Annual Report - Privredna banka Zagreb · Moderna galerija Zagreb - Izložba: Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu 19./20. st., Vlaho Bukovac: Portret djevojËice

1 1

ANNUALREPORT

2011

Annual Report

2011

1 1

ANNUALREPORT

2011

Godišnje izvješÊe

2011.

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Retrospektiva Šime Vulas, Križni put, 1976.

7 Tko smo i Ëime se bavimo

8 Uvod

9 Sažetak petogodišnjeg poslovanja i osnovni financijski pokazatelji

10 IzvješÊe predsjednika Nadzornog odbora

13 IzvješÊe Uprave o stanju Banke

17 IzvješÊe Uprave o stanju ovisnih društava Banke i financijskim rezultatima Grupe

22 Pregled meunarodnih i hrvatskih gospodarskih prilika u 2011. godini

32 Organizacijska struktura

34 Opis poslovanja Banke

42 Grupa

48 UpravljaËka struktura Banke

52 Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u Privrednoj banci Zagreb d.d.

53 IzvješÊe o odgovornostima Uprave 64 IzvješÊe neovisnog revizora

65 Godišnja financijska izvješÊa Banke i Grupe

75 RaËunovodstvene politike

85 Bilješke uz financijska izvješÊa za Banku i Grupu

148 Dodatak 1: Obrasci sastavljeni sukladno lokalnim propisima o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja

161 Dodatak 2: Nerevidirana financijska izvješÊa u eurima

Sadržaj

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu 19./20. st., Vlaho Bukovac: Portret djevojËice Berger, 1897.

5 5

ANNUALREPORT

2011

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Ljubo BabiÊ Antologija, Mrtva priroda s knjigom, 1929.

333 tisuÊeKORISNIKA INTERNET BANKARSTVA

655BANKOMATA

705 tisuÊaTEKU∆IH RA»UNA

10,7 milijardi kunaSTAMBENIH KREDITA

2 milijarde kunaIMOVINE U FONDOVIMA

27.272EFT POS UREĐAJA

1.588 tisuÊa KLIJENATA

53,6 milijardi kunaZAJMOVA KLIJENTIMA

65,6 milijardi kunaSREDSTAVA KLIJENATA*

2.260 tisuÊaIZDANIH KARTICA

217POSLOVNICA

92 DNEVNO-NO∆NIH TREZORA

Tko smo i Ëime se bavimo

Mi smo vodeÊa hrvatska financijska grupa koja pruža bankovne usluge fiziËkim i pravnim osobama, obavlja kartiËno poslo-vanje, investicijsko bankarstvo, privatno bankarstvo, leasing, poslovanje s nekretni-nama kao i usluge upravljanja imovinom. Poslujemo na cijelom podruËju Republike Hrvatske te zapošljavamo preko 4 tisuÊe zaposlenika.Naša misija je trajno i uËinkovito koristiti

sve raspoložive izvore za kontinuirani na-predak našeg poslovanja u svim njegovim dijelovima, od ljudskog kapitala, tehnologi-je do poslovnih procesa.Naša vizija je biti kompanija koja je uzor i centar izvrsnosti u stvaranju novih vrijed-nosti, te pružanju permanentno visoke kvalitete u svim smjerovima svog djelovanja na dobrobit klijenata, društvene zajednice, naših dioniËara i djelatnika.

*UkljuËuje depozite klijenata te imovinu pod upravljanjem i u skrbništvu

Uprava Privredne banke Zagreb d.d. sa zadovoljstvom prezentira svoje godišnje izvješÊe dioniËarima. Ono obuhvaÊa saže-tak financijskih informacija, opis poslova-nja, revidirana financijska izvješÊa zajedno s izvješÊem ovlaštenog revizora, dodatne obrasce sastavljene sukladno lokalnim propisima te nerevidirana dodatna izvješÊa u eurima. Revidirana godišnja izvješÊa prezentirana su za Banku i Grupu.

IzvješÊe na hrvatskom i engleskom jezikuOvaj dokument obuhvaÊa Godišnje izvješÊe Privredne banke Zagreb d.d. za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine, na hrvatskom i engleskom jeziku, koje je prezentirano dioniËarima na Godišnjoj skupštini dioniËara.

Uvod

Pravni statusGodišnje izvješÊe ukljuËuje godišnja financijska izvješÊa pripremljena sukladno Meunarodnim standardima financij-skog izvješÊivanja i revidirana sukladno Meunarodnim revizijskim standardima.Godišnje izvješÊe pripremljeno je sukladno odredbama Zakona o trgovaËkim društvima i Zakona o raËunovodstvu, koji zahtijevaju izvješÊivanje dioniËara od strane Uprave društva na Godišnjoj skupštini dioniËara.

SkraÊeniceU Godišnjem izvješÊu Privredna banka Zagreb d.d. spominje se kao "Banka" ili "PBZ" ili kao "Privredna banka Zagreb", dok se Privredna banka Zagreb d.d. za-jedno sa svojim društvima spominje kao "Grupa", odnosno "Grupa Privredne banke Zagreb".Središnja banka, Hrvatska narodna banka, navodi se kao HNB. Europska banka za obnovu i razvoj navodi se kao EBRD.U ovom izvješÊu , skraÊenice HRK tisuÊa, HRK milijuna odnosno USD tisuÊa, USD milijuna i EUR tisuÊa, EUR milijuna pred-stavljaju tisuÊe i milijune hrvatskih kuna, ameriËkih dolara te eura.

TeËajna listaRadi pretvaranja iznosa u stranim valutama u kunske korišteni su sljedeÊi srednji teËaje-vi HNB-a koji su vrijedili na dan 31. prosinca 2011. godine:

CHF 1 = HRK 6,194817USD 1 = HRK 5,819940EUR 1 = HRK 7,530420

(u milijunima kuna) 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Grupa

RaËun dobiti i gubitka i izvještaj o financijskom položaju

Ukupni prihodi 5.569 5.356 5.888 6.001 5.350

Neto prihodi od kamata 2.480 2.200 2.060 2.185 1.918

Neto prihodi iz poslovanja 3.874 3.555 3.607 3.697 3.405

Neto dobit za godinu 1.268 1.022 960 1.242 1.141

Ukupna aktiva 74.154 74.409 71.541 71.227 67.550

Zajmovi i predujmovi klijentima 51.398 49.418 47.356 46.032 40.147

Obveze prema klijentima 47.431 47.054 45.049 44.591 43.099

DioniËki kapital i rezerve 12.322 11.334 10.600 9.611 8.503

Ostali pokazatelji (preuzeti iz izvješÊa za Upravu)

Prinos na prosjeËni kapital 10,86% 9,38% 10,09% 14,84% 15,45%

Prinos na ukupnu prosjeËnu aktivu 1,61% 1,35% 1,29% 1,71% 1,73%

Aktiva po zaposlenom 17,9 18,3 17,2 15,7 15,3

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja 44,00% 47,45% 47,18% 49,78% 50,51%

2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Banka

RaËun dobiti i gubitka i izvještaj o financijskom položaju

Ukupni prihodi 4.591 4.365 4.921 4.851 4.263

Neto prihodi od kamata 2.268 1.962 1.799 1.941 1.697

Neto prihodi iz poslovanja 3.146 2.789 2.800 2.774 2.474

Neto dobit za godinu 1.136 860 927 1.100 932

Ukupna aktiva 67.481 67.352 64.519 63.740 61.974

Zajmovi i predujmovi klijentima 46.691 44.585 42.271 41.715 36.436

Obveze prema klijentima 44.081 43.602 41.903 40.935 39.875

DioniËki kapital i rezerve 11.194 10.346 9.802 8.870 7.847

Ostali pokazatelji (preuzeti iz izvješÊa za Upravu)

Prinos na prosjeËni kapital 10,65% 8,61% 10,45% 13,94% 13,35%

Prinos na ukupnu prosjeËnu aktivu 1,61% 1,28% 1,41% 1,69% 1,56%

Aktiva po zaposlenom 19,0 19,4 18,1 17,1 17,1

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja 41,96% 46,02% 44,49% 46,79% 48,90%

8 9

GODIŠNJE IZVJEŠ∆E

2011.Sažetak petogodišnjeg poslovanja i osnovni financijski pokazatelji

pokušaju da konsolidira javne financije, novoizabrana hrvatska Vlada veÊ je poËela provoditi strukturne reforme u gospo-darstvu koje je najavila prošle godine, što ukljuËuje i niz fiskalnih mjera. U cilju sma-njenja troškova zapošljavanja, što se oËituje u nižim zdravstvenim i mirovinskim dopri-nosima i na smanjenju drugih neizravnih fiskalnih troškova za korporativni sektor, uvedene su nove stope PDV-a. OpÊa stopa PDV-a poveÊana je s 23 na 25 posto, te je u primjeni od 1. ožujka 2012.Od pozitivnih vijesti, Hrvatska je u posljed-njem tromjeseËju 2011. godine dovršila pregovore s Europskom unijom te Êe postati njezinom punopravnom Ëlanicom 1. srpnja 2013. To je istinska nagrada i po-hvala za sva dugogodišnja nastojanja svih hrvatskih vlada od 2004. kada je zemlja dobila status kandidata za Ëlanstvo.UnatoË otežanim makroekonomskim uvje-tima u zemlji, monetarna je politika tijekom cijele 2011. ostala uglavnom nepromijenje-na. Jedinu znaËajnu promjenu provela je Hrvatska narodna banka koja je dvaput po-dizala stopu obvezne priËuve, uveÊavši je s 13 na 15 posto. Spomenuta mjera, zajedno s neželjenim vanjskim Ëimbenicima, dovela je do smanjene likvidnosti u bankarskom sustavu.UnatoË svemu, zadovoljstvo mi je kazati da se PBZ Grupa uspješno nosi s izazo-vima održavanja bilanËne likvidnosti i to zahvaljujuÊi širokoj i stabilnoj bazi štediša, prikladnim izvorima dugoroËnog financira-nja te kapitalnoj osnovi.UnatoË opisanom okruženju, PBZ Grupa je u 2011. godini uspjela ostvariti vrlo dobre rezultate. Uistinu možemo biti ponosni što smo pokazali takvu snagu i izdržljivost u teškim okolnostima. Uspjeli smo ispuniti svoje ciljeve i poveÊati vrijednost naše banke.Ukupni bruto prihod PBZ Grupe premašio je 5,5 milijardi kuna. Konsolidirani neto prihod od poslovanja iznosio je 3,9 milijardi kuna, dok je neto dobit dosegla 1,27 milijarde kuna. Omjer naših troškova i pri-hoda, koji je kljuËno mjerilo uËinkovitosti, konstantno je na razini ispod 50 posto, dok

IzvješÊe predsjednika Nadzornog odbora

U ime Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb, Ëast mi je predstaviti poslovne rezultate Banke i Grupe za 2011. godinu. AnalizirajuÊi financijski rezultat kao i tržišnu poziciju, možemo zakljuËiti da je 2011. bila vrlo dobra godina za Privrednu banku Zagreb i njezinu Grupu društava. Takvi su rezultati posljedica dobro utemeljene i promišljene strategije te kvalitetne imple-mentacije iste. Naš tržišni pristup je na odgovarajuÊi naËin usklaen s matiËnom bankom Intesa Sanpaolo i strateškim partnerom, Europskom bankom za obnovu i razvoj.Tijekom druge polovice 2011., stanje u globalnom gospodarstvu bilo je teže negoli bilo kada od poËetka globalne financijske krize iz 2008. Prognoze za eurozonu naglo su se pogoršale. Shodno tome, financijskim su tržištima zavladali vrlo nestabilni uvjeti što je dovelo do povlaËenja sredstava inve-stitora iz riskantnijih oblika imovine i ulaga-nje u relativno konzervativnije financijske instrumente poput obveznica i specifiËnih kolateraliziranih zapisa. Visoka volatilnost na tržištu oznaËavala je negativna oËeki-vanja uzrokovana tržišnom i kreditnom izloženošÊu odreenim gospodarstvima eurozone, što je dovelo pod znak pitanja pristup stabilnim izvorima likvidnosti i opÊenito adekvatnost kapitala bankarskog sektora.Hrvatsko je gospodarstvo neizbježno osje-tilo negativan utjecaj spomenutih uvjeta buduÊi da se još nije oporavilo od prvog udara krize koji se dogodio krajem 2008. Posljedice istog nastavile su se narednih godina, i još uvijek se negativno odražava-ju na domaÊe gospodarstvo. PosljediËno, naše analize ukazuju na to da je hrvatsko gospodarstvo, u realnim okvirima, zabi-lježilo godinu stagniranja i nultog rasta te u 2012., na žalost, oËekujemo još jednu negativnu godinu s padom BDP-a od 1 posto zbog pogoršanja vanjskih Ëimbenika i slabije domaÊe potražnje.ProsjeËna stopa inflacije u 2011. iznosila je 2,3 posto, iako su inflatorni pritisci na potražnoj strani bili priliËno slabi uglavnom iz razloga slabe potrošnje. Pored toga, u

10 11


2011.

je prinos na kapital dosegnuo 10,86 posto. Moramo biti zadovoljni iznijetim pokaza-teljima koji ukazuju na konzistentno dobre rezultate tijekom zadnjih pet godina.Tijekom 2011. PBZ Grupa je dodatno osnažila svoj položaj kao jedna od vodeÊih banaka u Hrvatskoj u smislu produktivnosti, prinosa te stvaranja vrijednosti dioniËarima. Po veliËini smo druga grupacija u zemlji i imamo Ëvrstu bazu od preko 1,5 milijuna klijenata, preko 698 tisuÊa tekuÊih raËuna te 220 poslovnica.GledajuÊi unaprijed, trenutaËno stanje svjetskog gospodarstva te opadajuÊa domaÊa potražnja u kombinaciji sa smanje-nim trendom stranih ulaganja daju naslutiti da Êe klima u Hrvatskoj tijekom 2012. i dalje biti izazovna kao i u proteklim godi-nama. Stoga oËekujemo da Êe tržišta na kojima poslujemo još neko vrijeme biti na oprezu ulagaËa i klijenata. Shodno tome, stalna usmjerenost rukovodstva i Uprave na upravljanje kvalitetom imovine, održavanje dostatne likvidnosti Banke te aktivni nadzor troškova poslovanja imat Êe kljuËnu ulogu. Smatram da posjedujemo snagu koja je potrebna u prevladavanju navedenih iza-zove. Takoer, dobro smo pozicionirani u ostvarenju prednosti iz sadašnjih i buduÊih trendova sve veÊe integracije hrvatskog financijskog tržišta u meunarodne tokove. S obzirom na naš model poslovanja, ojaËan partnerstvom s Intesom Sanpaolo te Europ-skom bankom za obnovu i razvoj, spome-nuti trendovi predstavljaju dobru priliku za daljnji rast.U ime Nadzornog odbora, htio bih zahvaliti Upravi na odliËnom rukovodstvu i izvanred-nim rezultatima. Takoer bih želio zahvaliti te odati priznanje svim djelatnicima Grupe na predanosti i iznimnom doprinosu u protekloj godini. Na koncu, takoer želim izraziti zahvalnost svim bivšim i novim kolegama u Nadzornom odboru na njiho-vom radu, baš kao i Ëlanovima Odbora za reviziju na razboritim savjetima i znaËajnom doprinosu.

IzvješÊe o izvršenom nadzoru u 2011. U 2011. godini Nadzorni odbor Banke izvr-šio je svoje obveze u skladu sa zakonom, Statutom Banke te Poslovnikom Nadzornog odbora Banke. Tijekom protekle godine, Nadzorni je odbor održao Ëetiri redovite sjednice i osam pismenih sjednica kako bi se odluke o pitanjima koja je trebalo riješiti bez od-gode donosile što brže. U svrhu pripreme odluka koje su u njihovoj ovlasti te nadzora provedbe veÊ usvojenih odluka, Nadzor-ni odbor Banke imao je pomoÊ Izvršnog odbora i Odbora za reviziju koji su na sjednicama Nadzornoga odbora redovito podnosili izvještaj o svom radu. U 2011. Odbor za reviziju je održao Ëetiri sastanka na kojima se raspravljalo o procesima u njihovoj nadležnosti.U skladu sa zakonskim obvezama, Nad-zorni odbor Banke pregledao je Godišnja financijska izvješÊa i Konsolidirana godiš-nja financijska izvješÊa Banke za proteklu godinu, IzvješÊe o poslovanju Banke i njezinih ovisnih društava te nacrt Odluke o raspodjeli dobiti Banke za 2011., koje im je dostavila Uprava Banke. Nadzorni odbor nije imao primjedbi na podnesena izvješÊa.Nadzorni je odbor stoga utvrdio da su Godišnja financijska izvješÊa i Konsolidirana godišnja financijska izvješÊa izraena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama te da vjerodostojno prikazuju imovinu i financijsko stanje Banke i PBZ Grupe, što je potvrdio i vanjski revizor Ernst & Young d.o.o., Zagreb, koji je izvršio reviziju finan-cijskih izvješÊa za 2011. godinu. BuduÊi da je Nadzorni odbor dao su-glasnost vezano za Godišnja financijska izvješÊa te Konsolidirana godišnja finan-cijska izvješÊa Banke za 2011., za navede-na se izvješÊa smatra da su ih potvrdili i Uprava i Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb, temeljem odredbi Ël. 300. Zakona o trgovaËkim društvima.

Nadzorni odbor Banke prihvatio je izvješÊe Uprave o poslovanju Privredne banke Zagreb i njezinih ovisnih društava te je odluËio da se 568.401.870,40 kuna od ukupne neto dobiti Banke koja iznosi 1.136.335.824,38 kuna i koja je ostvare-na u godini koja je završila 31. prosinca 2011. isplati dioniËarima putem dividendi (odnosno 29,90 kuna po dionici), dok Êe se ostatak raspodijeliti u zadržanu dobit.

S poštovanjem,

26. ožujka 2012.Dr. György Surányi

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Ljubo BabiÊ Antologija, postav izložbe

12 13


2011.IzvješÊe Uprave o stanju Banke

Konsolidirani financijski rezultati BankeKonsolidirana neto dobit u 2011. godini iznosila je 1.268 milijuna kuna, što je 24,1 posto više u odnosu na 2010. Navedeni rezultat postignut je primjerenim omje-rom blago poveÊanog prihoda od kamata (zahvaljujuÊi nešto veÊoj kamatonosnoj aktivi u 2011. godini) te nižih kamatnih troškova koji su posljedica uËinkovitijeg upravljanja izvorima sredstava. Spomenuti uspjeh je posljedica promišljenog strateš-kog pozicioniranja još od poËetka krize tijekom 2008. godine. VeÊ tada smo pristu-pili ravnomjernom ujednaËavanju svih vrsta prihoda, stavljajuÊi naglasak na temeljne bankarske usluge, uz istovremeno jaËanje kapitala i osiguravanje stabilnih izvora likvidnosti koji su nam pomogli smanjiti troškove financiranja. Spomenuta strategija se dokazala utemeljenom i isplativom.Nekamatni prihodi, takoer, bilježe pozi-tivne rezultate. Neto prihod od naknada i provizija poveÊan je za 2 posto zbog veÊeg volumena kartiËnog poslovanja te domaÊeg platnog prometa graana. I u se-gmentu prodaje polica osiguranja zabilježili smo rast, kako u odnosu na 2010. tako i na operativni plan.Osim toga, uËinkovita kontrola troškova za-jedno s adekvatnim smanjenjem kreditnog rizika pridonijela je poveÊanju neto dobiti nakon oporezivanja. Kao posljedica nave-denog, zarada po dionici Grupe porasla je na 66,7 kuna, u odnosu na 53,8 kuna iz 2010. godine. Prinos na prosjeËni kapital Grupe u 2011. iznosio je 10,86 posto, a na prosjeËnu imovinu 1,61 posto, te su oba pokazatelja na sliËnim razinama kao i protekle godine. Imovina po zaposleniku ostala je stabilna, dok je omjer troškova i prihoda prema kon-solidiranim financijskim izvješÊima ponovno ispod 50 posto (t.j. 44 posto).

Poštovani dioniËari, Zadovoljstvo mi je predstaviti vam Godiš-nje izvješÊe i financijska izvješÊa Privredne banke Zagreb za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.PoËetkom 2011. godine, nadali smo se da Êe makroekonomsko i financijsko okruže-nje u regiji i u Hrvatskoj zabilježiti postu-pno poboljšanje u odnosu na prethodne godine. Meutim, ispostavilo se da je 2011. bila još jedna godina rastuÊih izazova za fi-nancijski sektor i gospodarstvo u cjelini. Po-goršanjem prognoza u eurozoni u drugom dijelu 2011., hrvatsko se gospodarstvo sve više našlo pod utjecajem otegotnih okol-nosti u Europskoj uniji i regiji. Prema prvim procjenama, rast domaÊeg gospodarstva je stagnirao i zabilježio nultu stopu.Usprkos tako izazovnom okruženju, Privredna banka Zagreb i Ëlanice Grupe po-stigli su dobre poslovne rezultate. Osobito sam ponosan na Ëinjenicu da smo pokazali snagu i izdržljivost kada su uvjeti tijekom godine postali sve teži. Uz pomoÊ naših strateških partnera, Intese Sanpaolo i Europske banke za obnovu i razvoj, PBZ Grupa uspjela je zadržati snažnu poziciju na tržištu kredita i depozi-ta, fokusirajuÊi se na kvalitetu proizvoda i usluga našim klijentima.

Ukratko o Ëlanicama GrupeGotovo sve Ëlanice PBZ Grupe su u 2011. godini ostvarili dobre financijske rezultate. U tom smislu, Meimurska banka ostvarila je neto dobit u iznosu od 32,5 milijuna kuna, PBZ Card 221 milijun kuna, PBZ Leasing 16,2 milijuna kuna, PBZ Stam-bena štedionica 9,5 milijuna kuna, PBZ Invest 8,5 milijuna kuna, PBZ Nekretnine 92 tisuÊe kuna, a PBZ Croatia osiguranje, naše društvo za upravljanje mirovinskim fondovima, zabilježilo je neto dobit od 29,1 milijun kuna. ISP Card, povezano društvo osnovano 2009. godine, završilo je godinu u pozitivnom tonu s neto dobiti od 10,2 milijuna kuna.

Bilanca PBZ Grupe u osnovi je ostala na istoj razini kao i 2010. te iznosi 74,2 milijarde kuna. Glavnu komponentu naše bilance Ëine krediti i predujmovi klijentima, koji su se poveÊali za 4,1 posto uglavnom zbog jaËanja stranih valuta u odnosu na kunu te u manjoj mjeri zbog novih plasma-na pravnim i fiziËkim osobama. Kreditni portfelj PBZ Grupe je vrlo raznolik i gotovo jednako podijeljen izmeu graanstva s jedne strane te korporativnih i javnih tijela s druge. DjelomiËno i potpuno nenaplativi krediti, iako nominalno veÊi nego u 2010. godini, adekvatno su rezervirani i nadzirani. OdgovarajuÊa usluga klijentima ukljuËuje i pružanje podrške u teškim vremenima. Naši sveobuhvatni programi, osmišljeni i kreirani u cilju pomoÊi klijentima koje je pogodila financijska kriza, do sada su osigurali podršku za gotovo 9.400 klijenata u 3 godine postojanja.Aktiva Grupe je najveÊim dijelom finan-cirana iz depozita klijenata, pretežno graana te ostalih pravnih osoba. Kapitalni i likvidnosni pokazatelji konstantno su na zadovoljavajuÊoj razini. Pored toga, bilje-žimo poveÊanje dioniËke glavnice za 8,7 posto na 12,3 milijardi kuna. U tom kon-tekstu, stopa adekvatnosti kapitala iznosi 21,6 posto što osigurava stabilni temelj za buduÊe aktivnosti.Politike i postupci PBZ Grupe u upravljanju kapitalom, meu ostalim instrumentima, temelje se na procesu procjenjivanja inter-ne adekvatnosti kapitala (ICAAP). U tom procesu, Grupa redovito identificira rizike i utvruje razinu raspoloživog kapitala u stresnim scenarijima. Zadovoljstvo mi je istaknuti da je PBZ Grupa jedna od vodeÊih i dobro kapitaliziranih bankarskih grupa u zemlji, s više nego dovoljnim dodatnim raspoloživim kapitalom u odnosu na interni kapitalni zahtjev odreen u stresnim sce-narijima.

Nekonsolidirani financijski rezultati BankeU 2011. PBZ je ostvarila neto dobit od 1.136 milijuna kuna. Neto prihod od kamata bio je glavni izvor navedenog poveÊanja dobiti, a porastao je uglavnom zbog uËinkovite kontrole troškova financiranja. Iznad svega, naši rezultati u protekloj godini ukazuju na optimalno posloženi model poslovanja usmjeren na sektor stanovništva s jedne strane, te sektor bankarstva s velikim, malim i srednjim poduzeÊima s druge strane. Navedena strategija, u kombinaciji s primjerenim upravljanjem kamatnim troš-kovima, omoguÊila nam je da nadmašimo oËekivanja, unatoË gospodarskoj stagnaciji i restriktivnom regulatornom okviru.AnalizirajuÊi dublje raËun dobiti i gubitka, možemo utvrditi da su troškovi poslova-nja i ostali rashodi zabilježili umjereni rast što je adekvatno rastu prihoda. Pažljivim upravljanjem troškovima u skladu s našim strateškim planom uspjeli smo zadržati omjer troškova i prihoda osjetno ispod 50 posto (t.j. 44 posto).Ukupna bilanca Banke porasla je za 0,2 posto na 67,5 milijardi kuna. Tom su poveÊanju najviše pridonijeli krediti i pre-dujmovi klijentima, koji su porasli za više od 4,7 posto i time premašili 46,7 milijardi kuna. U pogledu kreditne aktivnosti ti-jekom 2011., podruËja s najveÊim volu-menima ukljuËivala su javni sektor, velika poduzeÊa te sektor stanovništva.PoveÊanje imovine popratilo je poveÊanje depozita klijenata, uglavnom stanovniš-tva. Ukupni depoziti u 2011. godini bilježe poveÊanje od 1,1 posto. Ako u obzir uzmemo cjelokupnu strukturu bilance, 65,3 posto je u depozitima klijenata. Omjer ukupnih kredita i depozita u Banci je na kraju 2011. iznosio 106 posto, što oznaËava stabilnost i konzervativnu prirodu našega poslovanja.

14 15


2011.

OËekivano poslovno okruženje u na-rednom perioduDruga polovica 2011. godine obilježila je poveÊanje zabrinutosti i volatilnosti na financijskim tržištima. Europska dužniËka kriza koja je zapoËela u južnom dijelu Europe eskalirala je i ostavila trag u svim ostalim zemljama Europske Unije. Stoga je vrlo vjerojatno da Êe se neizvjesnost nastaviti i u 2012., dok se temelj za potpuni gospodarski oporavak Ëini manje vjerojat-nim. Uz ova nepovoljna vanjska kretanja, i u Hrvatskoj oËekujemo izazovno ekonom-sko okruženje što se trenutaËno odražava u znaku smanjene industrijske proizvodnje i oslabljene domaÊe potražnje. KratkoroËna gospodarska prognoza uvelike ovisi i o odluËnim rješenjima nove hrvatske Vlade, koja je najavila da Êe ustrajati na oËeki-vanim strukturnim reformama i fiskalnoj konsolidaciji.

Fokus poslovanja PBZ Grupe u 2012. godini temeljit Êe se na sljedeÊim ciljevima: kvali-tetna usluga našim klijentima i partnerima, uËinkovito upravljanje rizicima, održavanje strateškog zamaha koristeÊi komparativ-ne prednosti naše bilance te pružanjem klasiËnih bankarskih aktivnostima po po-voljnim cijenama. Usmjerit Êemo svu svoju energiju na navedene ciljeve tijekom 2012. godine, i uz pravu diversifikaciju, uvjeren sam da Êemo poluËiti dobre financijske rezultate.S ciljem daljnje konsolidacije bankarskog poslovanja održavanjem prisutnosti u cijeloj zemlji, Uprava Banke predložila je, a Nad-zorni odbor u veljaËi 2012. godine odobrio pripajanje Meimurske banke d.d., »akovec Privrednoj banci Zagreb s danom stupanja na snagu 30. studenoga 2012. Namjera nam je konsolidirati i ojaËati našu poziciju u sjevernoj Hrvatskoj osiguravanjem dodatnih investicija i pružanjem adekvatne usluge klijentima u ostvarivanju njihovih poslovnih ciljeva. I dalje Êemo Meimurju pridavati posebnu pozornost, te stoga uspostav-ljamo novu regionalnu podružnicu sa sjedištem u »akovcu.

ZakljuËakNaposljetku, iskoristio bih ovu priliku te zahvalio svim kolegama, novim i bivšim Ëlanovima Uprave te svim zaposlenicima Grupe Privredne banke Zagreb na njiho-vom izvrsnom radu i predanosti u 2011. godini. Takoer, želio bih izraziti zahvalnost našim klijentima i poslovnim partnerima na lojalnosti i povjerenju kojeg su nam ukazali. Posebno se želim zahvaliti svim Ëlanovima Nadzornog odbora Banke na vrijednoj suradnji i podršci.

Mr. Božo Prka, predsjednik Uprave Banke

26. ožujka 2012.

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Ivo KerdiÊ, Autoportret, 1941.

16 17


2011.IzvješÊe Uprave o stanju ovisnih društava Banke i financijskim rezultatima Grupe

Na temelju Ëlanka 407. Zakona o tržištu kapitala i Pravila ZagrebaËke burze odobre-nih od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Uprava izjavljuje da pre-ma njenom najboljem saznanju IzvješÊe o stanju Grupe i Banke u 2011. godini sadrži istinit prikaz poslovanja, rizika i financijskih rezultata, kao i financijskog položaja Pri-vredne banke Zagreb i ovisnih društava.

Privredna banka ZagrebPrivredna banka Zagreb je u 2011. godini ostvarila odliËne poslovne rezultate, Ëiji se pregled nalazi u nastavku, zajedno s ostva-renjima Ëlanica PBZ Grupe.Dobit Banke prije oporezivanja iznosi 1.376 milijuna kuna, dok je neto dobit za godinu 1.136 milijuna kuna, što predstavlja porast od 31,2 posto u usporedbi s godinom ra-nije. Ovakav rezultat proizlazi iz umjerenog rasta kreditnog portfelja, posebno prema pravnim osobama, nižih troškova financi-ranja te uz adekvatno upravljanje rizicima i troškovima poslovanja.Banka je ostvarila ukupni prihod od 4.591 milijuna kuna, a koji se sastoji od 3.599 milijuna prihoda od kamata, 624 milijuna prihoda od naknada i provizija te 368 mili-juna kuna ostalih operativnih prihoda. Neto prihod od kamata za 2011. godinu iznosi 2.268 milijuna kuna, ili 16 posto više nego u usporednom razdoblju, a to je ostvareno bez poveÊanja aktivnih kamata znaËajnim uštedama u troškovima financiranja.Inovativna ponuda nekamatnih proizvoda i uËinkoviti poslovni procesi zaslužni su za neto prihod od naknada i provizija od 510 milijuna kuna, što je na razini iz 2010. godine.Usprkos teškim tržišnim uvjetima, PBZ-ova strategija upravljanja, koja je kombinirala dobre generatore prihoda i kontrolu troš-kova, omoguÊila je Banci da ostvari 3.146 milijuna dobiti iz redovnog poslovanja, 12,8 posto više nego godinu dana ranije. Banka adekvatno upravlja rizicima kojima je izložena, a posebno kreditnim rizikom što joj omoguÊava da na vrijeme anticipira sve bitne promjene na portfelju, a time i da izdvoji adekvatnu razinu rezervacija za pokriÊe gubitaka. Tijekom godine troškovi

vrijednosnog usklaenja i rezerviranja za gubitke iznose 353 milijuna kuna.Ostali operativni troškovi iznosili su 1.276 milijuna kuna, neznatno iznad razine iz 2010. godine. Omjer troškova i prihoda bio je na 41,96 posto, ispod praga od 50 posto. Na dan 31. prosinca 2011. Banka je zabi-lježila poveÊanje ukupne imovine od 0,2 posto, te ona iznosi 67 milijarda kuna. Zajmovi i predujmovi klijentima sa 69 posto od ukupne vrijednosti imovine predstavljaju

najznaËajniju stavku izvještaja o financij-skom položaju. Ostale znaËajnije stavke su plasmani kod drugih banaka s 11 posto, te sredstva kod Hrvatske narodne banke s 10 posto od ukupne imovine. Na kraju godine novac i novËani ekvivalenti iznose 8.788 milijuna kuna, što odražava snažan likvidnosni položaj Banke. Ukupne obveze na kraju godine iznose 56 milijarda kuna. NajznaËajniji izvor finan-ciranja predstavljaju depoziti klijenata i iznose 65 posto ukupne pasive, dok ostala

Neto dobit za godinu - Bankaiznos u mln. kn.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1.200

1.000

800

600

400

200

0

Neto prihod iz poslovanja - Bankaiznos u mln. kn.

Ostali prihodi iz poslovanja

Neto prihod od naknada i provizija

Neto prihod od kamata

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

4.000

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja - Bankau %

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

50.0

48.0

46.0

44.0

42.0

40.0

38.0

stama prihoda, ostale velike kategorije troš-kova odnose se na marketinške i nagradne programe koji dovode nove korisnike kartica te promiËu vjernost i potrošnju postojeÊih vlasnika kartica. Neto dobit prethodne go-dine iznosila je 221 milijuna, što društvo Ëini drugim najprofitabilnijim segmentom PBZ Grupe. Ukupna aktiva u 2011. godini izno-sila je 2 milijarde, što predstavlja poveÊanje od 4 posto u odnosu na 2010. godinu.Navedeni rezultati ispunili su ili premašili ciljeve društva, pa Êe PBZ Card nastaviti s poslovnim modelom koji se fokusira na stvaranje prihoda u prvom redu poticanjem potrošnje na karticama i ulaganjem u više usluga s dodanom vrijednošÊu za trgovce i vlasnike kartica.

PBZ LeasingPBZ Leasing je vodeÊe hrvatsko društvo koje je pružatelj leasing proizvoda klijentima.S obzirom na gospodarska kretanja koja su znaËajno utjecala na hrvatsku leasing industriju, društvo je imalo dobru poslovnu godinu. Neto dobit za 2011. godinu iznosila je 16 milijuna kuna, što je 26 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom. Ovaj je rezultat uglavnom posljedica niže kamat-ne marže na koju su utjecali viši troškovi financiranja, smanjenje volumena portfelja financijskog leasinga i niži prihod od najma iz portfelja operativnog leasinga.Ukupni portfelj društva na kraju 2011. godine sastoji se od imovine u operativnom leasingu u iznosu od 241 milijun kuna i po-traživanja od financijskog leasinga u iznosu od 825 milijuna kuna.Poslovne aktivnosti PBZ Leasinga u 2012. godini bit Êe usmjerene na osiguravanje uravnoteženog i stalnog rasta bilance. PBZ Leasing je usredotoËen na zadržavanje svog tržišnog udjela i unapreenje ponude proizvoda i usluga.

PBZ NekretninePoslovanje PBZ Nekretnine i u 2011. godini bilo je pod direktnim utjecajem gospo-darskih prilika u Hrvatskoj, posebno onih s tržišta nekretnina. UnatoË tome, PBZ Nekretnine nastavljaju svoje aktivnosti na tržištu nekretnina te su izvršile više od 5,2

pozajmljena sredstva iznose 12 posto. Uku-pni dioniËki kapital krajem 2011. godine iznosi 11 milijarda kuna, 17 posto više nego godinu ranije.

Meimurska bankaBanka dijeli teret ozbiljnosti cjelokupne ekonomske situacije sa svojim gospodar-skim okruženjem u regionalnom okviru Meimurske županije te djelomiËno Varaždinske županije. UnatoË pojaËanom oprezu u preuzimanju rizika i znaËajnom poveÊanju troškova s osnove umanjenja vrijednosti financijske imovine, ostvarena je dobit nakon oporezivanja za 2011. godinu u iznosu od 33 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 13 posto. Zarada po dionici iznosi 101,5 kuna. Povrat kapitala u 2011. iznosio je 9,7 posto dok je povrat na imovinu iznosio 1,1 posto.ZahvaljujuÊi povjerenju klijenata i poslje-diËnom rastu depozitne osnovice od 3 posto, odnosno 78 milijuna kuna, ublažen je pad bruto bilance banke na 3 posto ili 79 milijuna kuna. Od ukupnog porasta depozita 69 milijuna kuna odnosi se na porast oroËenih depozita. U poslovanju s poduzeÊima zabilježen je rast kredita od 1 posto, koji su se u pravilu koristili za financiranje obrtnih sredstava i održavanje likvidnosti klijenata preraivaËke industrije. S trendom smanjenja neto kredita, prihod od kamata smanjen je za 5 posto. Na smanjenje kamatnih rashoda od 10,2 posto utjecao je povrat kreditnog izvora financi-ranja i snižene kamatne stope na depozitna sredstva. Nastavljen je trend smanjenja neto kamatne marže koja na kraju godine iznosi 3 posto. Neto nekamatni prihodi porasli su za 3 posto u odnosu na 2010. godinu, najveÊim dijelom po platnom prometu, dok se opreznost klijenata u po-trošnji i dalje odražava na sniženje prihoda po kartiËnom poslovanju.Naposljetku, nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnosti PBZ Grupi, Meimurska banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. zajedniËki su pokrenule proces pripajanja Meimurske banke Privrednoj banci Zagreb. Ovime želimo dodatno osnažiti poziciju i važnost PBZ Grupe u

Meimurskoj županiji, i tako omoguÊiti daljnja znatna ulaganja u nove bankarske proizvode i usluge, kako bismo postali još uËinkovitiji, konkurentniji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjerujemo da Êe pripajanje, veÊoj i snažnijoj banci sa širokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan uËinak na cjelokupno poslovanje s klijentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo. PBZ CardPBZ Card je vodeÊe društvo u poslovanju s charge i kreditnim karticama graana i poduzeÊa, a ukljuËuje i poslovanje s trgovcima što podrazumijeva potpisivanje ugovora s trgovcima kako bi prihvaÊali kartice. Društvo takoer nudi potpun asortiman putnih usluga, ukljuËujuÊi zrako-plovne karte, hotele, krstarenja i kompletne aranžmane za odmor. U posljednjih neko-liko godina, PBZ Card je usmjerio svoja na-stojanja na poveÊanje korištenja kartica za svakodnevnu potrošnju, te nastavio svoju misiju uvoenja kartica i u one sektore gdje gotovina prevladava kao oblik plaÊanja. Takoer, zadovoljstvo trgovaca kljuËni je cilj naših usluga njima. Društvo se fokusira na prepoznavanje i bavljenje faktorima koji utjeËu na zadovoljstvo trgovaca, ukljuËujuÊi razvoj i provoenje inovativnih programa koji poveÊavaju korištenje kartica, korište-nje tehnoloških resursa i poveÊanja broja usluga koje im pomažu ispuniti poslovne ciljeve.Rezultati društva u 2011. godini i dalje pokazuju snažan rast potrošnje obzirom da je tijekom godine volumen potrošnje vlasnika kartica porastao unatoË izazovnom gospodarskom okruženju i u usporedbi s relativno dobrim rezultatima prethodne go-dine. Prihodi iz poslovanja za 2011. godinu iznosili su 449 milijuna kuna, dva posto više u odnosu na 2010. godinu. Tome su najviše pridonijele naknade trgovcima, prihodi ostvareni od godišnje Ëlanarine za charge kartice te putne provizije i naknade.Ukupni troškovi poslovanja dosegli su 157 milijuna kuna, što je u skladu s prethod-nom godinom. Osim troškova kamata i troškova poslovanja povezanih s ovim vr-

18 19


2011.

tisuÊa procjena vrijednosti nekretnina, što je 7 posto više nego prethodne godine.Tijekom 2012. godine, PBZ Nekretnine Êe nastaviti provoditi svoje aktivnosti s ciljem da postanu centar izvrsnosti za poslove s nekretninama ne samo unutar PBZ Grupe, nego i u cijeloj zemlji.

PBZ InvestPBZ Invest je u Hrvatskoj dobro poznato i vrlo ugledno društvo za upravljanje fondo-vima.Neto dobit PBZ Investa premašila je 8 milijuna kuna i tako pokazala znakove oporavka, ali i dalje osjetno ispod razine prije krize. Ukupan iznos sredstava uloženih kroz investicijske fondove kojima Društvo upravlja dosegnuo je 2 milijarde kuna. Na-dalje, ukupni je broj klijenata porastao za 1 posto, na 38,6 tisuÊa klijenata.Razvojna strategija za 2012. godinu usmjerit Êe se na održavanje pozicije meu ulagaËima u zemlji, ali i na privlaËenje novih ulagaËa. Perspektiva za 2012. još uvijek izgleda puna izazova i stoga je teško išta precizno predvidjeti. Meutim, društvo oËekuje da Êe zadržati sve fondove kojima trenutno upravlja, održati odgovarajuÊu razinu likvidnosti te dodatno iskoristiti sinergije u PBZ Grupi. Naposljetku, važno je naglasiti da PBZ Invest sudjeluje u projektu "Regionalnog Ëvorišta" Intese Sanpaolo koji je usmjeren na meunarodno partner-stvo društava za upravljanje investicijskim fondovima unutar ISP Grupe u regiji.

PBZ Stambena štedionicaNeto dobit PBZ Stambene štedionice u 2011. godini iznosila je 10 milijuna kuna, što predstavlja pad od 7 milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Najvažnija kompo-nenta koja je uzrokovala navedeni pad neto dobiti jest niži neto prihod od kamata zbog viših kamatnih troškova te viših vrijedno-snih usklaenja i rezerviranja za gubitke.Korištenjem PBZ-ove velike mreže poslovni-ca, te vlastitih prodajnih kanala, PBZ Stam-bena štedionica je na kraju 2011. godine imala više od 115 tisuÊa klijenata.Na dan 31. prosinca 2011. godine, ukupna imovina PBZ Stambene štedionice dosegla

je 1,803 milijuna kuna.Poslovanje PBZ Stambene štedionice Êe i u cijeloj 2012. godini biti usmjereno na zadr-žavanje onih štediša kojima istjeËu ugovori o štednji te na privlaËenje novih klijena-ta. Društvo predvia i da Êe velik broj klijenata koji ispunjavaju odreene kriterije u 2012. godini uzeti stambene kredite u skladu s uvjetima ugovora. Na koncu, društvo Êe se usredotoËiti na zadržavanje željene razine profitabilnosti.

PBZ Croatia osiguranjePBZ Croatia osiguranje nastavlja s ostva-renjem pozitivnih financijskih rezultata. Tijekom 2011. godine društvo je ostvarilo znatan rast neto dobiti u iznosu od 29 milijuna kuna, što je za 11 posto više od rezultata iz 2010. godine. Omjer troš-kova poslovanja u prihodu iz poslovanja iznosi 26,2 posto što je niže usporedno s prošlom godinom uslijed novih troškova REGOS-a. Najvažnije komponente ovog rasta su veÊa neto dobit od upravljanja fondovima u iznosu od 2 milijuna kuna te operativni prihodi u iznosu od gotovo 4 milijuna kuna.Ukupna imovina na dan 31. prosinca 2011. godine iznosila je 142 milijuna kuna, što predstavlja rast od 5 posto.Tijekom 2011. godine PBZ Croatia osi-guranje poveÊalo je broj Ëlanova fonda s 278 tisuÊa u 2010. godini na gotovo 286 tisuÊa u 2011. godini, što je poveÊanje od 3 posto.PBZ Croatia osiguranje je u Hrvatskoj dobro poznato i vrlo ugledno društvo za upravljanje mirovinskim fondovima. Nji-hova razvojna strategija za 2012. godinu usmjerit Êe se na održavanje trenutnog tržišnog položaja, ali i na privlaËenje novih Ëlanova.

Intesa Sanpaolo Card ZagrebDruštvo Intesa Sanpaolo Card Zagreb je na konsolidiranoj razini zabilježilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 12 milijuna kuna, dok je neto dobit na godišnjoj razini iznosila 10 milijuna kuna.Ukupna imovina na dan 31. prosinca 2011. godine iznosila je 292 milijuna kuna.

