja ldj metodom neodređenih koeficijenata i varijacije parametara;

5) objasniti kako se ponaša rješenje kad vrijeme neograničeno raste; 6) iskoristiti

poznato rješenje za redukciju reda hldj; 7) naći rješenje oblika reda potencija za ldj

2. reda; 8) upotrijebiti Wronskijan za pokazati jesu li dana rješenja linearno

nezavisna ili zavisna; 9) iskazati rješenje početnog problema x'=Ax, x(t0)=x0

koristeći matričnu eksponencijalnu funkciju; 10) iskazati s razumijevanjem nekoliko

varijanti Teorema o egzistenciji i jedinstvenosti.


1. Pojam dj. Jednostavni matematički modeli koji sadrže dj. Polje smjerova. Razne

klasifikacije dj. Izvori dj. (2 sata) 2. Dj 1. reda: linearna, separabilna, homogena,

Bernoullijeva i Riccatijeva. (2 sata) 3. Razlika linearnih i nelinearnih jednadžbi.

Egzaktna dj. Uvodno o ldj 2. reda. (2 sata) 4. Struktura skupa rješenja homogene

ldj. Abelov teorem. Linearna (ne)zavisnost i Wronskijan. (2 sata) 5. Homogena ldj 2.

reda s konstantnim koeficijentima. Nehomogena jednadžba: metoda neodređenih

koeficijenata. (2 sata) 6. Metoda varijacije konstanti za ldj 2.reda. Ldj n-tog reda –

osnovni pojmovi i činjenice. (2 sata) 7. Ldj n-tog reda s konst. koeficijentima.

Nehomogena ldj n-tog reda. (2 sata) 8. Rješavanje ldj 2. reda pomoću reda

potencija u okolini obične točke. (2 sata) 9. Regularne singularne točke. Eulerova

jednadžba. (2 sata) 10. Rješenje oblika reda oko regularne singularne točke. (2

sata) 11. Besselova jednadžba. Sustav od n diferencijalnih jednadžbi 1. reda.

Sustavi linearnih jednadžbi 1. reda. (2 sata) 12. Homogeni linearni sustav s

konstantnim koeficijentima. (2 sata) 13. Matrična eksponencijalna funkcija.

Nehomogeni linearni sustavi. (2 sata) 14. Dokaz Teorema o egzistenciji i

jedinstvenosti za jednodimenzionalni problem. (2 sata) 15. Iskaz Teorema o

egzistenciji i jedinstvenosti za n-dimen


× predavanja ☐ seminari i radionice × vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-

učenje ☐ terenska nastava ☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐

mentorski rad ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje nastave i polaganje ispita


Pohađanje nastave 2 Usmeni ispit 2 Pismeni ispit 2


Tijekom semestra studenti pišu dva parcijalna testa (kolokvija). Završni ispit se

polaže pismeno i usmeno i to unutar jednog ispitnog roka. Položen pismeni test je

uvjet za usmeni ispit. Ukupna ocjena je aritmetička sredina ocjena iz svakog od

ispitnih dijelova. Dva pozitivno ocijenjena kolokvija osiguravaju direktan pristup

usmenom ispitu na kraju semestra, u jednom od zimskih rokova u siječnju/veljači po

izboru studenta.


W.E. Boyce and R.C. DiPrima, Elementary Differential Equations and Boundary

Value Problems, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2012.

Dopunska literatura

M. Alić, Obične diferencijalne jednadžbe, skripta, PMF-Zagreb, Matematički odjel,

1994. 2. D.G. Zill and M.R. Cullen, Differential Equations with Boundary-Value

Problems, Brooks/Cole, Cengage 2009.





NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura III



(ECTS) 1,0

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta










života










































Vježbe.


(80%)










Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Obične diferencijalne jednadžbe

Kod PMM103

Godina studija 3rd year of undergraduate study

Nositelj/i predmeta Nikola Koceić Bilan Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim idejama običnih diferencijalnih jednadžbi.

Omogućiti razumijevanje osnovnih matematičkih modela. Pokazati teoreme o

egzistenciji i jedinstvenosti rješenja kao i neke od najpoznatijih tehnika određivanja

rješenja s naglaskom na linearne diferencijalne jednadže i linearne sustave.


Položen kolegij Diferencijalni i integralni račun I


Student je sposoban: 1. prepoznati probleme iz stvarnog svijeta koji se mogu

modelirati diferencijanim jednadžbama; 2. objasniti svojim riječima uvjete nužne za

egzistenciju i jedinstvenost Cauchyjevog problema; 3. razlikovati karakteristična

svojstva linearnih diferencijalnih jednadžbi i sustava od svojstava nelinearnih; 4.

odabrati i primjeniti prikladnu metodu za rješavanje osnovnih diferencijalnih

jednadžbi: 5. prepoznati početne i rubne uvjete te ih upotrijebiti za određivanje

partikularnog rješenja.


1. Uvod: Osnovni pojmovi i definicije, Matematičko modeliranje diferencijalnim

jednadžbama (1 tjedan) 2. Obične diferencijalne jednažbe prvog reda: Egzistencija i

jedinstvenost rješenja, Neki tipovi običnih diferencijalnih jednadžbi (uključujući

jednadžbu sa separiranim varijablama, homogenu, Bernoullijevu, egzaktnu),

Primjene (4 tjedna) 3. Obične diferencijalne jednadžbe višeg reda: Snižavanje reda,

Homogene linearne jednadžbe n-tog reda, Metoda neodređenih koeficijenata,

Metoda varijacije parametara, Laplaceova transformacija (5 tjedana) 4. Sustav

linearnih jednadžbi prvog reda: Uvod, Fundamentalna matrica, Varijacija

parametara (3 tjedna) 5. Ortogonalne funkcije: Sustav ortogonalnih funkcija,

Sturm-Liouvilleov problem, Primjeri (2 tjedna)


Predavanja i auditorne vježbe

Obveze studenata Pohađanje i praćenje nastave. Izlazak na ispit u predviđenim terminima.


Pohađanje nastave: 2 ECTS boda Pismeni ispit: 2 ECTS boda Usmeni ispit: 2 ECTS

boda


Završni ispit se polaže pismeno i usmeno.Obje ocjene vrednuju se jednako u

završnoj ocjeni. Položen pismeni test je uvjet za usmeno odgovaranje. Pozitivni

rezultat na kolokvijima zamjenjuje pismeni test.


D.G. Zill and M.R. Cullen, Differential Equations with Boundary-Value Problems,

Brooks/Cole, Cengage 2009.

Dopunska literatura

1. W.E. Boyce and R.C. DiPrima, Elementary Differential Equations and Boundary

Value Problems, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2012. 2. M. Alić, Obične

diferencijalne jednadžbe, skripta, PMF-Zagreb, Matematički odjel, 1994.





NAZIV PREDMETA Klasična mehanika I



(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovama klasične mehanike u Newtonovoj i Lagrangeovoj

formulaciji.


Nema.


• Poznavanje osnova vektorske analize • Poznavanje osnova kinematike •

Poznavanje jednadžbi gibanja sustava klasičnih čestica • Poznavanje osnovnih

zakona očuvanja u fizici • Poznavanje Lagrangeovih jednažbi • Poznavanje

jednostavnih sustava: LHO, mat. njihalo • Poznavanje i rješavanje Keplerovog

problema


Matematički uvod – skalarna, vektorska i tenzorska polja. Operatori gradijenta,

divergencije i rotacije. Integralni teoremi – Gaussov i Stokesov. Kinematika –

položaj, brzina i akceleracija čestice. Dinamika – sile, rad i potencijalna energija.