Najvažniji financijski rezultati PBZ GrupeU smislu konsolidiranih rezultata, PBZ je ostvario dobit prije oprezivanja u iznosu od 1.581 milijuna kuna, dok je neto dobit na razini godine iznosila 1.268 milijuna kuna, što predstavlja poveÊanje od 24 posto u odnosu na prethodnu godinu.PredstavljajuÊi detaljnije podatke, možemo naglasiti da je 2011. godine PBZ Grupa zabilježila prihod od kamata u iznosu od 3.935 milijuna kuna, što u odnosu na 2010. godinu predstavlja rast od 4 posto. Istodobno, Grupa je ostvarila kamatne troš-kove niže za 132 milijuna kuna, odnosno 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rezultat je to efikasnog upravljanja troš-kovima financiranja tako što je anticipirala moguÊnost snižavanja navedenog troška te svoje obveze na vrijeme refinancirala kod matiËne banke. S obzirom na sve pret-hodno navedeno, PBZ Grupa zabilježila je neto prihod od kamata u iznosu od 2.480 milijuna kuna, što pokazuje godišnji rast od 13 posto.U dijelu nekamatnih prihoda iz poslovanja , PBZ Grupa zabilježila je neto prihod od na-knada i provizija u iznosu od 1.112 milijuna kuna, što predstavlja rast od 2 posto u us-poredbi s podacima iz 2010. godine. Takav rezultat Grupe može se pripisati više ostva-renim prihodima po poslovima s kreditnim karticama, uslugama platnog prometa te naknadama za korištenje internetskog, telefonskog i mobilnog bankarstva.PBZ Grupa adekvatno upravljanja rizicima kojima je izložena, a posebno kreditnim rizikom što joj omoguÊava da na vrijeme anticipira sve bitne promjene u portfe-lju, a time i da izdvoji adekvatnu razinu rezervacija za pokriÊe gubitaka. Grupa je tijekom godine izdvojila 369 milijuna kuna za vrijednosno usklaivanje i rezervacije za gubitke.Ostali troškovi poslovanja PBZ Grupe bilježe porast od 5 posto u odnosu na prošlu go-dinu. Tijekom posljednjih nekoliko godina, Grupa je poveÊala napore u efikasnijoj kontroli troškova i racionalizaciji poslov-nih procesa na svim razinama poslovanja. Rezultat toga oËituje se u odgovarajuÊem

Rezultati Grupe po segmentima poslovanja 2011. 2010.(u milijunima kuna)

Bankovne usluge 3.269 2.915

KartiËno poslovanje 637 610

Leasing 111 140

Ostale financijske usluge 51 54

Nefinancijske usluge 8 14

Konsolidacijska usklaenja (202) (178)

Prihodi iz poslovanja 3.874 3.555

udjelu troškova poslovanja u prihodima iz poslovanja, koji je u 2011. godini iznosio 44 posto.Na kraju izvještajnog razdoblja, bilanca PBZ Grupe iznosila je 74 milijarde kuna. Na kredite i predujmove klijentima otpada 69 posto imovine Grupe i iznose 51 milijardu kuna, što predstavlja rast od 2 milijarde kuna, odnosno 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav umjeren rast ostvaren je bez poveÊanja aktivnih kamat-nih stopa. Sredstva kod Hrvatske narodne banke imaju 9 postotni udio u ukupnoj ak-tivi Grupe, a slijede ih novac i tekuÊi raËuni kod drugih bankama s udjelom od 4 posto. Na strani pasive, ukupni dioniËki kapital za-bilježio je rast od 9 posto te doseže ukupno 12 milijardi kuna. Na depozite klijentima PBZ Grupe otpada 64 posto ukupne pasive, a slijede ih dioniËki kapital s udjelom od 17 posto i ostala pozajmljena sredstava s udjelom od 13 posto.U nastavku iznosimo pregled poslovnih segmenata Grupe, podijeljenih prema osnovnom poslovanju Ëlanica.Kao što je vidljivo iz gornje tablice, ban-kovne usluge Ëine glavni izvor dobiti Grupe (Privredna banka Zagreb i Meimurska banka zajedno). Segment bankovnih usluga opÊenito nastavlja pružati najveÊi dopri-nos konsolidiranim rezultatima. Prihodi iz poslovanja u ovom segmentu iznose 3.269 milijuna kuna. NajveÊi pojedinaËni doprinos rezultatu PBZ Grupe je ostvarila Privredna banka Zagreb. Neto dobit Banke iznosi 1.136 milijuna kuna (2010: 860 milijuna kuna ). Doprinos ovisnih i pridru-ženih društava konsolidiranoj dobiti PBZ Grupe iznosi 305 milijuna kuna (2010.: 306 milijuna kuna).

Mr. Božo Prka, predsjednik Uprave Banke26. ožujka 2012.

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja - Grupau %

Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

54.0

52.0

50.0

48.0

46.0

44.0

42.0

40.0

Neto prihodi iz poslovanja - Grupaiznos u mln. kn.

Ostali prihodi iz poslovanja

Neto prihod od naknada i provizija

Neto prihod od kamata

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

4.500

4.000

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0

Neto dobit za godinu - Grupaiznos u mln. kn.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

0

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Ljubo BabiÊ Antologija, Pred oluju u Vignju, 1930

Pregled meunarodnih i hrvatskih gospodarskih prilika u 2011. godini

Svrha ovog dijela godišnjeg izvješÊa je dati dioniËarima/Ëitateljima prikaz meunarnog i domaÊeg makroekonomskog okruženja u kojem su Banka i Grupa poslovali tijekom 2011. godine. Sadržaj ovog dijela trebao bi pomoÊi u objektivnijem sagledavanju rezultata poslovanja.

Nema dvojbe da bi 2011. godinu mnogi najradije zaboravili, ako bi se ocjenjivala po gospodarskim kretanjima. I to kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, a posebno u zemljama eurozone. Okruženje je za hrvatsko gospodarstvo bilo iznimno nepo-voljno. Prvenstveno stoga što je naš glavni trgovinski ali i ekonomski partner, odnosno gospodarska zona kojoj težimo - eurozo-na, doživjela nekoliko vrlo velikih šokova. DužniËka je kriza, kriza javnog duga, i dalje bila veliki problem, pri Ëemu se kroz cijelu godinu špekuliralo o raspadu eurozone (s nesagledivim posljedicama po cijela druš-tva), o bankrotu GrËke, ukratko govorilo se o negativnim izgledima za tu ekonomsku i monetarnu uniju. Prema raspoloživim informacijama poËetkom 2012. najgori je scenarij izbjegnut, no sama Ëinjenica da su i tržišta i mediji bili vrlo pesimistiËni imala je negativan utjecaj i na naše gospodar-stvo, a time i na poslovanje banaka. Tako je, primjerice, vanjsko okruženje utjecalo negativno na Hrvatsku kroz sljedeÊe tran-smisijske kanale:

1. trgovinski - došlo je do pada potražnje za našim izvozom (u odnosu na onaj koji bi postojao da je eurozona rasla po „normalnim stopama“),

2. kapitalski - od poËetka krize bitno su smanjena i strana ulaganja i posudbe izvana. Hrvatski se gospodarski rast u prošloj dekadi dobrim dijelom temeljio na vanjskom zaduživanju odnosno izrav-nim stranim ulaganji-ma koja su sada izostala,

3. transmisija putem „zaraze“ - zbog promjene percepcije riziËnosti cijele regije znatno su porasle premije rizika na ulaganja i posuivanja u Hrvatskoj (za oko 300 baznih bodova tijekom 2011. godine) iako se službena ocjena kreditnog rejtinga nije promijenila. To implicira znatno skuplje refinanciranje ukupnog vanjskog duga, koji, podsje-timo se, premašuje 100 posto BDP-a. Stoga ne Ëudi da u takvim uvjetima niti je bilo gospodarskoga rasta, niti je to bilo povoljno okruženje za poslovanje banaka.

Ni politiËki, ni reformatorski 2011. godina nije bila povoljna za gospodarstvo i banke. Naime veÊi se dio godine proveo u išËeki-vanju parlamentarnih izbora. Strukturne su reforme, Ëak i one koje su najavljene od strane prošle Vlade, bile odgaane ili znaËajno razvodnjene. Dakle, nije došlo do željno oËekivane promjene trenda.Svakako je pozitivno da su napokon okonËani pregovori s EU pa Êe Hrvatska postati punopravna Ëlanica tog udruženja sredinom 2013. godine. Pored toga ne tre-ba zaboraviti da je 2011. bila zapravo treÊa godina krize (nakon znaËajnog pada BDP-a u 2009. i manjeg u 2010. godini). Ne treba posebno napominjati da je to u velikoj mjeri iscrpilo i stanovništvo i gospodar-stvo tako da je u bankarskom smislu bitna odlika bila vrlo niska potražnja za krediti-ma, posebno sektora stanovništva. Rast nezaposlenosti, a posebno neizvjesnosti u vezi buduÊih dohodaka su stvorili normalnu reakciju stanovništva da više štedi, a manje troši te je i to imalo svoj jasan utjecaj na kretanja u bankama. Na kraju važno je napomenuti da je u 2011. godini zadržana makroekonomska stabil-nost, a ona znaËi vrlo nisku inflaciju i stabi-lan teËaj kune prema euru. Naravno, makro stabilnost nije sve, ali (da parafraziramo bivšeg njemaËkog ministra gospodarstva) bez stabilnosti sve je ništa. Možemo se nadati da Êe naredna godina znaËiti znatno brže strukturne reforme te stvaranje nužnih uvjeta za dinamiziranje gospodarskog rasta bez kojeg nije moguÊ boljitak niti banaka, niti cijelog gospodarskog sustava, a time i društva u cjelini.

22 23


2011.

2011. - godina izgubljenog oporavkaNakon 6 postotnog pada gospodarske aktivnosti u 2009. godini te 1,2 postotnog u 2010., proteklu je 2011. obilježio izosta-nak oËekivanog gospodarskog oporavka. Iako je bruto domaÊi proizvod zabilježio marginalni rast od 0,2 posto, ne možemo govoriti o oporavku s obzirom na kreta-nja ostalih pokazatelja poput industrijske proizvodnje koja bilježi pad od 1,2 posto ili razine nezaposlenosti koja se krajem godine popela na 18,7 posto.Hrvatska tako tijekom 2011. godine, za razliku od veÊine zemalja središnje i istoËne Europe, nije uspjela zabilježiti znaËajniji napredak na gospodarskom podruËju veÊ se zaustavila na neugodnoj 7 posto nižoj razini realnog BDP-a u odnosu na 2008. godinu. Izostanak gospodarskog oporavka poslje-dica je prvenstveno iznimno loše domaÊe potražnje koja je negativno djelovala na ukupni rast BDP-a, dok je neto inozemna potražnja donijela tih nekoliko, nažalost premalih, desetina postotka rasta. DomaÊa potražnja bilježila je tijekom cijele godine vrlo anemiËne stope rasta no ne-dovoljne za znaËajniji oporavak s obzirom na pad zabilježen tijekom prethodne dvije godine. Osobna potrošnja je pod dubokim utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada i loših oËekivanja potrošaËa u pogledu kratkoroËnih buduÊih kretanja. O poti-snutoj osobnoj potrošnji dovoljno govori i podatak da je tijekom 2011. godine realni rast trgovine na malo iznosio svega 1,0% i da se trgovina na malo još uvijek nalazi na razini od oko 16 posto nižoj nego 2008. godine.

BDP, realne stope rastau %

Izvor: Eurostat, DZS

2009.

2010.

2011.

Hrvatska Slovenija SlovaËka »eška Maarska EU27

-1.2

-6.0

-8.0

1.4

-4.9

6.0

4.0

2.0

0.0

-2.0

-4.0

-6.0

-8.0

-10.0

4.2

2.7

-4.7

-6.8

1.3

-4.3

2.0

Osobna potrošnja, stalne cijene (2000. referentna godina), god. promjene u %

Izvor: DZS

Državna potrošnja, stalne cijene (2000. referentna godina), god. promjene u %

Izvor: DZS

q1 08 q2 q3 q4 q1 09 q2 q3 q4 q1 10 q2 q3 q4 q1 11 q2 q3

6.0

4.0

2.0

0.0

-2.0

-4.0

-6.0

-8.0

-10.0

-12.0


5.0

4.0

3.0

2.0

1.0

0.0

-1.0

-2.0

-3.0

-4.0

6.0

4.0

2.0

0.0

-2.0

-4.0

-6.0

-8.0

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

4.1 4.34.9 5.1

2.2

-6.0

-1.2

0.2

BDP, realne stope rastau %

Izvor: DZS

Istovremeno, održavanje javne potrošnje na praktiËki istim razinama (uz minimalne koz-metiËke uštede) dovelo je do rasta deficita koji je na razini konsolidirane opÊe države dosegnuo 5 posto BDP. Pad poreznih prihoda obilato je nadoknaivan novim zaduživanjem te je razina javnog duga po-rasla sa 29,2 posto (42,1 posto ukljuËujuÊi jamstva i dug HBOR) krajem 2008. na 43,9 posto (tj. 61,2 posto) BDP-a krajem rujna 2011. godine. Negativna oËekivanja potrošaËa i gos-podarskih subjekata uglavnom se nisu znaËajnije popravljala niti tijekom 2011. godine te stoga ne iznenauje podatak da je investicijska aktivnost gotovo zamrla. Indeks graevinskih radova tijekom 2011. bilježi prosjeËni pad od 8,5 posto u odnosu na 2010. godinu, dok u odnosu na 2008. godinu pad iznosi Ëak 28,2 posto. Zamrlo tržište nekretnina, velik broj izgraenih a neprodanih stanova, stagnacija stambe-nog kreditiranja stanovništva te manjak poduzetniËkih investicija u gospodarske objekte samo su neki od utega graevinske i ukupne investicijske djelatnosti kojih Êe se biti teško riješiti u narednih pa i nekoliko godina.

Investicije, stalne cijene (2000. referentna godina),god. promjene u %

Izvor: DZS

Izvoz dobara i usluga, stalne cijene (2000. referentna godina),god. promjena u %

Izvor: DZS

Uvoz dobara i usluga, stalne cijene (2000. referentna godina),god. promjena u %

Izvor: DZS


15.0

10.0

5.0

0.0

-5.0

-10.0

-15.0

-20.0


15.0

10.0

5.0

0.0

-5.0

-10.0

-15.0

-20.0

-25.0


10.0

5.0

0.0

-5.0

-10.0

-15.0

-20.0

-25.0

-30.0

Doprinosi domaÊe i neto inozemnepotražnje rastu BDP-aIzvor: DZS

Neto inozemna potražnja

DomaÊa potražnja

BDP2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

8.0

6.0

4.0

2.0

0.0

-2.0

-4.0

-6.0

-8.0

-10.0

24 25


2011.

Iznimno niska domaÊa te nešto dinamiËnija inozemna potražnja temeljne su odrednice kretanja trgovinskih tokova tijekom 2011. godine, sliËno kako je bilo i godinu dana ranije. Dijelom uslijed baze (nešto jaËi opo-ravak izvoza tijekom 2010.), ali i evidentnog usporavanja rasta unutar EU te oËitog manjka izvozno orijentiranih proizvoda, izvoz dobara i usluga u prva je tri kvartala zabilježio negativnu stopu rasta. Meutim, kako je istovremeno uvoz nastavio bilježiti pad, pozitivan utjecaj neto inozemne po-tražnje (+2,0 postotna boda) i tijekom prva tri kvartala 2011. godine je imao presudan utjecaj na kretanje ukupne stope rasta. Slika tržišta rada nastavila se pogoršavati pa je na godišnjoj razini aktivno stanov-ništvo u prosjeku smanjeno za 2 posto, zaposlenost za 2,5 posto, a prosjeËna stopa nezaposlenosti porasla je na 17,9 posto (2010: 17,6 posto). Pad zaposlenosti u potpunosti je rezultat rezanja radnih mjesta u privatnom sektoru, s obzirom da je u javnom sektoru broj zaposlenih blago poveÊan.U takvim okolnostima pritisak na rast plaÊa je izostao pa su bruto plaÊe pale za 1 posto. Istovremeno su neto plaÊe realno porasle za 1,6 posto na godišnjoj razini, meutim potonje se tek može zahvaliti baznom uËinku („krizni porez“ ukinut je u potpunosti u listopadu 2010.) i izmjenama Zakona o porezu na dohodak. U ovoj godi-ni oËekujemo realno smanjenje prosjeËne neto plaÊe zbog nastavka negativnih kretanja u realnom sektoru i poveÊanih inflatornih pritisaka.

Anketna stopa nezaposlenosti

Stopa registrirane nezaposlenosti

Anketna i registrirana stopa nezaposlenosti u %

Izvor: DZS

20.0

18.0

16.0

14.0

12.0

10.0

8.0

6.0

4.0

2.0

0.01 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

ProsjeËna neto plaÊa, u kn

Neto plaÊa, promjena, realno, %

PlaÊe, realna godišnja stopa promjeneu % Izvor: DZS, obrada: PBZ

5.500

5.300

5.100

4.900

4.700

4.500

4.300

4.500

3.900

3.700

3.500

4.0

3.5

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0.0

-0.5

-1.0

-1.52002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

9.08.07.06.05.04.03.02.01.00.0-1.0

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Cijene, prosjeËna godišnja stopa promjeneu % Izvor: DZS

ProizvoaËke cijene PotrošaËke cijene ProizvoaËke cijene, PotrošaËke cijene,industrije, domaÊe tržište 10-god. prosjek 10-god. prosjek

Porast proizvoaËkih cijena industrije, slabi-ja kuna te više cijene proizvoda i sirovina na globalnim tržištima (prema indeksu HWWI ukupne cijene i cijene hrane su porasle u prosjeku gotovo 30 posto na godišnjoj ra-zini) potakli su jaËanje inflatornih pritisaka u 2011. u odnosu na 2010. pa je prosjeËna stopa inflacije dosegnula 2,3 posto. U 2012. vidimo nastavak jaËanja pritisaka od strane poveÊanih cijena hrane i energenata, slabljenja kune te primjene poveÊane stope PDV-a, dok Êe kao stabilizatori djelovati niska potražnja i pad realnih dohodaka kuÊanstava.

Bankovni sustav zabilježio niske stope rastaBruto krediti krajem 2011. godine bili su veÊi za 6 posto u odnosu na kraj 2010., a oko 64 posto ukupnog prirasta kredita rezultat je porasta plasmana poduzeÊima. Potonje je znatan pomak u odnosu na go-dinu ranije kada se ovaj udio kretao oko 45 posto, a rezultat je dramatiËno nižeg udjela prirasta kredita graanima u prirastu uku-pnih kredita koji je pao s 23 posto u 2010. na 7 posto u 2011. Potražnja kuÊanstava je presušila uslijed rasta nezaposlenosti, dok je potražnja poduzeÊa ojaËala zbog refinanciranja inozemnih obveza i smanjene dostupnosti inozemnog kapitala. Krediti poduzeÊima su tako na godišnjoj razini porasli za 10 posto, a krediti stanovništvu zabilježili su godišnju stopu rasta nižu od 1 posto, što je de facto pad uzmu li se u obzir teËajna kretanja.

Krediti, godišnja stopa promjene i udio u BDP-u u %

Izvor: HNB, DZS,

obrada: PBZ

2002.2001.2000.1999. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.2010. 2011. 2012.

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

ud

io u

BD

P-u

Depoziti, godišnja stopa promjene i udio u BDP-uu %

Izvor: HNB, DZS,

obrada: PBZ

2002.2001.2000.1999. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

ud

io u

BD

P-u

Udio loših kredita u ukupnim kreditimau %

Izvor: HNB

Ukupno PoduzeÊa Stanovništvo

20.018.016.014.012.010.08.06.04.02.00.0

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

26 27


2011.

Ukupni depoziti u bankama su, u us-poredbi s dinamikom kredita, ostvarili znatno niži rast od 3 posto na godišnjoj razini, što je proizašlo iz pada depozita poduzeÊa za 3 posto uslijed snižene likvidnosti. Depoziti kuÊanstava krajem godine su bili viši za nešto manje od 5 posto u usporedbi s krajem 2010., što je u skladu s rastom plaÊa nakon ukidanja „kriznog poreza“ i uvoenja zakonskih izmjena te slabljenjem kune (77 posto depozita graana je devizno).Nastavak slabe gospodarske aktivnosti, zaoštravanje uvjeta na tržištu rada i sla-bljenje kune prema euru i franku urodili su porastom loših kredita u bilancama banaka. Udio kredita klasificiranih u B i C kategoriju skoËio je s 11,2 posto krajem 2010. godine na 12,4 posto krajem 2011., pri Ëemu je isti kod stanovništva dosegnuo 8,6 posto, a kod poduzeÊa 20,1 posto. Slijedom toga, troškovi rezervacija pritisnuli su profite banaka pa iako su prema prvim podacima HNB-a rezanjem pasivnih kamata i troškova poslovanja banke zabilježile rast neto dobiti od 10 posto na godišnjoj razini, isti je najveÊim dijelom ostvaren tek zahvaljujuÊi dobrim rezultatima nekolici-ne velikih banaka.

Spread na 5-god CDS, b.b. Izvor: Bloomberg

Hrvatska

Slovenija

SlovaËka

»eška

Maarska

EU27

03.0

1.20

11.

14.0

1.20

11.

27.0

1.20

11.

09.

02.2

011.

22.

02.2

011.

07.0

3.2

011.

18.0

3.2

011.

31.0

3.2

011.

13.0

4.2

011.

09.

05

.201

1.

20.0

5.2

011.

02.0

6.2

011.

15.0

6.2

011.

28.0

6.2

011.

11.0

7.20

11.

22.

07.2

011.

04

.08

.201

1.

17.0

8.2

011.

30

.08

.201

1.

12.0

9.20

11.

23

.09.

2011

.

06

.10

.201

1.

19.1

0.2

011.

01.1

1.20

11.

14.1

1.20

11.

25.1

1.20

11.

08

.12.

2011

.

21.1

2.20

11.

700.0

600.0

500.0

400.0

300.0

200.0

100.0

0.0

Kune

Valutna klauzula

Kamatne stope na novo odobrene kredite, mjeseËni prosjeku %

Izvor: HNB

13.0

12.0

11.0

10.0

9.0

8.0

7.0

6.0

5.01 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

UnatoË rastu spreada na CDS, niske referentne kamatne stope (tromjeseËni Euribor, Libor na švicarski franak i Zibor) u kombinaciji s oslabljenom potražnjom dovele su do pada aktivnih kamata koje su u prosjeku iznosile 7,3 posto na kredite s valutnom klauzulom (-75 b.b. na godišnjoj razini), odnosno 9,7 posto (-70 b.b.) na kunske kredite. U uvjetima niske nominalne stopa rasta BDP-a, u 2012. oËekujemo niže stope rasta kredita i depozita u odnosu na prethodnu godinu te posljediËno zadržava-nje udjela kredita u BDP-u oko 85 posto, a depozita oko 65 posto.

Ziboru %

Izvor: Reuters

O/N

2W

1M

3M

03.0

1.20

11.

18.0

1.20

11.

01.0

2.20

11.

15.0

2.20

11.

01.0

3.20

11.

15.0

3.20

11.

29.0

3.20

11.

12.0

4.2

011.

27.0

4.2

011.

11.0

5.2

011.

25.0

5.2

011.

08

.06

.201

1.

24.0

6.2

011.

08

.07.

2011

.

22.

07.2

011.

05

.08

.201

1.

19.0

8.2

011.

02.0

9.20

11.

16.0

9.20

11.

30

.09.

2011

.

14.1

0.2

011.

28.1

0.2

011.

14.1

1.20

11.

28.1

1.20

11.

12.1

2.20

11.

27.1

2.20

11.

6.00

5.00

4.00

3.00

2.00

1.00

0.00

28 29


2011.

Slabija kunaUslijed sniženih priljeva od izvoza, zadu-živanja i inozemnih ulaganja te poveÊane potražnje zbog visokih iznosa dospjelih inozemnih dugova (prvenstveno korporativ-nog sektora), kuna je u 2011. godini osla-bila za 2 posto prema euru pa je prosjeËan srednji teËaj za godinu iznosio 7,43 kune za euro. Istovremeno je kuna u prosjeku izgubila na vrijednosti visokih 14 posto prema švicarskom franku što je posljedica slabljenja eura prema franku na globalnim deviznim tržištima zbog dužniËke krize u eurozoni. ProsjeËan je teËaj dosegnuo time 6,04 kune za franak. PrateÊi kretanje teËaja EUR/USD, kuna je aprecirala za 3 posto prema ameriËkom dolaru, a teËaj je snižen na 5,34 kune za dolar. Kamatne stope na novËanom tržištu bile su niske u veÊem dijelu godine pa je tako kamata na prekonoÊne pozajmice, roËnost s najveÊim volumenima trgovanja, iznosila u prosjeku 1 posto, kao i u 2010. Kamate bilježe snažniji rast tek u zadnjem tromje-seËju zbog odluke o poveÊanju stope ob-vezne priËuve s 13 na 14 posto u listopadu kojom je središnja banka putem sužavanja likvidnosti nastojala obraniti teËaj kune.

EUR/HRK

USD/HRK (desno)

CHF/HRK (desno)

Srednji teËaj kuneIzvor: CNB

7.55

7.53

7.51

7.49

7.47

7.45

7.43

7.41

7.39

7.37

7.35

7.33

7.207.006.806.606.406.206.005.805.605.405.205.004.80

01.0

1.20

11.

09.

01.2

011.

17.0

1.20

11.

25.0

1.20

11.

02.0

2.20

11.

10.0

2.20

11.

18.0

2.20

11.

26.0

2.20

11.

06

.03

.201

1.14

.03

.201

1.2

2.03

.201

1.3

0.0

3.2

011.

07.0

4.2

011.

15.0

4.2

011.

23

.04

.201

1.01

.05

.201

1.0

9.0

5.2

011.

17.0

5.2

011.

25.0

5.2

011.

02.0

6.2

011.

10.0

6.2

011.

18.0

6.2

011.

26.0

6.2

011.

04

.07.

2011

.12

.07.

2011

.20

.07.

2011

.28

.07.

2011

.0

5.0

8.2

011.

13.0

8.2

011.

21.0

8.2

011.

29.0

8.2

011.

06

.09.

2011

.14

.09.

2011

.2

2.0

9.20

11.

30

.09.

2011

.0

8.1

0.2

011.

16.1

0.2

011.

24.1

0.2

011.

01.1

1.20

11.

09.

11.2

011.

17.1

1.20

11.

25.1

1.20

11.

03.1

2.20

11.

11.1

2.20

11.

19.1

2.20

11.

27.1

2.20

11.

HNK Zagreb - Balet: Air

Organizacijska struktura

Sekt

or

pra

vnih

p

osl

ova

Sekt

or

za

com

plia

nce

Ure

d U

pra

ve z

a ek

on

om

ska

istr

aživ

anja

i s

trat

eško

pla

nir

anje

Sekt

or

za u

pra

vlja

nje

lju

dsk

im r

esu

rsim

a

Inte

rna

bu

rza

rad

aSekt

or

za

org

aniz

aciju

Ure

d U

pra

ve z

a u

pra

vlja

nje

pro

jekt

ima

Ure

d U

pra

ve

za s

igu

rno

st

Ure

d z

a ko

rpo

rati

vno

up

ravl

jan

je p

od

acim

a

Sek

tor

un

uta

rnje

rev

izij

eo

dg

ova

ra P

red

sje

dn

iku

Up

rave

OD

BO

R Z

A R

EV

IZIJ

U

Ure

d U

pra

ve B

an

ke

GR

UPA

PO

SLO

VA

UP

RA

VLJ

AN

JALJ

UD

SKIM

RES

UR

SIM

A

I OR

GA

NIZ

AC

IJO

MM

iro

slav

Hal

uæa

n,

Viš

i izv

ršn

i dir

ek

tor,

o

dg

ova

ra p

red

sje

dn

iku

up

rave

Tajn

ištv

o B

an

ke

Sekt

or

raËu

no

vod

stva

Sekt

or

kon

tro

ling

a

Sekt

or

op

Êih p

osl

ova

Stra

tešk

i ALM

Ure

d

Ure

d c

entr

aln

e n

abav

e

GR

UPA

PO

SLO

VA

Z

A U

PR

AV

LJA

NJE

I K

ON

TR

OLU

RIZ

IKA

An

dre

a P

avlo

viÊ

, Ël

an

Up

rave

Ure

d z

a va

lidac

iju

Sekt

or

za u

pra

vlja

nje

riz

icim

a

Sekt

or

za p

rocj

enu

kred

itn

og r

izik

a

Sekt

or

za n

apla

tu

po

traž

ivan

ja

Sekt

or

za k

red

itn

u

adm

inis

trac

iju

GR

UPA

PO

SLO

VA

IT

I O

PE

RA

CIJ

AD

raže

nko

Ko

plj

ar,

Ël

an

Up

rave

Sekt

or

za p

latn

i pro

met

Sekt

or

op

erat

ivn

ih p

osl

ova

GR

UPA

PO

SLO

VA

R

A»

UN

OV

OD

STV

A,

PO

RE

ZA

, KO

NT

RO

LIN

GA

I O

P∆

IH P

OSL

OV

AG

ab

rie

le P

ace

, za

mje

nik

p

red

sje

dn

ika

UB

Ure

d in

form

acijs

ke i

kom

un

ikac

ijske

teh

no

log

ije

Sekt

or

sred

išn

je

sist

emsk

e in

fras

tru

ktu

reSe

kto

r te

leko

mu

nik

acijs

kih

i dis

trib

uir

anih

su

stav

aSe

kto

r ap

likat

ivn

e p

od

rške

Sekt

or

sred

išn

jih

ob

rad

a

ZA

MJE

NIK

PR

ED

SJE

DN

IKA

U

PR

AV

E B

AN

KE

Gab

rie

le P

ace

PR

EDSJ

EDN

IK U

PR

AV

E B

AN

KE

mr.

Bo

žo P

rka

NA

DZO

RN

I OD

BO

R G

yörg

y Su

rán

yi,

Pre

dsj

ed

nik

GR

UPA

PO

SLO

VA

SA

STA

NO

VN

IŠT

VO

MD

inko

Lu

ciÊ,

Ël

an

Up

rave

Ure

d p

od

rške

u G

rup

i

ISB

D U

red z

a ra

zvo

j od

no

sa

s kl

ijen

tim

a -

Stru

Ëni p

osl

ovn

i ce

nta

r

Sekt

or

za a

nal

ize

i raz

voj

od

no

sa s

a kl

ijen

tim

a

Sekt

or

za u

pra

vlja

nje

d

istr

ibu

cijs

kim

kan

alim

a

Sekt

or

za r

azvo

j pro

izvo

da

Sekt

or

za p

raÊe

nje

i an

aliz

u

trži

šno

g n

astu

pa

kon

kure

nci

je

Ret

ail R

egije

(5)

GR

UPA

PO

SLO

VA

S

PO

DU

ZEĆ

IMA

, PO

SLO

VA

R

IZN

ICE

I IN

VE

STIC

IJSK

OG

B

AN

KA

RST

VA

Iva

n G

ero

vac,

Ëla

n U

pra

ve

Sekt

or

za p

osl

ove

sa

drž

avo

m

i po

veza

nim

po

du

zeÊi

ma

Ure

d G

rup

e p

osl

ova

s p

od

uze

Êim

a,

po

slo

va r

izn

ice

i in

vest

icijs

kog

ban

kars

tva

Sekt

or

za v

elik

a p

od

uze

Êa i

po

slo

ve

sa in

oze

mn

im k

om

pan

ijam

a

Sekt

or

fin

anci

jski

h in

stit

uci

ja

i sp

ecija

lno

g fi

nan

cira

nja

Sekt

or

po

slo

va r

izn

ice

Sekt

or

inve

stic

ijsko

g b

anka

rstv

a

GR

UPA

PO

SLO

VA

S

MA

LIM

I SR

ED

NJI

M

PO

DU

ZEĆ

IMA

Da

rko

Dro

zde

k,

Ëla

n U

pra

ve

Sekt

or

za u

pra

vlja

nje

p

rod

ajo

m

Sekt

or

za p

od

ršku

mre

ži

Sekt

or

za m

arke

tin

g

SME

Reg

ije(5

)

Sekt

or

po

slo

va p

od

rške

PO

DG

RU

PA

INFO

RM

AC

IJSK

E I K

OM

UN

IKA

CIJ

SKE

TEH

NO

LOG

IJE

Ure

d U

pra

ve z

a ko

rpo

rati

vne

kom

un

ikac

ije

Ure

d z

a m

jere

nje

zad

ovo

ljsta

va k

lijen

ata

Ure

d z

a ko

rpo

rati

vno

up

ravl

jan

je s

up

sid

ijari

ma

i vla

sniË

kim

ud

jelim

a G

rup

e PB

Z

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Retrospektiva Šime Vulas, SeljaËka buna, 1970.

Grupa poslova sa stanovništvomU segmentu poslovanja sa stanovništvom PBZ posjeduje komparativnu prednost u odnosu na konkurente zbog razgranate mreže podružnica i poslovnica, koja se sastoji od 201 poslovnice u 5 regija, a koje pokrivaju cijelu Republiku Hrvatsku. Meimurska banka, kao Ëlanica Grupe, dodatno osnažuje prisutnost Banke u meimurskoj županiji.Sukladno poslovnoj politici PBZ-a, koja se usredotoËuje na zahtjeve i potrebe klijena-ta, prije devet godina Banka je uvela pozi-ciju osobnih bankara, zajedno sa zonama samouslužnog bankarstva od 0 do 24 sata u poslovnicama. Banka je podizala kvalitetu usluga kroz kontinuiranu edukaciju zapo-slenika te posveÊivala pozornost kontrolnim mjerama kvalitete usluga, kao što je projekt "Mystery Shopper". Navedene se aktivno-sti razvijaju uz naglasak na standardizaciji poslovnih procesa. Takoer smo uveli paket proizvoda (nazvanih Inovacija) putem kojih Banka nagrauje svoje klijente koji koriste više paketa, pružajuÊi im povoljnije cijene za svoje usluge ili snižene kamatne stope, ako polože sredstva po štednju. Uz sve navedeno, PBZ je uvela uslugu Privatnog bankarstva koja je posebno namijenjena VIP klijentima. Osim restrukturiranja i re-pozicioniranja tradicionalnih distribucijskih kanala poslovne mreže, PBZ je nastavila razvijati i poboljšavati distribucijske kanale direktnog bankarstva. Banka je proširila mrežu bankomata koji primaju Maestro, MasterCard, Visa Classic, Visa Electron i American Express kartice (655 instalira-nih bankomata). Broj EFT POS terminala (prodajnih jedinica) poveÊan je sa 3.500 na kraju 2000. godine na sadašnjih 27.272. Kao lider u modernim tehnologijama, Pri-vredna banka Zagreb proširila je i svoje dis-tribucijske kanale i proizvode primjenjujuÊi najnapredniju tehnologiju u obavljanju svojih PBZ 365 usluga: PBZ365NET internet bankarstvo, PBZ365TEL usluge telefon-skog bankarstva, mPBZ mobilno bankar-stvo i PBZ365SMS usluge. Nadalje, kroz internet bankarstvo PBZ365NET klijenti

Privredna banka Zagreb d.d. jedna je od najveÊih i najstarijih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj s dugim kontinui-tetom bankarskog poslovanja. Osnovana je 1962. godine kao univerzalna banka na temeljima bankarske tradicije Prve hrvatske štedionice, koju su u Zagrebu 1846. godine osnovali Ëlanovi Udruge poljoprivrednika Hrvatske i Slavonije.PBZ je uvijek podržavao najveÊe investi-cijske programe u turizmu, poljoprivredi, industriji, brodogradnji, elektrifikaciji i cestogradnji. Banka je postala sinonim za ekonomsku vitalnost, kontinuitet i hrvatski identitet.Privredna banka Zagreb je danas mo-derna i dinamiËna financijska institucija, lider na hrvatskom financijskom tržištu. PBZ je banka s punim ovlaštenjem koja s mrežom podružnica pokriva cijelu Republiku Hrvatsku. S nacionalnom mre-žom podružnica i poslovnica, te ostalim bankarskim i nebankarskim Ëlanicama Grupe, PBZ je jedna od rijetkih banaka koje pružaju usluge diljem zemlje.

Organizacijska struktura i poslovne aktivnostiPBZ je danas prva banka u Hrvatskoj po upisanom dioniËkom kapitalu i druga po ukupnoj aktivi. Privredna banka Zagreb kontinuirano je vodeÊa financijska insti-tucija na hrvatskom tržištu s utvrenom bazom poslovanja i nacionalno pozna-tom markom proizvoda.Nakon uspješno provedene privatizacije u prosincu 1999. godine PBZ je postala Ëlan Grupe Intesa Sanpaolo - najveÊe ta-lijanske bankarske grupe i jedne od naj-važnijih financijskih institucija u Europi. Ovo partnerstvo, koje nekontrolirajuÊim udjelom u Banci podržava i EBRD, omoguÊilo je zadržavanje postojeÊe po-slovne strategije usmjerene na moderno bankarstvo i nove proizvode, Ëime je potvren ugled dinamiËne i moderne europske banke koja zadovoljava potrebe tržišta i svojih klijenata. Koristi od stra-teškog partnerstva jasno su vidljive kroz kontinuirano poboljšanje poslovnih rezul-tata Banke, kao i PBZ Grupe u cjelini.KoristeÊi se poslovnim i upravljaËkim

Opis poslovanja Banke

standardima matiËne banke, Privredna banka Zagreb nastavila je razvoj strateške orijentacije moderne, klijentima usmje-rene te tehniËki inovativne i univerzalne financijske institucije. PBZ je orijentirana na kontinuirano unapreenje poslovanja, kao i na jaËanje pozicije tržišnog lidera u ponudi najboljih bankarskih proizvoda kroz optimalnu kombinaciju tradicionalnih i modernih kanala distribucije. Takav na-stup omoguÊuje kontinuirano odreivanje standarda najviše kvalitete pri inovaciji proizvoda i usluga u ponudi prema domaÊim i meunarodnim klijentima.Predanost kvaliteti i naprednim bankar-skim poslovima dokazana je i Ëinjenicom da je Privredna banka Zagreb primila nagradu Euromoney-ja za najbolju banku u Hrvatskoj 2001., 2002., 2004., 2005., 2007., 2008. i 2009. godine. Tijekom 2006. godine dobili smo i nagradu Euromoney-ja "The Best Debt House in Croatia". Takoer, nagraeni smo od mje-seËnika The Banker kao najbolja hrvatska banka 2005. i 2011. godine. U 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. godini kvaliteta PBZ-a još je jednom potvrena nagradom mjeseËnika Global Finance za najbolju banku u Hrvat-skoj. U 2003., 2004., 2005. i 2006. godini PBZ je dobila prestižne domaÊe nagrade - Zlatnu dionicu kao najbolja bankarska dionica u zemlji i Zlatnu kunu u 2004., 2005. i 2010. godini za prethodnu godinu. Dodatna priznanja Banci primljena su od Central European, Finance Central Europe, Adria Zeitung i drugih.Nadalje, Privredna banka Zagreb je uvršte-na meu 500 najveÊih svjetskih financij-skih brandova za 2007. godinu od strane Global 500 Financial Brands Index-a. Taj izvještaj, prvotno izdan 2006. godine, bio je prva javno dostupna analiza financijske vrijednosti vodeÊih svjetskih bankarskih brandova. Privredna banka Zagreb trenutaËno zapo-šljava 3.548 djelatnika i pruža raznovrsnu paletu specijaliziranih usluga u podruËju poslovanja sa stanovništvom, pravnim osobama i u investicijskom bankarstvu. Poslovne aktivnosti banke organizirane su u tri temeljne poslovno orijentirane grupe.

34 35


2011.

nentnu analizu i praÊenje zahtjeva klijenata kao i depozitnih i kreditnih proizvoda konkurenata. Temeljem provedenih analiza razvija i implementira nove proizvode te izmjenjuje postojeÊe kao i osigurava tehnološku podršku depozitnih i kreditnih proizvoda.U njegovom djelokrugu nalazi se suradnja sa Ëlanicama Grupe PBZ (PBZ Card, PBZ Invest i PBZ Stambena štedionica) u dijelu razvoja depozitnih i kreditnih proizvoda te suradnja s strateškim partnerima u dijelu bankoosiguranja.

Sektor za praÊenje i analizu tržišnog nastupa konkurencijeSektor za praÊenje i analizu tržišnog nastupa konkurencije bavi se praÊenjem marketinškog nastupa konkurencije te de-finiranjem i implementacijom cjelokupnog marketinškog pristupa proizvodima i uslu-gama namijenjenih fiziËkim i pravnim (SME) osobama za Banku i ostale Ëlanice PBZ Grupe. Sektor je odgovoran za provoenje marketinških aktivnosti proizvoda/usluga Banke i Ëlanica Grupe, a u skladu s propi-sanim marketinškim standardima Intese Sanpaolo. Ostali segmenti poslovanja Sektora su di-rektni marketing, pozicioniranje proizvoda i usluga, upravljanje product brandovima te planiranje i upravljanje dogaajima. Takoer Sektor sudjeluje u ureivanju i ažu-riranju svih unutarnjih i vanjskih komunika-cijskih kanala poput web stranica Banke i Grupe, multimedijskih kanala i promotivnih programa u skladu s aktualnim marketinš-kim potrebama i aktivnostima.

Sektor za analize i razvoj odnosa s klijentima Sektor za analize i razvoj odnosa s klijenti-ma analiza i razvija modele koji obuhvaÊaju nadzor i implementaciju mjerenja kljuËnih pokazatelja za ocjenu rada distribucijske mreže i proizvoda za stanovništvo. Ak-tivnosti povezane sa analizom i razvojem odnosa s klijentima ukljuËuju praÊenje profitabilnosti segmentiranih baza podata-ka klijenata, analizu postojeÊih proizvoda i usluga namijenjenih pojedinim segmentima klijenata i njihovim zahtjevima, razvoj mo-

mogu pristupiti svojim raËunima 24 sata na dan iz bilo kojeg dijela svijeta. U 2004. godini, PBZ je kao prva banka u Republici Hrvatskoj uvela mPBZ - sustav plaÊanja preko mobilnog telefona koji danas koristi 127.261 klijenata. Ova su postignuÊa uËvr-stila položaj PBZ-a kao vodeÊe banke na hrvatskom tržištu u elektroniËkom bankar-stvu te tehnološki najrazvijenije financij-ske institucije na hrvatskom financijskom tržištu. PBZ je prva banka u Hrvatskoj koja je uvela sigurno elektroniËko poslova-nje temeljeno na 3 D Secure tehnologiji (provjereno od strane Vise). Približno oko polovice svih transakcija sa stanovništvom se trenutaËno obavlja putem elektroniËkih kanala distribucije.Banka kontinuirano modificira i nadopunju-je široku paletu svojih proizvoda i usluga za graane. Tako je uvedeno nekoliko vrsta novih kredita koji se klijentima Banke odo-bravaju na temelju kreditne ocjene. Pored potrošaËkih i gotovinskih kredita korisni-cima kartica PBZ Card-a, Banka je izdala deset vrlo uspješnih tranši tzv. brzih kredita (gotovinski krediti na zahtjev klijenata koji zadovoljavaju odreene kriterije) u periodu od 2002. do 2011. godine. Sveukupno u razdoblju od 2000. do danas, PBZ je uËvrstila svoj položaj vodeÊe banke na hr-vatskom tržištu u poslovanju s graanima, s 19,2 posto udjela u tržištu plasmana. U podruËju štednje, PBZ je do danas znatno poveÊala svoje depozite na preko 33,7 milijardi kuna, što Ëini 19,7 posto hrvatskog tržišta depozita graana. PBZ Grupa na konsolidiranoj razini drži 20,9 posto svih hrvatskih depozita graana.U segmentu kartiËnih proizvoda Banka je, kao izdavatelj i prihvatitelj kreditnih i debitnih kartica, sve Ëekovne kartice svim korisnicima tekuÊeg raËuna zamijenila meunarodno priznatom Cirrus Maestro debitnom karticom. Banka takoer izdaje meunarodno prihvaÊene Visa Electron debitne kartice vezane uz devizni raËun te Visa Business Electron debitne kartice veza-ne uz žiro raËun privatnih osoba, obrtnika i poduzetnika, kao i MasterCard i Visa char-ge i revolving kreditne proizvode, a jedina je Banka u Hrvatskoj koja izdaje Maestro prepaid poklon karticu. Zajedno sa PBZ

Card-om (bivši PBZ American Express) koje upravlja ukupnim kartiËnim poslovanjem PBZ Grupe. Zajedno s PBZ Card-om, Banka je izdala gotovo 2,3 milijuna kartica klijenti-ma što Ëini 24,1 posto domaÊeg kartiËnog tržišta.Grupa poslova sa stanovništvom u Privred-noj banci Zagreb obuhvaÊa sljedeÊe sekto-re: ISBD Ured za razvoj odnosa s klijentima - struËni poslovni centar, Ured podrške u Grupi, Sektor za upravljanje distribucijskim kanalima, Sektor za razvoj proizvoda, Sek-tor za praÊenje i analizu tržišnog nastupa konkurencije, Sektor za analize i razvoj odnosa s klijentima i 5 Retail regija. Sektor za upravljanje distribucijskim kanalimaSektor za upravljanje distribucijskim ka-nalima planira, organizira, uvodi i nadzire razliËite distribucijske kanale Banke za isporuku proizvoda i usluga namijenjenih stanovništvu (mreža podružnica, banko-mata i EFT POS ureaja, PBZ 365 usluge - Internet bankarstvo, telefonsko bankar-stvo, mobilno bankarstvo, SMS bankarstvo, mPBZ, osobni bankari, agenti prodaje), zatim za pripremu i usuglašavanje budžet-ske aktivnosti ispred Grupe poslova sa sta-novništvom za potrebe klasiËnih i direktnih distributivnih kanala.U sferi poslova prodaje stanovništvu ko-ordinira aktivnosti sa Regijama/Centrima, Customer Call Centru te ostalim sudio-nicima u prodaji. U suradnji sa Sektorom za razvoj proizvoda, Sektorom za analize i razvoj odnosa s klijentima i Sektorom za praÊenje i analizu tržišnog nastupa konkurencije distribuira izmijenjene i nove proizvode i usluge putem postojeÊih i novih distribucijskih kanala Banke te je zadužen da svi distribucijski kanali budu obaviješteni i educirani.

Sektor za razvoj proizvodaSektor za razvoj proizvoda zadužen je za razvoj proizvoda i usluga klijentima Banke u sektoru poslovanja sa stanovništvom, te praÊenje njihove realizacije u prodaji. Ovaj Sektor postavlja smjernice za razvoj proi-zvoda temeljenih na potrebama klijenata i postavljenim ciljevima Banke i vrši perma-

poslove - poslove uËinjene u vlastito ime, a za raËun nalogodavca. Posebno želimo naglasiti naše usluge finan-cijskog savjetovanja, primjenjive u svakoj dje-latnosti s kojom je povezana pravna osoba, i stvaranje najboljeg moguÊeg rješenja za taj pravni subjekt.U koordinaciji s drugim poslovnim jedinicama Banke, sudjelujemo u prodaji svih proizvoda PBZ Grupe. Upravljanjem ukupnim poslovnim odnosima izmeu Banke i klijenta, kroz siner-gijski uËinak težimo stvaranju nove dodatne vrijednosti za naše klijente.CijeneÊi raznolikost poslovnih aktivnosti klijenata zaposlenici Sektora za poslove s državom individualnim pristupom svakom klijentu, kao i u timskom radu, pružaju podršku klijentima u svim aspektima njihovih poslovnih aktivnosti dajuÊi im moguÊnost korištenja široke palete usluga i proizvoda Banke razvijajuÊi dugotrajne poslovne odno-se i partnerstva.U svakom segmentu svojih poslovnih aktiv-nosti, operacija i pružanja usluga, Sektor na-stoji promovirati bankovne standarde najviše kvalitete, prvo i najvažnije kroz struËnost i prilagodljivost svojim postojeÊim i potencijal-nim klijentima.

Sektor za velika poduzeÊa i poslove s inozemnim kompanijama Sektor za velika poduzeÊa i poslove s inozemnim kompanijama je odgovoran za poslovne transakcije s velikim domaÊim kom-panijama, kompanijama u stranom vlasništvu i stranim pravnim osobama - nerezidentima. Sektor pruža sve vrste bankarskih proizvoda i usluga u suradnji s ostalim organizacijskim je-dinicama Banke - otvaranje poslovnih raËuna, ugovaranje Internet bankarstva, odobravanje kredita, otkup potraživanja, eskont mjenica, izdavanje garancija i otvaranje akreditiva, ula-ganje viška sredstava, upravljanje gotovinom (organizaciju, transport, prikupljanje i tran-sfer gotovine, objedinjeno voenje raËuna, globalno upravljanje gotovinom), kartiËne poslove, leasing, proizvode za stanovništvo i ostalo.VodeÊi domaÊi klijenti su graevinska poduzeÊa (visokogradnja i niskogradnja), kompanije iz sektora turizma i velike trgo-vaËke kompanije.

dela za mjerenje kvalitete usluge klijenata provoenjem Mystery shoppinga, struk-turiranih istraživanja tržišta, praÊenja žalbi klijenata i opÊe razine zadovoljstva naših klijenata. Svoje aktivnosti Sektor proširuje na Ëlanice PBZ Grupe sa ciljem analize i razvoja CRM aktivnosti klijenata Ëlanica i drugih organi-zacijskih dijelova PBZ Grupe. Grupa poslova s poduzeÊima, poslova riznice i investicijskog bankarstvaPBZ je jedna od vodeÊih hrvatskih bana-ka u poslovanju s poduzeÊima. Uz široku ponudu proizvoda i usluga koje pruža korporativnim klijentima na domaÊem i meunarodnom tržištu, uistinu je teško pronaÊi važnije poduzeÊe koje ne posluje s Privrednom bankom Zagreb. Potpomo-gnuta snažnim elektronskim kanalima distribucije, naša mreža vrlo organiziranih podružnica predstavlja glavnu pokretaËku snagu u efektivnom opsluživanju klijenata. Težimo poveÊanju vrijednosti kroz pruža-nje integriranih financijskih rješenja kako bismo zadovoljili individualne potrebe naših klijenata.PBZ je detaljno razvila podršku poslovnim klijentima prilikom klasiËnih novËanih i dru-gih transakcija. ZahvaljujuÊi širokoj mreži banaka s kojima surauje, PBZ uspješno pruža brze i povoljne usluge u podruËju meunarodnih platnih transakcija. PBZ je takoer znatno promijenila proces domaÊeg platnog prometa. Banka direktno posluje preko HSVP-a (Hrvatski sustav ve-likih plaÊanja) i NKS-a (Nacionalni klirinški sustav), te je stoga u moguÊnosti prove-sti transakciju kroz najpogodniji kanal. Unaprijeena usluga Internet bankarstva za poslovne korisnike - PBZ COM@NET - podr-žava plaÊanja u zemlji i inozemstvu. Kad je rijeË o financijskom bankarstvu, Privredna banka Zagreb dominantan je su-dionik na hrvatskom tržištu. PBZ je pokre-taË brojnih suvremenih proizvoda i znatno je pridonio poËetku razvoja financijskog tržišta u Hrvatskoj. Aktivnom ulogom na tržištu kupoprodaje deviza, tržištu novca, primarnom i sekundarnom tržištu kapitala zavrijedio je naziv tržišnog lidera. Stoga smo odluËni u namjeri da zadržimo status

najbolje financijske institucije u regiji. Ovo priznanje zavrijedili smo od naših klijenata zahvaljujuÊi sposobnosti pružanja najbolje kvalitete u svemu što radimo.S prihvaÊanjem nove organizacije Pri-vredne banke Zagreb, Grupa poslova s poduzeÊima i Grupa poslova financi-ja spojene su u novu Grupu poslova s poduzeÊima, poslova riznice i investicijskog bankarstva, s posebnim naglaskom na poslovanje s velikim kompanijama, financij-skim institucijama, državnim institucijama i agencijama.Grupa poslova s poduzeÊima, poslova riznice i investicijskog bankarstva sastoji se od sljedeÊih sektora: Ured Grupe poslova sa poduzeÊima, poslovima riznice i inve-sticijskog bankarstva, Sektor za poslove s državom i povezanim poduzeÊima, Sektor za velika poduzeÊa i poslove s inozemnim kompanijama, Sektor financijskih institucija i specijalnog financiranja, Sektor poslova riznice, Sektor investicijskog bankarstva i Sektor poslova podrške.

Sektor za poslove s državom i povezanim poduzeÊima Ovaj je Sektor odgovoran za bankarske poslove s državnim institucijama, jedini-cama lokalne i podruËne samouprave, javnim poduzeÊima i javnim komunalnim poduzeÊima, osiguravajuÊim društvi-ma, velikim kompanijama, povezanim poduzeÊima i institucijama.PrepoznajuÊi i uzevši u obzir potrebe svojih klijenata za bankarskim uslugama i proizvo-dima, Sektor nudi sve vrste kratkoroËnog i dugoroËnog financiranja, kupnju potraži-vanja, eskontiranje mjenica, faktoring, ban-kovne garancije, akreditive i pruža uslugu koja ukljuËuje otvaranje poslovnih raËuna, objedinjeno voenje raËuna, ugovaranje Internet bankarstva, višenamjenske pogod-nosti, pružanje financijske podrške izvozni-cima, aktivno sudjelovanje u zakljuËenju ugovora s klijentima u inozemstvu, kao i razne modele transakcija depozita i druga inovativna rješenja prilagoena potrebama svakog pojedinog klijenta. Osim navedenih operacija, važno je naglasiti usluge u agen-cijskom poslovanju - transakcije provedene u ime i za raËun nalogodavca i komisione

36 37


2011.

Sektor riznice se sastoji od tri direkcije: Direkcija likvidnosti, Direkcija trgovanja i Direkcija prodaje. Direkcija likvidnosti obavlja poslove pregovaranja i sklapanja depozitnih poslova s bankama i ostalim financijskim institucijama. Obavlja poslove pregovaranja i sklapanja valutnog SWAP-a s bankama i ostalim financijskim institucija-ma, pregovara s klijentom i sklapa poslove posudbe vrijednosnica od klijenta. Takoer, ima dodatnu odgovornost praÊenja kunske i devizne likvidnosti Banke kroz propisane mjere Hrvatske narodne banke. Direkcija prodaje posluje sa stranim valutama, spot i forward transakcijama, te s opcijama i novËanicama. Segment novËanica pokriva isporuku, otpremanje, procesiranje i skladi-štenje razliËitih pošiljaka stranih valuta. Pri-vredna banka Zagreb posluje na domaÊem tržištu kao jedna od vodeÊih banaka u ovom podruËju bankarstva.Mi smo tržišni lider, posebno u vrijedno-snim papirima, komercijalnim zapisima, vladinim, lokalnim i korporativnim obvezni-cama izdanim na domaÊem i stranim tržišti-ma. Uzevši u obzir gore navedeno možemo s izuzetnim ponosom zakljuËiti da smo, osim što sudjelujemo na domaÊem tržištu, prvenstveno fokusirani i otvoreni prema globalnim tržištima. Direkcija trgovanja posluje s kratkoroËnim, srednjoroËnim i dugoroËnim dužniËkim i vlasniËkim financij-skim instrumentima. Odjel tržišta novca je ukljuËen u kratkoroËne vrijednosne papire, domaÊe i strane blagajniËke zapise, repo aranžmane i depozite. U Odjelu za devizno tržište najvažniji segment aktivnosti pokriva Ured za poslove s pravnim osobama (Cor-porate desk), koji je uglavnom usredotoËen na poslove s pravnim osobama i pomaže im u ispunjavanju svakodnevnih zahtjeva, potreba i želja

Sektor investicijskog bankarstvaKao lider u hrvatskoj industriji investicijskog bankarstva Sektor investicijskog bankarstva Privredne banke Zagreb institucionalnim i individualnim klijentima pruža širok spektar proizvoda i usluga investicijskog bankarstva kroz aktivnosti na tržištu kapitala, financij-sko savjetovanje i strukturirane financijske usluge, istraživanje i upravljanje imovinom,

Kompanijama ukljuËenim u izgradnju stambenih i poslovnih prostora namije-njenih prodaji nudimo kompletnu uslugu implementacije projekta - od kontrole projektne dokumentacije i nadzora iz-gradnje do financiranja izgradnje i prodaje nekretnina krajnjim kupcima.S obzirom na dobro razvijenu poslovnu mrežu Privredne banke Zagreb s Ëak 204 ureda i poslovnica, uspješno smo orga-nizirali cjelovito upravljanje gotovinskim transakcijama za neke od naših klijentata, koji su ujedno i neki od najveÊih trgo-vaËkih lanaca i kompanija u djelatnosti turizma.International Desk dio je ovog sekto-ra i zadužen je za vršenje transakcija s domaÊim kompanijama u stranom vlasništvu i za poslove koordinacije Privredne banke Zagreb i njene matiËne banke - Intese Sanpaolo. International Desk pruža sve bankarske i savjetodavne usluge klijentima Intese Sanpaolo Grupe koji su prisutni na domaÊem tržištu, kao i drugim kompanijama u stranom vlasniš-tvu. Osim voenja poslovnih odnosa, ta jedinica takoer pomaže stranim ulagaËi-ma u procesu osnivanja nove kompanije u Hrvatskoj, pruža savjetodavne usluge i opÊe informacije o poslovnim pravilima i uvjetima u Hrvatskoj, kontaktira klijente i spaja ih s najpoželjnijim institucijama u provoenju redovnih poslovnih aktivnosti. Odjel za nerezidente je odgovoran za uspostavljanje i razvoj suradnje sa stranim osobama (stranim kompanijama i fiziËkim osobama koje su ukljuËene u poslovne aktivnosti, diplomatskim i konzularnim predstavništvima i predstavništvima inozemnih pravnih osoba, stranih udruga, zaklada i drugih neprofitnih organizacija, te meunarodnih misija).Suradnja ukljuËuje otvaranje i voenje raËuna, deponiranje sredstava, pružanje klijentima svih nužnih informacija potreb-nih za voenje poslovanja u Hrvatskoj što zahtijeva stalni monitoring cjelokupne regulative koja se odnosi na domaÊu valutu (uska suradnja s Hrvatskom narod-nom bankom i Ministarstvom financija i Deviznim inspektoratom u sprjeËavanju meunarodnog pranja novca).

Sektor financijskih institucija i specijalnog financiranjaGlavne odgovornosti Sektora financijskih institucija i specijalnog financiranja su us-postavljanje, praÊenje i promicanje cijelo-ga spektra poslovnih odnosa s domaÊim i meunarodnim bankama i financijskim institucijama. Kako bi pružila bolju uslugu klijentima i u potpunosti iskoristila unu-tarnje sinergije, dokumentarno poslo-vanje (npr. garancije i akreditivi) postalo je dio Sektora financijskih institucija i specijalnog financiranja u 2006. godini. U sklopu posebnih financijskih usluga, ovaj Sektor nudi svim klijentima Banke posebno izraena financijska rješenja ukljuËujuÊi financiranje trgovine i pro-jekata, kreditne i specijalne aranžmane s financijskim institucijama (domaÊim i stranim) kao i sa supranacionalnim organizacijama (npr. EBRD, itd.), kredite kupcima za promoviranje hrvatskog izvo-za, otvorene kreditne linije za koje jamËi državna Agencija za promicanje izvoza i robne kredite za financiranje izvoza i uvoza. Jedna od najvažnijih financijskih usluga koje pruža Sektor je organiziranje i sudjelovanje u sindiciranim kreditima u ime Banke i njezinih klijenata (PBZ je lider na hrvatskom tržištu u organiziranju sin-diciranih kredita). Kroz Sektor financijskih institucija i specijalnog financiranja PBZ je aktivni sudionik na sekundarnom kredit-nom tržištu i u forfaiting transakcijama.Financiranje PBZ Grupe je takoer dio odgovornosti ovog Sektora.

Sektor poslova rizniceSektor poslova riznice je važan i jedan od vodeÊih sudionika na hrvatskom tržištu sa širokim spektrom financijskih rješenja za velike korporativne i institucionalne investitore. Sektor riznice nudi sveobu-hvatan spektar usluga koje obuhvaÊaju transakcije na domaÊim i meunarodnim tržištima novca, deviznim tržištima, trži-štima kapitala te upravljanje likvidnošÊu banke. Sektor riznice PBZ-a je pouzdan financijski partner i ima aktivnu ulogu u trgovini vrijednosnim papirima koje izdaje Ministarstvo financija, te deviznim i krat-koroËnim derivatima na tržištu novca.

iskustvo, te sposobnost efikasnog pristupa lokalnim i regionalnim tržištima, pružaju našim klijentima vrhunske proizvode i usluge i osiguranje potrebno u uspješnom ostvarenju poslovnih ciljeva.

Sektor poslova podrškeSektor nudi potpunu poslovnu podršku svim organizacijskim jedinicama u Grupi poslova s poduzeÊima, poslova riznice i investicijskog bankarstva. Radi poboljšanja komunikacije i odnosa s klijentima, Sektor poslova podrške osnovao je Informacijski centar, gdje klijenti mogu dobiti sve rele-vantne informacije vezano uz proizvode i usluge Grupe poslova s poduzeÊima, poslo-va riznice i investicijskog bankarstva.

Grupa poslova s malim i srednjim poduzeÊimaKao dio nove organizacijske strukture Banke na snazi od veljaËe 2006. godi-ne, osnovana je Grupa poslova s malim i srednjim poduzeÊima (SME), pa je umjesto prijašnjeg sektora u sklopu Grupe za po-slove s poduzeÊima ovaj segment operacija podignut na najviši organizacijski nivo.2006. godine uveden je novi oblik poslova-nja za mala i srednja poduzeÊa na temelju sustava ocjene kreditnog boniteta i danas Banka ima nekoliko proizvoda temeljena na spomenutom sustavu. Sustav ocjene kreditnog boniteta omoguÊuje fleksibil-nost i osigurava proaktivan izravan pristup klijentima.U 2006. takoer smo uveli i projekt factoringa. Danas je Factoring Desk moderan i fleksibilan dio organizacije, s visokoobrazovanim i motiviranim osobljem. ZahvaljujuÊi podršci Intesa Mediofactoringa te provedenoj edukaciji PBZ danas nudi i meunarodni factoring, kao jedina banka u Hrvatskoj koja ima meunarodnu dozvolu na ovom podruËju.

Pokrenuli smo projekt klastera, na naËin da smo u prilici ponuditi specijalnu kreditnu liniju za vanjske suradnike onih kompa-

te kroz brokerske i skrbniËke usluge. U su-radnji s Intesom Sanpaolom i njenim ban-kama u Maarskoj (CIB), SlovaËkoj (VUB), Bosni i Hercegovini (ISP BiH) i Srbiji (Banca Intesa Beograd), usluge našim klijentima se šire diljem jugoistoËne Europe.S posebnom reputacijom u inovativnim financijskim rješenjima, Banka je stalno priznata kao vodeÊi jamac i aranžer emisije obveznica u Republici Hrvatskoj. Banka se specijalizirala u izdavanju, jamËenju i prodaji sveobuhvatnog spektra dužniËkih vrijednosnih papira, kao što su korporativni komercijalni zapisi, euroobveznice, korpora-tivne obveznice, državne i obveznice lokal-ne samouprave. Kroz aktivnosti na tržištima kapitala pružamo financijska rješenja nizu izdavatelja obveznica, ukljuËujuÊi vladina tijela, opÊine, pravne osobe i instutucinalne ulagaËe na hrvatskim tržištima kapitala.Unutar vlastitih strukturiranih financijskih aktivnosti, Banka svojim klijentima nudi usluge koje ukljuËuju iniciranje i provedbu procesa sekuritizacije i projektne financijske transakcije. Navedeno obuhvaÊa, izmeu ostalog, pripremu financijskih planova za nove proizvode; identifikaciju strukturiranih transakcijskih rizika i prijedloga mjera sma-njenja rizika; procese dubinskog ispitivanja (due diligence) i izdanje vrijednosnica za strukturirane transakcijske svrhe. U procesu hrvatskog prelaska na tržišnu ekonomiju, ukljuËujuÊi brojne privatizacije i restrukturiranja poduzeÊa, Banka je uvela seriju usluga financijskog savjetovanja kako bi zadovoljila zahtjeve investicijskog tržišta. Naše usluge financijskog savjetovanja ukljuËuju: spajanja i stjecanja; korporativno restrukturiranje i dezinvestiranje; programe radniËkog dioniËarstva; MBO i LBO i druge projekte. Pružamo savjete o poveÊanju rasta kompanija te poveÊanju dioniËke vrijednosti. U skladu s našim položajem na tržištu i razgranatom mrežom razumijemo dinamiku tržišta na kojima posluju naši klijenti kao i složenost strukturiranja posla i pregovora. Zastupali smo klijente u brojim industrijama, industriji nafte i plina, IT industriji, farmaciji, industriji prerade hrane, konditorskoj industriji, turizmu, bankarstvu, maloprodaji, industriji papira i proizvoda od papira, sportske opreme itd.

IstraživaËke sposobnosti Banke su nezamje-njiv izvor informacija u našim operacijama investicijskog bankarstva. Kroz ocjenjivanje kompanija, financijske analize, analize kreditnog potencijala, profila kompanija i izvješÊa o istraživanjima tržišta, našim klijentima dajemo vrijedne informacije nužne za njihove odluke u investicijskom bankarstvu.Kroz usluge upravljanja aktivom Banka pruža klijentima prilagoena rješenja za strateška ulaganja u rasponu tradicionalnih i alternativnih vrsta aktive. Naša ponuda ukljuËuje: savjetovanje; alokaciju imovine; upravljanje gotovinskim novcem; uprav-ljanje ulaganjima u obiËne dionice i fiksni prihod; nekretnine i druga alternativna podruËja. Dok održavamo stalan odnos povjerenja s našim klijentima, procjenjujuÊi njihove ciljeve ulaganja i poštujuÊi njihovu toleranciju rizika, težimo osigurati svakom klijentu postizanje konkurentnog povrata i maksimalne dodane vrijednosti na uložena sredstva. Uz kupnju i prodaju vrijednosnih papira na domaÊim i stranim tržištima, brokerske usluge Banke ukljuËuju i pružanje detaljnih informacija o aktivnostima trgovanja, po-nudi i potražnji dostupnoj kroz elektoniËke sustave trgovanja, te brzo izvještavanje o transakcijama vrijednosnih papira i margin kreditima.Kao lider na hrvatskom tržištu, Banka pruža vrhunske skrbniËke usluge instituci-onalnim klijentima iz cijelog svijeta koji se suoËavaju s kritiËnim izazovima u pronala-ženju pravog partnera u pružanju efika-snih domaÊih skrbniËkih usluga s pravom ekspertizom na tržištu. Banka ponosno naglašava da je podskrbik za pet svjetskih najveÊih i najpoznatijih globalnih skrbnika. Istovremeno, uspostavom i stalnim razvo-jem vlastite skrbniËke mreže Banka nudi domaÊim institucionalnim i privatnim kli-jentima pristup lokalnim i stranim tržištima. Kao depozitna banka za vodeÊe hrvatske investicijske fondove osiguravamo imovini ulagaËa upravljanje, zaštitu i vrednovanje sukladno regulatornim zahtjevima i važeÊim raËunovodstvenim standardima.Naše predano osoblje u Sektoru investicij-skog bankarstva, fokusirani know-how i

38 39


2011.

odgovarajuÊeg uravnoteženja rizika i prinosa. Stoga smo osnovali Grupu poslova za upravljanje i kontrolu rizika radi zaštite Banke od rizika veÊih gubitaka kao rezulta-ta neželjenih dogaaja, koji mogu nastati iz rizika s kojima se suoËavamo u našem poslovanju, te radi ograniËenja materijalno štetnih implikacija na prinos dioniËara. U sklopu ove Grupe nalazi se Sektor za naplatu potraživanja, koji je osnovan da bi se pomoglo klijentima koji ne mogu namiriti svoje financijske obveze i tako im se omoguÊio ekonomski oporavak kroz financijsko restrukturiranje.Sektor unutarnje revizije, Ured Uprave Banke, Tajništvo Banke, Grupa poslova upravljanja ljudskim resursima i organiza-cijom, Sektor pravnih poslova, Sektor za compliance, Ured Uprave za korporativne komunikacije, Ured Uprave za ekonomska istraživanja i strateško planiranje, Ured za mjerenje zadovoljstva klijenata, Ured Uprave za upravljanje projektima, Ured Uprave za sigurnost, Ured za korporativ-no upravljanje supsidijarima i vlasniËkim udjelima Grupe PBZ i Ured za korporativno upravljanje podacima kao i Uredi Nadzor-nog odbora Ëine integralni dio u ukupnoj podršci rukovodstvu i poslovnim podruËji-ma Banke.

nija koje proizvode visokokvalitetne i originalne hrvatske proizvode. Planiramo otvoriti sliËne linije i za druge proizvode s potvrdom hrvatske kvalitete, koji se mogu natjecati na europskom tržištu.Trenutno postoji 57 SME odjela razgranatih širom mreže poslovnica PBZ-a. Razvoj SME odjela nadjaËao je fazu projekta, što je rezultiralo formiranjem stalne organizacij-ske jedinice.RM online - nova softverska aplikacija ne-davno je predstavljena kako bi olakšala rad našim djelatnicima zaduženim za odnose s klijentima. Korištenjem ove aplikacije, namjeravamo znaËajno smanjiti koliËinu pa-pira kojom smo se do sada koristili.Grupa poslova s malim i srednjim poduzeÊima sastoji se od Sektora za upravljanje prodajnom, Sektora za podršku mreži, Sektora za marketing i 5 SME Regio-nalnih centara:

Sektor za upravljanje prodajomSektor za upravljanje prodajom primarno je zadužen za praÊenje poslovanja na regio-nalnoj razini i po poslovnim segmentima, podršku prodaji, iniciranje razvoja novih proizvoda i usluga, unaprjeenje poslovnih procesa, te promociju raznih proizvoda. U sklopu Sektora nalazi se i Direkcija za fakto-ring, Ëija je uloga organizacija i prodaja faktoring proizvoda.

Sektor za podršku mreži Sektor je odgovoran za pružanje admi-nistrativne potpore SME mreži, razvoj i održavanje poslovnih aplikacija i procesa, podršku pri razvoju novih proizvoda i usluga koje razvijaju zajedno s ostalim SME Sektorima, te za pomoÊ SME klijentima pri korištenju proizvoda i usluga Banke. Kako bi se navedeni zadaci kvalitetno obavili, unutar Sektora nalaze se Direkcija za razvoj proizvoda i Služba za kontakte s klijentima.

Sektor za marketingUloga Sektora za marketing je uspostav-ljanje sveobuhvatnog upravljanja poslov-nim odnosom sa SME klijentima putem podrške SME razvojnim procesima unutar djelokruga rada Grupe poslova s malim i srednjim poduzeÊima. Sektor je odgovoran

za praÊenje prihoda, troškova i profitabil-nosti pojedinih poslovnih jedinica, te za planiranje i izraËun kljuËnih pokazatelja uspješnosti. U nadležnosti Sektora je upravljanje odnosima s klijentima (Custo-mer Relationship Management), upravljanje kampanjama, te sva komunikacija sa SME klijentima. SME - RegijeGrupa poslova s malim i srednjim poduzeÊima prisutna je u mreži Banke. Nje-zina prisutnost grupirana je u 5 regionalna centra: Zagreb, Središnja Hrvatska, Dalma-cija, Istra - Rijeka - Lika i Slavonija. Aktivno-sti i odgovornosti SME Regionalnih centra su prodaja BanËinih proizvoda klijentima, savjetovanje SME klijenata o financiranju i koordinacija sa ostalim sektorima Banke i Ëlanicama PBZ Grupe. Takoer, pružaju usluge kreditiranja, izdavanja garancija, akreditiva, faktoringa, prikupljanja depozi-ta, platnog prometa i ostalih usluga.

PodruËja podrške

Poslovna podruËja koja su usredotoËena na zahtjeve klijenata mogu u potpunosti iskoristiti svoje potencijale samo u sluËaju postojanja pouzdane i efikasne infrastruk-ture.Grupa poslova raËunovodstva, poreza, kontrolinga i opÊih poslova, pod vodstvom zamjenika predsjednika Uprave, pruža cjelovitu podršku vezanu uz financijski nadzor i izvješÊivanje, financijsko planiranje i budžetiranje, te pružanja administrativne usluge poslovnim podruËjima.Grupa poslova informatiËke tehnologije i operacija predstavlja kljuËni dio u cje-lokupnoj organizaciji Banke. Navedena Grupa pruža informatiËku i komunikacijsku podršku, podržava distribucijske kanale i omoguÊuje unos financijskih informacija u knjigovodstveni sustav.Grupa poslova za upravljanje i kontrolu rizika važan je dio u našem nastojanju pružanja konzistentnog i kvalitetnog prinosa na uložena sredstva naših dio-niËara. Vjerujemo da ostvarenje takvih rezultata u velikoj mjeri ovisi o postizanju


Grupa

Grupa Privredna banka Zagreb je hrvatska financijska grupa koja pruža cijeli niz ban-karskih usluga stanovništvu i korporativnim klijentima u Hrvatskoj. Zapošljava 4.152 zaposlenika, a uslugama opslužuje više od 1,6 milijuna pravnih i fiziËkih klijenata u zemlji. PBZ Grupa je moderno organizirana institucija Ëiji udjel u ukupnom bankarskom sektoru iznosi 17,3 posto.Na dan 31. prosinca 2011. godine Grupa se sastojala od Privredne banke Zagreb, 6 ovisnih društava i 2 pridružena društva.Sastav Grupe i kratak opis svakog od dru-štava predoËeni su u daljnjem tekstu.

Privredna banka d.d.

Meimurskabanka d.d.

100%

PBZ Nekretnine d.o.o.100%

Intesa Sanpaolo Cardd.o.o. Zagreb

31%

PBZ Stambenaπtedionica d.d.

100%

PBZ Leasing d.o.o.100%

PBZ Croatiaosiguranje d.d.

50%

PBZ Invest d.o.o.100%

PBZ Card d.o.o.100%

42 43


2011.

Meimurska bankaMeimurska banka osnovana je 1954. godine pod nazivom Zadružna banka i štedionica »akovec. Otad je doživjela nekoliko promjena imena i organizacijske strukture. Pod današnjim imenom poËe-la je poslovati 1978. godine, a 1989. je reorganizirana u dioniËko društvo. Godine 1996. bila je meu prvim bankama koje su dobile certifikat sustava kvalitete upravlja-nja prema standardu kvalitete ISO 9002. Privredna banka Zagreb stekla je veÊinski udjel u Meimurskoj banci potkraj 2000. godine, pa je tako Meimurska banka postala Ëlanica PBZ Grupe i Grupe Intesa (sada Intesa Sanpaolo). U 2009 Privredna banka Zagreb završila je projekt istiskivanja manjinskih dioniËara i stekla preostalih 3,34 posto dioniËkog kapitala Meimurske banke d.d. Završivši projekt PBZ je postala 100 postotni vlasnik Meimurske banke.Banka trenutaËno ima 16 podružnica u meimurskoj regiji, a svoju poslovnu mrežu koristi za pružanje usluga za više od 5,2 tisuÊa poduzeÊa i skoro 93,9 tisuÊa indivi-dualnih klijenata. PrateÊi svjetske trendove, Banka je kontinuirano razvijala i proširivala svoje proizvode i usluge, pa je poznata kao predvodnik elektroniËkog bankarstva u Hrvatskoj. Usluge je usredotoËila na kredite klijentima, a razvila je i nekoliko novih proizvoda, kao što su depoziti klijenata, direktno bankarstvo, kartiËno poslovanje, procesuiranje kune i ostalih stranih valuta. PoËetkom 1998. godine uvela je uslugu telefonskog bankarstva, a samo godinu dana poslije meu prvima u zemlji uvela je Internet bankarstvo. Tijekom godine Banka je znatno poveÊala i broj bankomata te EFT POS ureaja. Za reforme platnog prometa 2002. godine Meimurska je banka uspješno uspostavila i plasirala svoj platni sustav. Banka samo-stalno posluje platnim prometom, otvara

i upravlja poslovne raËune i obavlja platne transakcije pravnih osoba te im na osnovi jednog zahtjeva pruža bankarske usluge u kratkom vremenu i uz manji trošak.

PBZ CardKrajem prosinca 2005. godine, sve operaci-je charge, kreditnih i debitnih kartica PBZ-a integrirane su s PBZ American Expressom u novo društvo, PBZ Card, koje upravlja kompletnim kartiËnim poslovanjem PBZ Grupe. Spajanjem svih kartiËnih brando-va - American Express, MasterCard i Visa osnovana je najjaËa kartiËna institucija u regiji s gotovo 2,3 milijuna izdanih kartica. Novom Ëlanicom Grupe izgraujemo zajed-niËku informatiËku platformu za procesi-ranje American Express, MasterCard i Visa proizvoda u Hrvatskoj, kao i za sva društva Intese Sanpaolo na stranim tržištima.Cilj kompanije je i ubuduÊe biti predvodnik u uvoenju novih, inovativnih proizvoda i u razvoju novih tehnologija u regiji. Strate-gija je zadržati vodeÊi položaj u kartiËnom poslovanju i nastaviti daljnji proboj i rast tržišnog udjela PBZ-a u kartiËnom poslo-vanju. PBZ Card ima za cilj postati centar izvrsnosti i procesiranja kartiËnog poslo-vanja za sve brandove PBZ Grupe, kao i za Intesu Sanpaolo. Bez obzira na to je li rijeË o plaÊanju Ameri-can Express, MasterCard ili Visa karticama, trima u svijetu vodeÊim kartiËarskim bran-dovima, ili o korištenju njima pripadajuÊih brojnih pogodnosti i usluga, PBZ Card to Ëini moguÊim širom svijeta. PBZ Card je na usluzi u svakom trenutku 365 dana u godini. American Express meunarodno je prizna-ta marka uz koju se uvijek veže iznimna kvaliteta. Na hrvatskom je tržištu od 1965. godine. Od 1998. PBZ American Express posluje kao društvo u potpunom vlasniš-tvu Privredne banke Zagreb. Društvo je preraslo u najveÊu kartiËarsku organizaciju u Hrvatskoj s gotovo 2,3 milijuna izdanih kartica koje su prihvaÊene na oko 60 tisuÊa lokacija diljem Hrvatske. Društvo je ostva-rilo ukupan promet po svim karticama u iznosu od preko 45 milijarde kuna.Tijekom 2009. godine PBZ Card izdvojio

je i postupno prenio "processing" jedinicu u novoosnovano društvo Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb (više informacija o ISP Card Zagreb dostupno je na stranici 37).

PBZ Stambena štedionicaPBZ Stambena štedionica je treÊa po ve-liËini stambena štedionica na hrvatskom fi-nancijskom tržištu, a osnovana je od strane Privredne banke Zagreb. S obzirom na veliki broj klijenata zainteresiranih za stambenu štednju, društvo u ponudi ukljuËuje tri vrste štednje: Prima, Osnovnu i Zlatnu štednju. Do danas je sklopljeno gotovo više od 115 tisuÊa ugovora o štednji u vrijednosti goto-vo 1,2 milijarde kuna.Prima i Osnovna vrsta štednje namijenjeni su klijentima koji žele iskoristiti stambene kredite iznimno povoljnih kamatnih stopa. Zlatna je štednja namijenjena klijentima Ëija je osnovna namjera dugotrajna štednja. Navedeni oblici štednje sklapaju se s euro valutnom klauzulom, pri Ëemu su depoziti osigurani sukladno Zakonu o bankama.

Tijekom štednje moguÊe je i promijeniti vr-stu štednje. Klijenti mogu upravljati svojim sredstvima iz svojih domova putem internet bankarstva PBZ365@NET. PBZ InvestPBZ Invest je društvo Privredne banke Zagreb specijalizirano za osnivanje i uprav-ljanje investicijskim fondovima. Osnova-no je 1998. i u potpunom je vlasništvu Privredne banke Zagreb. PBZ Invest aktivan je Ëlan Udruge djelatnosti u financijskom posredovanju Hrvatske u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca te Ëlan Grupe društava za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj gospodarskoj komori.Investicijski fondovi najmoderniji su financijski instrumenti kojima upravljaju specijalizirani rukovodioci, koji investitorima omoguÊuju ostvarenje konkurentnog pri-nosa na uloženi novac. PBZ Invest uvjeren je u dobru buduÊnost investicijskih fondova na hrvatskom financijskom tržištu. Svojim klijentima nudi široki asortiman investicij-skih fondova ispunjavajuÊi time potrebe investitora razliËitih preferencija i investi-cijskih ciljeva, u rasponu od konzervativnih klijenata koji preferiraju sigurnost i likvid-nost investicije do onih koji nisu neskloni riziku i žele vidjeti rast vrijednosti uložena novca u duljem vremenskom razdoblju.Tako je PBZ Invest 1999. godine osnovao svoj prvi fond - PBZ NovËani fond, otvoreni investicijski fond. Dosad je osnovano još šest fondova: PBZ Euro novËani fond, PBZ Global fond, PBZ Bond fond, PBZ Dollar fond, PBZ Equity fond i PBZ I-Stock fond. U suradnji s PBZ-om, tijekom 2005. godine PBZ Invest izdaje dvije tranše novog finan-

cijskog proizvoda - PBZ Protecto. Proizvod je kombinacija ulaganja u investicijski fond i klasiËne bankovne štednje, uz jamstvo za uloženi novac.

PBZ NovËani fond, otvoreni investicijski fondPBZ NovËani fond je otvoreni investicijski fond s izrazito konzervativnom filozofijom ulaganja, a usredotoËen je na niskoriziËne investicije i visoku likvidnost. Cilj je ovoga fonda svim svojim investitorima ponuditi niskoriziËna ulaganja, stalnu i bezuvjetnu moguÊnost unovËenja udjela, prinos na uložena sredstva konkurentan s obzirom na tržišne standarde, te zaštitu od nepo-voljnih kretanja teËaja kune (ulaganje s moguÊnošÊu valutne klauzule). Ulaganje u ovaj fond omoguÊuje investitorima veÊi povrat novca na njihovo ulaganje u odnosu na klasiËnu štednju. PBZ Bond fond, otvoreni investicijski fondOvaj je investicijski fond razvijen u suradnji s Intesa Sanpaolo. Cilj je fonda omoguÊiti privatnim i institucionalnim ulagaËima da ostvare dodatni prihod putem ulaganja u prvorazredne svjetske obveznice no-minirane u stranim valutama koje izdaju inozemne vlade, lokalne vlade i najstabilnije svjetske korporacije.

PBZ Global fond, otvoreni investicijski fondPoslovanje PBZ Global fonda sastoji se od prikupljanja gotovine putem javne ponude vlastitih udjela i ulaganja tako skupljena novca u sigurne i profitabilne instrumen-te na domaÊim i inozemnim financijskim

tržištima.S obzirom na strategiju i odabir instrume-nata, ovaj fond biraju klijenti koji novac žele uložiti na dvije do pet godina.

PBZ Euro novËani fond, otvoreni investicijski fondoviNavedeni fond predstavlja otvoreni investi-cijski fond osnovan 2002. godine, kreiran za domaÊe i strane investitore koji svoje investicije žele vezati uz euro. PBZ Dollar fond, otvoreni investicijski fondOvaj novËani fond pokrenut je u svibnju 2005. godine kao prvi domaÊi otvoreni investicijski novËani fond denominiran u ameriËkom dolaru. Struktura ulaganja fonda temeljena je na kratkoroËnim i nisko riziËnim dužniËkim vrijednosnim papirima izdanim od strane SAD-a, te vrijednosnim papirima država Ëlanica EU i OECD denomi-niranim u ameriËkom dolaru. Namijenjen je konzervativnim ulagaËima koji žele dolar-sku imovinu investirati uz više prinose.

PBZ Equity fond, otvoreni investicijski fondFond PBZ Investa s riziËnijim ulaganjima nudi investitorima moguÊnost ulaganja u domaÊe i inozemne dionice. Namijenjen je individualnim investitorima koji su zaintere-sirani za visok prinos uz prihvaÊanje višeg rizika.

PBZ I-Stock fond, otvoreni investicijski fond

44 45


2011.

Najnoviji fond PBZ Investa, s orijentacijom na istoËna tržišta kapitala. Nudi investitori-ma moguÊnost ulaganja na bliža i udaljeni-ja istoËna tržišta u razvoju.

PBZ LeasingPBZ Leasing u potpunom je vlasništvu Privredne banke Zagreb. Osnovan je 1991. godine pod imenom PBZ Stan. U poËetku se bavio procjenom nekretnina i restruktu-riranjem javnog stambenog fonda. Godine 1995. društvo je poËelo odobravati kredite za kupnju automobila plasirajuÊi sredstva Privredne banke Zagreb. U posljednjih nekoliko godina leasing je postao sve važnija aktivnost ovog društva, pa je kroz financijski i operativni leasing znatno proširilo poslovanje u najmovima nekretnina, službenih automobila, jedrilica i tehnološke opreme. Do kraja 2011. godine PBZ Leasing sklopio je preko 5,9 tisuÊa ugovora o najmu vrijednih gotovo 1,1 milijardu kuna.

PBZ NekretninePBZ Nekretnine je društvo u potpunom vlasništvu Privredne banke Zagreb, a pruža usluge vezane uz promet nekretninama, upravljanje gradnjom i procjenjivanje nekretnina. Privredna banka Zagreb osnovala je PBZ Nekretnine kako bi klijen-tima ponudila kompletne usluge u vezi s nekretninama i ulaganjima u poslovne projekte. Društvo PBZ Nekretnine bavi se prodajom stanova, kuÊa, poslovnih pro-stora, graevinskih zemljišta i ostalih vrsta nekretnina.Aktivnosti PBZ Nekretnina obuhvaÊaju pro-met nekretninama, usluge vezane uz pro-met nekretninama, iznajmljivanje nekret-nina, gradnju, planiranje, nadzor gradnje,

vrednovanje gradnje, procjenu vrijednosti nekretnina, izradu studija o izvedivosti ulaganja te pravni nadzor radova.PBZ Nekretnine zapošljavaju tim profesio-nalaca koji mogu odgovoriti na sve upite svojih klijenata. Društvo pruža razne usluge vezane uz spomenute aktivnosti, bez obzira na posebnost ili složenost potreba svojih klijenata. PBZ Nekretnine upošljavaju visoko obrazovane struËnjake, od kojih je pet prav-nih struËnjaka u podruËju graevinarstva.Društvo uspješno posluje u sklopu Grupe od svojega osnutka poËetkom 1999. go-dine. Za potrebe klijenata PBZ Nekretnine razvile su mrežu od 70 suradnika s kojima uspješno surauju. PBZ Croatia osiguranjePBZ Croatia osiguranje dioniËko je druš-tvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Osnovano je 26. srpnja 2001. u skladu s novim izmjenama hrvatskoga mirovinskog zakonodavstva i zajedniËki je projekt Privredne banke Zagreb d.d. i Croatia osiguranja d.d. s vlasništvom po 50 posto. Glavne aktivnosti PBZ Croatia osiguranja obuhvaÊaju osnivanje i upravljanje obve-znim mirovinskim fondom. Nakon poËet-nog procesa prikupljanja Ëlanova fond PBZ Croatia osiguranja postao je jedan od triju najveÊih obveznih mirovinskih fonda u Hr-vatskoj. UnatoË žestokoj konkurenciji i ne-uobiËajenoj fluktuaciji na tržištu, mirovinski fond društva nastavio je uspješno poslovati tijekom 2011. godine. U uspješnom uprav-ljanju fondovima PBZ Croatia osiguranje oslanja se na dosadašnja pozitivna iskustva u upravljanju investicijskim fondovima Gruppe Intese Sanpaolo, te na suradnju s njezinim odjelom za upravljanje imovinom.TrenutaËno fond ima više od 286 tisuÊa

Ëlanova i neto imovinu u osobnim raËuni-ma koji premašuju 6,9 milijardi kuna, što je Ëvrst temelj za dugoroËnu stabilnost i profitabilno poslovanje.

Intesa Sanpaolo Card d.o.o. ZagrebDruštvo Intesa Sanpaolo Card osnovano je u travnju 2009. godine od strane Intesa Sanpaolo Holding International, Privredna banka Zagreb i Banka Koper. Na dan 31. prosinca 2011. godine Privredna Banka Za-greb je vlasnik 31,2 posto dioniËke glavni-ce, steËene u zamjenu za poslovnu jedinicu za processing koja je odvojena od društva PBZ Card, te izravno kapitalno ulaganje. Društvo je utemeljeno na osnovi komple-mentarnih snaga dvaju najjaËih kartiËnih poduzeÊa unutar ISP Grupe, Privredne Ban-ke Zagreb i Banke Koper, te njihove tranzi-cije iz lokalnih kompanija u meunarodne organizacije. Oba centra izvrsnosti prepo-znata su zbog dugog iskustva u kartiËnom poslovanju na domaÊim tržištima (Hrvatska i Slovenija), koja su po mnogim pokazate-ljima naprednija od nekih tržišta zapadne Europe. Oba središta koriste najbolju prak-su, ne samo na razini ISP Grupe, nego i na razini cijele središnje i istoËne Europe. ISP Card pruža široku paletu usluga kako bi zadovoljila potrebe klijenata. Sve usluge i rješenja skrojeni su po potrebi regionalnih, domaÊih tržišta ili individualnih potreba klijenta.

Moderna galerija Zagreb - Izložba: Vasilije Josip Jordan Retrospektiva

Pregled aktivnosti u sklopu PBZ-ova programa društvene odgovornostiDodatak Godišnjem izvješÊu

pripravnika, kontrolni sistematski pregled zaposlenika oboljelih od bolesti koštano-zglobnog sustava s fizikalnom terapijom te preventivno cijepljenje protiv gripe

• U Ëlanstvo udruge PBZ Standard, koja se bavi organizacijom rekreacije zaposleni-ka, ukljuËeni su i zaposlenici Meimurske banke, proširena je ponuda sportskih sadržaja po podružnicama izvan Zagreba te poveÊan broj Ëlanova na oko 2255

• Putem mjeseËnika PBZexpress, namije-njenog informiranju svih zaposlenika, organizirana je i humanitarna akcija "Da-rujmo zajedno" kojom su zaposlenici bili ukljuËeni u akciju prikupljanja igraËaka za djecu bez roditeljske skrbi smještenu u Domu za djecu Lipik (pristiglo više od 200 poklon-paketa)

Nagrada 'KljuËna razlika' - PBZ je do-bitnik nagrade KljuËna razlika u kategoriji ravnopravnosti spolova kojoj je cilj identi-ficirati i promovirati poslodavce s kvalitet-nim praksama u ukljuËivanju raznolikosti u radnom okruženju. Navedena nagrada prvi je put dodijeljena u Hrvatskoj, a dodijelio ju je Ured za ljudska prava Vlade RH u partnerstvu s Udrugom za pomoÊ i edukaciju žrtava mobbinga te Institutom za razvoj tržišta rada, a cjelokupni je projekt sufinancirala Europska komisija. Na natjeËaj je pristiglo 29 prijava te je dodatno pristigla 21 prijava za kategoriju ravnopravnosti spolova, u kojoj je Banka pobijedila.

4. Novi komunikacijski kanali i proizvodi • Facebook profil - kako bismo omoguÊili

što neposredniju i intenzivniju komunika-ciju, pokrenuli smo profil na društvenoj mreži namijenjen svim našim klijentima, ali i Ëitavoj javnosti, s novostima iz Banke i PBZ grupe, novim proizvodima i našim aktivnostima s podruËja društvene odgo-vornosti.

UvodPrivredna banka Zagreb druga je po veliËi-ni banka u Hrvatskoj te zbog svoje pozicije i veliËine veÊ dugi niz godina ima znaËajnu ulogu i utjecaj na gospodarski i društveni život i razvoj zajednice u kojoj posluje. Kao Ëlanica velike meunarodne bankarske grupe Intese Sanpaolo, dinamiËna je i mo-derna europska banka koja slijedi zahtjeve tržišta i svojih klijenata. JaËanje povjerenja i unaprjeivanje odnosa sa svim dijelovima društva koji su u interakciji s Bankom uvjet su stalnog razvoja i unaprjeenja našeg poslovanja. Cilj nam je svojim djelovanjem ispuniti potrebe i oËekivanja svih dionika, od brige za potrebe klijenata, zaposlenika, razvoja lokalne zajednice, brige o zaštiti okoliša do stvaranja nove vrijednosti za dioniËare.Donosimo pregled nekih znaËajnijih aktiv-nosti u 2011. godini.