Newtonovi zakoni. Zakon očuvanjaimpulsa, angularnog momenta i energije.

Linearni harmonički oscilator. Gibanje s vezama. Mogući i virtuellni pomaci.

Generalizirane koordinate. Lagrangeove jednadžbe. Matematičko njihalo.

Centralne sile. Problem dva tijela. Keplerov problem.






Ocjenjivanje i vrjednovanje rada


studenata tijekom nastave i na završnom ispitu


Ž. Antunović, Klasična mehanika, http://pmfst.unist.hr

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Matematičke metode fizike II

Kod PMP101 Godina studija II.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Željana Bonačić Lošić


6,0

Suradnici


P S V T

45 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje i primjena adekvatnih matematičkih metoda za analizu i rješavanje

problema u fizici.


Kompetencije stečene u kolegijima Matematika I, Matematika II.


Sposobnosti određivanja analitičnosti funkcije, određivanja singularnih točaka,

poznavanje metoda integracije funkcija realne i kompleksne varijable i uvid u neke

primjene u fizici. Razumijevanje i sposobnost primjene metoda Fourierovih redova i

transformacija u rješavanju fizikalnih problema. Osnovno razumijevanje nastanka i

karakteristika kaotičnog ponašanja dinamičkih sustava.


Funkcije kompleksne varijable 5. Cauchy – Riemannovi uvjeti 5. Analitičke funkcije

5. Cauchyev integralni teorem 5. Cauchyeva integralna formula 5. Laurentov

razvoj 5. Singulariteti 5. Teorem o reziduumima 5. Određeni integrali 10.

Fourierov red 10. Fourierova transformacija 10. Uvod u nelinearne metode i kaos

2. Logistička mapa 1. Bifurkacijski dijagram 1. Osjetljivost na početne uvjete i

parametre 1.


Frontalna predavanja uz pomoć interaktivnih simulacija i računalnih primjera te

rješavanje zadataka analitički i uz pomoć računala. Zadavanje zadataka studentima

za samostalno rješavanje (domaći rad).

Obveze studenata

Prisustvo na predavanjima i vježbama i aktivnost tijekom nastave. Rješavanje

domaćih radova. Izlazak na pismene i usmene kolokvije. Polaganje pismenog i

usmenog dijela ispita.


4 ECTS polaganje usmenog 2 ECTS polaganje pismenog


Konačna ocjena je prosjek ocjena iz pismenog i usmenog dijela ispita. Studenti

mogu pismeni i usmeni dio ispita položiti kroz nekoliko kolokvija tijekom semestra.


1. H. J. Weber , G. B. Arfken, G. Arfken, Essential Mathematical Methods for

Physicists, Academic Press, 2003.

Dopunska literatura

1. K. F. Riley, M. P. Hobson, S. J. Bence, Mathematical methods for physics and

engeneering 2. E. Butkov, Mathematical physics, Addison - Wesley Publishing

Company Inc., 1968. 3. Numerical Recipes in C and FORTRAN, The Art of Scientific

Computing, Press, Teukolsky, Vetterling and Flannery, (Cambridge University

Press, 1993)


Praćenje aktivnosti studenata tijekom nastave, pregledavanje domaćih radova, te

praćenje izlaska na pismene i usmene kolokvije i postignutog uspjeha na njima.

Završni ispit.


NAZIV PREDMETA Opća fizika IV

Kod PMP007 Godina studija 2 Undergraduate

Nositelj/i predmeta Red.prof.dr.sc. Paško Županović


8,0

Suradnici

Mag.fizike Marjan Krstić Viši laborant prvostupnik Tonći Čakarić


P S V T

60 15 30

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-

učenja 35

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s • termodinamičkim zakonima i logikom zaključivanja koristeći

pojam povratnog procesa • značajem entropije u termodinamici, statističkoj fizici,

teoriji informacije • načelom najveće informacijske entropije (MaxEnt procedure) •

principima hlađenja • faznim prijelazima • termodinamičkim opisom otopina i

kemijskih reakcija • prijenosne pojave


Poznavanje Newtonovih zakon i zakona očuvanja Osnovna svojstva funkcija dviju

varijabli, derivabilnost i razvoj u Taylorov red


• Razlikovati fizički pristup sistemima s velikim brojem čestica u odnosu na pristupe

u kemiji i biologiji • Analizirati proces primjenom Kelvinove formulacije 2. zakona

termodinamike • Opisati značaj povratnih procesa u termodinamičkoj analizi •

Formulirati 2. zakon termodinamike preko Clausiusove relacije i entropije

zatvorenog sustava • Objasniti značaj 3. zakona termodinamike na primjeru

usporedbe Sackur-nalizirati Tetrodeovog izvoda za entropije idealnog plina i

eksperimentalnih rezulatata • Analizirati princip hlađenja vander Waalsovog Joule-

Thomsonovim efektom • Definirati fazne prijelaze, izvesti Clausius-Clapeyronovu

jedandžbu • Analizirati promjenu tlaka i temperature faznih prijelaza za zakrivljene

razdvojen plohe • Povezati metastabilna stanja materije s zakrivljenošću klice

stabilne faze, te rastumačiti zašto klica stabilne faze ima malu vjerojatnost daljnjeg

rasta • Analizirati značaj srednjeg slobodnog puta u izvodima transportnih

koeficijenta idealnog plina


Opis mnogočestičnih sustava dinamičkom, termodinamičkom i statističkom

metodom 4 Model idealnog plina Skicirati grafove izotermnog, izobarnog i

izovolumnog procesa u p,V dijagramu Unutarnja energija 4 Rad Toplina Prvi zakon

termodinamike Toplinski kapacitet 4 Važnost toplinskih kapaciteta u odnosu na

eksperimentalnu provjeru teorije Mayerova relacija Važnost ovisnosti toplinskih

kapaciteta o temperaturi za razvoj kvantne fizike Drugi zakon termodinamike 8

Kelvinova i Clausiusova formulacija drugog zakona termodinamike Clausiusova

relacija Definicija drugog zakon termodinamike preko porasta entropije zatvorenog

sustava Najveća korisnost i najveća snaga kružnog procesa Biltzmannova definicija

entropije Povratnost dinamički procesa i nepovratnost procesa u prirodi Gibbsova

definicija entropije Shannova definicija informacijske entropije. Razlika između

informacijske i termodinamičke entropije entropije Jaynesove načelo najveće

informacijske entropije Izvod Gibbsove razdiobe Jynesovim načelom najveće

inofrmacijske entropije Treći zakon termodinamike 4 Nemogućnost postizanja

apsolutne nule 4entalpija i Gibbsova slobodnu energiju. Maxwellove relacije. Van

der Waalsovu jednadžba stanja realnog plina. 4 Maxwellova konstrukcija. Zakon

odgovarajućih stanja. Fazni prijelazi 4 Definicija faznih prijelaza. Fazni dijagram,

krivulje koegzistencija, Clausis-Clapeyronova jednadžba, ključanje, ovisnost tlaka

zasićene pare o temperaturi. Otopine 2 Osmoza i vant Hoffovu jednadžba.Raultov

i Henrijev zakon. Sustavi koji izmjenjuju čestice 6 Kemijski potencijal i ravnotežno

stanje sistema koji izmjenjuju čestice. Konstrukcija faznog dijagrama pomoću

kemijskog potencijala. Gibbsovu razdiobu za sisteme koji izmjenjuju čestice.