1. Obrazovanje i profesionalni razvoj• Uspostavljena suradnja s visokoškol-

skim institucijama u zemlji i inozemstvu na promicanju, sukreiranju i izvedbi studijskih programa iz podruËja finan-cija i bankarstva (posebno izdvajamo suradnju s Visokom poslovnom školom Libertas)

• Organizirali smo struËne prakse stude-nata unutar Banke i Ëlanica PBZ grupe; ukupno je 28 studenata s raznih fakulte-ta i visokih škola obavilo struËnu praksu unutar PBZ grupe

• Kontinuirano investiramo u razvoj korporativnih znanja projektom PBZ po-slovne škole - u 2011. godini upisana je 5. generacija polaznika (350 polaznika godišnje)

• Uvedena je nova usluga on-line biblio-teke - iz podruËja financija, IT-a i mena-džmenta

2. Briga za zaposlenike • U cijelosti je završen proces centralizaci-

je funkcije ljudskih resursa na razini PBZ grupe kojom su standardizirane sve HR aktivnosti i uspostavljena jedinstvena HR platforma na razini PBZ grupe (pred-

nosti: standardizacija poslovnih procesa i metoda rada na razini PBZ grupe;

lakša koordinacija, brže donošenje od-luka i uËinkovitija kontrola kadrovskih funkcija)

• U potpunosti je završen proces unaprjeenja i poboljšanja eHR portala - uspostavljen je eHR portal za zapo-slenike svih Ëlanica Grupe, omoguÊen elektroniËki ispis rješenja za godišnje odmore, automatiziran proces unosa i verifikacije plana godišnjih odmora, nadograen panel edukacije i evidenci-ja dnevnog radnog vremena te skenira-na HR dokumentacija svih zaposlenika PBZ grupe

• Radi kontinuiranog praÊenja potencijala i razvojnih potreba zaposlenika PBZ grupe sustavno se provode dodatni programi procjena te su zaposlenicima omoguÊene povratne informacije o njihovu potencijalu i moguÊnostima razvoja. U skladu s navedenim u 2011. godini pojaËana je interna rotacija zapo-slenika te su kljuËne pozicije popunjava-ne internim transferima

• U 2011. godini provedeno je mjerenje organizacijske klime kako bi se utvrdile kljuËne toËke zadovoljstva/nezadovolj-stva zaposlenika, a temeljem rezultata takvog mjerenja poduzimaju se daljnje aktivnosti na njezinu poboljšanju u sljedeÊem razdoblju

• U sklopu redovitih socioekonomskih ak-tivnosti dodijeljene su solidarne pomoÊi egzistencijalno ugroženim zaposlenici-ma i njihovim obiteljima, djeci umrlih zaposlenika te je ugovoreno stipendi-ranje dvoje djece bez roditeljske skrbi. Dodijeljene su subvencije zaposlenicima sa školskom djecom za nabavu školskih knjiga. U sklopu stalne suradnje s kole-gama iz Intese Sanpaolo organizirano je upuÊivanje djece na ljetni odmor u DjeËje selo Follonica u Italiji. Pokrenu-ta je i intenzivna pomoÊ za osnivanje rehabilitacijskog kampa Vinkovec

• Programom zdravstvene skrbi o zaposlenicima organizirani su redo-viti sistematski pregledi zaposlenika i

48 49


2011.

sredstava za tisuÊu hrvatskih obitelji s niskim prihodima. Devetu godinu zare-dom ukljuËeni smo u veliku Caritasovu akciju “Za 1000 radosti”. Osim što donira novac, PBZ financijski potpomaže kampanju kupnjom Caritasove božiÊne Ëestitke. Prošle godine sredstva su bila usmjerena na potporu obitelji u kojima su oba roditelja hranitelja nezaposlena

• Donacija Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske "Hrvatska bez mina" - u iznosu od 700.000 kuna - za razminiranja minski sumnjive površine u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, u OpÊini Stari Jankovci

• Donacija SveuËilištu u Dubrovniku za nabavu opreme i ureaja za izvoenje studijskih programa i znanstvenih istraži-vanja. Nabava brodostrojarskog simula-tora jedan je od prioriteta tog sveuËilišta u razvoju jer bez njega nije moguÊe kvalitetno izvoditi nastavu i ispuniti za-htjeve praktiËnog obrazovanja studenata za visoka pomorska zanimanja.

Niz donacija usmjereno je na stipendiranje uËenika i studenata: • Suradnja s Krapinsko-zagorskom župani-

jom - šest stipendija nadarenim uËenici-ma iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i Ëetiri stipendije studentima medicine, struke koje se pokazala deficitarnom na podruËju županije.

• Donacija Nacionalnoj zakladi za potporu uËeniËkom i studentskom standardu. Zaklada dodjeljuje državne stipendi-je nadarenim studentima i podupire posebne programe koji pridonose boljem životnom i kulturnom standardu studenata. KljuËna je uloga Zaklade dodjela financijske potpore najboljim i najuspješnijim hrvatskim studentima, ali Êe se pružiti podrška i studentima koji se sa svojom sveuËilišnom diplomom budu mogli prijaviti za vrlo zahtjevna radna mjesta te Êe tako osigurati novi poticaj gospodarskom razvoju Republike Hrvatske.

• Donacija u sklopu akcije "Korak u život" koja osigurava stipendije mladim ljudima koji nakon punoljetnosti izlaze iz domo-

va za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji, a žele se fakultetski obrazovati

Znatna sredstva dodijeljena su u svrhu podizanja razine zdravstvene skrbi te smo donirali brojne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Izdvojit Êemo donacije:• Bolnici Pula - sredstva za nabavu

medicinske opreme nužne za pružanje kvalitetne medicinske usluge u kirurškim zahvatima uz minimalni invazivni pristup

• OpÊoj županijskoj bolnici Pakrac - sred-stva za nabavu elektrokirurške platforme nužne za kvalitetnije lijeËenje i sigurnost pacijenata

• Županijskoj bolnici »akovec - za nabavu ultrazvuËnog ureaja koji omoguÊava preglede krvnih žila i mekih tkiva, a uz primjenu razliËitih sondi u hitnom bol-niËkom prijemu osigurava kvalitetniji rad radiologa, internista i kirurga

5.2. Sponzorstva

Sponzorstva u 2011.

Znanost i obrazovanje 954.000 kn

Sport 5.544.000 kn

Kultura 1.079.000 kn

Ostalo 878.000 kn

Ukupno: 8.455.000 kn

Svojom politikom sponzoriranja, kao i promocijom svog brenda, PBZ nastoji pružiti financijsku potporu i potaknuti velik broj projekata u podruËju kulture, sporta i znanosti te na taj naËin pridonijeti razvoju hrvatskog društva. Stavljamo naglasak na sponzorstva u kultu-ri kroz niz kulturnih dogaanja i institucija koje smo podržali u 2011. godini:• Suradnja s Muzejom za umjetnost i obrt

- PBZ je bio glavni pokrovitelj velikog kulturološkog projekta, izložbe Art déco i umjetnost u Hrvatskoj izmeu dva rata. Izložba je bila postavljena u MUO na 1200 m2 sa 750 eksponata - od skul-pture, slikarstva, fotografije, arhitekture, metala, mode i modnog pribora, stakla i keramike do namještaja. Predstavila je

• Svoju ponudu proizvoda proširili smo PBZ Energo kreditima koji su namijenjeni za financiranje kupnje i izgradnje stambene nekretnine višeg energetskog razreda A, A+ i B te za poboljšanje energetske uËinkovitosti postojeÊeg objekta.

5. Donacije i sponzorstvaPrivredna banka Zagreb nastoji dati dopri-nos i pokazati svoju odgovornost prema široj zajednici sponzorstvima i donacijama. Ukupno je u 2011. godini za sponzorstva i donacije izdvojeno gotovo 20 milijuna kuna, kojima su podržani mnogi kulturni dogaaji i manifestacije, sport, znanost i obrazovanje, brojne udruge i pojedinci. PBZ kontinuirano svojim aktivnim sudjelovanjem u sponzorstvima i donacijama nastoji prido-nijeti razvoju i poboljšanju ukupne kvalitete života u Republici Hrvatskoj.

5.1. Donacije

Donacije u 2011.

Znanost i obrazovanje 1.913.000 kn

Sport 2.881.000kn

Kultura 1.203.000 kn

Društvena solidarnost 4.228.800 kn

Ostalo 1.306.000 kn

Ukupno 11.531.800 kn

PBZ je aktivno ukljuËen u niz društveno korisnih projekata i financijski potpoma-že velik broj humanitarnih i društvenih institucija. Meu donacijama u 2011. godini izdvojili bismo:• Caritasova akcija “Za 1000 radosti”.

Cilj kampanje je prikupljanje novËanih

na obvezu gašenja PC-a nakon završetka radnog vremena, gašenje klima-ureaja i grijanja preko vikenda, odvajanje starog papira od ostalog otpada kako bi se mo-gao reciklirati.Uveli smo i posebnu rubriku Zeleni kutak u PBZexpress glasilu za zaposlenike u kojem se bavimo temama s podruËja za-štite okoliša radi podizanja svijesti o tom problemu.Uvoenje obostranog fotokopiranja dokumenata kao standardne postavke, korištenje višekratno upotrebljivih kuverti te ostale aktivnosti koje smo poduzeli u tom smjeru dovele su do znatnog smanje-nja potrošnje papira, što je vidljivo iz ove tabele:

POTROŠNJA PAPIRA

2008. 579.854 kg

2009. 518.849 kg

2010. 503.525 kg

2011. 445.471 kg

U 2011. godini poËeli smo i uvoditi kuver-te od recikliranog papira kojima nastojimo zamijeniti standardne kuverte gdje god je moguÊe. Pokrenuli smo i pilot-projekt s ciljem sma-njenja emisije CO2. U tu svrhu nabavljen je elektriËni moped za potrebe Poslovnog centra Dubrovnik kako bi se smanjilo korištenje automobila na kraÊim relacija-ma i time emisija CO2. Plan je nabaviti još nekoliko mopeda za potrebe Poslovnih centara u gradovima na obali.

• Višegodišnja potpora jednom od najpoznatijih kulturnih dogaaja u Hrvatskoj - Sinjskoj alci. Sinjska alka je viteški turnir koji se održava veÊ gotovo tri stoljeÊa, poštujuÊi iste stare obiËaje. Izvodi se bez prekida od 1715. godine, a taj jedinstveni spektakl Unesco je prepoznao kao svjetsku nematerijalnu baštinu

6. Utjecaj na okolišU 2011. usvojena je Politika zaštite okoliša s ciljem da jasno definira i naglasi naša stajališta vezana uz to vrlo bitno i aktualno pitanje te postavi formalni okvir za daljnje aktivnosti unutar PBZ grupe. Kontinuirano pratimo potrošnju energije i provoenjem raznih aktivnosti nastoji-mo smanjiti utrošak energije te razvijati svijest kod zaposlenika o važnosti brige za okoliš. Zaposlenike redovitim persona-liziranim e-mail porukama podsjeÊamo

art déco na predmetima iz lijepe i pri-mijenjene umjetnosti te kulturu življenja u razdoblju od dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeÊa. Izložba je trajala se-dam mjeseci, a razgledala su je ukupno 76.552 posjetitelja (7105 iz inozemstva).

• Suradnja s Modernom galerijom u Za-grebu, gdje se u stalnom postavu nalaze vrhunska djela hrvatskih umjetnika 19., 20., i 21. stoljeÊa. Sve su to remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva te portretnog i animalistiËkog kiparstva. PBZ je kao glavni pokrovitelj Moderne galerije tijekom proteklih go-dina pomogao i u otkupu novih prvora-zrednih slikarskih i kiparskih djela

• Razni su kulturni programi i ustanove koje PBZ podržava, ukljuËujuÊi Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu koje je tijekom 2011. proslavilo 150. obljetni-cu rada, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, tradicionalnu etnološku manifestaciju "Rapska fjera", Kastavsko kulturno ljeto i mnoge druge

Sinjska alka 2011 Eco scooter


Sukladno Zakonu o trgovaËkim društvima, Zakonu o kreditnim institucijama i Statutu Banke upravljaËku strukturu Ëine Nadzorni odbor i Uprava, a spomenutim su aktima regulirane i dužnosti i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora. Ta su dva tijela odvo-jena i nitko ne može biti Ëlan obaju tijela.

Nadzorni odborNadzorni odbor sastoji se od sedam Ëlano-va, saziva se kvartalno i nadzire rad Uprave. TrenutaËni Ëlanovi Nadzornog odbora Ban-ke imenovani su na mandat od tri godine.Ëlanovi Nadzornog odbora su:György Surányi, (predsjednik Nadzornog odbora, Intesa Sanpaolo - mandat od 31. sijeËnja 2010. godine)Ivan Šramko, (zamjenik predsjednika Nad-zornog odbora, Intesa Sanpaolo - mandat od 29. ožujka 2011. godine)Massimo Pierdicchi, (Ëlan Nadzornog odbora, Intesa Sanpaolo - mandat od 31. sijeËnja 2010. godine)Beata Kissné Földi, (Ëlan Nadzornog odbo-ra, Intesa Sanpaolo - mandat od 8. travnja 2009. godine)Giampiero Trevisan, (Ëlan Nadzornog odbo-ra, Intesa Sanpaolo - mandat od 1. ožujka 2010. godine)Nora Kocsis, (Ëlan Nadzornog odbora, EBRD - mandat od 2. srpnja 2010. godine)Branko Jeren, (Ëlan Nadzornog odbora, neovisan - mandat od 19. travnja 2010. godine)Ostali Ëlanovi Nadzornog odbora tijekom 2011. godine:Massimo Malagoli, (Ëlan Nadzornog odbo-ra, Intesa Sanpaolo - mandat do 28. ožujka 2011. godine)

Odbor za revizijuSukladno Statutu Privredne banke Zagreb, Nadzorni odbor je na 15. sjednici održanoj 10. prosinca 2002. godine oformio Odbor za reviziju, te usvojio Pravilnik o radu Odbora.Odbor pomaže Nadzornom odboru u radu pa je tako i u 2011. godini pratio postupak financijskog izvješÊivanja, uËinkovitost sustava unutarnje kontrole - funkcije kon-trole rizika, funkcije praÊenja usklaenosti i funkcije unutarnje revizije, raspravljao o godišnjim planovima rada i izvješÊima (tromjeseËnim, polugodišnjim i godišnjim) kontrolnih funkcija i znaËajnim pitanjima koja se odnose na ovo podruËje te, izmeu ostaloga, nadgledao provoenje revizi-je godišnjih financijskih i konsolidiranih izvješÊa i dao preporuku skupštini dioniËara o odabiru revizorskog društva. Odbor za reviziju može imati najmanje tri Ëlana.»lanovi Odbora za reviziju u 2011. godini:Giovanni Bergamini, (predsjednik Odbora za reviziju)Beata Kissné Földi, (Ëlan Odbora za reviziju)Guido Gioncada, (Ëlan Odbora za reviziju)

Izvršni odborSukladno Statutu Privredne banke Zagreb, Nadzorni odbor je na 15. sjednici održanoj 10. prosinca 2002. godine osnovao Izvršni odbor kao pomoÊno tijelo, te usvojio Pravi-la o radu Izvršnog odbora.Izvršni odbor ima tri Ëlana (predsjednik i dva Ëlana Nadzornog odbora Banke), a daje suglasnost na odluke nadležnih tijela Banke koje se najveÊim dijelom odnose na izloženost Banke kreditnom riziku prema klijentima i s njima povezanim osobama i organizacijske promjene u Banci. Ëlanovi Izvršnog odbora u 2011. godini:György Surányi (predsjednik Izvršnog odbo-ra)Massimo Pierdicchi (Ëlan Izvršnog odbora)Beata Kissné Földi (Ëlan Izvršnog odbora)

Uprava Uprava Banke vodi poslove društva. Sastav-ljena je od sedam Ëlanova imenovanih na mandat od tri godine, tijekom kojega su zaduženi za pojedina podruËja poslovanja. Uprava se sastaje najmanje dvaput mje-seËno i donosi upravljaËke odluke.

UpravljaËka struktura Banke

52 53


2011.Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u Privrednoj banci Zagreb d.d.

Sukladno odredbama Ëlanka 272.p Zakona o trgovaËkim društvima Uprava Privredne banke Zagreb d.d. izjavljuje da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojega su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i ZagrebaËka burza.Sastavni dio ove izjave Ëini Godišnji upit-nik za poslovnu 2011. godinu (dostupan i na web stranici Banke) koji odražava stanje i praksu korporativnog upravljanja u Banci u odnosu na preporuke sadr-žane u Kodeksu korporativnog uprav-ljanja s objašnjenjima i obrazloženjima odreenih odstupanja. Naime, korpora-tivno se upravljanje u Banci ostvaruje ne samo ispunjenjem regulatornih zahtjeva u cijelosti, veÊ ono proizlazi i iz uvrije-žene korporativne kulture te osobnog integriteta menadžmenta i zaposlenika.Opis osnovnih obilježja provoenja unutarnjeg nadzora i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvješÊivanje te podaci o imateljima dionica Banke (na dan 31. prosinca 2011.) sadržani su u ovom Godišnjem izvješÊu.Pravila o imenovanju i opozivu imenova-nja Ëlanova Uprave sadržana su u Statutu Banke.Broj Ëlanova Uprave Banke utvruje Nad-zorni odbor pa sukladno njegovoj odluci Uprava ima sedam Ëlanova. Nadzorni odbor odlukom utvruje kandidate za predsjednika i Ëlanove Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisani-ma zakonom kojim se ureuje poslovanje banaka i drugim relevantnim propisima. Nakon ishoenja prethodne suglasnosti središnje banke, Nadzorni odbor ime-nuje predsjednika i Ëlanove Uprave na razdoblje od tri godine, uz moguÊnost reizbora. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju Ëlana Uprave Banke ili njenog predsjednika kada za to postoji važan razlog sukladno važeÊem zakonu.

»lanovi UpraveBožo Prka, predsjednik Uprave - mandat od 8. veljaËe 2009. godineGabriele Pace, zamjenik predsjednika Upra-ve - mandat od 17. srpnja 2010. godineDarko Drozdek, Ëlan Uprave zadužen za Grupu poslova s malim i srednjim poduzeÊima - mandat od 21. listopada 2010. godineIvan Gerovac, Ëlan Uprave zadužen za Gru-pu poslova s poduzeÊima, poslova riznice i investicijskog bankarstva - mandat od 8. veljaËe 2009. godineDraženko Kopljar, Ëlan Uprave zadužen za Grupu poslova informatiËke tehnologije i operacija - mandat od 8. veljaËe 2009. godineDinko LuciÊ, Ëlan Uprave zadužen za Grupu poslova sa stanovništvom - mandat od 8. veljaËe 2009. godineAndrea PavloviÊ, Ëlanica Uprave zadužena za Grupu poslova za upravljanje i kontrolu rizika - mandat od 12. svibnja 2010. godineOstali Ëlanovi Uprave tijekom 2011. godine:Jonathan Charles Locke, zamjenik pred-sjednika Uprave - mandat do 7. rujna 2011. godine.

Ovlasti Uprave Banke utvrene su Statutom Banke, a posebnom odlukom, donesenom uz suglasnost Nadzornog odbora, utvrena je raspodjela nadležnosti predsjednika, zamjenika predsjednika i drugih Ëlanova Uprave Banke.Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nad-zornog odbora Banke i njihovih pomoÊnih tijela iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.Pravila o izmjenama Statuta Banke sa-držana su u samome Statutu. Odluku o izmjenama Statuta donosi Glavna skupština Banke, sukladno zakonu i Statutu, glasovi-ma koji predstavljaju najmanje tri Ëetvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na Glav-noj skupštini pri donošenju odluke. Izmjene Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioniËari Banke. Nadzorni odbor ovlašten je izmijeniti Statut samo ako se radi o redak-cijskom usklaivanju teksta ili utvrivanju proËišÊenog teksta Statuta.U cilju zaštite interesa svih investitora, dioniËara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnose se na razdoblje od jedne godine na koje se odnose i godišnja financijska izviješÊa.

1. Ima li društvo internetske stranice?Da, na stranici www.pbz.hr.

2. Jesu li godišnji, polugodišnji i tro-mjeseËni izvještaji dostupni dioniËa-rima?• u sjedištu i na poslovnoj adresi druš-

tva, (ako ne, zašto?) Da.• putem internetskih stranica društva

na Internetu, (ako ne, zašto?) Da. Godišnje izvješÊe za 2011. godinu

s mišljenjem revizora Banka je objavila na svojoj internet stranici. Polugodiš-nje i tromjeseËna izvješÊa (obrazac TFI-KI) za 2011. godinu objavljena su na internet stranici ZagrebaËke burze i internet stranici Banke.

• na engleskom jeziku, (ako ne, zašto?) Da. Godišnje izvješÊe Banke za 2011.

godinu s mišljenjem revizora na en-gleskom jeziku izrauje se i dostupno je na internet stranicama Banke. Na internet stranici Banke dostupna je engleska verzija polugodišnjeg i tromjeseËnih financijskih izvješÊa.

3. Je li društvo izradilo kalendar važnih dogaaja? (ako ne, zašto?) Ako da,• je li kalendar važnih dogaaja

objavljen na internetskim stranicama društva na Internetu, (ako ne, zašto?)

• je li kalendar važnih dogaaja uredno i na vrijeme ažuriran, (ako ne, zašto?)

Da, Banka objavljuje kalendar važnih dogaaja na internet stranicama koji se ažurira prilikom svake promjene.

4. Nalazi li se društvo u odnosu uzaja-mnog dioniËarstva s drugim druš-tvom ili društvima?Ne.

5. Iznosi li društvo u godišnjem izvještaju podatke o financijskim in-

strumentima koje je izdalo društvo, a Ëiji su imatelji Ëlanovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva?Da. Broj dionica Banke u vlasništvu Ëlanova Uprave i Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2011. objavljen je u Go-dišnjem izvješÊu za 2011. Tijekom 2011. godine nije bilo promjena (poveÊanja/smanjenja broja dionica u vlasništvu Ëlanova Uprave i Nadzornog odbora).

6. Iznosi li društvo na svojim inter-netskim stranicama podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo društvo, a Ëiji su imatelji Ëla-novi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave društva i ažuriraju li se ti podaci redovito (u roku od 24 sata)? (ako ne, zašto?) Ne. Promjene se objavljuju putem Za-grebaËke burze u zakonom propisanom sadržaju i roku.

7. Utvruje li društvo i javno objavlju-je Ëimbenike rizika? (ako ne, zašto?)Da. Ëimbenici rizika Banke objavljeni su u sklopu Godišnjeg izvješÊa koje je pripremljeno sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja.

8. Je li društvo uspostavilo mehaniz-

me kojima se osigurava: • da se osobama koje raspolažu ili

dolaze u dodir s povlaštenim infor-macijama pojasni priroda i znaËaj tih informacija i ograniËenja s time u vezi, (ako ne, zašto?)

Da. • nadzor nad protokom povlaštenih

informacija i njihovom moguÊom zlouporabom, (ako ne, zašto?)

Da.

9. Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas? Da.

10. Jesu li na internetskim stranicama društva objavljeni popisi svih kan-

didata za Ëlanstvo u nadzornom odboru ili upravnom odboru koji se biraju na skupštini ili ih se imenuje, sa životopisom? (ako ne, zašto?)Da. Banka objavljuje prijedloge odluka redovnih i izvanrednih sjednica Glavne skupštine. Ti materijali izmeu ostalog ukljuËuju i prijedloge za promjene u Ëlanstvu Nadzornog odbora sa živo-topisom kandidata te su objavljeni na internet stranici Banke.

11. Postupa li društvo na jednak naËin i pod jednakim uvjetima prema svim dioniËarima? (ako ne, zašto?) Da.

12. Je li društvo izdavalo nove dionice?Ne.

13. Je li društvo stjecalo ili otpuštalo vlastite dionice (trezorske dionice)? Ne. Tijekom 2011. godine Banka nije stjecala niti otpuštala trezorske dionice.

14. Je li izdavanje punomoÊi za glaso-vanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih for-malnih zahtjeva? (ako ne, zašto?) Da.

15. Je li društvo dioniËarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u moguÊnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoÊenike koji su dužni gla-sovati sukladno njihovim uputama? (ako ne, zašto?)Ne. Takvih sluËajeva nije bilo, ali je Ban-ka spremna udovoljiti takvim zahtjevi-ma dioniËara.

16. Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum pre-ma kojem Êe se utvrivati stanje u registru dionica koje Êe biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva na naËin da je taj datum prije održavanja

54 55


2011.

skupštine i smije biti najviše 6 dana prije održavanja skupštine? (ako ne, zašto?)Da.

17. Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioniËar stjeËe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaÊuje divi-denda? (ako ne, zašto?)Da.

18. Je li datum isplate dividende ili pre-dujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, zašto?)Da, ali od dana stjecanja prava na tražbinu za isplatu dividende suklad-no odredbama Zakona o trgovaËkim društvima.

19. Je li odluka o isplati dividende ili predujma dividende kojom se utvruju naprijed spomenuti da-tumi objavljena i dostavljena burzi najkasnije 2 dana nakon dono-

šenja?Da.

20. Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioniËari? (ako da, zašto?)Ne.

21. Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnev-ni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspo-laganje dioniËarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnoga reda? (ako ne, zašto?)Da.

22. Jesu li dnevni red skupštine i rele-vantni podaci i isprave objavljeni na internetskim stranicama društva i na engleskom jeziku? (ako ne, zašto?)Da.

23. Jesu li postavljeni uvjeti za sudje-lovanje na glavnoj skupštini i ko-rištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjerava-nje punomoÊi i sl.? (ako da, zašto?)Ne.

24. Sadrži li izvješÊe koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješÊa propisanog zako-nom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na svoju suradnju s upravom? (ako ne, za-što?)Da.

25. Je li dioniËarima omoguÊeno su-djelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava moderne komunikacijske tehnologije? (ako ne, zašto?)Ne. Banka nije primila takav zahtjev od strane dioniËara.

26. Je li uprava društva javno objavi-la odluke glavne skupštine kao i podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, zašto?)Da. (napomena: nije bilo tužbi za pobi-janje odluka Glavne skupštine)

27. Je li nadzorni odbor odnosno

upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji ukljuËuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravo-dobno treba stavljati na raspolaga-nje Ëlanovima nadzornog odbora? (ako ne, zašto?)Da. Raspored sjednica Nadzornog od-bora za tekuÊu godinu utvren je od-lukom, a okvirni plan glede podataka koji se redovito i pravodobno dostav-ljaju utvren je pojedinaËnim odluka-ma Nadzornog odbora i zakonom.

28. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, zašto?)Da.

29. Navedite imena Ëlanova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora. György Surányi, predsjednik;Ivan Šramko, zamjenik predsjednika;Massimo Pierdicchi, Ëlan;Beata Kissné Földi, Ëlan;Giampiero Trevisan, Ëlan;Nóra Kocsis, Ëlan;Branko Jeren, Ëlan.

30. Navedite za svakog Ëlana nadzor-nog odbora odnosno upravnog odbora u kojim je još društvima Ëlan nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave. Navedite ako se neko od tih društava smatra kon-kurentskim društvom.György Surányi predsjednik je u Nad-zornim odborima sljedeÊih društava:CIB - Budimpešta, MaarskaBanca Intesa Beograd - Beograd, SrbijaVUB - Bratislava, SlovaËka---Ivan Šramko zamjenik predsjednika je u Nadzornim odborima sljedeÊih društava:Intesa Sanpaolo Bank - Sarajevo, Bosna i HercegovinaBanka Koper - Koper, Slovenijai Ëlan Nadzornog odbora slijedeÊeg društva:Banca Intesa Beograd - Beograd, Srbija---Massimo Pierdicchi Ëlan je u Nadzor-nim odborima sljedeÊih društava:Banca Intesa Beograd - Beograd, SrbijaIntesa Sanpaolo Bank Albania - Tirana, AlbanijaIntesa Sanpaolo Bank - Sarajevo, Bosna i HercegovinaBanca C.R. Firenze - Bukurešt, Rumunj-ska ---Beata Kissné Földi Ëlan je u Nadzornim odborima sljedeÊih društava:

Banca Intesa Beograd - Beograd, SrbijaIntesa Sanpaolo Bank Albania - Tirana, AlbanijaIntesa Sanpaolo Bank - Sarajevo, Bosna i Hercegovina---Nóra Kocsis Ëlan je u Nadzornim odbori-ma sljedeÊih društava:Intesa Sanpaolo Bank Albania - Tirana, AlbanijaIntesa Sanpaolo Bank - Sarajevo, Bosna i HercegovinaVolksbank A.D. - Beograd, Srbija---Giampiero Trevisan Ëlan je u Nadzornim odborima sljedeÊih društava:CIB - Budimpešta, MaarskaIntesa Sanpaolo Bank - Bukurešt, Ru-munjskaBanca Intesa - Moskva, Rusija

31. Je li nadzorni odbor odnosno ne-izvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen veÊinom od neza-visnih Ëlanova? (ako ne, zašto?)Ne. Tijekom 2010. izabran je jedan neza-visan Ëlan Nadzornog odbora sukladno odredbama Zakona o kreditnim institu-cijama.

32. Koji Ëlanovi nadzornog odnosno neizvršni direktori upravnog odbora nezavisni?Branko Jeren.

33. Postoji li u društvu dugoroËan plan sukcesije? (ako ne, zašto?)Da.

34. Je li nagrada ili naknada koju primaju Ëlanovi nadzornog odnosno uprav-nog odbora u cijelosti ili dijelom odreena prema doprinosu uspješ-nosti društva? (ako ne, zašto?)Da.

35. Je li naknada Ëlanovima nadzornog odnosno upravnog odbora: • odreena odlukom glavne skupštine? Da.

• utvrena u statutu društva? Da, ali veÊina Ëlanova Nadzornog

odbora nije primila naknadu. • utvrena na neki drugi naËin? (ako

da, na koji naËin?) Ne.

36. Jesu li detaljni podaci o svim

naknadama i drugim primanjima od strane društva ili s društvom povezanih osoba svakog poje-dinog Ëlana nadzornog odbora društva odnosno upravnog odbora društva, ukljuËujuÊi i strukturu te naknade, javno objavljeni? (ako ne, zašto?) (ako da, gdje?)Da. Podaci o nagradama na teret Banke objavljeni su u Odlukama Glavne skupštine. Takoer podaci o naknadama Ëlanovima Nadzornog odbora, Uprave, kljuËnom rukovodstvu te povezanim osobama u agregiranim iznosima objavljuju se u posebnoj bilješci u Godišnjem izvješÊu pripre-mljenom sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja, a koje je dostupno na internet stranici Banke.

37. IzvješÊuje li svaki Ëlan nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili moguÊnosti ostvarivanja glasaËkih prava nad dionicama društva i to najkasnije sljedeÊi radni dan, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, zašto?)Do sada nije bilo potrebe za tim jer Ëlanovi Nadzornog odbora nisu stjecali niti otpuštali dionice Banke.

38. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali Ëlano-vi nadzornog odbora ili s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njime povezane osobe.Banka nije obavljala posebne komerci-jalne poslove individualno s Ëlanovima Nadzornog odbora. Banka ima ko-mercijalni (depozitno-kreditni) odnos s

Ëlanicama Grupe Intesa Sanpaolo koja ima svoje predstavnike u Nadzornom odboru. Navedeni poslovi obavljani su na fer tržišnoj osnovi. Banka objav-ljuje posebnu bilješku s agregiranim financijskim informacijama o odnosu s povezanim stranama u Godišnjem izvješÊu koje je pripremljeno sukladno Meunarodnim standardima financij-skog izvješÊivanja, a koje je dostupno na internet stranici Banke.

39. Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali Ëlanovi nadzornog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe:• bili zakljuËeni na tržišnoj osnovi

(posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl.), (ako ne, zašto i koji?)

• jasno navedeni u izvješÊima društva, (ako ne, zašto i koji?)

• potvreni neovisnom procjenom od strane struËnih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla, (ako ne, zašto i koji?)

UpuÊujemo na odgovor pod 38.

40. Postoje li ugovori ili sporazumi izmeu Ëlana nadzornog odnosno upravnog odbora i društva? Ne.

41. Je li nadzorni odnosno upravni

odbor ustrojio komisiju za imeno-vanja? (ako ne, zašto?) Da. Izvršni odbor kao pomoÊno tijelo Nadzornog odbora Banke sudjeluje u imenovanju i razrješenju Ëlanova Uprave Banke.Ako da,• je li komisija procijenila sastav,

veliËinu, Ëlanstvo i kvalitetu rada nadzornog odbora i uprave i saËinila odgovarajuÊe preporuke nadzornom odboru, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija procijenila znanja,

vještine i iskustva kojima raspolažu pojedini Ëlanovi nadzornog odbora i

56 57


2011.

o tome izvijestila nadzorni odbor, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija razmatrala probleme veza-

ne uz planiranje kontinuiteta nadzor-nog odbora i uprave, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija razmatrala politiku uprave

glede zapošljavanja višeg rukovodeÊeg kadra, (ako ne, zašto?)

Ne. Politiku Uprave glede zapošlja-vanja razmatra sam Nadzorni odbor kao dio strategije upravljanja ljudskim resursima.

42. Je li nadzorni odbor ustrojio komisiju za nagraivanje?Izvršni odbor kao pomoÊno tijelo Nadzornog odbora Banke sudjeluje u odreivanju primanja Ëlanova Uprave Banke, što ukljuËuje godišnji iznos fiksne plaÊe i varijabilnog dijela (bonus).Ako da,• je li veÊina Ëlanova komisije iz redova

nezavisnih Ëlanova nadzornog odbora, (ako ne, zašto?)

Ne. UpuÊujemo na odgovor pod 31.• je li komisija nadzornom odboru

predložila politiku nagraivanja uprave koja se mora odnositi na sve oblike nagraivanja, a osobito fiksni dio nagrade, varijabilni dio nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, mirovinski plan i otpremnine, (ako ne, zašto?)

Da.• kada se radi o varijabilnom dijelu

nagrade koji je vezan uz uspješnost poslovanja, je li je prijedlog komisije sadržavao preporuke za odreivanje objektivnih kriterija procjene uspješno-sti, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija nadzornom odboru

predlagala nagradu za pojedine Ëlanove uprave, sukladno s politikom nagraivanja društva i procjenom dje-lovanja pojedinog direktora, (ako ne, zašto?)

Da.

• je li komisija nadzornom odboru pred-lagala prikladni oblik i sadržaj ugovora sa Ëlanovima uprave, (ako ne, zašto?)

Ne. Navedeno nije u ovlastima Izvrš-nog odbora.

• je li komisija pratila iznos i strukturu nagrade višem rukovodeÊem kadru i davati opÊe preporuke upravi s time u vezi, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija glede poticajnog dijela

nagrade upravi, kada se ovaj sastoji od opcija na dionice ili drugih aran-žmana zasnovanih na stjecanju dioni-ca, razmatrala opÊu politiku takovog tipa nagraivanja i predlagala nadzor-nom odboru odgovarajuÊa rješenja, te prije objavljivanja razmotrila podatke koji se o tome objavljuju u godišnjem izviješÊu,

Da.

43. Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju? (ako ne, zašto?)Da. Ako da,• je li veÊina Ëlanova komisije iz redova

nezavisnih Ëlanova nadzornog odbo-ra, (ako ne, zašto?)

Ne. UpuÊujemo na odgovor 31.• je li komisija pratila integritet finan-

cijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost raËuno-vodstvenih metoda koje koristi druš-tvo i grupa kojoj pripada, ukljuËivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija procijenila kvalitetu

sustava unutarnje kontrole i upravlja-nja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (ukljuËujuÊi tu i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajuÊi naËin iden-tificiraju i javno objave, te da se njima na odgovarajuÊi naËin upravlja, (ako ne, zašto?)

Da.

• je li komisija radila na osiguranju uËinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade prepo-ruka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju re-viziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postu-panja rukovodeÊeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije, (ako ne, zašto?)

Da.• ako u društvu funkcija unutarnje

revizije ne postoji, je li je komisija izvršila procjenu potrebe za usposta-vom takove funkcije, (ako ne, zašto?)

Ne. U Banci je uspostavljena unutar-nja revizija.

• je li komisija nadzornom odboru dala preporuke vezane uz izbor, imenovanje, ponovo imenovanje ili promjenu vanjskog revizora i o uvjetima njegovog angažmana, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija nadgledala neovisnost

i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuÊe i na-knada koje društvo plaÊa za usluge vanjske revizije, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija pratila prirodu i koliËinu

usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuÊe ili s njome povezanih osoba, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija izradila pravila o tome

koje usluge vanjska revizorska kuÊa i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može da-vati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti, (ako ne, zašto?)

Ne. Predmetno je definirano zakon-skom regulativom.

• je li komisija razmotrila uËinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodeÊeg kadra s obzirom na

preporuke koje je iznio vanjski revi-zor, (ako ne, zašto?)

Da.• je li komisija istražila okolnosti veza-

ne uz otkaz vanjskog revizora i dala odgovarajuÊe preporuke nadzornom odboru (ukoliko je do takovog otka-za došlo), (ako ne, zašto?)

Ne. Nije bilo otkazivanja ugovora vanjskom revizoru.

• ima li komisija otvorenu i neogra-niËenu komunikaciju s upravom i nadzornim odborom, (ako ne, zašto?)

Da.• kome komisija odgovara za svoj rad, Nadzornom odboru Banke.• ima li komisija otvorenu i neogra-

niËenu komunikaciju s unutrašnjim i vanjskim revizorom, (ako ne, zašto?)

Da.• Dostavlja li uprava komisiji za revizi-

ju: - pravodobne i periodiËne prikaze

financijskih izvještaja i srodnih doku-menata prije javnog objavljivanja tih podataka, (ako nije, zašto?)

Da. - podatke o promjenama u raËuno-

vodstvenim naËelima i kriterijima, (ako ne, zašto?)

Da. - raËunovodstvene postupke

prihvaÊene za veÊinu radnji, (ako ne, zašto?)

Da. - svako važnije odstupanje izmeu

knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama, (ako ne, zašto?)

Ne. Nije bilo bitnih odstupanja. - svu korespondenciju s odjelom

za unutarnju reviziju ili nezavisnim revizorima, (ako ne, zašto?)

Da.• je li uprava komisiju za reviziju

obavijestila o metodama korištenim za knjiženje znaËajnih i neuobiËaje-nih transakcija i poslovnih dogaaja kada se knjigovodstvenom prikazu

takovih dogaaja može pristupiti na razliËite naËine, (ako nije, zašto)

Da.• - je li komisija za reviziju s nezavi-

snim revizorom raspravila pitanja vezana uz:

- promjene ili zadržavanje raËuno-vodstvenih naËela i kriterija, (ako nije, zašto?)

Da. - primjenu propisa, (ako nije, zašto?) Da. - važne procjene i zakljuËke u pri-

premanju financijskih izvještaja, (ako nije, zašto?)

Da. - metode procjene rizika i rezultate,

(ako nije, zašto?) Da. - visoko riziËna podruËja djelovanja,

(ako nije, zašto?) Da. - uoËene veÊe nedostatke i znaËajne

manjkavosti u unutarnjoj kontroli, (ako nije, zašto?)

Da. - djelovanje vanjskih Ëimbenika

(ekonomskih, pravnih i industrijskih) na financijske izvještaje i revizorske postupke, (ako nije, zašto?)

Da. - je li komisija za reviziju osigurala

dostavu kvalitetnih informacija ovi-snih i povezanih društava te treÊih osoba (kao što su struËni savjetnici), (ako nije, zašto?)

Da.

44. Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme do-stavljana svim Ëlanovima? (ako ne, zašto?)Da.

45. Jesu li u zapisnicima sa sjedni-ca nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja, uz navoenje kako je

glasovao pojedini Ëlan? (ako ne, zašto?)Da.

46. Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja ukljuËuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog Ëlana, kao i zajedniËkog rada odbo-ra, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve druš-tva?Da.

47. Navedite imena Ëlanova uprave ili izvršnih direktora.Božo Prka, predsjednik;Gabriele Pace, zamjenik predsjednika;Darko Drozdek, Ëlan;Ivan Gerovac, Ëlan;Draženko Kopljar, Ëlan;Dinko LuciÊ, Ëlan;Andrea PavloviÊ, Ëlan.

48. Postoje li pravila za rad uprave ili

izvršnih direktora kojima su reguli-rana pitanja vezana uz:• podruËje djelovanja i ciljeve, Da.• pravila postupanja, Da.• pravila za rješavanje sukoba interesa, Da.• tajništvo uprave, Da.• održavanje sjednica, donošenje

odluka, dnevni red, izradu i sadržaj zapisnika i dostavu dokumenata,

Da.• suradnju s nadzornim odborom, Da.

49. Je li društvo kao dio godišnjeg izviješÊa objavilo izjavu o politici nagraivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako nije, zašto?)Ne. Iako ne postoji formalna Izjava o

58 59


2011.

politici nagraivanja Uprave i Nadzor-nog odbora, Banka objavljuje agregi-rani podatak o podacima s povezanim stranama, kao i visini ukalkuliranog i priznatog iznosa nagrade za ruko-vodstvo Banke u sklopu Godišnjeg izvješÊa pripremljenog sukladno Meunarodnim standardima financij-skog izvješÊivanja, a koji se objavljuje na internet stranici Banke.

50. Ukoliko postoji, sadrži li Izjava o politici nagraivanja slijedeÊe dije-love:• znaËajnije promjene u odnosu na

politiku nagraivanja u usporedbi s prošlom godinom, (ako ne, zašto?)

• pojašnjenje relativnog udjela i važ-nosti fiksnih i varijabilnih komponen-ti nagraivanja, (ako ne, zašto?)

• dovoljnu informaciju o kriterijima uspješnosti na Ëijem ispunjenju se zasniva pravo na stjecanje dionice, opcije na dionicu ili drugi oblik varijabilnog dijela naknade, (ako ne, zašto?)

• dovoljnu informaciju u vezi izmeu visine nagrade i uspješnosti, (ako ne, zašto?)

• temeljne pokazatelje i razloge za do-djelu godišnjih bonusa ili pogodno-sti koje nisu gotovinske naravi, (ako ne, zašto?)

• sažeti prikaz ugovora sa Ëlanovima uprave koji treba ukljuËivati podatke o trajanju ugovora, otkaznim roko-vima i osobito otpremninama. Svaki oblik nagraivanja Ëlanova uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora koji se sastoji od opcija na dionice ili drugih prava na stjecanje dionica ili ako se nagrada zasniva na cijeni dionica društva prije stupa-nja na snagu treba odobriti glavna skupština društva. Ovo se odobrenje odnosi na principe nagraivanja, a ne na odobravanje nagrade poje-dinim Ëlanovima uprave, upravnog odbora ili nadzornog odbora, (ako ne, zašto?)

51. Je li Izjava o politici nagraivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internet-skim stranicama društva? (ako nije, zašto?)

52. Jesu li detaljni podaci o svim pri-manjima i naknadama koje svaki Ëlan uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješÊu društva? (ako ne, zašto?)

53. Jesu li svi oblici nagrada Ëlano-va uprave i nadzornog odbora, ukljuËujuÊi opcije i druge pogod-nosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješÊu društva? (ako ne,zašto?)

54. Sadrži li Izjava o nagradama Ëlano-vima uprave ili upravnog odbora sljedeÊe elemente glede svakog Ëlana koji je tu dužnost obnašao u godini na koju se izjava odnosi:• ukupni iznos plaÊe, bez obzira je li je

stvarno isplaÊen ili još nije, (ako ne, zašto?)

• naknade ili pogodnosti primljene od povezanih društava, (ako ne, zašto?)

• naknade u obliku sudjelovanja u dobiti ili bonusa i razlozi zbog kojih su isplaÊene, (ako ne, zašto?)

• bilo kakve dodatne nagrade isplaÊene Ëlanovima uprave za po-slove koje su obavili za društvo izvan uobiËajenog djelokruga dužnosti Ëlana uprave, (ako ne, zašto?)

• kompenzaciju koja je isplaÊena ili treba biti isplaÊena bivšem Ëlanu uprave u vezi s prestankom obnaša-nja funkcije tijekom godine na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?)

• ukupnu procijenjenu vrijednost negotovinskih pogodnosti koje se smatraju naknadom, a nisu nabroja-ne u prethodnim toËkama, (ako ne, zašto?)

• glede nagrade u dionicama ili opci-

jama na dionice ili drugim oblicima nagraivanja koja se zasnivaju na stjecanju dionica:

• broj opcija ili dionica odobren od strane društva u godini na koju se odnosi izjava uvjeti za njihovo izvrše-nje, (ako ne, zašto?)

• broj opcija izvršenih u godini na koju se odnosi izjava i. za svaku od njih broj dionica i cijena po kojoj je izvr-šena ili vrijednost dionica ukljuËenih u raspodjelu Ëlanovima uprave na kraju godine, (ako ne, zašto)

• broj opcija koje nisu izvršene na kraju godine, cijena po kojoj ih je moguÊe izvršiti, datum izvršenja i glavni uvjeti vezani uz izvršenje, (ako ne, zašto?)

• svaku promjenu vezanu uz promjenu uvjeta za izvršenje postojeÊih opcija koja se dogodila u društvu u godini na koju se odnosi izjava, (ako ne, zašto?)

• svaki zajam (ukljuËujuÊi stanje duga i kamatnu stopu), avansno plaÊanje ili jamstvo u korist Ëlanova uprave od strane s društvom povezanih društa-va koja su ukljuËena u konsolidirane financijske izvještaje, (ako ne, zašto?)


55. Je li svaki Ëlan uprave ili izvršni direktor izvijestio nadzorni odbor odnosno upravni odbor društva o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili moguÊnosti glasaËkih prava iz dionica druš-tva najkasnije sljedeÊi radni dan poslije nastanka takve promjene uz obvezu društva da takvu promjenu javno objavi u najkraÊem moguÊem roku? (ako ne, zašto?)Ne. Tijekom godine nije bilo promjena vlasništva nad dionicama Banke od strane Ëlanova Uprave.

56. Navedite sve poslove u kojima su s jedne strane sudjelovali Ëlanovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe, a s druge strane društvo ili s njime povezane osobe.

Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb - Zagreb, Hrvatska---Ivan Gerovac predsjednik je u Nad-zornom odboru slijedeÊeg društva:Unijapapir d.d. - Zagreb, Hrvatskai Ëlan Nadzornog odbora slijedeÊeg društva:BelišÊe d.d. - BelišÊe, Hrvatska ---Draženko Kopljar Ëlan je u Nadzor-nim odborima slijedeÊih društava:PBZ Card d.o.o. - Zagreb, HrvatskaMetronet telekomunikacije d.d. - Zagreb, Hrvatska ---Dinko LuciÊ predsjednik je Nadzor-nog odbora slijedeÊeg društva:PBZ Stambena štedionica d.d. - Za-greb, Hrvatskazamjenik je u Nadzornom odboru slijedeÊeg društva:PBZ Card d.o.o. - Zagreb, Hrvatskai Ëlan Nadzornog odbora slijedeÊeg društva:Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb - Zagreb, HrvatskaIntesa Sanpaolo Card d.o.o. Ljublja-na - Ljubljana, Slovenija---Andrea PavloviÊ zamjenik pred-sjednika je u Nadzornim odborima slijedeÊih društava:PBZ Invest d.o.o. - Zagreb, Hrvatskai Ëlan Nadzornog odbora slijedeÊeg društva:PBZ Stambena štedionica d.d. - Za-greb, Hrvatska---Darko Drozdek predsjednik je u Nadzornim odborima slijedeÊih društava:Luka PloËe d.d. - PloËe, Hrvatska

60. Ima li društvo vanjskog revizora? (ako ne, zašto?)Da.

61. Je li vanjski revizor društva:• vlasniËki ili interesno povezan s

društvom, (ako da, navedite na koji naËin?)

Ne.• pruža društvu, sam ili putem po-

vezanih osoba, druge usluge, (ako da, navedite koje i koliko to društvo stoji?)

Ne.

62. Jesu li nezavisni revizori komisiju za reviziju (revizorski odbor) izrav-no izvijestili o sljedeÊim pitanjima (ako ne, zašto?):• raspravi o glavnoj raËunovodstvenoj

politici, Da.• važnim nedostacima i znaËajnim

manjkavostima u unutarnjoj kon-troli,

Da. Nezavisni revizor pruža infor-maciju Odboru za reviziju o glavnim toËkama revizije financijskih izvješta-ja i svojim preporukama. Tijekom godine nije bilo znaËajnijih slabosti u sustavu internih kontrola Banke.

• alternativnim raËunovodstvenim postupcima,

Ne. Nije bilo potrebe za razmatra-njem alternativnih raËunovodstvenih postupaka.

• neslaganju s upravom, Ne. Nije bilo neslaganja s Upravom.• procjeni rizika i Da.• moguÊim analizama prijevare i/ili

zlouporabe, Da. Nezavisni revizor pruža informa-

ciju Odboru za reviziju o preporu-kama glede unutarnjih kontrola. Nezavisan revizor takoer (u skladu sa ISA 240) mora postiÊi razumijeva-nje sa Upravom o nadzoru procesa identificiranja i odgovaranja na rizike prijevare te o sustavu internih kontrola koje je društvo uspostavilo kako bi smanjilo te rizike. Revizor takoer provodi upitnik u kojem se Uprava oËituje o svojim saznanjima o stvarnim, sumnjivim ili navodnim prijevarama.

Banka nije obavljala posebne komer-cijalne poslove individualno s Ëlano-vima Uprave. Banka ima komercijalni (depozitno-kreditni) odnos s poveza-nim društvima kroz Ëlanstva Ëlanova Uprave i višeg rukovodstva u nadzor-nim odborima tih društava. Navedeni poslovi obavljani su na fer tržišnoj osnovi. Banka objavljuje posebnu bilješku o agregiranim financijskim informacijama o odnosu s povezanim stranama u Godišnjem izvješÊu koje je pripremljeno sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja, a isto je dostupno na internet stranici Banke.

57. Jesu li svi poslovi u kojima su

sudjelovali Ëlanovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane oso-be i društvo ili s njime povezane osobe:• bili zakljuËeni na tržišnoj osnovi

(posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl.), (ako ne, zašto i koji?)

• jasno navedeni u izvješÊima društva, (ako ne, zašto i koji?)

• potvreni neovisnom procjenom od strane struËnih osoba koje su neovi-sne u odnosu na sudionike konkret-nog posla, (ako ne, zašto i koji?)


58. Imaju li Ëlanovi uprave ili izvršni di-rektori znaËajan udio u društvima koja se mogu smatrati konkurent-skim društvom? (ako da, koji, gdje i koliko?)Ne.

59. Jesu li Ëlanovi uprave ili izvršni direktori Ëlanovi nadzornih odbora drugih društava? (ako da, navedite imena tih Ëlanova uprave, tvrt-ke društava u kojima su Ëlanovi nadzornih odbora i funkcije koje obnašaju u tim nadzornim odbo-rima) Božo Prka Ëlan je u Nadzornom odboru slijedeÊeg društva:

60 61


2011.

63. Je li društvo javno objavilo izno-se naknada plaÊenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako nije, zašto?)Ne. Naknada za obavljenu reviziju utvrena je u skladu s ugovorom.

64. Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontro-le? (ako ne, zašto?)Da.

65. Imaju li ulagatelji moguÊnost u pisanom obliku zatražiti i pravovre-meno dobiti relevantne podatke od uprave društva ili od osobe u društvu zadužene za odnose s ulagateljima? (ako ne, zašto?)Da.

66. Koliko je sastanaka s ulagateljima održala uprava društva?Banka ima stabilnu dioniËku strukturu te održava kontinuiranu komunikaci-ju s veÊinskim investitorima. Iz toga razloga nije bilo potrebe za posebnim sastancima s dioniËarima odnosno investitorima osim održavanja Godišnje skupštine.

67. Je li netko trpio negativne poslje-dice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etiËkih normi unutar društva? (ako ne, zašto?)Ne.

68. Slažu li se svi Ëlanovi uprave i nad-zornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti? (Ako ne, navedite koji Ëlanovi uprave i nadzornog odbora se na slažu, sa kojim odgovorima se ne slažu i zašto)Da.

Muzeji Hrvatskog zagorja - Postav izložbe

IzvješÊe o odgovornostima Uprave

Potpisao u ime Uprave:

Mr. Božo PrkaPrivredna banka Zagreb d.d.RaËkoga 610000 ZagrebRepublika Hrvatska

26. ožujka 2012. godine

Temeljem važeÊeg hrvatskog Zakona o raËunovodstvu, Uprava je dužna osigurati da financijska izvješÊa za svaku financij-sku godinu budu pripremljena u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja (MSFI), koje objavljuje Odbor za Meunarodne raËunovodstvene stan-darde, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslo-vanja Banke i Grupe za to razdoblje.Uprava razumno oËekuje da Banka i Grupa imaju odgovarajuÊa sredstva za na-stavak poslovanja u doglednoj buduÊnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaÊa naËelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvješÊa.

Pri izradi financijskih izvješÊa Uprava je odgovorna:

da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuÊe raËunovod-stvene politike;

da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;

da se primjenjuju važeÊi raËunovod-stveni standardi, a svako znaËajno odstupanje obznani i objasni u finan-cijskim izvješÊima; i

da se financijska izvješÊa pripreme po naËelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da Êe Banka i Grupa nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za voenje isprav-nih raËunovodstvenih evidencija, koje Êe u bilo koje doba s prihvatljivom toËnošÊu odražavati financijski položaj Banke i Grupe, kao i njihovu usklaenost s važeÊim hrvatskim Zakonom o raËuno-vodstvu. Uprava je takoer odgovorna za Ëuvanje imovine Banke i Grupe, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera za sprjeËavanje i otkrivanje pronevjera i ostalih nezakonitosti.

annual report

2011

AA

IzvješÊe neovisnog revizora

IzvješÊe neovisnog revizora

DioniËarima Privredne banke Zagreb d.d.

IzvješÊe o financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih i odvojenih financijskih izvještaja („financijski izvještaji“) di-

oniËkog društva Privredna banka Zagreb d.d. (dalje: “Banka“) i njenih ovisnih društava (zajedno “Grupa”)

koji obuhvaÊaju konsolidirani i odvojeni izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2011. godine,

konsolidirani i odvojeni raËun dobiti i gubitka, konsolidirani i odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, kon-

solidirani i odvojeni izvještaj o promjenama kapitala i konsolidirani i odvojeni izvještaj o novËanim tijekovima

za tada završenu godinu, te sažetak znaËajnih raËunovodstvenih politika i druge objašnjavajuÊe informacije

(koji su prikazani na stranicama 68 do 147).

Odgovornosti uprave

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju ovih financijskih izvještaja u skladu s

Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su

potrebne za omoguÊavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez znaËajnog pogrešnog prikazivanja

uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Reviziju smo

obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s

etiËkim zahtjevima i planiramo te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finan-

cijski izvještaji bez znaËajnog pogrešnog prikazivanja.

Revizija ukljuËuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama u finan-

cijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi, ukljuËujuÊi i procjenu rizika znaËajnog

pogrešnog prikazivanja financijskih izvještaja uslijed prijevare ili pogreške. U stvaranju tih procjena rizika,

revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih

izvještaja kako bi se oblikovali revizorski postupci koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu

izražavanja mišljenja o uËinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija takoer ukljuËuje

ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih raËunovodstvenih politika i razumnosti raËunovodstvenih procjena

koje je obavila Uprava, kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizijsko

mišljenje.

Ernst & Young d.o.o.Milana Sachsa 1, 10 000 ZagrebHrvatska - CroatiaOIB: 58960122779

Tel: +385 1 2480 555Fax: +385 1 2480 556www.ey.com/hr

Banka / Bank:Erste & Steiermärkische Bank d.d.RaËun / Account: 2402006-1100280716IBAN: HR332402006110028716SWIFT: ESBCHR22

A member firm of Ernst & Young Global LimitedMjerodavan sud: TrgovaËki sud u Zagrebu; Upisan dioniËki kapital 20.000,00 kuna;»lanovi Uprave: Dénes Zoltán Szabó, Slaven ĐurokoviÊ, Željko Faber, Anka GospodinoviÊ, Zvonimir MaduniÊApplicable court: Commercial court in Zagreb; Registered share capital is 20.000,00 HRK;Members of the Board: Dénes Zoltán Szabó, Slaven ĐurokoviÊ, Željko Faber, Anka GospodinoviÊ, Zvonimir MaduniÊ

godišnje izvjeŠ∆E

2011.

6766

Mišljenje

Prema našem mišljenju, odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, u svim

znaËajnim odrednicama, financijski položaj Grupe i Banke na dan 31. prosinca 2011. godine, njihove

financijske rezultate i novËane tijekove za tada završenu godinu u skladu s Meunarodnim standardima

financijskog izvještavanja.

IzvješÊe o drugim zakonskim i regulativnim zahtjevima

Na temelju Odluke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne Novine 62/08),

(dalje u tekstu „Odluka”), Uprava Banke sastavila je obrasce koji su prikazani su stranicama (148 do 160), a

sadrže bilancu stanja na dan 31. prosinca 2011. godine, raËun dobiti i gubitka, izvještaj o kretanjima kapi-

tala i novËane tijekove za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama obrazaca sa osnovnim financi-

jskim izvještajima Banke i Grupe.

Za ove obrasce i pripadajuÊe usklade odgovara Uprava Banke, te sukladno Meunarodnim standardima

financijskog izvještavanja ne predstavljaju sastavni dio financijskih izvještaja, veÊ su propisani Odlukom.

Naša odgovornost odnosi se na provoenje procedura koje smatramo potrebnim za donošenje zakljuËka

o tome da li su financijske informacije u obrascima ispravno izvedene iz revidiranih financijskih izvještaja.

Po našem mišljenju, sukladno provedenim procedurama, financijske informacije u obrascima ispravno su

izvedene, u svim znaËajnim odrednicama, iz revidiranih financijskih izvještaja koji su pripremljeni u skladu

s Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja i koji su prikazani na stranicama od 68 do 147 i iz

poslovnih knjiga Banke i Grupe.

Zvonimir MaduniÊ

»lan uprave i ovlašteni revizor

Ernst & Young d.o.o.

Zagreb, 26. ožujka 2012. godine

RaËun dobiti i gubitka

Godišnja financijska izvješÊa Banke i Grupe

Bilješka GRUPA BANKA

(u milijunima kuna) 2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od kamata 2 3.935 3.787 3.599 3.426

Troškovi kamata 2 (1.455) (1.587) (1.331) (1.464)

Neto prihod od kamata 2.480 2.200 2.268 1.962

Prihodi od naknada i provizija 3 1.352 1.304 624 622

Troškovi naknada i provizija 3 (240) (214) (114) (112)

Neto prihod od naknada i provizija 1.112 1.090 510 510

Ostali prihodi iz poslovanja 4 282 265 368 317

Prihodi iz poslovanja 3.874 3.555 3.146 2.789

Rezerviranja 5 (369) (404) (353) (388)

Ostali troškovi iz poslovanja 6, 7 (1.729) (1.648) (1.276) (1.211)

Amortizacija nekretnina i opreme i nematerijalne imovine 8 (213) (237) (141) (156)

Udjel u dobiti i gubicima pridruženih društava obraËunanih metodom udjela 18 18 8 - -

Dobit prije oporezivanja 1.581 1.274 1.376 1.034

Porez na dobit 9 (313) (252) (240) (174)

Neto dobit za godinu 1.268 1.022 1.136 860

Raspoloživo za:

DioniËare matiËnog društva 1.268 1.022 1.136 860

1.268 1.022 1.136 860

u kunama

Osnovna/razrijeena zarada po dionici 46 66,7 53,8

Priložene raËunovodstvene politike i bilješke na stranicama od 75 do 147 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.


2011.

6968Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti GRUPA BANKA


Neto dobit za godinu 1.268 1.022 1.136 860

Ostala sveobuhvatna dobit

Neto (gubici)/dobici od vrednovanja imovine raspoložive za prodaju nastali tijekom godine (19) 4 (14) 7

Umanjeno za: Usklaenje za gubitke reklasificirane u raËun dobiti i gubitka 46 21 30 1

27 25 16 8

Porez na dobit koji se odnosi na dijelove ostale sveobuhvatne dobiti (6) 10 (3) (1)

Sveobuhvatna dobit tekuÊe godine, neto od poreza na dobit 21 35 13 7

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuÊe godine, neto od poreza na dobit: 1.289 1.057 1.149 867

Raspoloživo za:

DioniËare matiËnog društva 1.289 1.057 1.149 867

1.289 1.057 1.149 867

Izvještaj o financijskom položaju Bilješka GRUPA BANKA

Aktiva (u milijunima kuna) 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 10 2.647 2.273 2.465 2.092

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 11 6.989 7.612 6.757 7.371

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 12 2.497 2.806 2.497 2.806

Derivatna financijska imovina 13 11 2 11 2

Plasmani kod drugih banaka 14 7.036 8.027 7.231 7.732

Zajmovi i predujmovi klijentima 15 51.398 49.418 46.691 44.585

Imovina raspoloživa za prodaju 16 985 1.483 189 793

Imovina koja se drži do dospijeÊa 17 391 647 124 381

Ulaganja u ovisna i pridružena društva 18 135 128 389 392

Nematerijalna imovina i goodwill 19 157 146 83 67

Nekretnine i oprema 20 1.204 1.226 683 783

Ulaganje u nekretnine 21 12 13 9 10

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju 22 30 - 30 -

Ostala aktiva 23 491 408 204 197

Odgoena porezna imovina 9 171 220 118 141

Ukupna aktiva 74.154 74.409 67.481 67.352


2011.

7170Izvještaj o financijskom položaju / nastavak Bilješka GRUPA BANKA

Pasiva (u milijunima kuna) 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Obveze prema bankama 24 2.994 4.151 3.423 4.196

Obveze prema klijentima 25 47.431 47.054 44.081 43.602

Derivatne financijske obveze 13 9 86 9 86

Ostala pozajmljena sredstva 26 9.311 9.889 7.990 8.431

Ostale obveze 27 1.633 1.464 461 408

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod 28 194 206 74 77

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 29 191 214 186 206

Obveze za tekuÊe poreze 9 69 11 63 -

Ukupna pasiva 61.832 63.075 56.287 57.006

Glavnica raspoloživa dioniËarima matiËnog društva

DioniËki kapital 31 1.907 1.907 1.907 1.907

Trezorske dionice (76) (76) (76) (76)

DioniËka premija 1.570 1.570 1.570 1.570

PriËuve i zadržana dobit 32 7.653 6.911 6.657 6.085

Dobit raspoloživa dioniËarima matiËnog društva 1.268 1.022 1.136 860

Ukupna glavnica 12.322 11.334 11.194 10.346

Ukupna pasiva i glavnica 74.154 74.409 67.481 67.352


Financijska izvješÊa potpisana su u ime Uprave na dan 8. veljaËe 2012. godine.

Mr. Božo Prka Gabriele Pacepredsjednik Uprave zamjenik predsjednika Uprave

IzvješÊe o novËanim tokovima GRUPA BANKA


NovËani tok iz redovnog poslovanja

Dobit prije oporezivanja 1.581 1.274 1.376 1.034

Rezerviranja i ispravci vrijednosti 369 404 353 388

(Dobit) od prodaje nekretnina i opreme (17) (5) (15) (2)

Amortizacija 213 238 139 156

Vrijednosno usklaenje financijske imovine po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 1 13 1 13

Vrijednosno usklaenje derivatnih financijskih instrumenata (86) 75 (86) 75

Udjel u dobiti i gubicima pridruženih društava obraËunanih metodom udjela (18) (8) - -

PlaÊeni porezi (288) (206) (188) (97)

1.755 1.785 1.580 1.567

(PoveÊanje) poslovnih sredstava

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 623 (2.726) 614 (2.702)

Plasmani kod drugih banaka (94) (124) (382) (275)

Zajmovi klijentima (2.309) (2.444) (2.414) (2.678)

Prodaja/(kupnja) imovine po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka i imovine raspoložive za prodaju 838 (1.989) 920 (1.607)

Ostala aktiva (102) 49 (33) 65

(1.044) (7.234) (1.295) (7.197)

(Smanjenje)/poveÊanje poslovnih obveza

Obveze prema bankama (1.157) (286) (773) 878

Obveze prema klijentima 377 3.216 479 1.699

Ostale obveze 166 (132) 25 (65)

(614) 2.798 (269) 2.512

Neto novËani tok iz redovnog poslovanja 97 (2.651) 16 (3.118)


2011.

7372IzvješÊe o novËanim tokovima / nastavak GRUPA BANKA


NovËani tok iz investicijskih aktivnosti

Neto nabava nekretnina i opreme i nematerijalne imovine (187) (150) (43) (98)

Stjecanje. prodaja i dokapitalizacija ovisnih i pridruženih društava 3 10 3 -

Primici od/(kupnja) imovine koja se drži do dospijeÊa 256 245 257 209

Neto novËani tok iz investicijskih aktivnosti 72 105 217 111

NovËani tok iz financijskih aktivnosti

IsplaÊene dividende (301) (323) (301) (323)

Ostala pozajmljena sredstva (578) (792) (441) (398)

Neto novËani tok iz financijskih aktivnosti (879) (1.115) (742) (721)

Neto poveÊanje novca (710) (3.661) (509) (3.728)

Novac i novËani ekvivalenti na poËetku razdoblja (bilješka 33) 9.948 13.595 9.321 13.035

Utjecaj fluktuacije teËaja na novËane ekvivalente (24) 14 (24) 14

Novac i novËani ekvivalenti na kraju razdoblja (bilješka 33) 9.214 9.948 8.788 9.321

Dodatni podaci

PlaÊene kamate 1.820 3.067 1.674 2.928

NaplaÊene kamate 1.508 2.536 1.226 2.184

Primljene dividende 4 5 179 164


IzvješÊe o promjenama glavnice Raspoloživo dioniËarima matiËnog društva

DioniËki Trezorske DioniËka Ostale Zadržana Ukupno Nekontro- Ukupno kapital dionice premija rezerve dobit lirajuÊi glavnica udjeli(u milijunima kuna)

Grupa

Stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 1.570 636 6.563 10.600 - 10.600

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuÊe godine - - - 35 1.022 1.057 - 1.057

IsplaÊene dividende - - - - (323) (323) - (323)

Ostale promjene - - - (367) 367 - - -

Stanje 31. prosinca 2010. 1.907 (76) 1.570 304 7.629 11.334 - 11.334

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuÊe godine - - - 21 1.268 1.289 - 1.289

IsplaÊene dividende - - - - (301) (301) - (301)

Ostale promjene - - - 2 (2) - - -

Stanje 31. prosinca 2011. 1.907 (76) 1.570 327 8.594 12.322 - 12.322

Raspoloživo dioniËarima matiËnog društva

DioniËki Trezorske DioniËka Ostale Zadržana Ukupno Ukupno kapital dionice premija rezerve dobit glavnica(u milijunima kuna)

Banka

Stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 1.570 635 5.766 9.802 9.802

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuÊe godine - - - 7 860 867 867

IsplaÊene dividende - - - - (323) (323) (323)

Ostale promjene - - - (366) 366 - -

Stanje 31. prosinca 2010. 1.907 (76) 1.570 276 6.669 10.346 10.346

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuÊe godine - - - 13 1.136 1.149 1.149

IsplaÊene dividende - - - - (301) (301) (301)

Stanje 31. prosinca 2011. 1.907 (76) 1.570 289 7.504 11.194 11.194

Dividenda isplaÊena vlasnicima dionica u 2011. godini iznosila je 15,85 kn (2010.: 17,00 kn) po dionici.Bilješka 32. daje detaljni opis ostalih rezervi.Priložene raËunovodstvene politike i bilješke na stranicama od 75 do 147 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.


2011.

7574RaËunovodstvene politike

1 RaËunovodstvene politike

Privredna banka Zagreb je dioniËko društvo osnovano i sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Sjedište Banke je u RaËkoga 6, Zagreb. Banka je matiËno društvo Grupe Privredne banke Zagreb koja posluje u Republici Hrvatskoj. Grupa pruža cjelokupnu paletu usluga koje ukljuËuju poslovanje sa stanovništvom, pravnim osobama, rizniËno poslovanje, investicijsko bankarstvo, upravljanje imovinom i usluge leasinga.Sažetak osnovnih raËunovodstvenih politika Grupe naveden je u nastavku.

Osnove raËunovodstvaBanka i Grupa vode svoje poslovne knjige u hrvatskim kunama sukladno hrvatskim propisima i raËunovodstvenim naËelima i praksi kojih se pridržavaju financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

Osnova sastavljanja Financijska izvješÊa za Banku i za Grupu sastavljena su u milijunima hrvatskih kuna. Svi iznosi zaokruženi su na najbliži milijun, ukoliko nije drugaËije navedeno.Konsolidirana i nekonsolidirana financijska izvješÊa sastavljena su sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja koje izdaje Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde. Konsolidirana i nekonsolidirana financijska izvješÊa sastavljena su primjenom konvencije povijesnog troška, korigirane revalorizacijom imovine namijenjene prodaji te financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka.Financijska su izvješÊa sastavljena u opÊepriznatom i meunarodno prihvaÊenom obliku od strane banaka i sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja.

Osnova konsolidiranih (Grupe Privredne banke Zagreb) financijskih izvješÊa, te financijskih izvješÊa BankeFinancijska izvješÊa se pripremaju za Banku i Grupu. Financijska izvješÊa Grupe ukljuËuju konsolidirana financijska izvješÊa Banke i društava pod njenom kontrolom (ovisnih društava). Kontrola postoji ukoliko Banka ima pravo upravljati financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ulaganja u ovisna društva iskazuju se po trošku ulaganja u financijskim izvješÊima Banke. Ovisna društva se konsolidiraju od trenutka prijenosa stvarne kontrole na Grupu dok prestanak konsolidacije poËinje od trenutka njihove prodaje ili likvidacije. Sve transakcije izmeu društava unutar Grupe te sva stanja i nerealizirani primici ili gubici koji rezultiraju iz transakcija izmeu društava unutar Grupe su eliminirani. RaËunovodstvene politike koje koriste povezana društva su izmijenjene gdje god je to bilo potrebno iz razloga osiguranja dosljednosti s politikama koje primjenjuje Grupa.NekontrolirajuÊi interesi u neto imovini (bez goodwilla) konsolidiranih ovisnih društava utvreni su odvojeno od matiËne vlasniËke glavnice. NekontrolirajuÊi interes u neto imovini sastoji se od iznosa nekontrolirajuÊeg vlasništva na datum stjecanja, te nekontrolirajuÊeg udjela promjena vlasniËke glavnice od datuma stjecanja. Udio nekontrolirajuÊeg interesa u gubicima ovisnih društava koji premašuju iznos nekontrolirajuÊeg interesa bit Êe alocirani na nekontrolirajuÊi interes Ëak i kad nekontrolirajuÊi interes u kapitalu postane negativan.Ulaganja u pridružena društva iskazana su raËunovodstvenom metodom udjela u konsolidiranim financijskim izvješÊima odnosno prema trošku stjecanja u nekonsolidiranim financijskim izvješÊima. To su društva u kojima Grupa posjeduje izmeu 20 posto i 50 posto glasaËkih prava i koja su pod znaËajnim utjecajem, ali ne i kontrolom Grupe. ZnaËajan utjecaj je moÊ sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta koji je predmet ulaganja, ali ne predstavlja kontrolu niti zajedniËku kontrolu nad tim politikama. Nerealizirani primici od transakcija izmeu Grupe i pridruženih društava eliminirani su u opsegu koji odgovara udjelu Grupe u pridruženom društvu. Nerealizirani gubici takoer su eliminirani osim ako transakcija ne daje dokaz da je došlo do smanjenja vrijednosti prenesene imovine. Ulaganja Grupe u pridružena društva ukljuËuju goodwill. RaËunovodstvena metoda udjela prestaje se koristiti kad knjigovodstveni iznos investicije u pridruženo društvo dosegne nulu, osim ako je Grupa preuzela obveze pridruženog društva ili ako garantira za obveze pridruženog društva. RaËunovodstvene politike koje koriste pridružena društva su izmijenjene gdje god je to bilo potrebno iz razloga osiguranja dosljednosti s politikama koje primjenjuje Grupa.

Poslovna spajanjaStjecanja ovisnih društava obraËunavaju se primjenom metode kupnje. Trošak poslovnog spajanja mjeri se kao zbroj fer vrijednosti (na datum razmjene) dane imovine, nastalih ili preuzetih obveza i glavniËnih instrumenata izdanih od strane Grupe u zamjenu za kontrolu nad subjektom koji se stjeËe. Svi troškovi nastali iz poslovnih spajanja nakon 1.sijeËnja 2010. godine ukljuËuju se u administrativne troškove, dok su se troškovi poslovnih spajanja prije 1. sijeËnja 2010. godine ukljuËivali u trošak poslovnog spajanja. Utvrdiva imovina, obveze i nepredviene obveze subjekta koji se stjeËe koji zadovoljavaju kriterije za priznanje sukladno MSFI 3 Poslovna spajanja priznaju se po njihovim fer vrijednostima na datum stjecanja.Goodwill koji nastaje u poslovnom spajanju priznaje se kao imovina i poËetno vrednuje po trošku, kao višak troška u odnosu na udio Grupe u neto fer vrijednosti priznate utvrdive imovine, obveza i nepredvienih obveza. Ako je i nakon razmatranja

RaËunovodstvene politike

postupka utvrivanja i mjerenja udio Grupe u neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredvienih obveza steËenog subjekta veÊi od troška poslovnog spajanja, razlika se odmah priznaje u prihod u RaËunu dobiti i gubitka.

Prihodi i troškovi od kamata i sliËni prihodi i troškovi Prihodi od kamata obraËunavaju se po naËelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni buduÊi novËani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog oËekivanog vijeka upotrebe.Naknade za odobrenje kredita koji Êe vjerojatno biti povuËeni se odgaaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, i priznaju kao usklaenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklauju prihode od kamata. Takoer, naknade za sklapanje ugovora o štednji priznaju se kao usklaenje efektivnog prinosa na štedni depozit, te usklauju troškove kamata.Metoda efektivne kamatne stope je metoda izraËuna amortiziranog troška financijske imovine i rasporeivanje prihoda od kamata tijekom odreenog razdoblja. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja toËno diskontira procijenjene buduÊe novËane primitke (ukljuËujuÊi sve naplaÊene naknade koje Ëine dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove i ostale premije ili diskont) kroz oËekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili, gdje je to moguÊe, kraÊeg razdoblja, do neto knjigovodstvenog iznosa financijske imovine.Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, otpisuju se do nadoknadivog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje buduÊih novËanih tijekova u svrhu mjerenja nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od dividende se priznaje nakon izglasavanja.Prihodi od kamata na Financijske instrumente po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka predstavljaju kupone na dužniËke vrijednosne papire.Prihod od financijskog najma priznaje se u pojedino razdoblje na naËin koji odražava konstantnu periodiËnu stopu povrata na neto ulaganje Grupe koje se odnosi na financijski najam.

Prihodi od naknada i provizijaPrihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od naknada pravnih osoba za izdavanje kredita, garancija i drugih usluga Banke i Grupe, provizija za upravljanje sredstvima pravnih i fiziËkih osoba te od naknada za strana i domaÊa plaÊanja.Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odobravanje kredita koji Êe se vrlo vjerojatno realizirati, uglavnom se razgraniËava i priznaje kao usklaenje efektivnog prinosa.Prihodi od naknada za pružanje razliËitih usluga, kao što je upravljanje ulaganjima, priznaju se kao prihod nakon što je usluga pružena. Naknade ili dijelovi naknada koji su vezani uz ispunjenje odreenog dogaaja priznaju se kao prihod nakon zadovoljenja potrebnih kriterija.

Prihodi iz poslovanjaPrihodi iz poslovanja ukljuËuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada i provizija, prihod od kupoprodaje stranih valuta, vrijednosno usklaenje vrijednosnica iz portfelja imovine po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka, prihodi po kupoprodaji vrijednosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, svoenje stranih valuta na srednji teËaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale prihode iz poslovanja.Prihod od najma iz operativnih najmova priznaje se ravnomjerno na temelju pravocrtne metode tijekom razdoblja najma. PoËetni izravni troškovi koji su nastali pregovaranjem i dogovaranjem operativnog najma dodaju se na knjigovodstveni iznos iznajmljene imovine i priznaju se kao rashod tijekom razdoblja najma na istoj osnovi kao i prihod od najma.

Strana sredstva plaÊanjaPrihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaÊanja preraËunati su u hrvatske kune po službenom teËaju važeÊem na dan transakcije. Imovina i obveze izraženi u stranoj valuti preraËunati su u hrvatske kune po srednjem teËaju HNB-a važeÊem na zadnji dan obraËunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz preraËunavanja stranih valuta prikazani su u raËunu dobiti i gubitka za godinu na koju se odnose.Grupa ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom valutnom klauzulom vezane za stranu valutu (iskazani kao ugraeni derivati u bilješci 13). ZahvaljujuÊi toj klauzuli, Grupa ima moguÊnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog teËaja važeÊeg na dan dospijeÊa ili valutnog teËaja važeÊeg na dan izdavanja financijskog instrumenta, ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugraene u obvezu istu opciju ima druga strana. Zbog specifiËnih okolnosti na tržištu u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izraËunati, buduÊi da terminski teËajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga Grupa procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenjuje spomenuta klauzula ili po srednjem teËaju Hrvatske narodne banke važeÊem na dan izvještaja o financijskom položaju, ili primjenom ugovornog valutnog teËaja opcije, tj. izvornog teËaja ako je viši.

Troškovi zaposlenikaPravo na godišnji odmor priznaje se u razdoblju njegova nastanka po svakom zaposleniku. ObraËunata obveza za godišnji odmor priznata je na osnovi obavljenog rada zaposlenika do datuma izvještaja o financijskom položaju.


2011.

7776

Doprinosi za zaposlenikePrema domaÊem zakonodavstvu Grupa ima obvezu plaÊanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposlenike, a prema njoj poslodavac je dužan plaÊati doprinose u odreenom postotnom iznosu utvrenom na temelju bruto plaÊe:

Grupa takoer ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaÊe zaposlenika. Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obraËunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

OtpremninePrema Zakonu o radu, ukoliko je to odreeno Ugovorom o radu ili Pravilnikom o osobnom dohotku, Grupa i Banka obvezne su isplatiti otpremninu u iznosu od 8 tisuÊa kuna zaposlenicima Banke odnosno Grupe koji odlaze u mirovinu.MRS 19 (Primanja zaposlenih) zahtijeva da se primanja nakon umirovljenja i ostala dugoroËna primanja knjiže po naËelu nastanka poslovnog dogaaja. Grupa i Banka procjenjuju i priznaju svoje obveze za isplatu primanja nakon umirovljenja u skladu s MRS-om.Obveza i trošak ovih povlastica odreuju se koristeÊi metodu projekcije kreditne jedinice. Metoda projekcije kreditne jedinice uzima svako razdoblje minulog rada kao pravo na poveÊanje povlastice i mjeri svaku jedinicu zasebno kako bi se izraËunala konaËna obveza. Uprava je koristila odreene aktuarske pretpostavke u svojim procjenama.

OporezivanjePorez na dobit obraËunava se na oporezivu dobit po trenutaËno važeÊoj stopi. Odgoeni porezi izraËunavaju se korištenjem metode bilanËnih obveza. Odgoeni porezi odražavaju neto porezne uËinke privremenih razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješÊivanja i iznosa korištenih za potrebe izraËuna poreza na dobit. Odgoena porezna imovina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se oËekuje da Êe biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se oËekuje da Êe se te privremene razlike povratiti ili namiriti. Odgoena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se oËekuje da Êe se privremene razlike poništiti. Odgoena porezna imovina priznaje se u trenutku kad je vjerojatno da Êe biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju se može primijeniti odgoena porezna imovina. Na dan izvještaja o financijskom položaju Banka ponovno procjenjuje neiskazanu odgoenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstvenog iznosa porezne imovine.Banka plaÊa porez od 20 posto u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

Novac i novËani ekvivalentiU svrhu izrade izvješÊa o novËanom toku, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju sredstva s preostalim dospijeÊem manjim od 90 dana, a ukljuËuju novac i tekuÊe raËune kod drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijski instrumentiFinancijska imovina i financijske obveze koje se vode u izvještaju o financijskom položaju ukljuËuju novac i novËane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoroËne zajmove i leasing te depozite i investicije. RaËunovodstvene metode praÊenja ovih instrumenata nalaze se u odgovarajuÊim raËunovodstvenim politikama.Grupa iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u svom izvještaju o financijskom položaju samo i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s financijskim instrumentima.Financijska imovina Grupe razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Grupe u trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagaËkoj strategiji Grupe. Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje "po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka", "koje se drže do dospijeÊa", "raspoložive za prodaju" ili "zajmovi i potraživanja". Temeljna razlika meu spomenutim kategorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno. Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u izvještaju o financijskom položaju kada postoji zakonsko pravo izravnavanja odreenih iznosa i kada postoji namjera izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine odnosno podmirivanje obveza.Sve uobiËajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na dan prijenosa (dan namirenja). Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u bilanci poËevši od datuma trgovanja.Kod poËetnog priznavanja Grupa mjeri financijsku imovinu ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uveÊano, u sluËaju

2011. 2010.

Doprinosi za mirovinsko osiguranje 20,00% 20,00%

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 15,00% 15,00%

Doprinosi za fond za zapošljavanje 1,70% 1,70%

Ozljede na radnom mjestu 0,50% 0,50%


financijske imovine ili financijske obveze koja se ne vodi po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitkaFinancijski instrumenti ukljuËeni u ovaj portfelj iskazuju se po fer vrijednosti, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoroËnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice ukljuËene u portfelj u kojemu postoji trend ostvarenja kratkoroËne dobiti od kupoprodaje, svrstani u kategoriju "namijenjeni trgovanju" ili su kod poËetnog priznavanja definirani kao koji se vode po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka. Financijska imovina rasporeena u ovu kategoriju koja nije namijenjena trgovanju definira se kod poËetnog priznavanja kao financijski instrumenti koji se vode po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka kada predstavlja dio imovine kojom se upravlja i Ëiji se rezultat procjenjuje na temelju fer vrijednosti, sukladno dokumentiranoj strategiji upravljanja rizicima i ulagaËkoj strategiji. Ovi instrumenti se poËetno iskazuju po fer vrijednosti. Fer vrijednost ulaganja kojima se aktivno trguje na ureenom financijskom tržištu odreuje se u skladu sa zakljuËnom kotiranom ponuenom cijenom na dan izvještaja o financijskom položaju. Fer vrijednost ulaganja za koje ne postoji aktivno tržište utvruje se koristeÊi tehnike procjene. Tehnike procjene ukljuËuju korištenje nedavnih tržišnih transakcija izmeu upuÊenih i voljnih strana, te ako je moguÊe, referencu na sadašnju fer vrijednost drugog suštinski sliËnog instrumenta i analizu diskontiranih novËanih tokova. Svi ostvareni i neostvareni dobici i gubici ukljuËeni su u raËun dobiti i gubitka. Zaraene kamate nastale tijekom držanja ovih instrumenta prikazuju se kao prihod od kamata. Primljene dividende ukljuËene su u prihod od dividendi.

Imovina koja se drži do dospijeÊaFinancijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeÊa Ëini nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaÊanja te s fiksnim rokovima dospijeÊa, kod kojih Uprava ima namjeru i moguÊnost držanja do dospijeÊa. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeÊa vode se po amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Zaraena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do dospijeÊa iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamatnim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni buduÊi novËani priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog oËekivanog vijeka upotrebe.Grupa redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upuÊivali na umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeÊa. Vrijednost financijskog sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenjeni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti oËekivanih buduÊih novËanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Iznos gubitka od umanjenja odreenog sredstva koje je iskazano po amortiziranom trošku izraËunava se kao razlika izmeu knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i sadašnje vrijednosti oËekivanih buduÊih novËanih tokova koji su diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument. Kad je utvreno da je došlo do umanjenja sredstva, Grupa priznaje rezerviranje u raËunu dobiti i gubitka.Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništavaju ako se poveÊanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s dogaajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograniËenje da knjigovodstveni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veÊi od iznosa amortiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato. Zajmovi i potraživanjaDani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaÊanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Grupa ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovaËki portfelj i koju je subjekt nakon poËetnog priznavanja oznaËio kao imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka (b) imovine koju Grupa nakon poËetnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod koje Grupa možda neÊe biti u moguÊnosti povratiti veÊi dio svog poËetnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaÊa kredite odobrene klijentima.Zajmovi i potraživanja poËetno se mjere po fer vrijednosti i naknadno po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema treÊim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima Êe sredstva vjerojatno biti povuËena, odgaaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima, i priznaju kao usklaenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklauje i prihod od kamata.Ispravak vrijednosti kredita zbog umanjenja priznaje se ako postoji objektivan dokaz da Grupa neÊe biti u moguÊnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeÊu. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku izmeu knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost oËekivanih novËanih tijekova, ukljuËivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrene pri poËetnom priznavanju. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinaËnim kreditima procjenjuje se temelju kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajuÊi u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamstvo treÊe strane. Kad god je to moguÊe Banka nastoji restrukturirati plasman prije nego što se aktivira mjera stjecanja kolaterala u zamjenu


2011.

7978

za nenaplaÊeno potraživanje. Takvo restrukturiranje može se sastojati od produženja roka otplate, kao i ugovaranja izmijenjenih uvjeta kreditiranja. Nakon što su uvjeti izmijenjeni, eventualno umanjenje vrijednosti mjeri se koristeÊi izvornu efektivnu kamatnu stopu koja je izraËunata prije promjene uvjeta kreditiranja, a zajam se više ne smatra dospjelim. Uprava redovno prati restrukturirane plasmane kako bi se utvrdilo jesu li svi uvjeti zadovoljeni i buduÊa naplata izvjesna. Zajmovi su i dalje predmet individualne i skupne procjene umanjenja vrijednosti, koristeÊi izvorne efektivne kamatne stope. Ako Grupa utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju odreenog financijskog sredstva, bilo ono znaËajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu financijske imovine sliËnih obilježja kreditnog rizika i sva sredstva u istoj skupini Grupa podvrgava zajedniËkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti. Imovina kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinaËno i kod koje se gubici od umanjenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne ukljuËuje se u zajedniËku procjenu umanjenja vrijednosti. Pri provedbi zajedniËke procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira prema sliËnim obilježjima kreditnog rizika (tj. temeljem klasifikacije razine rizika koji Grupa primjenjuje, pri Ëemu se uzima u obzir vrsta imovine, vrsta zajmoprimca, dani kašnjenja u otplati i drugi relevantni Ëimbenici). Ta obilježja važna su za procjenu buduÊih novËanih tijekova za grupe imovine jer ukazuju na moguÊnost dužnika da plati sve nepodmirene iznose sukladno uvjetima ugovora. Ugovorni novËani tokovi i iskustvo povijesnog gubitka za imovinu sa sliËnim obilježjima kreditnog rizika grupi imovine koja se zajedniËki procjenjuje Ëine osnovu procjene oËekivanih novËanih tokova.Kad se zajam smatra nenaplativim otpisuje ga se na teret odgovarajuÊeg rezerviranja za smanjenje vrijednosti. U sluËaju prethodnog otpisa, naknadni povrat takvog zajma ukljuËuje se u raËun dobiti i gubitka.

Imovina raspoloživa za prodajuImovina raspoloživa za prodaju obuhvaÊa onu nederivatnu financijsku imovinu koja je oznaËena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zajmove i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeÊa ili (c) imovinu iskazanu po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka.U ovoj kategoriji nalaze se glavniËki i dužniËki vrijednosni papiri. Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon poËetnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novËanih tijekova. Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vrijednost dužniËkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti buduÊih novËanih tokova, a fer vrijednost nekotirajuÊih glavniËkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajuÊeg omjera izmeu cijene i zarade, odnosno cijene i novËanog toka proËišÊenog na naËin da odražava specifiËne okolnosti vezane za izdavatelja.Ulaganja u vlasniËke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i Ëija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po trošku umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti. Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u ostalu sveobuhvatnu dobit do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti iskazuju u okviru raËuna dobiti i gubitka. U svakom razdoblju izvještavanja Grupa procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti ulaganja ili skupine ulaganja. U sluËaju vlasniËkih vrijednosnica objektivni dokazi ukljuËuju znaËajno ili dugotrajno smanjenje tržišne vrijednosti ulaganja ispod troška nabave. Izrazi "znaËajno" i "produljeno" definirani su kako slijedi: smanjenje fer vrijednosti za više od 30 posto u odnosu na poËetnu knjigovodstvenu vrijednost; ili smanjenje fer vrijednosti na razinu nižu od poËetne knjigovodstvene vrijednosti kroz period duži od 24 mjeseca. Gubici od umanjenja priznati u raËunu dobiti i gubitka po osnovi glavniËkih instrumenata u portfelju raspoloživi za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz raËun dobiti i gubitka. U sluËaju dužniËkih vrijednosnica umanjenje vrijednosti se procjenjuje po istim kriterijima kao i za financijske instrumente koji se iskazuju po metodi amortiziranog troška. Gubici od umanjenja priznati u raËunu dobiti i gubitka po osnovi dužniËkih instrumenata iz portfelja raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se poveÊanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s dogaajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja.Kamata zaraena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica raspoloživa za prodaju bila u posjedu Grupe obraËunava se svakodnevno primjenom efektivne kamatne stope i iskazuje u raËunu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata. TeËajne razlike po glavniËkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja raspoloživih za prodaju iskazuju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. TeËajne razlike po dužniËkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u raËunu dobiti i gubitka. Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u okviru ostale imovine, dok se u raËunu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaÊenim novcem.

Prestanak priznavanja financijske imovineGrupa prestaje priznavati financijsku imovinu samo ako isteknu ugovorna prava na novËane tokove od financijske imovine ili ako se financijska imovina prenese na drugo društvo, zajedno sa svim rizicima i povratima od vlasništva. Ako ne prenese niti zadrži suštinski sve rizike i povrate od vlasništva financijske imovine, a zadrži kontrolu nad prenesenom imovinom, Grupa nastavlja priznavati imovinu u obujmu u kojem nastavlja kontinuirano sudjelovati u imovini, te priznaje i povezanu obvezu u


(godine) 2011. 2010.

Zgrade 40 40

Namještaj 5 5

RaËunala 4 4

Motorna vozila 5 5

Oprema i ostala imovina 2 do 10 2 do 10

iznosu za koji bi se moglo tražiti plaÊanje. Ako prijenos ne rezultira prestankom priznavanja jer je Grupa zadržala suštinski sve rizike i povrate od vlasništva nad prenesenom imovinom, imovina se nastavlja priznavati u cijelosti, te se za primljenu naknadu priznaje financijska obveza osigurana imovinom u zalogu.

Prodaja zalogaGrupa povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirivanje svojih potraživanja po zajmovima i predujmovima. Takve nekretnine priznaju se po neto nadoknadivoj vrijednosti ovisnog potraživanja po zajmovima i predujmovima ili po trenutaËnoj fer vrijednosti navedene imovine ovisno o tome koja je niža. Prihodi ili rashodi pri prodaji nekretnina pod zalogom priznaju se u raËunu dobiti i gubitka.