Primijena na kvantne sustave identičnih čestica. Fermi-Diracova i Bose-Einstenovu

razdioba. Kemijske reakcije 4 Egzotermne i endotermne reakcije. Zakon o

djelovanju masa. PH faktor. Površinski efekti. 4 Površinski tlak. Metastabilna stanja

i promjena temperature faznog prijelaza na zakrivljenim površinama Prijenosne

pojave 8 Srednji slobodni put, koeficijente difuzije, toplinske vodljivosti i

viskoznosti idealnog plina. Poisseuilleova formula


samostalni zadaci mentorski rad seminari

Obveze studenata


Pohađanje nastave 1 Kolokviji 4 Pismeni ispit 1 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1


Ocjena se utvrđuje na temelju ocjena: • kolokvija • usmene prezentacije •

domaćih radova.


P. Županović: Termodinamika s elementima statističke fizike, Element, Zagreb,

2016.

Dopunska literatura

• L. D. Landau, A. I. Akhiezer, and E. M. Lifshitz: General Physics. Mechanics and

Molecular Physics, translated from the Russian edition (Moscow, 1965). •

Matveev: Molecular physics, Mir, Moscow, 1985. • P. Kulišić: Mehanika i toplina,

Školska knjiga, Zagreb 2005. • Nikola Cindro:MEHANIKA-VALOVI-TOPLINA - FIZIKA

1 - Školska knjiga, Zagreb, 1994. • M. Paić: Toplina i termodinamika, Školska knjiga,

Zagreb, 1994. • D. Horvat: Fizika 1- Mehanika i toplina, Hinus, Zagreb, 2005






NAZIV PREDMETA Praktikum iz opće fizike III

Kod PMP013 Godina studija 2nd


(ECTS) 2,5

Suradnici

Matko Maleš (vanjski suradnik)


P S V T

40


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje valnih zakona i optike kroz samostalnu izvedbu odabranih


eksperimentalnih rezultata. Primjena računala u statističkoj obradi rezultata

mjerenja.


Upisan predmet Praktikum iz opće fizike II.



odabranih eksperimenata iz valova i optike, - opisati dijelove i principe rada

odabranih eksperimenata iz valova i optike, - računalom statistički analizirati

rezultate dobivene mjerenjima, - temeljem rezultata statističke analize prepoznati i

razumjeti pogreške mjerenja.


Praktikum se sastoji od sljedećih vježbi: - Stojni valovi - Lom svjetlosti na sfernoj

površini – leće - Newtonovi kolobari - Ovisnost indeksa loma o frekvenciji svjetlosti

- Moć razlučivanja optičke rešetke - Fresnelove jednadžbe loma svjetlosti


laboratorij



- pohađanje nastave: 1,0 ECTS - referat: 1,0 ECTS - usmeni ispit: 0,5 ECTS









Ante Bilušić, Larisa Zoranić, Praktikum iz opće fizike III, skripta, dostupno putem

ostalih medija (slobodan pristup)

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Programiranje u struci II


Nositelj/i predmeta Hrvoje Kalinić Larisa Zoranić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

Petar Stipanović Danijel Nejašmić


P S V T

30 0 30


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje naprednih tehnika programiranja kroz korištenje programskog jezika C.

Modeliranje i numeričko rješavanje problema iz područja prirodoslovno-

matematičkih znanosti.


Osnove fizike i osnove matematike. Programiranje u C programskom jeziku.

Predmet se nastavlja na predmet Programiranje u struci I.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Usvojiti napredne tehnike

i koncepte programiranja u C-u. 2. Razumjeti jednostavne i složenije računalne

algoritme i način njihove primjene. 3. Napisati program koji koristi funkcije i

datoteke. 4. Razumjeti različite strukture podataka i dinamičku alokaciju memorije

putem pokazivača. 5. Modelirati i računalno rješavati jednostavne numeričke

probleme iz matematičkih i prirodnih znanosti.


1. Funkcije: polja kao argumenti, zbirne konstante, koncept efikasnog algoritma

(uvod u analizu efikasnosti) 2. Organizacija programa: lokalne i vanjske varijable,

blokovi, pravila djelokruga, imenovanje. Primjene na rekurziji, algoritmima za

sortiranje, stogu... 3. Nužnost pokazivača u programiranju. Pokazivači kao

argumenti funkcije. Const za zaštitu vrijednosti pokazivača. 4. Pokazivači i nizovi.

Aritmetika pokazivača. Usporedba pokazivača. Ime polja kao pokazivač. 5.

Pokazivači i višedimenzionalna polja. Posebnosti aritmetike pokazivača. Korištenje

pokazivača i aritmetike pokazivača u funkcijama za jednodimenzionalanu i

višedimenzionalnu obradbu podataka. 6. Rad sa stringovima. Stringovi, nizovi

znakova, polja i pokazivači. 7. Predprocesor. Organizacija velikih programa i čitanje

koda 8. Strukture, unije i numeriranje podataka 9. Dinamička alokacija memorije.

Koncept dvostrukog pokazivača. 10. Međuispit 11. Uvod u modeliranje i

simulaciju. 12. Rješavanje sustava linearnih algebarskih jednadžbi: Gaussova i

Gauss-Jordanova metoda eliminacije. 13. LU dekompozicija matrice, računanje

determinante i inverzne matrice. 14. Modeliranje fizikalnih problema. Populacijski

modeli. 15. Statistički opis podataka, momenti i distribucije, statistički testovi.


predavanja vježbe samostalni zadaci multimedija

Obveze studenata

Prisustvo i zalaganje studenata na nastavi, izrada zadataka na satu, izrada zadataka

kod kuće, izrada seminara koji uključuje samostalno numeričko rješavanje nekog

fizikalnog problema, pisanje izvještaja o tome i prezentacija rezultata.


Pohađanje nastave 1.5 Kolokvij 1.5 Seminarski rad 1.0 Praktični rad 1.0


Zalaganje i prisustvo studenata na nastavi. Pismeni dio: 2 kolokvija (Programiranje

i Modeliranje). Izrada studenskih seminara, pismeni izvještaj i usmeno izlaganje.


1) K. Ćosić, P. Marendić, "Naučite programirati uz C++", Element, 2009. 2) A. B.

Shiflet and G. W. Shiflet "Introduction to computational science", Princeton

University Press, 2006.

Dopunska literatura

1) Numerical Recipes in C and C++, The Art of Scientific Computing, Press,

Teukolsky, Vetterling and Flannery, Cambridge University Press, 1993. 2) B. W.

Kernighan & D. M. Ritchie "The C programing language“, Prentice Hall, USA, 1998.

3) Robert Sedgewick, „Algorithms in C++", Addison-Wesley, USA, 1998.





NAZIV PREDMETA Moderna fizika

Kod PMP008 Godina studija II.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Željana Bonačić Lošić


3,0

Suradnici


P S V T

30 5 10 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumjeti glavne koncepte moderne fizike i moći objasniti te koncepte drugima.


Položeni ispiti iz Opće fizike II i Matematike II


Izložiti povijesni razvoj ideje o strukturi atoma. Rastumačiti nužnost zamjene

determinističkog opisa prirode s probabilističkim. Rješavanje Schroedingerove

jednadžbe u jednostavnim slučajevima. Opis strukture jezgre. Opisati princip rada

nuklearnih reaktora.


Rutherfordova raspršenje i Rutherfordov model atoma 3. Planckov zakon

zračenja crnog tijela 2. Bohrov model atoma vodika 2. Franck- Hertzov

eksperiment 1. Fotoelektrični efekt 1. Comptonovo raspršenje 1. De Broglieva

hipoteza o valovima materije 1. Davisson - Germerov eksperiment 1. Bohrov

princip komplementarnosti i Heisinbergove relacije neodređenosti 1.

Schroedingerova valna mehanika 5. Tunel efekt 3. Harmonički oscilator 1. Atom

vodika 3. Stern - Gerlachov eksperiment 3. Spin 1. Spektar x-zraka 1.

Atomske jezgre 1. Radioaktivnost 1. Modeli jezgara 1. Fisija 1. Nuklearni

reaktori 1. Fuzija 1. Kontrolirana termonuklearna fuzija 1. Elementarne čestice.

Hadroni. Leptoni. Stranost. Kvarkovi, barioni i mesoni. 2 Temeljne sile i

njihovi mediatori 2. Širenje svemira 1. Pozadinsko zračenje 1. Tamna tvar. Veliki

prasak i nastanak svemira. 2


Predavanja popraćena demonstracijskim eksperimentima. Kućni eksperimenti.

Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za

samostalno rješavanje i seminare. Provjera rješenja i diskusija na satovima

predviđenim za konzultacije.

Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima, vježbama i seminarima, te aktivno sudjelovanje u

njima.


Predavanja 0.75 ECTS Seminari 0.125 ECTS Auditorne vježbe 0.25 ECTS Samostalni

rad 1.775 ECTS Konzultacije 0.1 ECTS


Kolokviji. Pismeni ispit. Seminar. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno

gradivo ili pojedine dijelove.


1. R. A. Serway, C.J. Moses and C. A. Moyer, Modern Physics, Thomson,

Brook/Cole, 2005. 2. P. Županović i Ž. Bonačić Lošić: Predavanja iz Moderne fizike,

skripta za internu uporabu

Dopunska literatura

D. Halliday, R. Resnick and J.Walker, Fundamentals of Physics. John Wiley, New

York 2001


Praćenje aktivnosti studenata na predavanjima, vježbama i seminarima, te

izlaženja na kolokvije i izlaganja kratkih seminarskih radova. Završni ispit.


NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura IV



(ECTS) 1,0

Suradnici


P S V T

0 0 30 0

Status predmeta Obvezni. Postotak primjene e-

učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta









samostalno participiranje u različitim kineziološkim aktivnostima o provoditi tjelesno

aktivan način života o primijeniti naučena znanja i vještine potrebne za daljnje

samostalno učenje i stjecanje novih motoričkih kompetencija o promicati vrijednosti

aktivnoga i zdravoga načina života










































Vježbe.


(80%)










Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Molekularna biologija

Kod PMB019

Godina studija 3 preddiplomskog i 1. diplomskog

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Jasna Puizina Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici


P S V T

30


učenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih spoznaja o strukturi i funkciji biološki važnih makromolekula,

prvenstveno nukleinskih kiselina i proteina. Tijekom predavanja studenti će biti

upoznati sa temeljnim molekularnim mehanizmima i procesima u stanici:

replikacija, transkripcija, translacija, mutacija, rekombinacija i popravak DNA.

Studenti će se upoznati s glavnim tehnikama rada u molekularnoj biologiji.

Poseban naglasak bit će na rekombinantnoj DNA tehnologiji i njenoj primjeni u

medicini, biologiji i biotehnologiji.


Nema ih.


Nakon uspješno položenog ispita student će moći: - Opisati temeljna znanja o

molekularnom ustroju prokariotske i eukariotske stanice - Povezati organizaciju

biomolekula i staničnih struktura s njihovom funkcijom - Razumjeti važnosti i

primjenu temeljnih modelnih organizama u molekularnoj biologiji - Objasniti i

opisati temeljne procese DNA metabolizma: replikaciju, mutacije, popravak

rekombinacije i preslagivanje - Objasniti i opisati procese sinteze i dorade RNA i

proteina - Objasniti različite mehanizme regulacije genske aktivnosti u prokariota i

eukariota - Objasniti mehanizme kontrole staničnog ciklusa u eukariota i razlikovati

različite načine stanične signalizacije - Spoznati važnost molekularno–bioloških

procesa u različitim bolestima


Predavanje 1. Uvod, modelni organizmi, online baze podataka (2 sata) Ishodi

učenja: Upoznati se sa značajkama temeljnih modelnih organizama u molekularnoj

biologiji: bakterije Escherichia coli, virusa, pupajućeg, Saccharomyces cerevisiae, i

cijepajućeg kvasca, Schizosaccharomyces pombe, oblića Caenorhabditis elegans,

vinske mušice Drosophila melanogaster, uročnjaka Arabidopsis thaliana, zebraste

ribice Danio rerio, miša Mus musculus, stanične linije. Znati važnost

bioinformatičkih metoda, online baza podataka i mogućnosti koje one nude

(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/, http://google.scholar. com) i slične baze.

Predavanje 2. Kemijske veze, proteini DNA (2 sata) Ishodi učenja: Znati povijesne

činjenice vezane za otkriće strukture DNA molekule. Znati kemijske strukture

fosfatne kiseline, šećera i dušikovih baza u sastavu DNA te na koji način i kojim

kemijskim vezama sudjeluju u formiranju dvostruke DNA uzvojnice. Znati model

DNA. Predavanje 3. Replikacija, transkripcija (2 sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa

semikonzervativnim modelom DNA replikacije te znati na koji način replisom

sudjeluje u njenom izvođenju. Znati na koji način se transkripcija izvodi i koji

enzimi imaju ključnu ulogu. Znati strukturu i tipove RNA (ribonukleinska kiselina)

molekule. Predavanje 4. Genetička šifra, translacija (2 sata) Ishodi učenja:

Razumjeti strukturu ribosoma, ribosomske i transportne RNA. Razumjeti

karakteristike genetičkog koda ili šifre. Znati procese i faktore inicijacije, elongacije

i terminacije translacije (sinteze proteina). Znati postranslacijske modifikacije

proteina te razgradnju proteina Predavanje 5. Tehnologija rekombinantne DNA (2

sata) Ishodi učenja: Upoznati se sa svojstvima i ulogom koju restrikcijske

endonukleaze imaju u proizvodnji rekombinantnih DNA molekula. Znati ulogu i tip

vektora koji se koriste u rekombinantnoj DNA tehnologiji: plazmidi, virusi, kozmidi,

bakterijski (BAC) i kvaščev (YAC) umjetni kromosom Znati postupke u izradi cDNA

knjižnice. Predavanje 6. Prijenos gena, elektroforeza nukleinskih kiselina i

proteina (2 sata) Ishodi učenja: Znati metode unošenja strane DNA u bakterijske,

biljne i animalne stanice. Znati metode unosa strane DNA u životinjske i biljne

stanice. Razumjeti prolaznu i stabilnu gensku ekspresiju. Znati na koji se način

izvodi elektroforeza nukleinskih kiselina i proteina u agaroznim i poliakrilamidnim

gelovima, te koji čimbenici utječu na nju Predavanje 7. Umnožavanje fragmenta

DNA lančanom reakcijom polimerazom, PCR, RT-PCR, RT-qPCR, sekvenciranje

nukleinskih kiselina. (2 sata) Ishodi učenja: Znati način i preduvjete izvođenja PCR

reakcije te praktičnu primjenu. Upoznati se sa tehnikama RT-PCR i RT-qPCR

Razumjeti tehnike određivanja primarnog slijeda DNA (sekvenciranje). Predavanje

8. Metode detekcija nukleinskih kiselina i proteina. (2 sata) Ishodi učenja: Usvojiti

principe detekcije nukleinskih kiselina putem hibridizacijskih metoda Southern i

Northern blota, hibridizacije „in situ“ te DNA mikročipova. Znati osnove detekcije

proteina metodom Western blot, imunoprecipitacija i imunofluorescencija.