Poslovi ponovne kupnje i prodajeVrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi) sadržani su u financijskim izvješÊima, a obveza prema ugovornoj strani ukljuËena je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosnice kupljene uz obvezu ponovne prodaje iskazane su kao plasmani kod drugih banaka ili zajmovi klijentima. Razlika izmeu prodajne i otkupne cijene knjižena je kao kamata te obraËunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeÊa.

Financijski i operativni najamOdreivanje je li ugovor najam, ili sadrži najam, temelji se na sadržaju ugovora i zahtijeva procjenu da li ispunjenje ugovora ovisi o uporabi specifiËnog sredstva ili imovine, a ugovor prenosi pravo za korištenje imovine.

Financijski najam - Grupa kao davatelj najmaKada se imovina daje u financijski najam, sadašnja vrijednost otplate najma priznata je kao potraživanje. Razlika izmeu bruto potraživanja i sadašnje vrijednosti potraživanja priznaje se kao nezaraeni financijski prihod. PoËetni izravni troškovi kao što su provizije, odvjetniËke naknade te interni inkrementalni troškovi izravno povezani s pregovaranjem i ugovaranjem leasinga, ukljuËeni su u poËetno mjerenje potraživanja po financijskom leasingu i smanjuju prihod koji se priznaje tijekom perioda trajanja leasinga.

Operativni najam - Grupa kao davatelj najmaImovina dana u operativni najam iskazana je u bilanci unutar nekretnina i opreme. Navedena imovina amortizira se kroz oËekivani korisni vijek koji se temelji na trajanju ugovora o najmu (vidi bilješku Nekretnine i oprema). PoËetni troškovi izravno povezani s pregovaranjem i ugovaranjem operativnog najma se pripisuju knjigovodstvenom iznosu sredstva koje je predmetom najma i priznaju pravocrtno tijekom razdoblja najma.

Operativni najam - Grupa kao primatelj najmaImovina u najmu za koju davatelj najma zadržava sve rizike i koristi vlasništva imovine, klasificirana je kao operativni najam. Otplate operativnog najma se priznaju kao trošak na bazi pravocrtne metode kroz vremenski period najma. Navedeni trošak ukljuËen je u ostale troškove iz poslovanja.

Nekretnine i opremaNekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i trajno smanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili povuËena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog isknjižavanja ukljuËuju se u raËun dobiti i gubitka.PoËetni trošak nabave nekretnina i opreme obuhvaÊa njihovu nabavnu cijenu, ukljuËujuÊi i carinske pristojbe i nepovratne poreze te sve izravne troškove potrebne za dovoenje imovine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon što je zapoËela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i održavanja, terete raËun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.Imovina u pripremi Ëini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku nabave. To obuhvaÊa trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta u odgovarajuÊu grupu nekretnina i opreme.

Amortizacija nekretnina i opreme obraËunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe. Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:


2011.

8180

Zemljište se ne amortizira.Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješÊivanja i po potrebi mijenjaju.Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju se kad dogaaji ili promijenjene okolnosti upuÊuju da knjigovodstveni iznosi nisu nadoknadivi.

Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina poËetno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da Êe buduÊe ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini biti u korist poduzeÊa i ako se pouzdano može procijeniti trošak te imovine. Nakon poËetnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obraËunava se proporcionalnom metodom korištenjem procjene oËekivanog vijeka upotrebe. Nematerijalna imovina amortizira se u razdoblju od 4 godine. Amortizacijsko razdoblje i metoda amortizacije provjeravaju se najmanje na kraju svake financijske godine. Ako se oËekivani korisni vijek trajanja sredstva razlikuje od prijašnjih procjena, razdoblje amortizacije Êe se u skladu s tim promijeniti. Ako je bilo promjena u oËekivanom okviru (modelu) ekonomskih koristi ugraenih u sredstva, metoda amortizacije se mijenja u skladu s promijenjenim okvirom. Ovakve promjene prikazuju se kao promjene raËunovodstvenih procjena.

GoodwillPrema MSFI 3 (Poslovna spajanja), svaki višak troška stjecanja iznad steËenog udjela u fer vrijednosti prepoznatljive imovine i obveza na dan stjecanja prikazuje se kao goodwill i knjiži kao imovina. Nakon poËetnog priznanja, goodwill se mjeri po trošku, umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Goodwill se testira na umanjenje vrijednosti najmanje jednom godišnje, a i ËešÊe ukoliko promijenjene okolnosti upuÊuju na moguÊi gubitak vrijednosti.Gubitak od umanjenja vrijednosti utvruje se procjenom nadoknadive vrijednosti jedinice koja stvara novac (ili skupine jedinica koje stvaraju novac) na koju se goodwill odnosi. Ako knjigovodstvena vrijednost jedinice premašuje njenu nadoknadivu vrijednost priznaje se gubitak od umanjenja vrijednosti, na naËin da se prvo smanji knjigovodstvena vrijednost bilo kojeg goodwilla koji je rasporeen na jedinicu koja stvara novac, a potom drugih sredstava jedinice razmjerno knjigovodstvenom iznosu svakog sredstva u jedinici. Gubitak od umanjenja goodwilla ne ukida se u buduÊim razdobljima.

Ulaganje u nekretnineUlaganje u nekretnine, koje se uglavnom odnosi na nekretnine kojima se ostvaruje prihod od najma, poËetno se mjeri po trošku nabave, ukljuËujuÊi transakcijske troškove. U knjigovodstveni iznos ukljuËuje se trošak zamijenjenog dijela na postojeÊem ulaganju u nekretnine u trenutku nastanka troška, ukoliko su zadovoljeni uvjeti priznavanja. Trošak redovnog održavanja sredstva ne ukljuËuje se u knjigovodstveni iznos. Nakon poËetnog priznavanja, ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku stjecanja umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Ulaganje u nekretnine amortizira se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka upotrebe, sukladno raËunovodstvenoj politici za Nekretnine i opremu.Ulaganje u nekretnine prestaje se priznavati prilikom otuenja ili kod konaËnog povlaËenja ulaganja u nekretnine iz upotrebe i bez oËekivanja bilo kakve buduÊe ekonomske koristi od otuenja. Dobici i gubici od povlaËenja ili otuenja ulaganja u nekretnine priznaju se u raËunu dobiti i gubitka u razdoblju povlaËenja ili otuenja.Prijenosi na ulaganje u nekretnine izvršavaju se samo i iskljuËivo onda kada postoji promjena namjene koju potvruje završetak korištenja od strane vlasnika, poËetak operativnog najma danog drugoj stranci ili završetak izgradnje ili obnove. Prijenosi sa ulaganja u nekretnine izvršavaju se samo i iskljuËivo onda kada postoji promjena namjene koju potvruje poËetak korištenja od strane vlasnika ili poËetak obnove s namjerom prodaje. Dugotrajna imovina namijenjena prodajiGrupa klasificira dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu za prodaju samo u sluËaju kada Êe knjigovodstvena vrijednost iste biti uglavnom nadoknaena putem prodaje, a ne stalnim korištenjem. Da bi to bio sluËaj, imovina (ili grupa za otuenje) mora biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojeÊem stanju i njena prodaja mora biti vrlo vjerojatna. Prikladna razina upravljanja mora biti usredotoËena na prodaju koja se prema oËekivanju mora dogoditi u cijelosti tijekom godine dana od klasifikacije. Dugotrajna imovina klasificirana kao namijenjena prodaji mjeri se po nižoj vrijednosti izmeu knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Amortizacija navedene imovine se ne obraËunava. Gubici od umanjenja vrijednosti prilikom klasifikacije u imovinu namijenjenu prodaji ukljuËuju se u raËun dobiti i gubitka, kao i dobici i gubici utvreni naknadnim mjerenjima.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovineNekretnine i oprema, nematerijalna imovina, ulaganja u nekretnine i dugotrajna imovina namijenjena prodaji se procjenjuju radi utvrivanja smanjenja vrijednosti u sluËajevima kad okolnosti ukazuju na Ëinjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neÊe moÊi nadoknaditi. U sluËajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u raËunu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao


smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome koji je veÊi, nadoknadivi iznos je iznos fer vrijednosti umanjen za trošak prodaje ili njegova upotrebna vrijednost.

Derivatni financijski instrumentiDerivatni financijski instrumenti se inicijalno priznaju u izvještaju o financijskom položaju u skladu s politikom poËetnog priznavanja financijskih instrumenata, a naknadno se ponovno mjere prema svojoj fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvruju na temelju primjerene metode koja ukljuËuje: kotirane tržišne cijene, dealerske kotacije, diskontiranog novËanog tijeka te modela za izraËun vrijednosti opcija. Svi derivati iskazuju se kao imovina ako je njihova fer vrijednost pozitivna, a kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna. Promjene u fer vrijednosti derivatnih instrumenata ukljuËene su u svoenje stranih valuta na srednji teËaj. Dobici ili gubici od derivata temeljenih na vrijednosnicama iskazuju se unutar Ostalih prihoda iz poslovanja u raËunu dobiti i gubitka. Svi derivati drže se radi trgovanja.

Rezervacije za potencijalne obvezeRezervacije se iskazuju kad Grupa ima trenutaËnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih dogaaja, kada je vjerojatnost da Êe odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguÊe pouzdano procijeniti visinu obveze. Rezervacije za troškove i potencijalne obveze održavaju se na razini koju Uprava Grupe smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih troškova. Uprava odreuje adekvatnost rezervacija na osnovu uvida u pojedine stavke, povijesni gubitak, tekuÊe ekonomske uvjete, karakteristike rizika odreenih kategorija transakcija kao i u ostale relevantne Ëimbenike.

Finanijska jamstvaU sklopu redovnog poslovanja Grupa izdaje financijska jamstva koja se primarno sastoje od akreditiva, garancija i preuzetih obveza plaÊanja. Ugovorne obveze po financijskim garancijama poËetno se priznaju po fer vrijednosti, što je u naravi naplaÊena premija. Nakon poËetnog priznavanja, obveze Grupe po svakoj garanciji mjere se po višem iznosu izmeu poËetno priznatog, umanjenog kada je primjereno za akumuliranu amortizaciju priznatu u raËunu dobiti i gubitka, te procijenjenog iznosa potrebnog kako bi se podmirila financijska obveza nastala kao rezultat jamstva.

Komisioni posloviBanka upravlja znatnim iznosima imovine treÊih osoba. Za tu uslugu Banka naplaÊuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u izvještaju o financijskom položaju Banke. Pojedinosti su navedene u bilješci 33.

Transakcije temeljem dionicaZaposlenici Grupe (ukljuËujuÊi izvršne direktore) primaju naknadu u obliku isplate s temelja dionica. Zaposlenici pružaju usluge kao naknadu za glavniËke instrumente (transakcije isplate podmirene glavniËkim instrumentima). Trošak transakcije isplate zaposlenicima podmirene glavniËkim instrumentima mjeri se po fer vrijednosti dionica na dan dodjele. Fer vrijednost odreena je temeljem tržišne cijene dionica na dan dodjele. Trošak transakcija isplate s temelja dionica priznaje se tijekom razdoblja za koje su pružene usluge. Promjene raËunovodstvenih politikaU tekuÊoj godini Grupa je usvojila sve nove i izmijenjene standarde i tumaËenja izdana od strane Odbora za meunarodne raËunovodstvene standarde (IASB) i Odbora za tumaËenje meunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) pri Odboru za meunarodne raËunovodstvene standarde koji su relevantni za njezino poslovanje i na snazi su za obraËunska razdoblja koja su zapoËela 1. sijeËnja 2011. godine. Usvajanje novih i izmijenjenih standarda i tumaËenja nije imalo utjecaja na iznos dioniËke glavnice na dan 1. sijeËnja 2011. godine.

Grupa je primijenila sljedeÊe MRS-eve i TumaËenja Odbora za tumaËenje meunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) sa 1. sijeËnjem 2011. godine:

Meunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) MRS 24 Objavljivanje povezanih stranaka (izmjena), na snazi od 1. sijeËnja 2011.,MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje (izmjena), na snazi od 1. veljaËe 2010.

Meunarodni raËunovodstveni standardi (MRS) IFRIC 14 Unaprijed uplaÊena minimalna potrebna financijska sredstva (izmjena), na snazi od 1. sijeËnja 2011.,IFRIC 19 Zatvaranje financijskih obveza vlasniËkim instrumentima, na snazi od 1. srpnja 2010.,Unaprjeenja MSFI (svibanj 2010.)

Primjena navedenih tumaËenja nije rezultirala promjenama na financijskom položaju ili profitabilnosti Grupe.

Grupa nije primijenila sljedeÊe MRS-eve i TumaËenja Odbora za tumaËenje meunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC), koji su objavljeni, ali još nisu stupili na snagu:


2011.

8382

Meunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje - poboljšani zahtjevi o objavama o prestanku priznavanja, na snazi od 1. srpnja 2011.MSFI 9 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, na snazi od 1. sijeËnja 2015.MSFI 10 Konsolidirana financijska izvješÊa, na snazi od 1. sijeËnja 2013. MSFI 11 ZajedniËki ugovori, na snazi od 1. sijeËnja 2013. MSFI 12 Objava odnosa s drugim društvima, na snazi od 1. sijeËnja 2013. MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti, na snazi od 1. sijeËnja 2013.

Meunarodni raËunovodstveni standardi (MRS) MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja - Prezentacija stavki Ostale sveobuhvatne dobiti, na snazi od 1. srpnja 2012.MRS 12 Porez na dobit - Nadoknada imovine, na snazi od 1. sijeËnja 2012.MRS 19 Naknade zaposlenima (izmjena), na snazi od 1. sijeËnja 2013.MRS 27 Odvojena financijska izvješÊa (promijenjen 2011.), na snazi od 1. sijeËnja 2013.MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i zajedniËke pothvate (promijenjen 2011.), na snazi od 1. sijeËnja 2013.

Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde donio je izmjene postojeÊih standarda, kao dio svojeg godišnjeg projekta unaprjeenja. Datumi stupanja na snagu izmjena i dopuna standarda se razlikuju, no veÊina Êe biti primjenjiva za financijske izvještaje Grupe u 2012. godini. Grupa ne oËekuje da Êe ove izmjene i dopune imati znaËajan utjecaj na financijske izvještaje. Meutim, oËekuje se da Êe, implementacija MSFI 9 (2015.) koja se bavi priznavanjem i mjerenjem financijskih instrumenata, imati utjecaj na financijske izvještaje.Uzevši u obzir da Êe efekt utjecaja ovisiti o imovini Grupe na datum usvajanja MSFI-a, trenutno nije praktiËno kvantificirati buduÊe efekte.Grupa oËekuje da navedeni standardi i tumaËenja neÊe imati znaËajan utjecaj na financijska izvješÊa u periodu poËetne primjene.Grupa nije ranije primijenila nijedan od Meunarodnih standarda financijskog izvještavanja Ëija primjena nije bila obavezna na dan bilance. U sluËajevima gdje prijelazne odredbe standarda dozvoljavaju izbor izmeu primjene unaprijed i retrospektivne primjene, Grupa je odabrala primjenu unaprijed od dana poËetka primjene.

ZnaËajne raËunovodstvene procjene i prosudbeProsudbeU postupku primjene raËunovodstvenih politika Grupe, Uprava je napravila sljedeÊe prosudbe, odvojeno od onih koje ukljuËuju procjene, a koje imaju najznaËajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješÊima:

Operativni najam - Grupa kao davatelj najmaImovina iz portfelja Ulaganje u nekretnine dana je u operativni najam. Utvreno je da su gotovo svi važni rizici i koristi od vlasništva imovine dane u operativni najam zadržani u Grupi.

Imovina koja se drži do dospijeÊaSukladno smjernicama MRS-a 39 Grupa klasificira nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaÊanja i fiksnim dospijeÊem kao Imovinu koja se drži do dospijeÊa. Ova klasifikacija iziskuje znaËajne prosudbe. Pri donošenju tih prosudbi Grupa procjenjuje pozitivnu namjeru i moguÊnost držanja takvih ulaganja do dospijeÊa. Ukoliko Grupa ne zadrži ulaganje do dospijeÊa, osim u posebnim sluËajevima (kao što je prodaja beznaËajnog iznosa u odnosu na ukupan iznos ulaganja koja se drže do dospijeÊa koji je blizu datuma dospijeÊa) cijela grupa imovine Êe biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnostiKljuËne pretpostavke koje se odnose na buduÊe dogaaje kao i druge kljuËne izvore procjena neizvjesnosti na datum izvještaja o financijskom položaju koje mogu prouzroËiti veliki rizik znaËajnih usklaivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedeÊoj financijskoj godini, navode se u nastavku:

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanjaGrupa redovno pregledava zajmove i potraživanja kako bi ocijenila postoji li objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u sluËajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoÊe, a ne postoje povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sliËnih obilježja, Grupa koristi iskustvenu prosudbu. Takoer, procjena promjena u buduÊim novËanim tokovima temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negativne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za imovinu unutar grupe. Menadžment koristi procjenu temeljenu na iskustvu povijesnog gubitka za imovinu sliËnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti sliËnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja. Grupa koristi iskustvenu prosudbu za prilagodbu relevantnih dostupnih informacija trenutnim okolnostima.

Umanjenje vrijednosti goodwillaGrupa procjenjuje postojanje umanjenja vrijednosti goodwilla najmanje na godišnjoj razini. Taj postupak zahtijeva procjenu upotrebne vrijednosti poslovnih jedinica koje generiraju novac, a na koje se goodwill rasporeuje. Procjena vrijednosti u upotrebi zahtijeva od Grupe da napravi procjene buduÊih novËanih tokova jedinica koje stvaraju novac te da odabere prikladnu diskontnu stopu kako bi izraËunala sadašnju vrijednost tih novËanih tokova. Knjigovodstvena vrijednost goodwilla na dan 31. prosinca 2011. godine iznosila je 69 milijuna kuna (2010.: 72 milijuna kuna). Više detalja dano je u bilješci 19.

Reklasifikacija financijskih instrumenataTijekom prve polovice 2009. godine na tržištu je bilo primjetno kako državne obveznice Republike Hrvatske nisu pokazivale znakove aktivnog trgovanja. OpÊenito, hrvatsko tržište instrumenata s fiksnim prinosom negativno je pogoeno globalnim kretanjima, što se odrazilo prestankom trgovanja s tek povremenim, prinudnim transakcijama. U takvim okolnostima, Grupa više nije bila u moguÊnosti aktivno trgovati navedenim instrumentima. Takoer, u navedenim uvjetima više nije bilo vidljivih elemenata temeljem kojih bismo mogli pouzdano utvrditi fer vrijednost. Sukladno tome, PBZ Grupa je u travnju i svibnju 2009. godine odluËila reklasificirati spomenute financijske instrumente iz portfelja Financijske imovine po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka i portfelja Imovine raspoložive za prodaju u portfelj Zajmovi i predujmovi klijentima. Grupa ima namjeru i moguÊnost držati reklasificirane financijske instrumente u doglednoj buduÊnosti. Više detalja nalazi se u bilješci 39.



2011.

8584Bilješke uz financijska izvješÊaza Banku i Grupu

2 Prihodi i troškovi od kamata (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od kamata

Graani 2,108 2,086 1,958 1,930

PoduzeÊa 991 1,024 888 910

Vrijednosnice 386 385 291 292

Javni sektor i ostale institucije 373 215 374 215

Banke 77 77 88 79

3,935 3,787 3,599 3,426

Troškovi kamata

Graani 1,059 1,214 976 1,125

Banke 258 217 223 189

Javni sektor i ostale institucije 77 77 78 79

PoduzeÊa 61 79 54 71

1,455 1,587 1,331 1,464


Prihodi od kamata grupirani prema vrsti imovine iskazani su u sljedeÊoj tabeli: GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od kamata

Zajmovi i ostala potraživanja od klijenata i banaka 3.549 3.373 3.301 3.100

Prihodi od kamata po vrijednosnicama u portfelju Zajmovi i potraživanja 194 196 141 144

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 106 90 106 90

Imovina raspoloživa za prodaju 32 30 9 8

Imovina koja se drži do dospijeÊa 28 41 16 29

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja 20 21 20 21

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 6 36 6 34

3.935 3.787 3.599 3.426

Kamatni prihod ukljuËuje prihod od djelomiËno ili potpuno nenadoknadivih kredita Grupe u iznosu od 262 milijuna kuna (2010.: 176 milijuna kuna) i Banke u iznosu od 221 milijuna kuna (2010.: 165 milijuna kuna).

3

4

Bilješke uz financijska izvješÊaza Banku i Grupu

Ostali prihodi iz poslovanja (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od kupoprodaje stranih valuta 107 129 101 122

Operativni najam 70 76 2 2

Svoenje stranih valuta na srednji teËaj 38 11 42 11

Dobit od prodaje nekretnina i opreme 17 5 15 3

Neto dobici/(gubici) od vrijednosnica po fer vrijednosti koje se drže radi trgovanja (1) 6 (1) 6

Neto dobici/(gubici) od vrijednosnica inicijalno definiranih po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka 2 (23) 2 (23)

Dobit od prodaje dugotrajne imovine namijenjene za prodaju 6 18 3 15

Primljene dividende 4 5 179 164

Ostali prihodi 39 38 25 17

282 265 368 317

Prihodi i troškovi od naknada i provizija (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije na kartiËne usluge 757 711 89 90

Naknade i provizije na usluge platnog prometa 287 280 287 283

Naknade za upravljanje imovinom, brokerske i konzultantske usluge 68 80 46 57

Naknade i provizije na zajmove klijentima 56 65 55 63

Naknade i provizije na usluge klijentima 71 57 68 54

Naknade i provizije na izdane garancije 46 51 45 50

Ostale naknade i provizije 67 60 34 25

1.352 1.304 624 622

Troškovi od naknada i provizija

Troškovi naknada i provizija na kartiËne usluge 156 127 54 50

Naknade za usluge platnog prometa 47 51 46 49

Naknade za bankarske usluge 12 12 9 8

Ostale naknade i provizije 25 24 5 5

240 214 114 112


2011.

8786

7 Troškovi zaposlenika (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Neto plaÊe 393 375 329 313

Troškovi mirovinskog osiguranja 108 104 92 88

Porez i prirez 95 92 80 77

Troškovi zdravstvenog osiguranja 89 86 75 72

Ostali troškovi zaposlenika 85 85 79 77

770 742 655 627

PlaÊe i ostali troškovi zaposlenika ukljuËuju obraËunati trošak bonusa Ëlanovima Uprave Banke, kljuËnim rukovoditeljima i svim zaposlenicima u bruto iznosu 42,3 milijuna kuna (2010.: 41,7 milijuna kuna), od Ëega se na Ëlanove kljuËnog rukovod-stva odnosi bruto iznos od 16,3 milijuna kuna (2010.: 19 milijuna kuna).ProsjeËan broj zaposlenika tijekom godine za Grupu bio je 3.933 (2010.: 3.937), a za Banku je iznosio 3.353 (2010.: 3.355).

Rezerviranja (u milijunima kuna) Bilješka GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima 15 316 349 296 330

Rezerviranja po plasmanima s drugim bankama 14 22 13 22

Rezerviranja za imovinu raspoloživu za prodaju 30 13 30 13

Rezerviranja za sudske sporove 29 8 8 8 11

Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama 29 1 12 6 12

369 404 353 388

5

6 Ostali troškovi iz poslovanja (u milijunima kuna) Bilješka GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Troškovi zaposlenika 7 770 742 655 627

Materijalni troškovi i usluge 467 449 326 310

Troškovi premija za osiguranje štednih uloga 92 84 84 75

Operativni najam 68 50 64 63

Porezi i doprinosi 21 24 18 20

Ostali troškovi 311 299 129 116

1,729 1,648 1,276 1,211

8

Porez Porez na dobit se plaÊa po stopi od 20 posto (2010.: 20 posto) na korigiranu dobit iz poslovanja.OpÊenito, porezne prijave ostaju otvorene i predmet su kontrole u razdoblju od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane porezne obveze u priloženim financijskim izvješÊima. No, ostaje rizik da bi nadležna tijela mogla zauzeti razliËito gledište o tumaËenju odredbi, a posljedice bi mogle biti znaËajne.Porezni trošak sadrži:

9

Usklaenje raËunovodstvene dobiti i porezne obveze prikazano je u nastavku:


Amortizacija nekretnina, opreme i nematerijalne imovine(u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Amortizacija nekretnina i opreme 171 199 102 122

Amortizacija ulaganja u nekretnine 41 37 38 33

Amortizacija nematerijalne imovine 1 1 1 1

213 237 141 156

U sklopu amortizacije nekretnina i opreme i nematerijalne imovine nalazi se iznos vezan uz umanjenje vrijednosti i otpis te imovine, u ukupnom iznosu od 3,8 milijuna kuna za Grupu (2010.: 0,3 milijuna kuna), odnosno 0,3 milijuna kuna za Banku (2010.: 0,3 milijuna kuna).

GRUPA BANKA


RaËunovodstvena dobit prije oporezivanja 1.581 1.274 1.376 1.034

Zakonska porezna stopa 20% 20% 20% 20%

OËekivani porez na dobit 316 255 275 207

Porezni uËinak:

Porezno nepriznati troškovi 41 59 38 56

Neoporezivi prihodi (87) (65) (92) (75)

Porez na dobit 270 249 221 188

Efektivna porezna stopa 17,1% 19,5% 16,1% 18,2%

GRUPA BANKA


TekuÊi porezni trošak (270) (249) (221) (188)

Odgoena porezna imovina iskorištena tijekom godine (179) (184) (135) (122)

Odgoene porezne obveze iskorištene tijekom godine 21 2 1 2

Odgoena porezna imovina nastala iz vremenskih razlika 115 180 115 135

Odgoena porezna obveza nastala iz vremenskih razlika - (1) - (1)

Odgoeni porez u raËunu dobiti i gubitka (43) (3) (19) 14

Porezni trošak u raËunu dobiti i gubitka (313) (252) (240) (174)

Odgoeni porez u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (6) 10 (3) (1)


2011.

8988

9

10

Porez / nastavakPromjene na odgoenoj poreznoj imovini prikazane su kako slijedi:

GRUPA BANKA


Odgoena porezna imovina priznata na dan 1. sijeËnja 220 213 141 129

Odgoeni porez priznat tijekom godine 171 220 119 141

Odgoeni porez ukinut tijekom godine (220) (213) (141) (129)

Odgoena porezna imovina priznata na dan 31. prosinca 171 220 119 141

Odgoena porezna imovina sastoji se od:

Odgoeni prihod priznat kao korekcija efektivnog prinosa 62 69 56 62

Nerealizirani gubici pri revalorizaciji vrijednosnica i derivativa na nižu vrijednost 49 59 49 59

Porezno nedopustivi ispravak vrijednosti potraživanja 36 57 - -

Umanjenje vrijednosti nekretnina 6 6 6 6

Ostalo 7 11 4 8

Ukupno odgoeni porez priznat u raËunu dobiti i gubitka 160 202 115 135

Nerealizirani gubici pri revalorizaciji vrijednosnica priznati unutar kapitala 11 18 3 6

171 220 118 141

GRUPA BANKA


Obveze za tekuÊe poreze 69 11 63 -

69 11 63 -

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Novac u blagajni 1.324 1.147 1.241 1.075

Žiro raËun kod Hrvatske narodne banke 1.204 1.043 1.120 954

TekuÊi raËuni i depoziti po vienju kod stranih banaka 97 72 88 54

TekuÊi raËuni i depoziti po vienju kod domaÊih banaka 19 8 13 6

Ostale stavke 3 3 3 3

2.647 2.273 2.465 2.092

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka (u milijunima kuna)

Sredstva kod Hrvatske narodne banke (u milijunima kuna)11

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Obvezna priËuva 5.179 4.782 4.957 4.570

Ostali depoziti 1.810 2.830 1.800 2.801

6.989 7.612 6.757 7.371

Obvezna priËuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne deponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna priËuva se izraËunava na kraju svakog mjeseca na odreena sredstva iz prethodnog mjeseca. Na dan 31. prosinca 2011. godine obvezna priËuva obraËunavala se u iznosu od 14 posto kunskih depozita (2010.: 13 posto) te 14 posto deviznih depozita (2010.: 13 posto). Od tog iznosa banke moraju držati najmanje 70 posto kunskog dijela obvezne priËuve i najmanje 60 posto deviznog dijela obvezne priËuve kod Hrvatske narodne banke. 75 posto deviznog dijela obvezne priËuve se drži u kunama i dodaje kunskom dijelu obvezne priËuve.Sredstva deponirana kod Hrvatske narodne banke u domaÊoj i stranoj valuti ne nose godišnju kamatu (2010.: 0.25 posto za sredstva depnirana u kunama, nula na sredstva deponirana u stranoj valuti). Na kraju godine, Banka i ostali Ëlanovi Grupe koji podliježu bankarskoj regulativi držali su 70 posto svoje kunske obveze odnosno 60 posto devizne obveze (veÊinom u EUR) kod Hrvatske narodne banke. Preostalih 30 posto kunske obveze odnosno 40 posto devizne obveze držano je na nostro raËunima ili plasmanima kod drugih banaka.


12 Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Financijska imovina namijenjena trgovanju

Dionice 27 30 27 30

27 30 27 30

Financijska imovina inicijalno definirana po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka

DomaÊi trezorski zapisi 2.037 2.360 2.037 2.360

DomaÊe korporativne obveznice 276 278 276 278

DomaÊe državne obveznice 82 92 82 92

DomaÊi korporativni zapisi 23 10 23 10

ObraËunate nedospjele kamate 52 36 52 36

2.470 2.776 2.470 2.776

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 2.497 2.806 2.497 2.806


2011.

9190

13 Derivatni financijski instrumenti (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA

Imovina 2011. 2010. 2011. 2010.

Fer vrijednosti:

Valutni derivatni instrumenti 11 2 11 2

11 2 11 2

Ugovorni iznosi:

Valutni derivatni instrumenti 3.818 5.640 3.818 5.640

Ostali ugraeni derivati 81 123 81 123

3.899 5.763 3.899 5.763

Obveze

Fer vrijednosti:

Valutni derivatni instrumenti 9 86 9 86

9 86 9 86

Ugovorni iznosi:

Valutni derivatni instrumenti 3.811 5.724 3.811 5.724

Ostali ugraeni derivati 60 102 60 102

3.871 5.826 3.871 5.826

Valutni derivatni instrumenti uglavnom se odnose na ugovore o kupnji i prodaji stranih valuta u buduÊnosti. Ostali ugraeni derivati sastoje se od danih i primljenih kredita s jednosmjernom valutnom klauzulom.Ugovorni iznosi odreenih vrsta financijske imovine pružaju osnovu za usporedbu s imovinom iskazanom u izvještaju o financijskom položaju, ali ne moraju nužno ukazati na iznos buduÊih novËanih tokova ili tekuÊe fer vrijednosti imovine te stoga ne ukazuju na izloženost Grupe kreditnom riziku ili riziku promjene cijena.

Plasmani kod drugih banaka (u milijunima kuna)

a) Analiza po vrsti proizvoda

14

b) Zemljopisna analiza

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Italija 2.793 2.445 2.756 2.398

Republika Hrvatska 1.001 1.103 1.439 1.200

NjemaËka 931 1.399 908 1.322

Francuska 759 722 759 722

Belgija 414 600 373 519

Austrija 376 472 362 462

Velika Britanija 208 403 178 370

Švicarska 17 172 - 148

Sjedinjene AmeriËke Države - 4 - 4

Ostale zemlje 579 750 498 630

7.078 8.070 7.273 7.775

Rezervacije (42) (43) (42) (43)

7.036 8.027 7.231 7.732

U plasmanima kod drugih banaka nalaze se zajmovi dani uz ugovor ponovne prodaje (reverse repo) u iznosu od 530,7 milijuna kuna (2010.: 417,8 milijuna kuna). Ovi ugovori osigurani su korporativnim i državnim obveznicama.

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

OroËeni depoziti 6.155 6.928 5.884 6.503

Krediti bankama 920 1.122 1.386 1.252

DužniËke vrijednosnice 3 20 3 20

7.078 8.070 7.273 7.775

Rezervacije (42) (43) (42) (43)

7.036 8.027 7.231 7.732

OroËeni depoziti Ëine u pravilu kratkoroËne depozite (do jednog mjeseca) kod domaÊih i stranih banaka koji nose prosjeËnu godišnju kamatu od 1,7 posto do 3,5 posto (2010.: 0,7 posto do 2,2 posto).Bilješka 43. sadrži detaljnu analizu po valutama.



2011.

9392

Zajmovi i predujmovi klijentima (u milijunima kuna)15

GRUPA BANKA

a) Analiza po vrsti klijenta 2011. 2010. 2011. 2010.

Graani 27.897 27.212 24.574 23.941

PoduzeÊa 16.897 18.060 15.840 16.800

Javni sektor i ostale institucije 6.963 4.167 6.968 4.273

DužniËke vrijednosnice 3.422 3.455 2.163 2.165

55.179 52.894 49.545 47.179

Rezervacije (3.225) (2.917) (2.515) (2.225)

NaplaÊene nedospjele kamate i odgoeni prihod priznat kao korekcija efektivnog prinosa (556) (559) (339) (369)

51.398 49.418 46.691 44.585

b) Analiza po sektorima

Graani 27.897 27.212 24.574 23.941

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 5.936 6.113 5.883 5.852

Graditeljstvo 4.381 3.784 4.256 3.628

Trgovina na veliko i malo 3.381 3.270 2.958 2.796

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2.510 2.489 2.465 2.298

Prijevoz, skladištenje i veze 1.305 1.322 1.243 1.246

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.259 1.100 1.214 1.050

Opskrba elektriËnom energijom, plinom i vodom 970 543 963 541

Hoteli i restorani 772 803 729 755

Proizvodnja hrane i piÊa 632 474 616 438

Nafta i plin 36 273 36 273

Ostali sektori 6.100 5.511 4.608 4.361

55.179 52.894 49.545 47.179

Rezervacije (3.225) (2.917) (2.515) (2.225)

NaplaÊene nedospjele kamate i odgoeni prihod priznat kao korekcija efektivnog prinosa (556) (559) (339) (369)

51.398 49.418 46.691 44.585

U zajmovima klijentima nalaze se zajmovi dani uz ugovor ponovne prodaje (reverse repo) u iznosu od 5,3 milijuna kuna (2010.: 7,9 milijuna kuna). Ovi ugovori osigurani su državnim obveznicama.

15 Zajmovi i predujmovi klijentima / nastavak (u milijunima kuna)

Graani PoduzeÊa Javni sektor Ukupno i ostale institucije

c) Rezervacije za gubitke PojedinaËne Rezervacije PojedinaËne Rezervacije PojedinaËne Rezervacije rezervacije na skupnoj rezervacije na skupnoj rezervacije na skupnoj osnovi osnovi osnovi

Grupa

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 1.447 345 861 228 34 2 2.917

NaplaÊeni/ukinuti iznosi (733) (214) (288) (35) (23) (1) (1.294)

Otpisani iznosi (8) - (39) (3) - - (50)

TeËajne razlike 15 18 9 - - - 42

Rezervacije 854 28 524 153 24 27 1.610

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 1.575 177 1.067 343 35 28 3.225

Usklada sa stavkom raËuna dobiti i gubitka Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima

Rezerviranja 854 28 524 153 24 27 1.610


Trošak u raËunu dobiti i gubitka 121 (186) 236 118 1 26 316

Grupa



Otpisani iznosi (11) - (41) (2) - - (54)

TeËajne razlike 14 - 5 - - - 19

Prijenos vrijednosnog usklaenja kamata sa izvanbilanËih stavki 20 - 15 - - - 35

Rezervacije 927 24 469 23 19 - 1.462

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 1.447 345 861 228 34 2 2.917


Rezerviranja 927 24 469 23 19 - 1.462


Trošak u raËunu dobiti i gubitka 151 3 190 14 1 (10) 349



2011.

9594

15 Zajmovi i predujmovi klijentima / nastavak (u milijunima kuna)

Graani PoduzeÊa Javni sektor Ukupno i ostale institucije

c) Rezervacije za gubitke PojedinaËne Rezervacije PojedinaËne Rezervacije PojedinaËne Rezervacije rezervacije na skupnoj rezervacije na skupnoj rezervacije na skupnoj osnovi osnovi osnovi

Banka

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 940 327 713 212 33 - 2.225

NaplaÊeni/ukinuti iznosi (663) (213) (274) (31) (23) - (1.204)

Otpisani iznosi (2) - (26) - - - (28)


Rezervacije 782 23 498 147 24 26 1.500



Rezerviranja 782 23 498 147 24 26 1.500

NaplaÊeni/ukinuti iznosi (663) (213) (274) (31) (23) - (1.204)

Trošak u raËunu dobiti i gubitka 119 (190) 224 116 1 26 296

Banka

Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 744 323 572 194 32 10 1.875


Otpisani iznosi (1) - (31) - - - (32)


Prijenos vrijednosnog usklaenja kamata sa izvanbilanËih stavki 20 - 15 - - - 35

Rezervacije 873 23 432 23 19 - 1.370

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 940 327 713 212 33 - 2.225


Rezerviranja 873 23 432 23 19 - 1.370


Trošak u raËunu dobiti i gubitka 162 4 155 18 1 (10) 330


Grupa upravlja svojim kreditnim rizikom primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovitom procjenom uz primjenu dogovorenih kriterija za zajmove, razvrstavanjem rizika po sektorima da bi se izbjegla nerazmjerna koncentracija rizika prema vrsti djelatnosti i zemljopisnim okvirima. Tamo gdje je to potrebno, Grupa prima prihvatljive instrumente osiguranja plaÊanja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.Na dan 31. prosinca 2011. godine kumulirani iznos zajmova i predujmova (prije rezervacija) koji su djelomiËno i/ili potpuno nenadoknadivi iznosi 5.690 milijuna kuna za Grupu odnosno 4.791 milijuna kuna za Banku (2010.: 5.185 milijuna kuna odnosno 4.226 milijuna kuna). Tržišna vrijednost kolaterala koje Grupa posjeduje za potraživanja koja su dospjela i imaju pojedinaËnu rezervaciju iznosi 7.785 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011. godine.Tijekom 2011. godine Grupa je prodala prava na cjelokupne novËane tijekove portfelja zajmova ukupne knjigovodstvene vrijednosti 56 milijuna kuna (2010.: 141 milijuna kuna) treÊim stranama za ukupan iznos od 56 milijuna kuna (2010.: 141 milijuna kuna), bez naknade (2010.: bez naknade). Grupa je procijenila da je po ovim zajmovima prenijela cjelokupne rizike i buduÊe koristi treÊim stranama te je iste prestala priznavati kao svoju imovinu.

(d) Garancije po zajmovima i potencijalnim obvezamaDržavni proraËun podupire odreene kljuËne industrijske grane u Republici Hrvatskoj. Naplata ovakvih zajmova obavlja se iz državnog proraËuna. Takoer za odreene zajmove i potencijalne obveze izdano je jamstvo Republike Hrvatske. Državna potpora i garancije Republike Hrvatske uzete su u obzir pri odreivanju potrebnih rezervacija za zajmove dane odreenim pravnim osobama. Ukupni iznos zajmova i potencijalnih obveza Banke i Grupe po kojima je izdano jamstvo Republike Hrvatske ili Ëije se vraÊanje obavlja iz državnog proraËuna iznosi 4.293 milijuna kuna (2010.: 4.240 milijuna kuna).

(e) Refinancirani kreditiU iznos zajmova klijentima ukljuËeno je 2,5 milijuna kuna (2010.: 2,4 milijuna kuna) refinanciranih kredita koji se odnose na obveze prema Vladinim agencijama. Refinancirani dug Republici Hrvatskoj iz 2009. godine u iznosu od 14,6 milijuna kuna je dospio i naplaÊen tijekom 2010. godine. Detaljnije o refinanciranim kreditima u bilješci 26.

(f) Dugotrajna imovina steËena u zamjenu za nenaplaÊena potraživanjaTijekom godine Grupa je stekla vlasništvo nad nekretninama (poslovni prostor, obiteljske kuÊe, stanovi i zemljište) s ukupnom knjigovodstvenom vrijednosti od 5,6 milijuna kuna, a Banka u vrijednosti 3 milijuna kuna (2010: Grupa 5,2 milijuna kuna, a Banka 2,9 milijuna kuna). SteËena imovina je u postupku prodaje, a iskazana je u okviru Ostale imovine (bilješka 23). Ovako steËene nekretnine obiËno se ne koriste u poslovne svrhe.Tijekom 2011. godine Grupa je prodala dugotrajnu imovinu steËenu u zamjenu za nenaplaÊena potraživanja ukupne fer vrijednosti od 3 milijuna kuna (2010.: 3 milijuna kuna).

(g) Dani kolateraliKnjigovodstvena vrijednost prodanih vrijednosnica pod uvjetom ponovnog otkupa, 31. prosinca 2011. godine iznosila je 1.001 milijuna kuna (2010.: 1.375 milijun kuna). Vrijednosnice su klasificirane u portfelje Zajmova i potraživanja i Financijske imovine inicijalno definirane po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka (bilješka 26).

15 Zajmovi i predujmovi klijentima / nastavak


2011.

9796

Imovina raspoloživa za prodaju (u milijunima kuna)16

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Vrijednosnice koje kotiraju na tržištu

Državne dužniËke vrijednosnice 131 100 76 100

Dionice 33 33 27 25

Korporativne dužniËke vrijednosnice 40 23 22 23

Trezorski zapisi - 587 - 587

Udjeli u novËanim fondovima 78 124 - -

282 867 125 735

Vrijednosnice koje ne kotiraju na tržištu

Trezorski zapisi 637 556 - -

Dionice 62 55 61 54

699 611 61 54


985 1,483 189 793


Imovina raspoloživa za prodaju / nastavak16

Tijekom prve polovice 2009. godine na tržištu je bilo primjetno kako državne obveznice Republike Hrvatske i obveznice hrvatskih poduzeÊa nisu pokazivale znakove aktivnog trgovanja. OpÊenito, hrvatsko tržište instrumenata s fiksnim prinosom negativno je pogoeno globalnim kretanjima, što se odrazilo prestankom trgovanja s tek povremenim, prinudnim transakcijama. U takvim okolnostima, Grupa više nije bila u moguÊnosti aktivno trgovati navedenim instrumentima.

Nadalje, kako su ove obveznice poËetno priznate unutar portfelja Imovine raspoložive za prodaju, procjena vrijednosti utjecala je na glavnicu, a volatilnost fer vrijednosti poveÊala je nivo nepredvidivosti udovoljavanja regulatornim zahtjevima.

Kako Grupa ima namjeru i moguÊnost držati navedene financijske instrumente u doglednoj buduÊnosti, a oni na dan prijenosa zadovoljavaju definiciju "zajmova i potraživanja", odluËeno je da se portfelj obveznica hrvatske vlade i obveznice hrvatskih korporativnih izdavatelja reklasificiraju iz portfelja Imovine raspoložive za prodaju u portfelj Zajmovi i predujmovi klijentima.

Na dan 31. prosinca 2008. godine PBZ Stambena štedionica reklasificirala je domaÊe vladine obveznice knjigovodstvene vrijednosti od 58 milijuna kuna u portfelj vrijednosnica koje se drže do dospijeÊa (bilješka 17). OËekuje se da Êe Grupa naplatiti novËane tijekove iz navedenih obveznica u potpunosti (kamatu, te glavnicu po dospijeÊu 2012. godine). Razlog za reklasifikaciju bio je znaËajan pad tržišne vrijednosti koji je utjecao na smanjenje jamstvenog kapitala PBZ Stambene štedionice.

Tablica u nastavku prikazuje udjele u društvima koja se smatraju raspoloživa za prodaju, a ne kotiraju na tržištu.

UDJELI U DRUŠTVA DRŽAVA VRSTA DJELATNOSTI 2011. 2010. udio u %

Quaestus Private Equity Kapital Hrvatska financije 29 29

Europay Hrvatska d.o.o. Hrvatska kartiËno poslovanje 15 15

Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. Hrvatska financije 15 15

Tehnološko inovacijski centar d.o.o. Hrvatska industrijska proizvodnja 11 11

Agromeimurje d.d. Hrvatska poljoprivreda 11 11

Tržište novca i kratkoroËnih vrijednosnica d.d. Hrvatska financije 8 8

Meimurske novine d.o.o. Hrvatska novinska naklada 7 7

ZagrebaËka burza d.d. Hrvatska financije 3 3

Brodogradilište Viktor Lenac Hrvatska industrijska proizvodnja 2 2

Bioinstitut d.o.o. Hrvatska industrijska proizvodnja 2 2

MBU d.o.o. Hrvatska financije 1 1

Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Hrvatska industrijska proizvodnja 1 1

Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Hrvatska financije 1 1

Elan d.d. Slovenija industrijska proizvodnja 1 1

IPK tvornica ulja »epin Hrvatska industrijska proizvodnja 1 1

Grupa posjeduje 29 posto (2010.: 29 posto) udjela u temeljnom kapitalu društva Quaestus Private Equity Kapital, zatvoreni private equity investicijski fond. Uprava smatra da Grupa nema znaËajan utjecaj na poslovanje Quaestus Private Equity Kapital obzirom da nema moguÊnost bilo kakvog sudjelovanja u svakodnevnom poslovanju društva.


2011.

9998

18 Ulaganja u ovisna i pridružena društva (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Konsolidirana ovisna društva - - 351 354

Pridružena društva koja se vode metodom udjela u Grupi (po trošku u raËunima Banke) 135 128 38 38

135 128 389 392

Promjene

Stanje na dan 1. sijeËnja 128 130 392 392

Utjecaj konsolidacije nastao zbog metode udjela 18 8 - -

Isplata dividende (11) (10) - -

Kupnja/(prodaja) - - (3) -

Stanje na dan 31. prosinca 135 128 389 392

Obveznice Republike Hrvatske odnose se na obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske koje posjeduje PBZ Stambena štedionica. Obveznice su denominirane u eurima i nose kamatu u rasponu od 4,25 posto do 6,875 posto. Glavnica dospijeva na naplatu od 2012. do 2019. godine.

Obveznice za dokapitalizaciju i obveznice za sanaciju izdala je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Za navedene obveznice jamËi Republika Hrvatska.

Zamjenske obveznice izdalo je Ministarstvo Financija. Obveznice su denominirane u kunama i nose kamatu od 5 posto koja se naplaÊuje polugodišnje. Glavnica je dospijela na naplatu u kolovozu 2011. godine.

17 Imovina koja se drži do dospijeÊa (u milijunima kuna) GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Obveznice Republike Hrvatske 263 259 - -

Obveznice za dokapitalizaciju 78 224 78 224

Obveznice za sanaciju 42 119 42 119

Zamjenske obveznice - 31 - 28


391 647 124 381

Osnovna ulaganja u ovisna i pridružena društva su sljedeÊa:

KONSOLIDIRANA DRŽAVA VRSTA DJELATNOSTI 2011. 2010.DRUŠTVA udio u %

Meimurska banka d.d. Hrvatska bankarstvo 100 100

PBZ Card d.o.o. Hrvatska kartiËno poslovanje 100 100

PBZ Leasing d.o.o. Hrvatska leasing 100 100

PBZ Invest d.o.o. Hrvatska financije 100 100

PBZ Nekretnine d.o.o. Hrvatska nekretnine 100 100

PBZ Stambena štedionica d.d. Hrvatska stambena štedionica 100 100

PRIDRUŽENA DRUŠTVA

PBZ Croatia osiguranje d.d. Hrvatska financije 50 50

Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb Hrvatska kartiËno poslovanje 31 31

Udjeli konsolidiranih ovisnih i pridruženih društava u rezervama i zadržanoj dobiti Grupe:

18 Ulaganja u ovisna i pridružena društva / nastavak

2011. 2010.

Privredna banka Zagreb d.d. 7.793 6.945

Meimurska banka d.d. 214 216

PBZ Card d.o.o. 695 589

PBZ Leasing d.o.o. 67 64

PBZ Invest d.o.o. 17 14

PBZ Nekretnine d.o.o. 22 22

PBZ Stambena štedionica d.d. 15 (7)

PBZ Croatia osiguranje d.d. 38 34

Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb 60 56

Ukupne rezerve i zadržana dobit Grupe 8.921 7.933



2011.

101100

PBZ Croatia osiguranje d.d. i Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb (2010.: PBZ Croatia osiguranje d.d. i Intesa Sanpaolo Card d.o.o. Zagreb) vode se u knjigama metodom udjela. Sažete financijske informacije o pridruženim društvima Grupe prikazane su u tabeli:

2011. 2010.

Udio u bilanci pridruženih društava

Kratkotrajna imovina 113 154

Dugotrajna imovina 49 41

Kratkotrajne obveze (21) (61)

Dugotrajne obveze (6) (6)

Neto imovina koja predstavlja knjigovodstvenu vrijednost ulaganja 135 128

Udio u prihodu, rashodu i dobiti pridruženih društava

Prihod 113 65

Rashod (95) (57)

Neto dobit 18 8

18 Ulaganja u ovisna i pridružena društva / nastavak (u milijunima kuna)

19 Nematerijalna imovina i goodwill (u milijunima kuna) Goodwill Software Ostala Imovina Ukupno nematerijalna u Grupa imovina pripremi

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 72 293 6 6 377

PoveÊanja - 1 - 32 33

Otuivanje i rashodovanje - (5) (1) - (6)

Prijenos u upotrebu - 35 - (35) -

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 72 324 5 3 404

PoveÊanja - - - 53 53

Umanjenje goodwilla (3) - - - (3)

Otuivanje i rashodovanje - (1) - - (1)

Prijenos u upotrebu - 47 - (47) -


Ispravak vrijednosti

Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. - 226 1 - 227

Trošak za godinu - 36 1 - 37

Otuivanje i rashodovanje - (6) - - (6)

Stanje na dan 31. prosinca 2010. - 256 2 - 258

Trošak za godinu - 37 1 - 38

Stanje na dan 31. prosinca 2011. - 293 3 - 296

Neto knjigovodstvena vrijednost





2011.

103102

19 Nematerijalna imovina i goodwill / nastavak (u milijunima kuna)

Software Imovina u UkupnoBanka pripremi

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 264 6 270

PoveÊanja - 31 31

Otuivanje i rashodovanje (4) - (4)

Prijenos u upotrebu 34 (34) -

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 294 3 297

PoveÊanja - 50 50

Prijenos u upotrebu 44 (44) -



Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 201 - 201

Trošak za godinu 33 - 33

Otuivanje i rashodovanje (4) - (4)

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 230 - 230

Trošak za godinu 34 - 34

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 264 - 264




Goodwill nastao prilikom poslovnog spajanja, a za potrebe utvrivanja nužnosti umanjenja vrijednosti, rasporeen je na dvije zasebne jedinice koje generiraju novac - PBZ Card (dio poslovanja koji se odnosi na American Express kartice) i Meimursku banku. Nadoknadivi iznosi jedinica koje generiraju novac utvreni su izraËunom vrijednosti u upotrebi koristeÊi petogodišnje projekcije novËanog toka temeljene na poslovnim planovima. Diskontne stope korištene za projekcije novËanih tokova utvrene su na 12,90 posto za PBZ Card, odnosno 13,64 posto za Meimursku banku, dok je novËani tok za period nakon 5 godina ekstrapoliran pod pretpostavkom da neÊe biti daljnjeg rasta (stopa rasta od nula posto). Rezultat analize bilo je priz-navanje umanjenja vrijednosti goodwilla alociranog na Meimursku banku u iznosu od 3,3 milijuna kuna. Prije umanjenja, navedeni goodwill iznosio je 17,5 milijuna kuna. Trošak je iskazan unutar stavke Amortizacija nekretnina, opreme i nemateri-jalne imovine u raËunu dobiti i gubitka.

20


Nekretnine i oprema (u milijunima kuna)

Zemljišta Namještaj Motorna RaËunalna Ulaganja Imovina Ukupno i zgrade i ostala vozila oprema u tua u oprema osnovna pripremiGrupa sredstva

Nabavna vrijednost


PoveÊanja - - - - - 187 187

Otuivanje i otpis (9) (10) (91) (28) (1) (12) (151)

Prijenos u upotrebu 42 30 58 40 9 (179) -

Prijenos u ulaganje u nekretnine (2) - - - - - (2)


PoveÊanja - - - 1 - 249 250

Prijenos u dugotrajnu imovinu namjenjenu za prodaju (54) (3) - - - - (57)

Otuivanje i otpis (18) (11) (114) (28) (1) - (172)




Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 254 283 123 459 155 - 1.274

Trošak za godinu 24 57 57 38 23 - 199

Otuivanje i otpis - (6) (49) (29) (1) - (85)


Trošak za godinu 26 40 49 36 20 - 171





Stanje na dan 31. prosinca 2010. 802 95 176 97 49 7 1.226


Stavke Namještaj i ostala oprema i Motorna vozila Grupe ukljuËuju imovinu danu u operativni najam s ukupnom neto knjigo-vodstvenom vrijednošÊu od 271,7 milijuna kuna (2010.: 292,3 milijuna kuna).


2011.

105104

20 Nekretnine i oprema / nastavak (u milijunima kuna)

Zemljišta Namještaj Motorna RaËunalna Ulaganja Imovina Ukupno i zgrade i ostala vozila oprema u tua u oprema osnovna pripremiBanka sredstva

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 815 370 12 303 216 5 1.721

PoveÊanja - - - - - 71 71




PoveÊanja - - - - - 38 38

Prijenos u dugotrajnu imovinu

namjenjenu za prodaju (54) (3) - - - - (57)


Prijenos u upotrebu 9 12 - 17 6 (44) -



Stanje na dan 1. sijeËnja 2010. 217 260 7 247 154 - 885

Trošak za godinu 19 48 2 31 22 - 122

Otuivanje i otpis - (4) (3) (17) (1) - (25)

Stanje na dan 31. prosinca 2010. 236 304 6 261 175 - 982

Trošak za godinu 20 31 2 30 19 - 102





Stanje na dan 31. prosinca 2010. 590 72 5 59 49 8 783

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 543 53 3 46 36 2 683

Ulaganje u nekretnine (u milijunima kuna)21


22

GRUPA BANKA


Zemljišta i zgrade 29 - 29 -

Namještaj i ostala oprema 1 - 1 -

30 - 30 -

GRUPA BANKA

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 31 26

Trošak za godinu - -

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 31 26


Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 18 16

Trošak za godinu 1 1





Procijenjena fer vrijednost portfelja Ulaganje u nekretnine Banke na dan 31. prosinca 2011. godine iznosila je 27 milijuna kuna (2010.: 19 milijuna kuna). Fer vrijednost je procijenjena od strane PBZ Nekretnina, društva u vlasništvu Banke koje se bavi upravljanjem nekretninama te od strane nezavisnih procjenitelja.Prihod Banke od najma nekretnina iz portfelja, koje su u cijelosti dane u operativni najam, iznosio je 2,4 milijuna kuna (2010.: 2,2 milijuna kuna).

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju

Uprava Banke donijela je odluku o prodaji dvije poslovne zgrade zajedno s pripadajuÊim namještajem i ostalom opremom, te sklopila ugovore s kupcima. OËekuje se da Êe transakcija biti realizirana u prvoj polovini 2012. godine, te je stoga imovina klasificirana kao dugotrajna imovina namijenjena za prodaju i iskazana odvojeno od ostale imovine u Izvještaju o financijskom položaju.Procijenjeno je da Êe primici od prodaje biti iznad neto knjigovodstvene vrijednosti imovine te, stoga, nije bilo priznavanja gubitaka od umanjenja vrijednosti prilikom iskazivanja imovine kao dugotrajne imovine namijenjene za prodaju.

Glavne vrste imovine koja Ëini dugotrajnu imovinu namijenjenu za prodaju su prikazane u nastavku:


2011.

107106

Ostala aktiva (u milijunima kuna)23

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Potraživanja iz kartiËnog poslovanja 184 144 28 50

Potraživanja od dužnika 55 51 1 1

Potraživanja od poreznih institucija 35 47 - 23

Nekretnine steËene u zamjenu za nenaplaÊene zajmove 34 29 24 21

ObraËunate nedospjele naknade 32 32 42 36

PlaÊeni troškovi buduÊeg razdoblja 20 25 13 14

Predujmovi 26 29 25 23

Stavke u procesu naplate 9 8 5 5

Ostala aktiva 96 43 66 24

491 408 204 197

Obveze prema bankama (u milijunima kuna)24

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.


Depoziti po vienju 329 407 344 420

2.994 4.151 3.423 4.196

Obveze prema klijentima (u milijunima kuna)25

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.


Depoziti po vienju 15.011 14.632 14.060 13.666

47.431 47.054 44.081 43.602

Depoziti graanstva 36.813 35.745 33.674 32.725

Depoziti poduzeÊa 5.975 7.296 5.798 6.880

Depoziti javnog sektora i ostalih institucija 4.643 4.013 4.609 3.997

47.431 47.054 44.081 43.602


27

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Obveze prema dobavljaËima 1.154 1.039 49 53

Iznosi u postupku naplate i ostale obveze 350 306 305 255

PlaÊe i ostali troškovi zaposlenika 129 119 107 100

1.633 1.464 461 408

28

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

ObraËunati nedospjeli troškovi 110 127 59 62

Odgoeni prihod 84 76 15 14

Odgoena porezna obveza - 3 - 1

194 206 74 77

Ostale obveze (u milijunima kuna)

(u milijunima kuna) DospijeÊe DospijeÊe DospijeÊe DospijeÊe DospijeÊe Ukupno Ukupno 2012. 2013. 2014. 2015. nakon 2015. 2011. 2010.

GRUPA

Promjenjiva kamatna stopa 840 293 3.335 66 2.330 6.864 7.043

Ukupno pozajmljena sredstva u stranoj valuti 840 293 3.335 66 2.330 6.864 7.043

a) Pozajmljena sredstva u domaÊoj valutiPozajmljena sredstva u domaÊoj valuti Grupe ukljuËuju zajmove primljene od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 1,2 milijarde kuna (2010.: 1,5 milijardi kuna), obveze pod uvjetom ponovna otkupa s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 839 milijuna kuna (2010.: 1 milijarda kuna), kao i ostale zajmove primljene od domaÊih i stranih banaka.Sukladno opÊem ugovoru, zajmovi HBOR-a koriste se za financiranje zajmova odobrenih klijentima pod posebnim uvjetima za odabrane graevinske projekte i razvojne projekte po povlaštenim kamatnih stopama.

b) Pozajmljena sredstva u stranoj valutiPozajmljena sredstva u stranoj valuti Grupe ukljuËuju kratkoroËne i dugoroËne zajmove nefinancijskih institucija i stranih banaka. Zajmovi su veÊinom denominirani u EUR-u s promjenjivom kamatnom stopom. Tabela u nastavku prikazuje pozajmljena sredstva u stranoj valuti Grupe rasporeena po preostalom dospijeÊu.

Ostala pozajmljena sredstva (u milijunima kuna)26

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Pozajmljena sredstva u domaÊoj valuti 2.444 2.844 2.363 2.756

Pozajmljena sredstva u stranoj valuti 6.864 7.043 5.624 5.673

Refinancirani krediti 3 2 3 2

9.311 9.889 7.990 8.431

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod (u milijunima kuna)


2011.

109108

29


2011. 2010. 2011. 2010.

a) Analiza

Rezervacije za potencijalne i preuzete obveze 146 142 145 139

Rezervacije za sudske sporove 34 57 30 52

Rezervacije za ostale troškove 11 15 11 15

191 214 186 206

b) Promjene

Stanje na dan 1. sijeËnja 214 213 206 195

Rezervacije iskorištene tijekom godine (32) (19) (34) (12)

Rezervacije za garancije i potencijalne obveze 5 1 12 6 12

Rezervacije za sudske sporove 5 8 8 8 11

Stanje na dan 31. prosinca 191 214 186 206

Potencijalne i preuzete obveze

Sudski sporoviNa dan 31. prosinca 2011. postojao je odreeni broj sudskih sporova u kojima je Grupa tuženik. Prema mišljenju pravnih struËnjaka, u odreenim sporovima postoji moguÊnost da ih Grupa izgubi. Zbog toga je Grupa 31. prosinca 2011. izdvojila rezervacije za potencijalne gubitke u sudskim sporovima u iznosu od 34 milijuna kuna (2010.: 57 milijun kuna) dok je Banka izdvojila 30 milijuna kuna (2010.: 52 milijuna kuna) (bilješka 29).

Preuzete kreditne obvezeSvrha je ovih instrumenata osigurati raspoloživost sredstava s obzirom na potrebe klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da Êe Grupa obaviti isplatu u sluËaju nemoguÊnosti klijenta da podmiri svoje obveze prema treÊim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi. Dokumentarni i komercijalni akreditivi, koji su pismene obveze Grupe u ime klijenata na osnovi kojih treÊa strana ima pravo podizati sredstva Grupe do ugovorenog iznosa, sukladno specifiËnim uvjetima i rokovima, instrumenti su osiguranja u obliku isporuka za koje su izdani, pa time predstavljaju znaËajno manji rizik. Potrebna gotovinska sredstva temeljem garancija i odobrenih akreditiva znatno su manja od iznosa preuzetih obveza jer Grupa u pravilu ne oËekuje da treÊa strana podiže sredstva na osnovi ugovora. Grupa je ocijenila kako je rezervacija od 146 milijuna kuna potrebna da se pokrije rizik nenaplate klijenata (vidi bilješku 29).

U sljedeÊoj tablici prikazan je ukupni iznos danih garancija, odobrenih akreditiva i preuzetih obveza na kraju godine.

30

GRUPA BANKA


Neiskorišteni krediti 9.668 9.082 9.422 8.888

»inidbene garancije 1.842 1.918 1.819 1.897

Kunske garancije 483 511 452 488

Devizne garancije 334 337 331 332

Devizni akreditivi 310 221 310 220

Faktoring i forfaiting 27 12 27 12

Ostale potencijalne obveze 20 22 20 22

12.684 12.103 12.381 11.859

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove (u milijunima kuna)

Potencijalne i preuzete obveze / nastavak

DioniËki kapital

Ukupan broj odobrenih redovnih dionica koje glase na ime 31. prosinca 2011. iznosio je 19.074.769 (2010.: 19.074.769), svaka nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici (2010.: 100 kuna po dionici). Na dan 17. prosinca 1999. godine, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Comit Holding International (sada Intesa Holding International) putem Banca Commerciale Italiane (sada Banca Intesa) potpisali su ugovor o prodaji dionica Privredne banke Zagreb. Tim ugovorom, koji je stupio na snagu 28. sijeËnja 2001. godine, Banca Commerciale Italiana stekla je 11.046.005 redovnih dionica Banke, što je 66,3 posto temeljnog kapitala Banke. Na osnovi tog ugovora Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadržala je 4.165.002 redovnih dionica, što je predstavljalo 25 posto (plus dvije dionice) temeljnog kapitala Banke. (do 28. sijeËnja 2001. godine, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka bila je veÊinski dioniËar i posjedovala je 15.211.007 redovnih dionica, što je bilo 91,3 posto temeljnog kapitala Banke). Nadalje, 22. studenoga 2002. godine, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Intesa Holding International i Europska banka za obnovu i razvoj potpisali su trostrani ugovor o prodaji dionica Privredne banke Zagreb, pri Ëemu EBRD otkupljuje 15 posto nominalnog iznosa kapitala, a Intesa Holding International preuzima preostalih 10 posto od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.Nakon javne ponude, kako je i propisano hrvatskim zakonom o preuzimanju dioniËkih društava, Intesa Holding International i EBRD sklopili su ugovor 22. sijeËnja 2003. godine prema kojem EBRD otkupljuje od Intese Holding International 965.746 dionica. U studenom 2006. godine, temeljem odluke izvanredne skupštine dioniËara Banke održane 31. kolovoza 2006. godine, Intesa Holding International i EBRD dokapitalizirali su Banku u iznosu 1.811.076.750 kuna, od Ëega je Intesa Holding uplatila 1.423.143.750 kuna, a EBRD 387.933.000 kuna. Novi dioniËki kapital registriran je na TrgovaËkom Sudu u Zagrebu 16. studenog 2006. godine. Na dan 31. prosinca 2006., slijedom spajanja Banca Intesa sa Sanpaolo IMI, Intesa Holding International mijenja ime u Intesa Sanpaolo Holding International.

30

31


Na dan 31. prosinca 2011. Grupa i Banka imale su dugoroËne ugovorne obveze na osnovi zakupa poslovnog prostora i opreme pod najmom koji istjeËu izmeu 2012. i 2016. godine. Uprava smatra da Êe buduÊi prihodi i likvidna sredstva biti dovoljni za podmiriti navedene obveze. Minimalne buduÊe obveze za svaku od sljedeÊih pet godina, zajedno s usporednim pokazateljima za 2011., prikazujemo u nastavku:

(u milijunima kuna) 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Group

Poslovni prostor 53 62 62 63 64 65 369

53 62 62 63 64 65 369

Banka

Poslovni prostor 52 61 61 62 63 64 363

Oprema 4 4 4 4 4 4 24

56 65 65 66 67 68 387


2011.

111110

DioniËki kapital / nastavakStruktura vlasništva na dan 31. prosinca 2011. godine dana je u nastavku.

31

(broj dionica) 2011. 2010.

Stanje na dan 1. sijeËnja 64.673 64.673

Porast - -

Smanjenje - -

Stanje na dan 31. prosinca 64.673 64.673

Na dan 31. prosinca 2011. godine predsjednik Uprave Banke Božo Prka posjeduje 361 dionicu Privredne banke Zagreb. »lan Uprave Ivan Gerovac posjeduje 120 dionica, a Ëlan Uprave Draženko Kopljar posjeduje 108 dionica Banke.

Kretanje trezorskih dionica tijekom godine bilo je sljedeÊe:

32 PriËuve i zadržana dobit

Sukladno hrvatskom zakonu, pet posto neto dobiti Banke obvezno se prenosi u zakonske priËuve sve dok njihov ukupni iznos ne dosegne pet posto temeljnog kapitala Banke. Tijekom 2011. godine Banka nije na tržištu kupovala trezorske dionice za vlastite potrebe.Uprava Banke je na sastanku održanom 8. veljaËe 2012. godine predložila isplatu dividende dioniËarima u iznosu od 29,90 kuna po dionici. Ukupan iznos koji bi bio isplaÊen dioniËarima iznosi 568,4 milijuna kuna. Nadzorni odbor Banke je dao suglasnost na prijedlog isplate, a na sljedeÊem sastanku trebala bi ga odobriti i Glavna skupština.Na dan 31. prosinca 2011. godine zadržana dobit Grupe (bez neto dobiti za razdoblje) iznosi7,326 milijuna kuna, a Banke 6,368 milijuna kuna (2010.: 6.606 milijuna kuna i 5.809 milijuna kuna). Zadržana dobit raspoloživa je za raspodjelu dioniËarima, ovisno o njihovoj odluci, dok ostale rezerve unutar glavnice ne mogu biti isplaÊene. Ostale rezerve koje nisu raspoložive za isplatu dioniËarima iznose 327 milijuna kuna za Grupu (2010.: 305 milijuna kuna) i 289 milijuna kuna za Banku (2010.: 276 milijuna kuna).

Novac i novËani ekvivalentiTabela u nastavku prikazuje usklaenje novca i novËanih ekvivalenata za potrebu izvješÊa o novËanom tijeku.

33



Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 10 2.647 2.273 2.465 2.092

Plasmani kod drugih banaka s dospijeÊem do 3 mjeseca 14 6.567 7.675 6.323 7.229

9.214 9.948 8.788 9.321

REGISTRIRANE DIONICE

31. prosinca 2011. 31. prosinca 2010.

Broj dionica Postotak Broj dionica Postotak vlasništva vlasništva

Intesa Sanpaolo Holding International 14.609.532 76.6% 14.609.532 76.6%

EBRD 3.981.990 20.9% 3.981.990 20.9%

Manjinski dioniËari 418.574 2.2% 418.574 2.2%

Trezorske dionice 64.673 0.3% 64.673 0.3%

19.074.769 100% 19.074.769 100%


Sredstva kojima upravlja Banka u ime i za raËun treÊih osoba (u milijunima kuna)

Financijski i operativni najam

PBZ Leasing d.o.o., društvo u potpunom vlasništvu Banke, stupilo je u poslove financijskog i operativnog najma za nabavu razliËite opreme, strojeva, plovila, osobnih i gospodarskih vozila te nekretnina. Neto investicije u financijski najam u financijskim izvješÊima Grupe uvrštene su meu zajmove i predujmove klijentima u iznosu od 749,9 milijuna kuna (2010.: 859,2 milijuna kuna) (vidi bilješku 15). Iznosi vezani uz operativne najmove klasificirani su pod nekretnine i opremu (vidi bilješku 20). Neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine u najmu iznosila je 271,7 milijuna kuna (2010.: 292,3 milijuna kuna).

BuduÊa minimalna plaÊanja financijskog najma zajedno sa sadašnjom vrijednosti neto minimalnih plaÊanja najma jesu kako slijedi:

34

35

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Obveze

Lokalna tijela vlasti i sliËne organizacije 402 484 401 483

Društva 2 3 2 3

Banke i ostale institucije 210 244 206 239

614 731 609 725

Manje: Imovina 553 677 548 671

61 54 61 54

Grupa upravlja sredstvima u ime i za raËun treÊih osoba, a uglavnom su plasirana u obliku zajmova raznim društvima za kapitalna ulaganja. Ta se sredstva knjiže odvojeno od sredstava Grupe i evidentiraju izvan izvještaja o financijskom položaju. Prihodi i rashodi na osnovi ovih sredstava knjiženi su u korist ili na teret odgovarajuÊih izvora, a Grupa nije snosila rizik u vezi s tim poslovima. Za svoje usluge Grupa je naplaÊivala naknadu koja je teretila ova sredstva.Pored toga, Grupa upravlja sredstvima klijenata uloženim u investicijske fondove i obvezni mirovinski fond. Tako na dan 31. prosinca 2011. godine sredstva pod upravljanjem investicijskih fondova iznose 1,980 milijuna kuna (2010.: 2.575 milijuna kuna). Sredstva kojima upravlja obvezni mirovinski fond, osnovan zajedniËkim ulaganjem s hrvatskim osiguravajuÊim društvom Croatia osiguranje d.d., na dan 31. prosinca 2011. godine iznose 6.851 milijuna kuna (2010.: 6.145 milijuna kuna).

35

36

Minimalna Sadašnja Minimalna Sadašnja buduÊa vrijednost buduÊa vrijednost buduÊih buduÊih plaÊanja plaÊanja


DospijeÊe u sljedeÊoj godini 256 214 284 234

DospijeÊe od jedne do pet godina 502 396 549 437

DospijeÊe nakon pet godina 322 268 379 311

Ukupna potraživanja za buduÊa plaÊanja najma 1.080 878 1.212 982

Nezaraeni financijski prihod (202) - (230) -

Ukupno ulaganje u financijski najam 878 878 982 982

Umanjenje: Ispravak vrijednosti za potencijalno nenaplative iznose (87) (87) (82) (82)

Neto ulaganje u financijski najam 791 791 900 900


2011.

113112

Financijski i operativni najam / nastavak

Transakcije s osobama u posebnom odnosu s bankom

Privredna banka Zagreb i njene podružnice kontrolirane su od strane društva Intesa Sanpaolo, koje na dan 31. prosinca 2011. godine posjeduje 76,59 posto dioniËkog kapitala i predstavlja krajnje nadreeno društvo PBZ Grupe.Povezane stranke ukljuËuju društva kontrolirana od strane Banke ili koja su pod znaËajnim utjecajem Banke temeljem vlasniËkog udjela, društva koja mogu znaËajno utjecati na Banku temeljem svojih vlasniËkih udjela u njoj, kao i sva društva Ëlanice Gruppo Banca Intesa Sanpaolo. Društva pod znaËajnim utjecajem kljuËnih Ëlanova Uprave Banke takoer se smatraju povezanim strankama.Banka daje kredite i plasira depozite povezanim strankama. Krediti se dodjeljuju u sklopu redovitog poslovanja po istim uvjetima kao i treÊim osobama.

Iznosi transakcija s povezanim strankama te otvorene stavke na kraju godine bile su kako slijedi:

35

36

BuduÊa minimalna plaÊanja najamnine od operativnog najma su navedena u nastavku:

(u milijunima kuna) 2011. 2010.

DospijeÊe do 1 godine 64 68

DospijeÊe nakon jedne, ali ne više od pet godina 116 115

DospijeÊe nakon pet godina 59 68

239 251

KljuËni MatiËna banka - Pridružena Grupa (u milijunima kuna) Ëlanovi rukovodstva Intesa Sanpaolo društva matiËne banke

Grupa

Dani krediti i depoziti

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 13 404 - 15

Promjene tijekom godine 3 1 - 194

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 16 405 - 209

Prihod od kamata 1 13 - 1

Primljeni krediti i depoziti

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 36 1.382 67 5.754

Promjene tijekom godine 2 (1.270) (6) (53)

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 38 112 61 5.701

Rashodi od kamata (1) (23) (2) (140)

Potencijalne i preuzete obveze 2 1 20 15

Naknade i ostali prihodi - - 12 10

Naknade i ostali troškovi (6) (1) (39) (2)

36


Transakcije s osobama u posebnom odnosu s bankom / nastavak (u milijunima kuna)

KljuËni Ëlanovi rukovodstva ukljuËuju Ëlanove Uprave i Nadzornog odbora, kao i više izvršne direktore i izvršne direktore odgovorne za podruËja od strateške važnosti. Sveukupno je Grupa u 2011. godini imala 38 (2010.: 39), a Banka 26 (2010.:27) kljuËnih Ëlanova rukovodstva.Isplate bonusa u 2011. i 2010. godini izvršene su u gotovini.

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Primanja i ostale kratkoroËne naknade (bruto) 59 65 42 49

Troškovi mirovinskog osiguranja 5 5 3 3

64 70 45 52

KljuËni Društva MatiËna banka - Pridružena Grupa Ëlanovi rukovodstva PBZ Grupe Intesa Sanpaolo društva matiËne banke

Banka

Dani krediti i depoziti

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 13 370 404 - -

Promjene tijekom godine 1 316 1 - 14

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 14 686 405 - 14

Prihod od kamata 1 24 13 - 1

Primljeni krediti i depoziti

Stanje na dan 1. sijeËnja 2011. 31 238 1.382 67 4.385

Promjene tijekom godine (1) 412 (1.270) (6) 81

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 30 650 112 61 4.466

Rashodi od kamata (1) (9) (23) (2) (102)

Potencijalne i preuzete obveze 2 121 1 20 15

Troškovi najma - (13) - - -

Naknade i ostali prihodi - 214 - 12 10

Naknade i ostali troškovi - (50) (1) (39) (2)

Nije bilo rezerviranja sumnjivih i spornih potraživanja za kredite odobrene povezanim strankama (2010: nula).

Tabela u nastavku prikazuje godišnja primanja kljuËnih Ëlanova rukovodstva:


2011.

115114

37 Upravljanje rizicima

Ova bilješka prikazuje pojedinosti o izloženosti Grupe financijskim rizicima i opisuje postupke koje koriste Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika. Najvažnije vrste financijskih rizika kojima je Grupa izložena Ëine: kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaÊa valutni rizik, kamatni rizik i rizik od promjene tržišnih cijena vlasniËkih vrijednosnih papira.Integrirani sustav upravljanja rizikom izrauje se na razini Grupe uvoenjem politika i procedura, te odreivanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Grupi. Limiti se odreuju prema iznosu jamstvenog kapitala, a primjenjuju se na sve vrste rizika. Izraeni su modeli i metodologije za upravljanje rizicima.

Kreditni rizikGrupa je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti koje ukljuËuju trgovanje, davanje zajmova i ulaganje, te u sluËajevima kada kao posrednik obavlja poslove za klijente ili treÊe strane, ili kada izdaje garancije. Rizik prestanka otplaÊivanja obveza, koji postoji kod pojedinih strana u transakcijama s financijskim instrumentima, neprekidno se prati. Radi upravljanja kreditnim rizikom, Grupa nastoji poslovati s klijentima dobre kreditne sposobnosti i pribavlja instrumente osiguranja plaÊanja kada je to potrebno.Glavnina kreditnog rizika za Grupu proizlazi iz zajmova i predujmova klijentima pri Ëemu se iznos kreditne izloženosti iskazuje kroz knjigovodstveni iznos imovine u izvještaju o financijskom položaju. Osim toga, Grupa je izložena izvanbilanËnom kreditnom riziku kroz potencijalne i preuzete obveze - vidi bilješku 30.Obveze za kreditiranjem ili temeljem jamstava koje je izdala Grupa, a koje su vezane uz odreene kriterije kreditiranja kojima komitenti trebaju udovoljavati (ukljuËivši uvjet da ne doe do pogoršanja solventnosti komitenata) predstavljaju opozive obveze. Neopozive obveze postoje po osnovi neiskorištenih dijelova kredita i odobrenih prekoraËenja jer su one proizašle na temelju uvjeta koji su utvreni ugovorima o kreditu. Garancije i odobreni akreditivi koji predstavljaju neopoziva jamstva da Êe Grupa izvršiti isplatu u sluËaju da komitent ne može podmiriti svoje obveze prema treÊim stranama nose isti kreditni rizik kao i zajmovi. Dokumentarni i komercijalni akreditivi koji predstavljaju pisana jamstva Grupe u ime komitenta temeljem kojih treÊa strana ima pravo podizati sredstva do ugovorenog iznosa sukladno specifiËnim uvjetima i rokovima osigurani su instrumentima osiguranja u obliku isporuka roba za koje su izdani, pa time predstavljaju znaËajno manji rizik od neposredne posudbe. Meutim, Grupa obraËunava rezerviranja za navedene instrumente po istoj osnovi kao i za zajmove.Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama Grupe. Kreditna izloženost prema portfelju ili zasebnim skupinama redovito se preispituje prema zadanim limitima. O prekoraËenjima se obavještavaju nadležna tijela Banke koja su odgovorna za njihovo odobrenje. Kreditni odbor odobrava sva važna poveÊanja kreditne izloženosti. Odbor za praÊenje kvalitete aktive prati promjene vrijednosti kreditne izloženosti i razmatra predložene ispravke vrijednosti. Kreditni rizik kontinuirano se prati i izvještava kako bi se pravodobno otkrila umanjenja vrijednosti u kreditnom portfelju. Grupa primjenjuje razborite metode i modele u procesu procjene kreditnog rizika.Tabela u nastavku prikazuje maksimalnu izloženost kreditnom riziku po stavkama bilance, ukljuËujuÊi i derivate. Maksimalna izloženost je iskazana u bruto iznosu, bez umanjenja za vrijednost sredstava osiguranja naplate.



Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka (umanjen za novac u blagajni) 10 1.323 1.126 1.224 1.017

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 11 6.989 7.612 6.757 7.371

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 12 2.497 2.806 2.497 2.806

Derivatna financijska imovina 13 11 2 11 2

Plasmani kod drugih banaka 14 7.036 8.027 7.231 7.732

Zajmovi i predujmovi klijentima 15 51.398 49.418 46.691 44.585

Imovina raspoloživa za prodaju 16 985 1.483 189 793

Imovina koja se drži do dospijeÊa 17 391 647 124 381

Ostala imovina (umanjena za nekretnine steËene u zamjenu za nenaplaÊene zajmove) 23 457 379 180 176

Ukupno 71.087 71.500 64.904 64.863

Potencijalne i preuzete obveze 30 12.684 12.103 12.381 11.859

Ukupna izloženost kreditnom riziku 83.771 83.603 77.285 76.722

37


Upravljanje rizicima / nastavak

Kreditni rizik / nastavak

U sluËaju financijskih instrumenata koji se iskazuju po fer vrijednosti, iznosi u tabeli prikazuju izloženost kreditnom riziku na dan izvještaja o financijskom položaju, što nije maksimalna izloženost riziku koja u buduÊnosti može nastati kao rezultat promjene fer vrijednosti.Koncentracija kreditnog rizika se kontrolira kroz nadzor izloženosti po pojedinom klijentu, po regiji i po industrijskom sektoru. Maksimalna izloženost po pojedinom klijentu (iskljuËujuÊi Republiku Hrvatsku i Hrvatsku narodnu banku) na dan 31. prosinca 2011. godine iznosila je 1.983 milijuna kuna (2010: 1.776 milijuna kuna) ne uzimajuÊi u obzir iznose koji smanjuju ukupnu izloženost Grupe i procijenjene vrijednosti kolaterala i sredstava osiguranja od kreditnog rizika.Prema politikama Grupe, zadovoljavajuÊi instrumenti osiguranja naplate potraživanja (kolaterali) prikupljaju se od klijenta prije isplate odobrenog zajma. Grupa i Banka, u pravilu, odobravaju riziËne proizvode klijentima ukoliko za iste postoje dva neovisna, realno ostvariva izvora povrata - novËani tijek ostvaren poslovanjem dužnika i instrumenti osiguranja. Najvažniji tipovi instrumenata osiguranja su kako slijedi:• novËani depozit za kojeg postoji ugovorom utvreno ovlaštenje da se upotrijebi za naplatu potraživanja, a kojim deponent

ne može raspolagati do konaËnog podmirenja svih obaveza po osnovi odobrenog riziËnog proizvoda;• jamstvo Republike Hrvatske;• zalog vrijednosnih papira Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke;• neopoziva garancija ili supergarancija izdana od domaÊe ili inozemne banke koje imaju primjeren stupanj kreditne

sposobnosti i koja sadrži rijeËi "na prvi poziv" ili "bez prigovora" ili sliËno;• polica osiguranja povrata riziËnog proizvoda izdana od Hrvatske banke za obnovu i razvitak;• polica osiguranja riziËnog proizvoda izdana od odgovarajuÊeg osiguravajuÊeg društva sukladno internim aktima Grupe;• zalog udjela u investicijskim fondovima kojima upravlja PBZ Invest;• zalog/fiducija nad nekretninama, pokretninama ili vrijednosnim papirima drugih izdavatelja.

Da bi se opÊenito odreeni instrument mogao smatrati kvalitetnim mora imati karakteristike na temelju kojih se osnovano može procijeniti da Êe Banka i Grupa (u sluËaju njegovog aktiviranja) preko tržišnog ili sudskog mehanizma moÊi naplatiti svoje potraživanje koje je osigurano tim instrumentom u razumnom roku. Uprava prati tržišnu vrijednost kolaterala, zahtijeva dodatna sredstva osiguranja naplate u skladu s ugovorom, te takoer ocjenjuje tržišnu vrijednost primljenih kolaterala kroz proces ocjene adekvatnosti iznosa rezervacija za sporna potraživanja.

Starosna struktura ukupno dospjelih potraživanja po klasama financijske imovine prikazana je u nastavku. Iznosi u tabelama, uz dospjeli dio duga, ukljuËuju i ukupno potraživanje po glavnici na dan bilance.

Manje od Od 11 do Od 31 do Od 91 do Više od UkupnoGrupa 2011. (u milijunima kuna) 10 dana 30 dana 90 dana 180 dana 180 dana

Zajmovi i predujmovi klijentima

Krediti poduzeÊima 9.722 318 860 212 1.363 12.475

Stambeni krediti 2.271 207 639 179 403 3.699

Ostali krediti graanstvu 3.949 319 667 272 1.560 6.767

Krediti javnom sektoru i ostalim institucijama 838 1 43 59 17 958

16.780 845 2.209 722 3.343 23.899

Plasmani kod drugih banaka 335 - - - 8 343

Vrijednosnice 6 - - - - 6

Ostala dospjela potraživanja 844 9 66 34 1.488 2.441

Ukupno 17.965 854 2.275 756 4.839 26.689


2011.

117116

37 Upravljanje rizicima / nastavak


Manje od Od 11 do Od 31 do Od 91 do Više od UkupnoGrupa 2010. (u milijunima kuna) 10 dana 30 dana 90 dana 180 dana 180 dana




Ostali krediti graanstvu 4.183 309 726 266 1.415 6.899

Krediti javnom sektoru i ostalim institucijama 586 - 76 2 70 734

15.626 883 2.413 725 2.849 22.496

Plasmani kod drugih banaka 214 - - 1 4 219

Vrijednosnice - - - - - -


Ukupno 16.772 889 2.493 747 4.261 25.162

Manje od Od 11 do Od 31 do Od 91 do Više od UkupnoBanka 2011. (u milijunima kuna) 10 dana 30 dana 90 dana 180 dana 180 dana




Ostali krediti graanstvu 2.554 171 607 230 927 4.489

Krediti javnom sektoru i ostalim institucijama 824 1 42 59 17 943

15.120 448 2.096 652 2.519 20.835

Plasmani kod drugih banaka 139 - - - 8 147

Vrijednosnice 6 - - - - 6


Ukupno 16.107 453 2.161 685 3.847 23.253

Manje od Od 11 do Od 31 do Od 91 do Više od UkupnoBanka 2010. (u milijunima kuna) 10 dana 30 dana 90 dana 180 dana 180 dana


Krediti poduzeÊima 8.335 163 873 260 877 10.508


Ostali krediti graanstvu 2.854 162 631 211 824 4.682

Krediti javnom sektoru i ostalim institucijama 566 - 76 2 70 714

14.043 516 2.258 635 2.089 19.541

Plasmani kod drugih banaka 208 - - 1 4 213

Vrijednosnice - - - - - -


Ukupno 15.177 521 2.337 656 3.317 22.008




Zajmovi i predujmovi klijentima iskazani u tabelama iznad u prvoj koloni (manje od 10 dana) ukljuËuju i zajmove i predujmove dospjele svega nekoliko dana. OpÊenito, dospijeÊa do 30 dana su samo tehniËke prirode i uglavnom u nižim iznosima, koji su zanemarivi u odnosu na ukupan dug klijenta. Uprava Banke vjeruje da su takva potraživanja u potpunosti nadoknadiva.Izloženost je prikazana bruto, bez umanjenja za vrijednost instrumenata osiguranja naplate. Ostala dospjela potraživanja u tablicama ukljuËuju obraËunatu kamatu za dospjela potraživanja. Dio navedene kamate koji se odnosi na sporna potraživanja ne priznaje se u izvještaju o financijskom položaju niti u raËunu dobiti i gubitka do trenutka naplate.Na dan 31. prosinca 2011. godine ukupna potraživanja Grupe koja su dospjela, a nemaju pojedinaËnu rezervaciju iznose 18.072 milijuna kuna bruto (2010.: 17.982 milijuna kuna), prije uzimanja u obzir vrijednosti sredstava osiguranja plaÊanja. Takva potraživanja za Banku iznose 17.229 milijuna kuna (2010.: 16.019 milijuna kuna).

Kreditni rizik po vrstama financijske imovineKreditni rizik po vrstama financijske imovine za zajmove i predujmove prati se koristeÊi internu klasifikaciju kreditnog rizika. Tabela u nastavku prikazuje analizu financijske imovine bankovnog segmenta Grupe, koji predstavlja glavninu konsolidirane bilance, po kategorijama rizika na dan 31. prosinca 2011. godine. Iznosi su prikazani bruto, prije umanjenja za individualne ili skupne rezervacije.

(u milijunima kuna) KATEGORIJE RIZIKA

Bankovni segment 2010. A B1 B2 B3 C Ukupno

Plasmani kod drugih banaka 8.285 - 11 - 4 8.300

Zajmovi i predujmovi klijentima 43.808 2.208 1.152 291 822 48.281

Republika Hrvatska, Vladine agencije i lokalna uprava 4.211 - - - - 4.211

PoduzeÊa i SME 16.207 1.760 377 130 341 18.815

Graani 22.917 431 775 160 479 24.762

Ostali zajmovi 473 17 - 1 2 493

Imovina koja se drži do dospijeÊa 150 - - - - 150

Imovina raspoloživa za prodaju 963 - - - - 963

Ostala potraživanja 586 13 16 38 43 696

Ukupno 53.792 2.221 1.179 329 869 58.390

(u milijunima kuna) KATEGORIJE RIZIKA

Bankovni segment 2011. A B1 B2 B3 C Ukupno

Plasmani kod drugih banaka 7.366 - - - 8 7.374

Zajmovi i predujmovi klijentima 43.992 1.550 2.040 223 948 48.753

Republika Hrvatska, Vladine agencije i lokalna uprava 6.885 3 - - - 6.888

PoduzeÊa i SME 13.051 1.120 1.113 120 329 15.733

Graani 23.303 427 909 103 618 25.360

Ostali zajmovi 753 - 18 - 1 772


Imovina raspoloživa za prodaju 973 - - - 2 975

Ostala potraživanja 549 6 19 31 47 652

Ukupno 52.922 1.556 2.059 254 1.005 57.796


2011.

119118



Kreditni rizik po vrstama financijske imovine / nastavakRazine pojedinaËne rezervacije izdvojene po kategoriji rizika su navedeni u tabeli:

Kategorija Razina rezervacije

A bez pojedinaËne rezervacije

B1 1% - 30%

B2 31% - 70%

B3 71% -99%

C 100%

Kvaliteta nedospjele financijske imovine koja nema pojedinaËnu rezervacijuInterne oznake rizika dodijeljene su odreenim kategorijama izloženosti u skladu s politikama Grupe. Redovno se procjenjuju i po potrebi prilagoavaju. Kod potpuno nadoknadivih zajmova i potraživanja interno svrstanih u A kategoriju rizika (nedospjela potraživanja koja nemaju pojedinaËan ispravak vrijednosti) Grupa koristi dvije potkategorije: A1 i A2. A1 potkategorija se odnosi na zajmove i potraživanja osigurana u potpunosti visoko likvidnim kolateralom kao što je novËani depozit ili garancije visoko kvalitetnih društava i financijskih institucija. A2 potkategorija odnosi se na izloženosti po kojima Grupa posjeduje kolaterale u obliku zaloga nekretnine, vrijednosnih papira ili garancije treÊe strane. Na dan 31. prosinca 2011. godine ukupna izloženost Banke interno svrstana u A1 kategoriju riziËnosti iznosi 4.206 milijuna kuna (2010.: 4.378 milijuna kuna), a u A2 kategoriju riziËnosti 39.396 milijuna kuna (2010.: 37.145 milijuna kuna).

Rizik likvidnostiRizik likvidnosti pojavljuje se u financiranju aktivnosti Grupe i u upravljanju pozicijama. ObuhvaÊa rizik nemoguÊnosti financiranja imovine u odgovarajuÊim dospijeÊima i kamatama, te rizik nemoguÊnosti likvidacije imovine po prihvatljivoj cijeni i u odgovarajuÊem vremenskom roku.Grupa ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata, ukljuËujuÊi razliËite vrste depozita, uzetih zajmova i dioniËke glavnice. Grupa kontinuirano prati rizik likvidnosti tako što utvruje i nadzire promjene u financiranju radi postizanja poslovnih ciljeva, koji su postavljeni u skladu sa cjelokupnom poslovnom strategijom Grupe. Nadalje, Grupa posjeduje portfelj likvidne imovine za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti.Grupa prilagoava svoje poslovne aktivnosti vezane uz rizik likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvidnosti, usklaenosti aktive i pasive, kontrolu limita i ciljanim pokazateljima likvidnosti, te planovima za nepredviene dogaaje. Potrebe za kratkoroËnom likvidnošÊu planiraju se svakog mjeseca za sljedeÊi mjesec, a kontroliraju se i održavaju svaki dan. Riznica svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti i vodi raËuna o ispunjenju svih potreba klijenata.