Predavanje 9. Proizvodnja trangeničnih životinja i biljaka. Ishodi učenja: Znati

principe proizvodnje transgeničnih miševa. Znati karakteristike Ti plazmida i

proizvodnju transgeničnih biljaka. Predavanje 10. Mutageneza, unošenje mutacija

i ometanje genske ekspresije(2 sata) Ishodi učenja: Znati način unošenja mutacija

putem mutageneze pomoću sintetičkih oligonukleotida i homologne

rekombinacije. Znati tehnike protusmislene RNA, RNA interferencije, te izravne

inhibicije proteina. Znati način unošenja mutacija putem mutageneze pomoću

sintetičkih oligonukleotida i homologne rekombinacije. Znati tehnike

protusmislene RNA, RNA interferencije, te izravne inhibicije proteina. Predavanje

11. Mutacije DNA. (2 sata) Ishodi učenja: Znati što su mutacije, osnovni tip podjele

na mikro- i makromutacije, znati njihove posljedice na strukturu DNA i proteina.

Razumjeti mehanizme nastanka mutacija (spontanih i induciranih). Znati kako

pušenje, toksini i razna zračenja uzrokuju mutacije. Predavanje 12. Popravak DNA.

(2 sata) Ishodi učenja: Znati mehanizme popravka kojima stanice odgovaraju na

oštećenja u DNA molekuli: fotoreaktivacija, djelovanje enzima alkil-transferaze,

bazni i nukleotidni ekscizijski popravak, „mismatch repair“, popravak sklon

greškama, SOS odgovor, postreplikacijski popravak, popravak dvolančanih lomova

DNA. Odgovor stanice na oštećenje DNA. Upoznati se s bolestima koje nastaju kao

posljedica deficitnog popravka DNA. Predavanje 13. Rekombinacija i preslagivanje

DNA. (2 sata) Ishodi učenja: Znati što je rekombinacija te objasniti modele

homologne i nehomologne rekombinacije, gdje i kada se one javljaju. Znati

proteine i molekularni mehanizama homologne rekombinacije u eukariota. Znati

mehanizam rekombinacije imunoglobulinskih gena. Upoznati se sa procesima

prijenosa genetičkog materijala i rekombinacije u bakterija: konjugacija,

transdukcija i transformacija. Predavanje 14. Kontrola genske ekspresije (2 sata)

Ishodi učenja: Znati različite razine kontrole genske ekspresije u bakterija i

eukariota. Znati kontrolu inicijacije transkripcije i procese dorade i obrade krajeva

ribosomskih, glasničkih i transportnih RNA molekula. Uočiti razlike između dorade

RNA kod prokariota i eukariota. Znati objasniti što su introni i egzoni, „splicing“ i

alternativno prekrajanje. Predavanje 15. Starenje, telomere, telomeraza (2 sata)

Ishodi učenja: Znati temeljne molekularne karakteristike starenja. Struktura i

funkcija telomera i telomeraze. Mogućnosti aktivacije telomeraze i produžavanje

duljine telomera.


Predavanja se organiziraju u 15 termina po 2 školska sata. U nastavi se koriste

audio-vizualna pomagala i računalo. Postavljanjem pitanja studenti se potiču na

aktivno sudjelovanje i zajedničku raspravu.

Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati najmanje 70% predavanja.


Prisustvovanje nastavi: 2 ECTS Učenje: 2 ECTS


Ocjena je rezultat pismenog ispita ili dva parcijalna kolokvija. 90% - 100% ocjena

5 (izvrstan) 78% - 89% ocjena 4 (vrlo dobar) 66% - 77% ocjena 3 (dobar)

55% - 65% ocjena 2 (dovoljan) < 55% ocjena 1 (nedovoljan). Provjera

znanja vrši se putem pismenog ispita koji se sastoji od zadataka na zaokruživanje,

nadopunjavanje, opisivanje i označavanje na slici. Stopostotno pohađanje nastave

će se vrednovati s 3 dodatna boda odnosno 3% bodova od maximalno 100.


Cooper, G.M., Hausman, R.E., 2015: Stanica-molekularni pristup. Šesto izdanje,

Medicinska naklada, Zagreb 2015. Puizina, J. 2015: Uvod u molekularnu biologiju,

web nastavni materijali

Dopunska literatura

Metode u molekularnoj biologiji. 2007. Andreja Ambriovič Ristov (ur). Institut

Ruđer Bošković. Alberts, B., D. Bray, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts & J. Watson:

Molecular Biology of the Cell. Četvrto izdanje.. Garland Publishing, New York, 2004.

Lodish, H., Baltimore, D., Berk, A., Zipursky, S.L., Matsudaira, P., Darnell, J:

Molecular Cell Biology. (Peto izdanje). Scientific American Books, W.H.Freeman &

Co. New York, 2003.


Studentska anketa.


NAZIV PREDMETA Matematičke metode fizike III



(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 0 30


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Usvajanje znanja iz numeričkih metoda, te njihova primjena u fizici i matematici.


Položene Opće fizike, linearna algebra, matematička analiza, programiranje u C++

ili C programskom jeziku.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. Koristiti numeričke

metode za rješavanje matematičkih problema kao što su interpolacija, derivacija i

integracija. 2. Imati sposobnost ispravne procjene numeričkih grešaka, kriterija

primjene i ograničenja nekih od numeričkih metoda 3. Znati neke od metoda

rješavanja običnih i parcijalnih diferencijalnih jednadžbi koje se najčešće susreću u

fizici. 4. Definirati model, napisati računalni program, napraviti simulaciju,

prezentirati rezultate za neke od jednostavnijih problema u fizici.


1. Ponavljanje : sustav homogenih linearnih jednadžbi: metoda Gauss-Jordanove

eliminacije s pivotiranjem; rekurzivne relacije - 4 sata 2. Numeričko deriviranje - 4

sata 3. Interpolacija i ekstrapolacija: polinomna interpolacija i kubična spline

interpolacija; tridijagonalna matrica - 8 sati 4. Numeričko integriranje: Newton-

Cotes kvadratura: metoda jednakih koraka: trapezna formula i Simpsonova

formula - 4 sata Gaussova-Legendrova kvadratura – 4 sata Legendrovi polinomi;

Laguerrovi polinomi; Hermitovi polinomi – 4 sata 5. Numeričko računanje nul-

točki: Metoda bisekcije i Newton-Raphsonova metoda - 4 sata 6. Obične

diferencijalne jednadžbe: Uvod u diferencijalne jednadžbe; Numeričko rješavanje

jednadžbi gibanja – 4 sata Eulerova metoda; prediktor-korektor metoda - 4 sata

Runge-Kutta metode: Harmonički oscilator - 8 sati "shooting" metoda: val na žici i

harmonički oscilator – 4 sata 7. Parcijalne diferencijalne jednadžbe: Eksplicitna i

implicitna schema: 1D difuzijska jednadžba - 4 sata Parcijalne DJ: 1D valna

jednadžba – 4 sata


predavanja seminari i radionice vježbe samostalni zadaci

Obveze studenata

Prisustvo i zalaganje studenata na satu, izrada zadataka na satu, izrada zadataka

kod kuće, izrada seminara koji uključuje samostalno numeričko rješavanje nekog

fizikalnog problema, pisanje izvještaja i prezentacija istog.


Pohađanje nastave 1.5 (45h) Kolokvij 1 (15h) Seminarski rad 1 (30h) Praktičan rad

1.5 (45h)


Uvjeti za položeni ispit su: Napisani svi programi koje smo radili na satu. Položen

kolokvij ili pismeni ispit. Napisan i održan seminar. Ocjena se zaključuje prema

vrednovanju zalaganja studenta na nastavi, ocjene pismenog dijela i ocjene

seminara.


1. Numerical Recipes in C and C++, The Art of Scientific Computing, Press,

Teukolsky, Vetterling and Flannery, Cambridge University Press, 1993. 2. K. Ćosić,

P. Marendić, "Naučite programirati uz C++", Element, 2009.

Dopunska literatura

1. H. J. Weber , G. B. Arfken, G. Arfken, Essential Mathematical Methods for

Physicists, Academic Press, 2003. 2. B. W. Kernighan & D. M. Ritchie "The C

programing langauge", Prentice Hall, USA, 1998. 3. Znanstveni članci


Razgovor sa studentima, praćenje napretka studenata tijekom nastave pri

implementaciji programskih rješenja, samostalan odabir tema seminara.

Provođenje studentske ankete krajem semestra.


NAZIV PREDMETA Praktikum iz opće fizike IV

Kod PMP014 Godina studija 3rd


(ECTS) 3,0

Suradnici

Matko Maleš (vanjski suradnik)


P S V T

40


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje zakona termodinamike kroz samostalnu izvedbu odabranih


eksperimentalnih rezultata. Primjena računala u statističkoj obradi i prikazu

rezultata mjerenja.


Položeni predmeti Opća fizika IV i Praktikum iz opće fizike I.



odabranih eksperimenata iz termodinamike, - opisati dijelove i principe rada

odabranih eksperimenata iz termodinamike, - računalom statistički analizirati

rezultate dobivene mjerenjima, - koristiti specijaliziranu programsku podršku za

pisanje znanstvenih referata, - temeljem rezultata statističke analize prepoznati i

razumjeti pogreške mjerenja.


Praktikum se sastoji od sljedećih vježbi: - Jednadžba stanja idealnog plina -

Termičko širenje krutih tijela - Specifični toplinski kapacitet vode - Toplina taljenja

leda i isparavanja vode - Specifični toplinski kapacitet čvrstog tijela - Maxwell-

Boltzmannova raspodjela brzina - Karakteristične krivulje solarnih članaka


Laboratorij.











Ante Bilušić, Larisa Zoranić, Praktikum iz opće fizike IV, skripta, dostupno putem

ostalih medija (slobodan pristup)

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Biokemija I

Kod PMC115 Godina studija III.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić


6,0

Suradnici


P S V T

30 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Poznavanje molekulskih osnova života.


Položen ispit iz Organske kemije.


1. Poznavati ulogu i značaj vode za životne procese. 2. Prepoznati temeljne

biomolekule i njihove građevne jedinice. 3. Primijeniti principe bioenergetike i

termodinamike na žive organizme. 4. Razumjeti vezu između strukture i funkcije

proteina. 5. Objasniti građu membrane i prijenos tvari preko membrane. 6. Objasniti

izmjenu plinova i ulogu mioglobina. 7. Razumjeti mehanizme enzimske regulacije.


1. Uvod u biokemiju 2. Molekulske osnove života 3. Svojstva vode 4.

Termodinamika bioloških sustava 5. Aminokiseline 6. Proteini 7. Posttranslacijska

modifikacija 8. Sekretorni i transmembranski proteini 9. Lipidi i biološke membrane

10. Prijenosni sustavi 11. Vitamini i kofaktori 12. Enzimi 13. Hemoglobin,

Mioglobin 14. Regulacija enzimske aktivnosti 15. Hormonska regulacija

metabolizma


Predavanje, seminar.

Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima i seminarima najmanje za 70%.


Dva djelomična ispita (1,5 ECTS), priprema za ispit (2 ECTS), usmeni ispit (2,5 ECTS).


Prije svakog dvosata predavanja održava se kviz na temu iz prethodnog

predavanja. Student koji ostvari više od 50% ukupnog broja bodova stječe pravo na

jednu ocjenu više iz odgovarajućeg djelomičnog ispita. Mogućnost polaganja

pismenog dijela ispita kroz dva djelomična ispita tijekom semestra. Za prolaznu


ocjenu potrebno je riješiti 50% svakog djelomičnog ispita. Prolazna ocjena na

pismenom ispitu uvjet je za polaganje usmenog dijela ispita.


Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko, Lubert Stryer, Biokemija, 6th Ed., 2013, Školska

knjiga, Zagreb

Dopunska literatura

Robert K. Murray, David A Bender, Kathleen M. Botham, Peter J. Kennelly, Victor

W. Rodwell, P. Anthony Weil, Harperova ilustrirana biokemija, 2010, Medicinska

Naklada Zagreb Donald Voet, Judith G. Voet, Charlotte W. Pratt, Fundamentals of

Biochemistry, 3rd Ed., 2005, John Wiley & Sons, Inc. Maja Pavela-Vrančić,

Biokemija I, powerpoint prezentacija


Konzultacije, djelomični ispiti, studentska anketa radi evaluacije predmeta i

nastavnika, evidencija o nazočnosti na predavanjima, analiza uspješnosti polaganja

djelomičnih i završnih ispita.


NAZIV PREDMETA Statistička fizika II



(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 5%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje ponašanja sustava više čestica kroz termodinamičke principe i

statističku fiziku.


Položeni kolegiji Opće fizike, Moderne fizike, osnove matematike te odslušani

kolegiji Statistička fizika I i klasične mehanike.


Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: 1. definirati i diskutirati

koncepte statističke fizike kroz ideju statističkog ansambla, statističke entropije i

funkciju distribucije u faznom prostoru. 2. objasniti i izvesti ravnotežene statističke

ansamble: mikrokanonski, kanonski i velekanonski, za klasične i kvantne sustave

3. primijeniti statističku mehaniku za rješavanje nekih od jednostavnijih problema i

izračunati energiju, toplinski kapacitet i entropiju za neke od klasičnih i kvantnih

modela. 4. definirati i diskutirati ponašanje idealnih kvantnih plinova na niskim

temperaturama 5. izložiti osnovna svojstva faznih prijelaza 6. izložiti osnovne

koncepte opisa Brownog gibanja i difuzije.


Klasična statistička fizika - 5 tjedana 1. Statistički ansambli. Ravnoteža.

Distribucijska funkcija. Ergotska hipoteza. Liouvilleov teorem. 2. Mikrokanonski

ansambl. Entropija. Uvjeti stabilnosti sustava. 3. Kanonski ansambl. Najvjerojatnija

raspodjela. Idealni plin u kanonskom ansamblu. Usporedba mikrokanonski i

kanonski ansambl. Slobodna energija. 4. Velekanonski ansambl. Velekanonski

potencijal. Fluktuacija broja čestica. Kemijske reakcije. 5. Gibbsov paradoks.

Primjeri: polimer, "zipper" model, model dva stanja, idealni plin: temperatura,

entropija, energija, toplinski kapacitet. Kvantna statistička fizika – 4 tjedna 6.

Osnove kvantne statistike. Simetrična i antisimetrična stanja. Faktor N! Gustoća

stanja. 7. Fermi-Diracova distribucija. Idealni fermionski plin na niskim

temperaturama. Fermijeva energija. Sommerfeldov razvoj. 8. Bose-Einstenova

distribucija. Idealni bozonski plin. Bose-Einsteinova kondenzacija. 9. Zračenje

crnog tijela. Planckov zakon. Fononi i fotoni. Kemijski potencijal. 10.

Termodinamika i statistička mehanika magnetizma- 1 tjedan Fazni prijelazi – 3

tjedna 11.-12. Fazni prijelazi prve vrste. Uvjeti stabilnosti faza. Clausius–Clapeyron

relacija. Fazni prijelazi druge vrste. Van der Waalsova jednadžba. 13. Isingov

model. Teorija srednjeg polja. Skaliranje. Fluktuacije i neravnotežni procesi – 2

tjedna 14. Termičke fluktuacije. Brownovo gibanje. 15. Difuzija. Fluktuacija i

disipacija.


predavanja seminari i radionice vježbe samostalni zadaci multimedija

Obveze studenata Prisustvo i zalaganje studenata na satu, rješavanje zadataka na satu i kod kuće.

Sudjelovanje u raspravama i diskusijama na satu.


Pohađanje nastave 1.5 (45h) Kolokviji 1.8 (65h) Usmeni ispit 1.7 (50h)


Znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom. Tijekom nastave se organiziraju

kolokviji. Studenti koji ne polože pismeni dio preko kolokvija imaju 4 dodatna ispitna

roka za polaganje pismenog dijela. Usmeni ispit se polaže nakon položenog

pismenog dijela.


1. Teorijska fizika i struktura materije 1. dio (poglavlja 2-3) – Ivan Supek, Školska

knjiga, 1992. 2. Introduction to Statistical Physics, Kerson Huang, Taylor and

Francis, 2001. 3. Elementary Statistical Physics, C. Kittel, Dover Publications, 2004.

Dopunska literatura

1. The principles of statistical mechanics, R. C. Tolman, Oxford press, 1938. 2.

Theoretical Concepts in Physics, M. Longair, Cambridge University Press, 2006. 3.

Statistical Mechanics, K. Huang, Wiley, New York 1987. 4. Thermal Physics, C.

Kittel and H. Kroemer, W. H. Freeman, 1980. 5. Feynman, The Feynman Lectures

on Physics, (poglavlja 39-46), 1963. 6. Znanstveni članci, predavanja


Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja pokazanom na ispitima

kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema predmetu. Vanjsko vrednovanje

obuhvaća studentske ankete.


NAZIV PREDMETA Kvantna fizika I


Nositelj/i predmeta izv.prof.dr.sc. Leandra Vranješ Markić


6,0

Suradnici

Vedran Ivanić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Omogućiti razumijevanje osnovnih koncepata kvantne mehanike te njihovu

primjenu na jednostavne probleme i vodikov atom.


Ishodi učenja u općim fizikama, klasičnim mehanikama, matematikama I-IV.


1. Razumjeti osnovne koncepte i principe kvantne mehanike: Schrödingerovu

jednadžbu, valnu funkciju i njenu fizikalnu interpretaciju, stacionarna i nestacionarna

stanja, vremensku evoluciju i očekivane vrijednosti. 2. Interpretirati i raspraviti

fizikalne fenomene s aspekta relacija neodređenosti; korištenjem komutatora

operatora moći odrediti mogu li se fizikalne osobine istodobno mjeriti 3. Steći

razumijevanje formalizma i 'jezika' kvantne mehanike te njihove veze s linearnom

algebrom. 4. Razumjeti koncept angularnog momenta u kvantnoj. 5. Moći

samostalno riješiti Schrödingerovu jednadžbu za jednostavne jednodimenzionalne

sustave (npr. kvadratnu jamu, harmonički oscilator, potencijalnu barijeru..) te iz

rješenja proračunati vjerojatnosti, očekivane vrijednosti i vremensku evoluciju

rješenja. 6. Dati konciznu fizikalnu interpretaciju i argumente za valjanost

matematičkih rješenja. 7. Moći riješiti jednostavne probleme u dvije i tri dimenzije u

različitim koordinatnim sustavima, primjerice separacijom varijabli u

Schrödingerovoj jednadžbi te razumjeti koncept degeneracije 8. Razumjeti

kvantno-mehanički opis vodikovog atoma i vezu s eksperimentom.


1. Valno-čestična dualnost 2. Stern-Gerlachov eksperiment. Analogija s

polarizacijom svjetlosti 3. Matematički alat kvantne mehanike; Hilbertovi

prostori, valne funkcije i Diracova notacija 4. Operatori. Relacije neodređenosti. 5.

Reprezentacija u diskretnoj i kontinuiranim bazama. 6. Postulati kvantne

mehanike. 7. Mjerenje i opservable. 8. Vremenska evolucija. Schrodingerova

jednadžba. Stacionarna stanja. Vremenska ovisnost očekivanih vrijednosti. Valni

paketi. 9. Simetrije i zakoni sačuvanja. 10. Ehrenfestov teorem. Veza klasične i

kvantne mehanike. 11. Opće osobine Schrodingerove valne jednadžbe u 1D.

Beskonačna jama. 12. Jednodimenzionalni problemi s potencijalnim barijerama 13.

Harmonički oscilator. 14. Opći formalizam angularnog momenta i matrična

reprezentacija. Svojstvena stanja orbitalnog angularnog momenta. 15. Problemi u

tri dimenzije. Vodikov atom.


predavanja i vježbe

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na nastavi.


1.5 pohađanje nastave 4.5 samostalni rad i ispit


kolokviji te pismeni i usmeni ispit.


N. Zettili, „Quantum mechanics : concepts and applications“ Različite web stranice

s riješenim primjerima iz kvantne mehanike. Popularni članci te prezentacije s

predavanja.

Dopunska literatura

1. R. Scherrer „Quantum mechanics: An Accessible Introduction“ 2. R. L. Liboff,

„Introductory Quantum Mechanics“ 3. Auletta, Genaro, Parisi,

“QuantumMechanics” 4. D. J. Griffits, “Introduction to QuantumMechanics”


Praćenje uspjeha na kolokvijima i ispitima. Praćenje razvoja studenata na

predmetima koji slijede i poveznice s uspjehom ovog predmeta. Studentske

ankete.


NAZIV PREDMETA Računarska fizika

Kod Godina studija 3 PD

Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Mile Dželalija Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici


P S V T

20 5 20


učenja 50

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studente za uporabu matematičkih, numeričkih i konceptualnih

elementata potrebnih za korištenje računala kao virtualnih znanstvenih

laboratorija iz fizike.


Stečeni ishodi učenja Općih fizika i informacijskih tehnologija.


• Razviti prikladne fizikalne modele za široki spektar fizikalnih sustava, u skladu s

postavljenim ciljem razumijevanja tih sustava • Oblikovati fizikalne probleme na

način prikladan za računalnu analizu • Korištenje numeričkih metoda koje su

primjenjive u različitim područjima područjima fizike • Razviti prikladne programe za

postavljene modele u odabranom programskom jeziku, te ih koristiti za odabrane

probleme • Kritički analizirati dobivene razultate pri korištenju razvijenih programa u

odnosu na ulazne podatke i korišteni model • Vizualizirati numerička rješenja u cilju

olakšavanja interpretacije dobivenih rezultata • Programirati vanjske elemente

(senzore, alate i drugo) • Kritički analizirati mjerne karakteristike i uvjete korištenja

odabranih senzora • Razviti odgovarajuću računalnu programsku podršku za

ostvarenje zadane uloge samostalnog numeričkog sustava


(8) Fizikalni modeli (8) Računarske metode u fizici (5) Primjeri programskih paketa

(8) Simulacija (8) Vizualizacija numeričkih podataka (8) Razvoj i korištenje senzora


predavanja seminari i radionice vježbe samostalni zadaci laboratorij

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi i samostalni rad.


Istraživanje 1 Seminarski rad 1 Projekt 1 Praktični rad 1


Priprema, projektni i seminarski rad te prezentacija na ispitu. Konačna se ocjena

formira prema sljedećoj listi: [50,60>% = dovoljan (2) [60,75>% = dobar (3)

[75,90>% = vrlo dobar (4) [90,100]% = izvrstan (5)


Landau, Paez, Bordeianu, Computational Physics: Problem Solving with Computers,

Wiley, 2007 Numerical Recipes in C and FORTRAN, The Art of Scientific Computing,

Press, Teukolsky, Vetterling and Flannery, Cambridge University Press, 1993

Dopunska literatura

Prezentacije, skripta i primjeri, M. Dželalija


- Studenti putem web aplikacije mogu slati anonimne komentare vezane za

nastavu - Statistika ispitnih rezultata. - Studentsko evaluiranje putem anonimne

ankete pri kraju izvedbe predmeta. - Anketa se provodi prema pravilniku

Sveučilišta u Splitu.


Popis obveznih i izbornih predmeta prema dopusnici

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S V T

Obavezni

-101 Tekstualni i grafički programi za fizičare

30 1.0

60407 Opća fizika I

60,60 15,15 30,30 9.0

60463 Matematika I

45 45 8.0

78978 Tjelesna i zdravstvena kultura I

0 0 30 1.0

97126 Opća kemija za fizičare

30 15 30 6.0

Ukupno obvezni 25.0

Izborni

61241 Strani jezik u struci I (Njemački)

45 2.0

61264 Prirodne znanosti i okoliš 30

10 4.0

61674 Strani jezik u struci I (Engleski) M,I,F,T

45 2.0

63969 Temeljni pojmovi u fizici 30

15 3.0

66904 Organska kemija 20

2.0

79382 Opća biologija 30

15 3.0

Upisuje se 2 ECTS boda

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2


ECTS P S V T

Obavezni

60452 Matematika II

45 0 45 8.0

60455 Praktikum iz opće fizike I

40 3.0

78979 Tjelesna i zdravstvena kultura II

30 1.0

79044 Linearna algebra

45 45 8.0

144670 Opća fizika II

60 15 30 9.0

144688 Linearna algebra i matrični račun

45 45 8.0

Ukupno obvezni 37.0

Izborni

61242 Strani jezik u struci II (Njemački)

45 2.0

61675 Strani jezik u struci II (Engleski) I,T,M,F

45 2.0

Upisuju se 2 ECTS boda

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3


ECTS P S V T

Obavezni

-79 Diferencijalne jednadžbe

30 30 6.0

60972 Obične diferencijalne jednadžbe

30 30 6.0

78980 Tjelesna i zdravstvena kultura III

0 0 30 1.0

79596 Opća fizika III

60 15 30 8.0

79662 Praktikum iz opće fizike II

40 2.5

87598 Matematičke metode fizike I

45 30 6.0

114792 Programiranje u struci I

30 0 30 4.0

Ukupno obvezni 33.5

Izborni

60523 Sociologija znanosti 1

1 2.0


10 4.0

63969 Temeljni pojmovi u fizici 30

15 3.0


2.0

79382 Opća biologija 30

15 3.0

Upisuje se barem 2 ECTS boda

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4


ECTS P S V T

Obavezni

78981 Tjelesna i zdravstvena kultura IV

0 0 30 1.0

79071 Klasična mehanika I

30 15 15 5.0

79600 Opća fizika IV

60 15 30 8.0

79663 Praktikum iz opće fizike III

40 2.5

87741 Programiranje u struci II

30 0 30 5.0

87742 Matematičke metode fizike II

45 0 30 6.0

133795 Moderna fizika

30 5 10 3.0

Ukupno obvezni 30.5

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 5


ECTS P S V T

Obavezni

79089 Elektrodinamika I

30 15 15 5.0

79383 Matematičke metode fizike III

30 0 30 5.0

111955 Statistička fizika I

30 15 15 5.0

148162 Praktikum iz opće fizike IV

40 3.0

Ukupno obvezni 18.0

Izborni

-101 Tekstualni i grafički programi za fizičare

30 1.0

60993 Molekularna biologija 30

4.0


10 4.0


2.0

67166 Osnove meteorologije 30

10 4.0

67182 Matematički programski alati I

1.0

68385 Biokemija I 30

15 6.0

79282 Strukture podataka i algoritmi 30

30 6.0

79284 Objektno orijentirano programiranje 30,30

, 30,30 6.0

79328 Operacijski sustavi 30

30 5.0

79386 Osnove elektronike I 30

15 5.0

111947 Mehanika neprekidnih sredina 45

5.0

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 6


ECTS P S V T

Obavezni

79098 Elektrodinamika II

30 15 15 5.0

79387 Završni preddiplomski rad

3.0

111958 Statistička fizika II

30 15 15 5.0

148165 Kvantna fizika I

30 30 6.0

Ukupno obvezni 19.0

Izborni

60525

Psihologija samopouzdanja i pozitivnog

mišljenja 15

15 2.0

67165 Uvod u geofiziku 30

15 4.0

67173 Fizika mora i oceana 30

15 4.0

67322 Parcijalne diferencijalne jednadžbe

6.0

68173 Uvod u diferencijalnu geometriju 30

30 6.0

68301 Fizika Jadranskog mora i Sredozemlja 30

15 4.0

68391 Praktični rad iz astronomije

5.0

68398 Biokemija II 30

15 6.0

79278 Matematički programski alati II

1.0

79286 Baze podataka 30

30 5.0

79624 Praktikum iz biokemije

45 3.0

87263 Osnove elektronike II 30

15 5.0

133942 Filozofija znanosti

4.0

Upisuje se najmanje 11 ECTS bodova

Documents

OPIS KOLEGIJA S ISHODIMA UČENJA - pmfst.unist.hr · Riješeni zadaci iz mehanike i topline. Školska knjiga, Zagreb, ì ì î., primjerka u Školska knjiga, Zagreb, ì ì î., primjerka