Grupa koristi sljedeÊe osnovne modele za mjerenje rizika likvidnosti:• kratkoroËna neusklaenost u ekstremnim sluËajevima• pravila za promjenu dospijeÊa• kumulativna roËna neusklaenost Grupnog izvještaja o financijskom položaju po valutama• analize scenarija• izvori sredstava i ostali strukturni pokazatelji• projekcije novËanog tijeka.

Tri osnovne vrste signala definirane su u svrhu izvještavanja izloženosti riziku likvidnosti u Grupi:• Hard limit - breach of a prescribed limit demands action according to the Liquidity risk management policy;

• kontrola limita - prekoraËenje propisanih limita zahtijeva poduzimanje mjera u skladu s politikom upravljanja rizikom likvidnosti;

• pragovi upozorenja - prekoraËenje praga predstavlja rani signal koji zahtijeva dodatnu pozornost i eventualno poduzimanje mjera sukladno odlukama odgovornih osoba;

• informacije o raznim mjerama i indikatorima - služe relevantnim tijelima kao podloga za donošenje odluka.



Rizik likvidnosti / nastavak

Sukladno Odluci Hrvatske narodne banke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Banka je bila obvezna 17 posto deviznih obveza dnevno održavati kratkoročnim potraživanjima u stranoj valuti. 31. prosinca 2008. godine propisani minimum bio je 28,5 posto. U veljači 2009. Godine HNB je smanjila postotak prvo na 25 posto pa zatim i na 20 posto unutar istog mjeseca. U ožujku 2011. godine propisani minimum je smanjen na 17 posto. Ostvarene vrijednosti bile su kako slijedi:

2011. % 2010. %

Omjer "17%" (na kraju godine) 19,55 Omjer "20%" (na kraju godine) 22,28

Prosjek 18,61 Prosjek 21,41

Najviša vrijednost 21,92 Najviša vrijednost 27,70

Najniža vrijednost 17,44 Najniža vrijednost 20,40

Tržišni rizikSvi instrumenti kojima se trguje izloženi su tržišnom riziku, odnosno riziku da bi buduÊe promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instrumenata. Instrumenti su priznati po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utjeËu na neto prihod od trgovanja. Grupa upravlja tržišnim instrumentima kao odgovor na promjene tržišnih uvjeta.Limiti se odreuju prema potrebama i strategiji Grupe, sukladno odredbama višeg menadžmenta o politici rizika.Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi sukladno limitima koje odobrava više poslovodstvo, a utvruje se barem jednom godišnje mjereno prema pozicijskoj (nominalnoj) izloženosti, VaR i PV01 metodama, te stop loss limitima. Pokazatelji o izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju višem i nižem poslovodstvu Sektora poslova riznice, što pospješuje informiranje o procesu donošenja odluka na svim višim i nižim razinama poslovanja.Proces upravljanja tržišnim rizicima u Grupi u potpunosti je usklaen s procedurama i metodologijama za identifikaciju, mjerenje, kontrolu i izvještavanje izloženosti rizicima Intesa Sanpaolo Grupe, poštujuÊi metodološke i tehniËke standarde važeÊe za Grupu. Privredna Banka Zagreb od 2004. godine koristi VaR kao mjeru izloženosti tržišnim rizicima. Tada korišteni VaR temeljio se na parametarskoj simulaciji i bio je temeljen na Kondor + sustavu. Nadalje, u skladu sa standardima Grupe, od sijeËnja 2007. godine Grupa prelazi na novu metodologiju izraËuna VaR-a - povijesnu simulaciju uz uvoenje RiskWatch-a kao bazne aplikacije za izraËun VaR-a i korištenje svih povezanih valuacija (pricing, back-testing, stress-testing).

Uz detaljnu i ažurnu dokumentaciju vezanu za definiranje cjelokupnog sustava za identifikaciju, mjerenje i praÊenje rizika, Sektor za upravljanje rizicima definirao je jasan tijek svakodnevnog izraËuna parametara rizika, izvještavanja, pohrane dobivenih podataka i izvještaja, kao i stalan pristup istima. Cjelokupni proces upravljanja tržišnim rizicima, definiran je sljedeÊim smjernicama:

• VaR metodologija i backtesting,• Mjerenje fer vrijednosti,• Proces identifikacije i mjerenja rizika,• Stress-testiranje,• Regulacija interne knjige trgovanja,• Organizacija Sektora za upravljanje rizicima,• Limiti za izloženost tržišnim rizicima,• Politika i smjernice za ulaganje u AFS portfelj,• Procedura za praÊenje i mjerenje izloženosti riziku druge ugovorne strane i riziku namire.

Ove mjere, u kombinaciji s redovnim kontrolnim procesima i izvještavanjem, Ëine napredni i visoko kvalitetni sustav upravljanja tržišnim rizicima.

VaR koji koristi Banka predstavlja procjenu maksimalnog potencijalnog gubitka tijekom jednog dana ukoliko ulaganja koja nose tržišni rizik ostanu nepromijenjena, s 99 postotnom sigurnošÊu. Korištenje 99 postotne sigurnosti znaËi da se dnevni gubici iznad VaR iznosa u prosjeku neÊe dogoditi više od jednom unutar perioda od 100 dana.


2011.

121120


Tržišni rizik / nastavak

Tržišni rizici mjereni u terminima VaR-a su: • opÊi kamatni rizik - trgovaËki portfelj • rizik vlasniËkih vrijednosnih papira - trgovaËki portfelj • FX rizik - otvorena devizna pozicija Banke

Stvarni rezultati ostvareni u trgovaËkom portfelju u praksi Êe se razlikovati od VaR iznosa, a posebno u ekstremnim tržišnim uvjetima. Stvarni rezultati redovno se prate kako bi se utvrdila pouzdanost pretpostavki i parametara korištenih u VaR kalkulaciji.

Valutni rizikGrupa upravlja rizikom promjene teËaja odgovarajuÊe strane valute na financijske pozicije i novËane tokove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, i to prema zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju i prema internim limitima na dnevnoj osnovi, koji se temelje na naprednim metodama za praÊenje rizika (FX VaR).U tabeli ispod navedene su valute u kojima je Banka imala znaËajnu izloženost na dan 31. prosinca 2011. godine. Analiza pokazuje utjecaj na raËun dobiti i gubitka razumno moguÊih promjena teËaja valuta u odnosu na kunu, dok su sve ostale varijable stabilne. Negativni iznosi odražavaju moguÊe smanjenje dobiti, dok pozitivni iznosi odražavaju moguÊe poveÊanje dobiti.

EUR 531 53 (53) 315 31 (31)

CHF (81) (8) 8 13 1 (1)

USD 1 - - 5 1 (1)

Otvorena Scenarij Otvorena Scenarij

Valuta devizna 10% 10% devizna 10% 10% pozicija poveÊanje smanjenje pozicija poveÊanje smanjenje 2011. 2010.

VaR VaR kamatne VaR strane Utjecaj Ukupno (u tisuÊama kuna) glavnice stope valute korelacije

2010. - Na dan 4. sijeËnja 866 82 2.087 (1.051) 1.984

2010. - Na dan 31. prosinca 681 113 1.462 (854) 1.402

2010. - Dnevni prosjek 712 119 1.974 (719) 2.086

2010. - Najniži 606 12 67 (144) 541

2010. - Najviši 1.111 333 4.644 (1.458) 4.630

Napomena: Za izraËun VaR-a korištena je povijesna simulacija

VaR VaR kamatne VaR strane Utjecaj Ukupno (u tisuÊama kuna) glavnice stope valute korelacije

2011. - Na dan 3. sijeËnja 667 128 661 (655) 801

2011. - Na dan 30. prosinca 582 4.343 2.448 (2.355) 5.018

2011. - Dnevni prosjek 837 1.147 1.785 (1.266) 2.503

2011. - Najniži 397 42 116 58 613

2011. - Najviši 1.408 5.465 4.541 (5.193) 6.221

Napomena: Za izraËun VaR-a korištena je povijesna simulacija

(u milijunima kuna)



Tržišni rizik / nastavak

Kamatni rizikRizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja Grupe na kretanja kamatnih stopa. Pojavljuje se u sluËaju neusklaenosti ili nerazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilanËnih instrumenata koji dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju.Operacije Grupe su pod utjecajem rizika promjene kamatnih stopa onoliko koliko kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u razliËitim trenucima ili u razliËitim iznosima. U sluËaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze Grupe podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u naËinu odreivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu osjetljivosti Grupe na promjene kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednosti glavnice. Kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom strategijom Grupe, aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom usmjerene su k optimiziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti glavnice.Tabele koje slijede prikazuju osjetljivost raËuna dobiti i gubitka Banke na moguÊe promjene kamatnih stopa u razumnim rasponima, uz sve ostale varijable nepromijenjene. Osjetljivost raËuna dobiti i gubitka raËuna se kao utjecaj pretpostavljene promjene kamatnih stopa na neto kamatni prihod za godinu, temeljem varijabilnih kamatnih stopa u financijskoj imovini i financijskim obvezama koje nisu namijenjene trgovanju.

Rizik promjene cijena vlasniËkih vrijednosnih papiraRizik promjene cijena vlasniËkih vrijednosnih papira jest rizik fluktuacije tržišnih cijena vlasniËkih vrijednosnica koje Êe utjecati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku promjene cijena vlasniËkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasniËkih vrijednosnica koje su namijenjene trgovanju ili su raspoložive za prodaju.

Derivatna financijska imovina i obvezeGrupa se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima se koristi Grupa sastoje se od valutnih forward i swap ugovora. Derivatni instrumenti su ugovori koji se na tržištu individualno sklapaju putem telefona ili raËunala.

Operativni rizikOperativni rizik predstavlja rizik od gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili loših procesa, ljudi ili sustava, ili iz nekih vanjskih aktivnosti. Navedena definicija obuhvaÊa pravni rizik, ali ne i strateški, odnosno rizik ugleda. Radi uËinkovita procjenjivanja i upravljanja operativnim rizikom na razini Grupe, Banka izrauje interne modele za upravljanje operativnim rizikom u skladu s propisanim okvirom Basel II modela. Osnovni ciljevi tog internog modela su: implementacija metoda koje omoguÊuju detaljnu analizu oblika rizika Banke (koliËinski (ex-post) i kvalitativni (ex-ante) naËin rješavanja rizika), podrška procesu donošenja odluka kroz razvoj uËinkovitih politika za Upravu i smanjenje operativnog rizika na razini Grupe, prilagodba politike postavljanja cijena/rezervacija kroz ujedinjenje oËekivanih gubitaka i izdvajanje odgovarajuÊeg ekonomskog, odnosno jamstvenog kapitala za neoËekivane gubitke.

(u milijunima kuna)

PoveÊanje Promjena Smanjenje Promjena

u baznim kamatni kamatni neto kamatni u baznim kamatni kamatni neto kamatnipoenima 2011 prihod trošak prihod poenima 2011 prihod trošak prihod

+25 94.7 77.0 17.7 -25 (94.7) (77.0) (17.7)

+50 189.4 153.9 35.4 -50 (189.4) (153.9) (35.4)

(u milijunima kuna)

PoveÊanje Promjena Smanjenje Promjena

u baznim kamatni kamatni neto kamatni u baznim kamatni kamatni neto kamatnipoenima 2010 prihod trošak prihod poenima 2010 prihod trošak prihod

+25 93,2 85,4 7,9 -25 (93,2) (85,4) (7,9)

+50 186,5 170,8 15,7 -50 (186,5) (170,8) (15,7)

38


2011.

123122

38 Kapital

Banka aktivno upravlja razinom kapitala, te ga održava na primjerenom nivou za pokriÊe rizika poslovanja. Adekvatnost kapitala Banke nadzire se, izmeu ostalog, i propisima odnosno koeficijentima odreenim od strane Hrvatske narodne banke. Banka je tijekom protekle godine u potpunosti zadovoljavala sve propisane kapitalne zahtjeve.

Upravljanje kapitalomOsnovni cilj upravljanja kapitalom Banke je osigurati usklaenost sa svim regulatornim kapitalnim zahtjevima, te zadržavanje snažnog kreditnog rejtinga i stopa adekvatnosti kapitala kako bi se osnažilo poslovanje i maksimizirala vrijednost za dioniËare.Banka upravlja strukturom kapitala i prilagoava je sukladno promjenama u ekonomskim uvjetima i karakteristikama riziËnosti poslovanja. Kako bi održala ili prilagodila strukturu kapitala Banka može prilagoditi razinu isplate dividende dioniËarima, vratiti kapitalno ulaganje dioniËarima ili izdati nove vlasniËke vrijednosnice. U odnosu na prethodnu godinu nije bilo promjena u ciljevima, politikama i procesima vezanim uz upravljanje kapitalom.

Jamstveni kapital

39 Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost predstavlja iznos po kojemu se imovina može razmijeniti ili podmiriti neka obveza u najboljem interesu svih strana.Financijski instrumenti koji su namijenjeni trgovanju vode se po fer vrijednosti. Zajmovi i predujmovi klijentima i imovina koja se drži do dospijeÊa vode se po amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja. Financijska imovina raspoloživa za prodaju u naËelu se iskazuje po fer vrijednosti, osim u sluËajevima vlasniËkih vrijednosnica kod kojih se ne može utvrditi pouzdana fer vrijednost zbog nedostatka kotirane tržišne cijene na aktivnom tržištu. Takva ulaganja vode se po trošku umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja vrijednosti.

Jamstveni kapital sastoji se od osnovnog kapitala koji ukljuËuje dioniËki kapital, dioniËku premiju, zadržanu dobit koja ukljuËuje dobit tekuÊe godine, kapitalnu dobit i ostale priËuve.

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala za oba promatrana razdoblja iznosi 12 posto.

BANKA

(u milijunima kuna) 2011. 2010.

Osnovni kapital 10.593 10.005

Dopunski kapital - -

Odbitne stavke od bruto jamstvenog kapitala (371) (371)

Ukupni jamstveni kapital 10.222 9.634

Kreditnim rizikom ponderirana aktiva i ostali elementi rizika 47.424 48.094

Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala - Tier 1 22,34% 20,80%

Ukupna stopa adekvatnosti kapitala 21,55% 20,03%


39 Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza / nastavak

U procjenjivanju fer vrijednosti financijskih instrumenata uËinjene su sljedeÊe pretpostavke:• Tijekom 2008. godine Hrvatska narodna banka ukinula je graniËnu obveznu priËuvu koja nije donosila kamatu. Stoga

nema znaËajnih razlika izmeu fer vrijednost sredstava u Hrvatskoj narodnoj banci i knjigovodstvene vrijednosti sredstava u Hrvatskoj narodnoj banci.

• Zajmovi i predujmovi klijentima vode se na neto principu nakon odbitka posebnih i ostalih rezervacija za umanjenje glavnice. Procijenjenu fer vrijednost zajmova i predujmova predstavlja diskontirani iznos oËekivanih buduÊih primitaka u novcu. OËekivani buduÊi primici u novcu procjenjuju se uzimajuÊi u obzir kreditni rizik te moguÊu naznaku o umanjenju vrijednosti. BuduÊi da Grupa posjeduje ograniËeni portfelj zajmova i predujmova s fiksnom kamatom i dospijeÊem na duži rok, fer vrijednost zajmova i predujmova nije bitno razliËita od knjigovodstvene vrijednosti.

• Fer vrijednost vrijednosnica temelji se na tržišnoj cijeni uz iznimku ulaganja u vlasniËke vrijednosnice koje ne kotiraju, a Ëija je vrijednost izvedena na temelju posljednjih raspoloživih financijskih izvješÊa izdavatelja.

• Odreene investicije koje se vode po amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja, a koje ne kotiraju na tržištu i kojima se fer vrijednost, gdje je to moguÊe, procjenjuje po modelu "mark to model", nisu materijalno drukËija od knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednost financijske imovine koja se drži do dospijeÊa procijenjena je na 381 milijuna kuna (2010.: 636 milijuna kuna) za Grupu i 124 milijuna kuna (2010.: 391 milijuna kuna) za Banku (knjigovodstvene vrijednosti 394 milijuna kuna (2010.: 637 milijuna kuna) za Grupu i 124 milijuna kuna (2010.: 381 milijuna kuna) za Banku).

• Fer vrijednost za depozite po vienju i depozite koji nemaju odreeni rok dospijeÊa odreuje se kao iznos koji se plaÊa po vienju na dan bilance.

• Glavnina dugoroËnih obveza Grupe ima promjenjivu kamatnu stopu koja ovisi o tržištu i redovito se mijenja. Sukladno tome, Uprava vjeruje da knjigovodstvena vrijednost dugoroËnih zajmova nije bitno razliËita od fer vrijednosti.

Po mišljenju Uprave Banke nema znaËajnih razlika izmeu knjigovodstvenih vrijednosti i fer vrijednosti imovine i obveza.

Utvrivanje i razine fer vrijednostiGrupa koristi sljedeÊe razine mjerenja i objavljivanja fer vrijednosti financijskih instrumenata, sukladno tehnikama vrednovanja:

- Razina 1: fer vrijednost temeljena na cijenama (bez korekcija) istovjetnih financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom financijskom tržištu;

- Razina 2: ostale tehnike vrednovanja, za koje su svi ulazni parametri koji imaju znaËajan utjecaj na fer vrijednost izravno ili neizravno vidljivi na tržištu, i

- Razina 3: tehnike vrednovanja u kojima su korišteni ulazni parametri koji imaju znaËajan utjecaj na fer vrijednost, a koji nisu bazirani na podacima vidljivim na tržištu.

Tabela u nastavku prikazuje podjelu financijskih instrumenata koji se vode po fer vrijednosti, ovisno o razini mjerenja:

Grupa (u milijunima kuna) 2011. 2010.

Razina 1 Razina 2 Ukupno Razina 1 Razina 2 Ukupno

Derivatna financijska imovina - 11 11 - 2 2

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja 27 - 27 30 - 30

Financijska imovina inicijalno definirana po fer vrijednosti - 2.418 2.418 - 2.740 2.740

Financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 243 685 928 848 579 1.427

Financijska imovina 270 3.114 3.384 878 3.321 4.199

Derivatne financijske obveze - 9 9 - 86 86

Financijske obveze - 9 9 - 86 86


2011.

125124


Utvrivanje i razine fer vrijednosti / nastavak

Tijekom mjerenja fer vrijednosti koristi se "best-practice" model koji je uveden u cijeloj Grupi IntesaSanpaolo. Sam model koristi krivulje prinosa nastale od kotacija kamatnih stopa koje se mogu vidjeti na tržištu. Prikladna krivulja prinosa (ona koja je povezana s valutom u kojoj je denominirana vrijednosnica Ëija vrijednost se procjenjuje) se koristi pri diskontiranju svih novËanih tijekova vrijednosnice kako bi se utvrdila njena sadašnja vrijednost, to jest modelirana cijena. Kamatne stope uzete iz krivulja prinosa za navedeno diskontiranje se prilagoavaju (tj. poveÊavaju), ovisno o ukupnoj kreditnoj kvaliteti izdavatelja, tako objedinjujuÊi kreditne rizike s raznim rizicima druge strane.Tijekom 2011. godine nije bilo znaËajnih prijenosa financijske imovine iz razine 1 u razinu 2 i obrnuto.Kao što je spomenuto u ostalim dijelovima izvješÊa, PBZ Grupa je ustanovila kako za odreene financijske instrumente (obveznice hrvatske Vlade i komercijalni zapisi) tržište više ne pokazuje znakove aktivnog trgovanja, veÊ je neaktivno, uz rijetke, prinudne transakcije. OpÊenito, hrvatsko tržište instrumenata s fiksnim prinosom negativno je pogoeno globalnim kretanjima, što se odrazilo prestankom trgovanja s tek povremenim, prinudnim transakcijama. U takvim okolnostima, više nije bilo vidljivih elemenata pomoÊu kojih bismo utvrdili fer vrijednost instrumenata.Navedene vrijednosnice ranije su mjerene po fer vrijednosti koristeÊi tržišne neovisne brokerske kotacije. Kada su takve kotacije uglavnom nestale, a povremene transakcije oËito potaknute problemima s likvidnošÊu kod prodavatelja, te izvršene po cijenama koje nisu odražavale fer vrijednost na tržištu, Grupa je odluËila primijeniti interni model vrednovanja. Model se temelji na sljedeÊim principima:

• vrednovanje dužniËkih vrijednosnica izraženih u eurima temelji se na eurskoj krivulji prinosa;• s obzirom na nepostojanje dugoroËne kunske krivulje prinosa, neaktivno stanje domaÊeg tržišta, kao i opÊeniti

nedostatak kotacija cijena i ostalih tržišnih ulaznih parametara temeljem kojih bi se takva krivulja mogla izvesti, Grupa je donijela odluku o korištenju eurske krivulje prinosa za razvoj modela kojim Êe se vrednovati reklasificirane vrijednosnice. Smatramo to primjerenim, uzimajuÊi u obzir široku rasprostranjenost prihvaÊanja eura i eurski denominiranih instrumenata u zemlji;

• prilikom odreivanja fer vrijednosti reklasificiranih dužniËkih instrumenata temeljem eurske krivulje prinosa, dodana je prosjeËna CDS stopa (credit default swap) za Republiku Hrvatsku, s obzirom na dospijeÊa. Tako je cijena svake domaÊe dužniËke vrijednosnice uveÊana za primjereni rizik zemlje;

• prilikom odreivanja fer vrijednosti korporativnih zadužnica, Grupa je u skladu s interno propisanom metodologijom dodatno koristila i spreadove povezane s kreditnim rizikom izdavatelja, koji su dodani na krivulju proizašlu iz vrednovanja državnih vrijednosnica.

Reklasifikacija financijske imovineZnaËajno pogoršanje na globalnom tržištu kapitala, ukljuËujuÊi veliki nedostatak likvidnosti i kreditne raspoloživosti obilježilo je 2009. godinu. Ovakvo je stanje stoga dovelo do smanjenja tržišnih aktivnosti mnogim financijskim instrumentima i nemoguÊnosti njihove prodaje osim po znatno nižim cijenama.SlijedeÊi izmjene i dopune MRS-a 39 i MSFI-a 7 Reklasifikacija financijske imovine (koji je u primjeni od 1. srpnja 2008.), te s obzirom na promjene aktivnosti na globalnom tržištu vrijednosnica, PBZ Grupa je ponovno razmotrila svoju financijsku imovinu klasificiranu u portfelj imovine koja se drži za trgovanje i imovine raspoložive za prodaju kako bi utvrdila je li postojeÊa klasifikacija i dalje prikladna. Imovinu za koju je utvrdila da tržište više nije aktivno, te da Grupa više nema namjeru trgovati, management je razmotrio financijski instrument kako bi utvrdio je li primjereno reklasificirati ju u portfelj zajmova i potraživanja. Ovakva reklasifikacija provedena je samo za instrumente za koje je Grupa, na datum reklasifikacije, imala jasnu namjeru i moguÊnost držanja u doglednoj buduÊnosti ili do dospijeÊa. U tom smislu, u travnju i svibnju 2009. godine Grupa je odluËila napraviti reklasifikaciju Vladinih obveznica i komercijalnih papira iz portfelja financijskih instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka (koje se drže radi trgovanja) i portfelja raspoloživog za prodaju u portfelj zajmova i potraživanja. Grupa ima namjeru i moguÊnost držanja reklasificiranih financijskih instrumenata u doglednoj buduÊnosti. Reklasifikacija je provedena na temelju vrijednosti proizašlih korištenjem modela kako je gore opisano. Tablice u nastavku prikazuju knjigovodstvene i fer vrijednosti financijskih instrumenata koji su reklasificirani iz portfelja imovine koja se drži za trgovanje i imovine raspoložive za prodaju u portfelj zajmova i potraživanja, na datum reklasifikacije te na datum izvještaja. Svi prijenosi su napravljeni 30. travnja 2009. Nije bilo reklasifikacije u ranijim ili kasnijim periodima.



Reklasifikacija financijske imovine / nastavak

Tablica u nastavku prikazuje dobitke i gubitke ostvarene od svoenja na fer vrijednost imovine koja je reklasificirana u portfelj zajmova i potraživanja tijekom 2009. do trenutka reklasifikacije i kroz Ëitavu 2008. godinu, a priznatih u raËunu dobiti i gubitka ili u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Tablica takoer prikazuje nediskotirane iznose buduÊih novËanih tokova za koje se oËekuje da Êe biti naplaÊeni od reklasificirane financijske imovine na dan reklasifikacije i procijenjena prosjeËna efektivna kamatna stopa kroz preostali životni vijek reklasificirane imovine.

(u milijunima kuna) GRUPA BANKA

Knjigovodstvena Fer vrijednost Knjigovodstvena Fer vrijednost vrijednost vrijednost

Financijska imovina reklasificirana iz portfelja imovine za trgovanje na datum reklasifikacije 1.903 1.903 1.903 1.903

Financijska imovina reklasificirana iz portfelja imovine za trgovanje na dan 31. prosinca 2009. 1.919 2.040 1.919 2.040



Financijska imovina reklasificirana iz portfelja imovine raspoloživo za prodaju na datum reklasifikacije 1.418 1.418 213 213

Financijska imovina reklasificirana iz portfelja raspoloživo za prodaju na dan 31. prosinca 2009. 1.407 1.486 215 227



Tablica u nastavku prikazuje dobitke ili gubitke od svoenja fer vrijednost i neto kamatni prihod koji bi bio priznat nakon perioda do reklasifikacije, a da Grupa nije izvršila reklasifikaciju financijske imovine iz portfelja imovine koja se drži za trgovanje i imovine raspoložive za prodaju u portfelj zajmova i potraživanja. Ova objava služi samo u informativne svrhe i ne iskazuje iznose koji su stvarno iskazani u financijskim izvještajima Grupe.


2011. 2010. 2011. 2010.

Gubici od svoenja na fer vrijednost prikazani u Neto ostaloj dobiti iz poslovanja (54) (58) (54) (58)

Gubici od svoenja na fer vrijednost prikazani u Ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (26) (50) (26) (4)

OËekivani nediskotirani iznos buduÊih novËanih primitaka procijenjen na datum reklasifikacije 4.502 2.931

Postotak Postotak

Procijenjena prosjeËna efektivna kamatna stopa kroz preostali životni vijek imovine 7.02 7.02


2011.

127126


Reklasifikacija financijske imovine / nastavak

Neto dobit koja je stvarno ostvarena od imovine koja je reklasificirana u portfelj zajmova i potraživanja nakon 30. travnja 2009. za Grupu u 2011. godini iznosi 23 milijuna kuna (2010.: 31 milijuna kuna) , a za Banku 34 milijuna kuna (2010.:34 milijuna kuna), a iskazana je unutar kamatnog prihoda.


2011. 2010. 2011. 2010.

Dobitci / Gubitci od svoenja na fer vrijednost koji bi bili drugaËije prikazani u Neto ostaloj operativnoj dobiti nakon reklasifikacije (13) (45) (13) (45)

Dobitci / Gubitci od svoenja na fer vrijednost koji bi bili drugaËije prikazani u Neto ostaloj sveobuhvatnoj dobiti nakon reklasifikacije (54) 68 (4) 2


Tabele u nastavku sadrže podatke o raËunu dobiti i gubitka, te odreenoj imovini i obvezama po segmentima poslovanja Grupe i Banke na dan 31. prosinca.Prikaz po segmentima odreen je tipom poslovanja jer rizici i stope povrata u grupi pretežito ovise o vrstama proizvoda i usluga.Poslovanje je organizacijski i upravljaËki odvojeno prema prirodi proizvoda i usluga. Svaki segment predstavlja strateški segmentiranu cjelinu koja pruža razliËite proizvode i posluje na razliËitim tržištima. BuduÊi da Grupa veÊinom posluje u Hrvatskoj ne postoje sekundarni (geografski) segmenti. Prihodi i troškovi meu segmentima temelje se na trenutnim tržišnim cijenama.Za potrebe rukovodstva Banka je podijeljena u tri poslovna segmenta, s obzirom na proizvode i usluge, zajedno sa središnjom jedinicom za poslovnu podršku. Navedena podjela slijedi organizacijsku strukturu izraženu u internom sustavu izvješÊivanja rukovodstva, na temelju koje se ocjenjuje rezultat poslovanja poslovnih segmenata i donosi odluka o resursima koje je potrebno raspodijeliti na segmente.Poslovanje s graanima: Štednja i depoziti graana, tekuÊi raËuni i prekoraËenja, sve vrste potrošaËkih kredita, proizvodi po

kreditnim karticama, te ostali proizvodi namijenjeni fiziËkim osobamaPoduzeÊa: Zajmovi i ostali kreditni proizvodi, kao i depoziti i žiro raËuni poslovnih i institucionalnih korisnika,

ukljuËujuÊi srednjoroËne izvore sredstava, javni sektor, vladine agencije, lokalnu upravu, kao i mala i srednje velika poduzeÊa

Financiranje: Poslovi riznice, kao i usluge investicijskog bankarstva, ukljuËujuÊi korporativno financiranje, poslovna spajanja i pripajanja, te poslove trgovanja

Središnja jedinica: Sve preostale aktivnostiPored navedenog, rukovodstvo Banke promatra poslovanje ovisnih društava na pojedinaËnoj osnovi. No, za potrebe objavljivanja, sva ovisna društva osim PBZ Carda grupirana su u jedan poslovni segment. Sukladno tome, tabele u nastavku predstavljaju sveobuhvatne financijske podatke po poslovnim segmentima, za PBZ Grupu i Banku.

40 Financijski podaci po segmentima poslovanja / nastavak

Na dan 31. prosinca 2011. PBZ PBZ PBZ Središnja PBZ Ostale Usklaenje s Financijsko (u milijunima kuna) PoduzeÊa Poslovanje Financiranje jedinica Card Ëlanice financijskim izvješÊe sa graanima Grupe izvješÊem

Neto prihod od kamata 846 1.147 115 160 66 139 7 2.480

Neto prihod od naknada i provizija 234 249 30 (3) 549 68 (15) 1.112

Neto prihod od trgovanja i ostali operativni prihod 36 123 37 11 (166) 95 164 300

Marža iz poslovanja 1.116 1.519 182 168 449 302 156 3.892

Ostali troškovi iz poslovanja (361) (796) (96) - (157) (168) (364) (1.942)

Prihodi iz poslovanja 755 723 86 168 292 134 (208) 1.950

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (384) 96 (72) 4 (14) (32) 33 (369)

Dobit prije poreza na dobit 371 819 14 172 278 102 (175) 1.581

Porez na dobit - - - (240) (57) (16) - (313)

Neto dobit za godinu 371 819 14 (68) 221 86 (175) 1.268

SteËene nekretnine, oprema i nematerijalna imovina 4 39 - 464 8 6 - 521

Imovina po segmentima 22.283 24.019 21.912 3.235 2.576 6.732 (6.738) 74.019

Ulaganja u ovisna i pridružena društva - 69 66 - - - - 135

Ukupna imovina 22.283 24.088 21.978 3.235 2.576 6.732 (6.738) 74.154

Obveze po segmentima 19.211 33.138 5.917 2.813 1.868 6.102 (7.217) 61.832

GRUPA


2011.

129128

40

Razne promjene u metodologiji utjecale su na izvještavanje po segmentima u 2011. godini u odnosu na objavljeni izvještaj o seg-mentima za 2010. godinu. U tom pogledu, u tablici u nastavku, Uprava je smatrala prikladnim prikazati vrijednost tih promjena u liniji "usklaenja metodologije", koja ukljuËuju trošak financiranja regulatorne aktive klasificirane u operativne segmente.

Grupa

Na dan 31. prosinca 2010. PBZ PBZ PBZ Središnja PBZ Ostale Usklaenje s Financijsko (u milijunima kuna) PoduzeÊa Poslovanje Financiranje jedinica Card Ëlanice financijskim izvješÊe sa graanima Grupe izvješÊem

Neto prihod od kamata 784 583 67 528 63 158 17 2.200

Neto prihod od naknada i provizija 245 228 37 - 531 66 (17) 1.090

Neto prihod od trgovanja i ostali operativni prihod 47 89 31 11 (159) 100 154 273

Marža iz poslovanja (iz izvještaja rukovodstva) 1.076 900 135 539 435 324 154 3.563

Usklaenja metodologije (15) 549 47 (581) - - - -

Marža iz poslovanja (prilagoeno) 1.061 1.449 182 (42) 435 324 154 3.563

Ostali troškovi iz poslovanja (334) (794) (93) - (157) (177) (330) (1.885)

Prihodi iz poslovanja 727 655 89 (42) 278 147 (176) 1.678

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (216) (162) (12) (8) (1) (31) 26 (404)

Dobit prije poreza na dobit 511 493 77 (50) 277 116 (150) 1.274

Porez na dobit - (174) (56) (22) - (252)

Neto dobit za godinu 511 493 77 (224) 221 94 (150) 1.022

SteËene nekretnine, oprema i nematerijalna imovina 4 17 - 151 21 10 - 203

Imovina po segmentima 22.283 24.019 21.912 3.235 2.504 6.289 (5.961) 74.281

Ulaganja u ovisna i pridružena društva - 66 62 - - - - 128

Ukupna imovina 22.283 24.085 21.974 3.235 2.504 6.289 (5.961) 74.409

Obveze po segmentima 19.150 31.265 5.039 3.721 1.898 5.702 (3.700) 63.075

Financijski podaci po segmentima poslovanja / nastavak


40

Banka

Financijski podaci po segmentima poslovanja / nastavak

Na dan 31. prosinca 2011. PBZ PBZ PBZ Središnja Usklaenje s Financijsko (u milijunima kuna) PoduzeÊa Poslovanje Financiranje jedinica financijskim izvješÊe sa graanima izvješÊem

Neto prihod od kamata 846 1.147 115 160 - 2.268

Neto prihod od naknada i provizija 234 249 30 (3) - 510

Neto prihod od trgovanja i ostali operativni prihod 36 123 37 11 161 368

Marža iz poslovanja 1.116 1.519 182 168 161 3.146

Ostali troškovi iz poslovanja (361) (796) (96) - (164) (1.417)

Dobit iz poslovanja 755 723 86 168 (3) 1.729

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (384) 96 (72) 4 3 (353)

Dobit prije poreza na dobit 371 819 14 172 - 1.376

Porez na dobit - - - (240) - (240)

Neto dobit za godinu 371 819 14 (68) - 1.136

SteËene nekretnine, oprema i nematerijalna imovina 4 39 - 464 - 507

Imovina po segmentima 24.134 25.599 19.924 2.243 (4.419) 67.481

Obveze po segmentima 20.190 36.065 5.065 523 (5.556) 56.287


2011.

131130

40 Financijski podaci po segmentima poslovanja / nastavak

Banka

Razne promjene u metodologiji utjecale su na izvještavanje po segmentima u 2011. godini u odnosu na objavljeni izvještaj o segmentima za 2010. godinu. U tom pogledu, u tablici u nastavku, Uprava je smatrala prikladnim prikazati vrijednost tih promjena u liniji "usklaenja metodologije", koja ukljuËuju trošak financiranja regulatorne aktive klasificirane u operativne segmente.

Na dan 31. prosinca 2010. PBZ PBZ PBZ Središnja Usklaenje s Financijsko (u milijunima kuna) PoduzeÊa Poslovanje Financiranje jedinica financijskim izvješÊe sa graanima izvješÊem

Neto prihod od kamata 784 583 67 528 - 1.962

Neto prihod od naknada i provizija 245 228 37 - - 510

Neto prihod od trgovanja i ostali operativni prihod 47 89 31 11 139 317

Marža iz poslovanja (iz izvještaja rukovodstva) 1.076 900 135 539 139 2.789

Usklaenja metodologije (15) 549 47 (581) - -

Marža iz poslovanja (prilagoeno) 1.061 1.449 182 (42) 139 2.789

Ostali troškovi iz poslovanja (334) (794) (93) - (146) (1.367)

Dobit iz poslovanja 727 655 89 (42) (7) 1.422

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (216) (162) (12) (8) 10 (388)

Dobit prije poreza na dobit 511 493 77 (50) 3 1.034

Porez na dobit - - - (174) - (174)

Neto dobit za godinu 511 493 77 (224) 3 860

SteËene nekretnine. oprema i nematerijalna imovina 4 17 - 151 - 172

Imovina po segmentima 22.283 24.019 21.912 3.235 (4.097) 67.352

Obveze po segmentima 19.211 33.138 5.917 2.813 (4.073) 57.006

Stavke raËuna dobiti i gubitka u prikazanim tabelama poslovnih segmenata za Grupu i Banku opÊenito su u obliku i po kriterijima klasifikacije odreenim za svrhu izvještavanja rukovodstva. Stoga su iskazani segmenti usklaeni s financijskim izvješÊima pripremljenima u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja. Usklaenje takoer ukljuËuje i konsolidacijske utjecaje u izvješÊu po segmentima za Grupu. Imovina i obveze po segmentima u izvješÊima za potrebe rukovodstva iskazani su bruto, uveÊani za kumulirane rezervacije i ostale obveze, dok se po pravilima prikaza u financijskim izvješÊima imovina i obveze iskazuju umanjeni za rezervacije, razgraniËene naknade i ostale porezne i ne porezne obveze. Stupac "Usklaenje s financijskim izvješÊem" odražava navedena netiranja.


41 Kamatni rizik (u milijunima kuna)

Grupa Do 1 Od 1 Od 3 Preko 1 Beskamatno Ukupno mjesec do 3 mjeseca do godine Na dan 31. prosinca 2011. mjeseca 1 godine

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 1.135 - - - 1.512 2.647

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 2.947 - 4.032 - 10 6.989

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka - 1.243 824 352 78 2.497

Derivatna financijska imovina - - - - 11 11

Plasmani kod drugih banaka 6.031 54 295 638 18 7.036

Zajmovi i predujmovi klijentima 20.546 14.297 6.997 7.689 1.869 51.398

Imovina raspoloživa za prodaju 89 128 430 246 92 985

Imovina koja se drži do dospijeÊa - 124 60 205 2 391

Ulaganja u ovisna i pridružena društva - - - - 135 135

Nematerijalna imovina i goodwill - - - - 157 157

Nekretnine i oprema 109 163 - - 932 1.204

Ulaganje u nekretnine - - - - 12 12

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju - - - - 30 30

Ostala aktiva 23 5 21 - 442 491

Odgoena porezna imovina - - - - 171 171

30.880 16.014 12.659 9.130 5.471 74.154

Pasiva

Obveze prema bankama 2.866 69 - 52 7 2.994

Obveze prema klijentima 24.167 1.955 18.793 2.055 461 47.431

Derivatne financijske obveze - - - - 9 9

Ostala pozajmljena sredstva 1.184 1.448 489 6.157 33 9.311

Ostale obveze 1 - - - 1.632 1.633

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod - - - - 194 194

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove - - - - 191 191

Obveze za tekuÊe poreze - - - - 69 69

28.218 3.472 19.282 8.264 2.596 61.832

Raskorak u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa 2.662 12.542 (6.623) 866 2.875 12.322

Tablice u nastavku prikazuju imovinu i obveze Grupe i Banke analizirane prema razdobljima promjena kamatnih stopa koje se odreuju na osnovi preostalog ugovornog dospijeÊa i ugovornog razdoblja promjena kamatnih stopa, ovisno o tome koje je kraÊe. ZnaËajan iznos imovine i obveza Grupe i Banke su ugovoreni sa diskrecijskim pravom promjene kamatne stope, iako se to pravo rijetko koristi. Svi takvi instrumenti ukljuËeni su u najkraÊi vremenski okvir (do 1 mjesec).

41


2011.

133132

41

Grupa Do 1 Od 1 Od 3 Preko 1 Beskamatno Ukupno mjesec do 3 mjeseca do godine Na dan 31. prosinca 2010. mjeseca 1 godine

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 972 - - - 1.301 2.273


Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka - 482 2.047 212 65 2.806



Zajmovi i predujmovi klijentima 20.039 13.273 4.884 9.446 1.776 49.418

Imovina raspoloživa za prodaju 492 406 339 162 84 1.483

Imovina koja se drži do dospijeÊa - - 32 605 10 647



Nekretnine i oprema 116 173 - - 937 1.226


Ostala aktiva 7 - 16 - 385 408


32.741 14.583 11.214 10.777 5.094 74.409

Pasiva

Obveze prema bankama 3.459 615 15 61 1 4.151



Ostala pozajmljena sredstva 1.215 2.013 2.079 4.555 27 9.889

Ostale obveze 1 - - - 1.463 1.464




28.069 5.586 20.258 6.675 2.487 63.075

Raskorak u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa 4.672 8.997 (9.044) 4.102 2.607 11.334

Kamatni rizik / nastavak (u milijunima kuna)


41 Kamatni rizik / nastavak (u milijunima kuna)

Banka Do 1 Od 1 Od 3 Preko 1 Beskamatno Ukupno mjesec do 3 mjeseca do godine Na dan 31. prosinca 2011. mjeseca 1 godine

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 1.120 - - - 1.345 2.465


Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka - 1.243 824 352 78 2.497



Zajmovi i predujmovi klijentima 19.374 13.549 6.769 6.818 181 46.691

Imovina raspoloživa za prodaju - - - 98 91 189

Imovina koja se drži do dospijeÊa - 120 - - 4 124



Nekretnine i oprema - - - - 683 683



Ostala aktiva - - - - 204 204


29.469 14.946 11.920 7.891 3.255 67.481

Pasiva




Ostala pozajmljena sredstva 1.152 205 471 6.129 33 7.990

Ostale obveze - - - - 461 461




26.045 2.648 18.840 7.496 1.258 56.287

Raskorak u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa 3.424 12.298 (6.920) 395 1.997 11.194

41


2011.

135134

41 Kamatni rizik / nastavak (u milijunima kuna)

Banka Do 1 Od 1 Od 3 Preko 1 Beskamatno Ukupno mjesec do 3 mjeseca do godine Na dan 31. prosinca 2010. mjeseca 1 godine

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 954 - - - 1.138 2.092


Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka - 482 2.047 212 65 2.806



Zajmovi i predujmovi klijentima 19.038 12.374 4.865 8.163 145 44.585

Imovina raspoloživa za prodaju 368 219 5 118 83 793

Imovina koja se drži do dospijeÊa - - 28 343 10 381





Ostala aktiva - - - - 197 197


30.981 13.291 10.841 9.188 3.051 67.352

Pasiva




Ostala pozajmljena sredstva 1.549 294 2.056 4.506 26 8.431

Ostale obveze - - - - 408 408



26.192 3.793 19.859 5.926 1.236 57.006

Raskorak u osjetljivosti na promjene kamatnih stopa 4.789 9.498 (9.018) 3.262 1.815 10.346


42 Ponderirana prosjeËna kamatna stopa

Ponderirana prosjeËna kamatna stopa na kraju godine bila je kako slijedi:

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Ponderirana Ponderirana Ponderirana Ponderirana prosjeËna prosjeËna prosjeËna prosjeËna kamatna stopa (%) kamatna stopa (%) kamatna stopa (%) kamatna stopa (%)

Gotovinske rezerve 0,02 0,74 0,02 0,75

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 0,05 0,76 0,05 0,77

Imovina namijenjena trgovanju 3,53 5,00 3,50 4,96

Plasmani kod drugih banaka 0,81 0,45 0,86 0,47

Zajmovi i predujmovi klijentima 6,64 6,76 6,84 6,95

Javni dug Republike Hrvatske 5,00 5,00 5,00 5,00

Zamjenske obveznice 5,00 5,00 5,00 5,00

Obveze prema klijentima 2,58 3,03 2,57 3,03

Ostala pozajmljena sredstva 2,08 1,88 2,02 1,96


2011.

137136

43 Valutni rizik (u milijunima kuna)

Grupa upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, ukljuËujuÊi valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute, te kupnju i prodaju stranih valuta na buduÊi datum.

Grupa EUR CHF USD Ostale HRK UkupnoNa dan 31. prosinca 2011. valute

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 370 136 56 67 2.018 2.647

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 958 - - - 6.031 6.989

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 640 - - - 1.857 2.497


Plasmani kod drugih banaka 3.810 26 2.117 461 622 7.036

Zajmovi i predujmovi klijentima 31.817 4.309 270 - 15.002 51.398

Imovina raspoloživa za prodaju 367 - 12 - 606 985




Nekretnine i oprema 269 - - - 935 1.204



Ostala aktiva 38 2 2 1 448 491


38.660 4.473 2.457 529 28.035 74.154

Pasiva

Obveze prema bankama 580 44 26 25 2.319 2.994

Obveze prema klijentima 30.094 646 2.941 494 13.256 47.431


Ostala pozajmljena sredstva 3.944 4.010 3 - 1.354 9.311

Ostale obveze 796 5 35 2 795 1.633

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod 4 - - - 190 194

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 13 - 12 1 165 191

Obveze za tekuÊe poreze 1 - - - 68 69

35.432 4.705 3.017 522 18.156 61.832

Neto pozicija prije utjecaja derivata 3.228 (232) (560) 7 9.879 12.322

Utjecaj derivata (3.070) 130 569 (10) - (2.381)

Ukupni raskorak 158 (102) 9 (3) 9.879 9.941


43 Valutni rizik / nastavak (u milijunima kuna)

Grupa EUR CHF USD Ostale HRK UkupnoNa dan 31. prosinca 2010. valute

Aktiva



Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 2.322 - - - 484 2.806



Zajmovi i predujmovi klijentima 31.005 4.772 292 1 13.348 49.418

Imovina raspoloživa za prodaju 969 - 14 - 500 1.483

Imovina koja se drži do dospijeÊa 615 - - - 32 647



Nekretnine i oprema 288 - - - 938 1.226




41.173 4.826 2.444 461 25.505 74.409

Pasiva

Obveze prema bankama 1.549 20 126 43 2.413 4.151




Ostale obveze 484 8 14 2 956 1.464


Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 6 - 16 - 192 214

Obveze za tekuÊe poreze 1 - - - 10 11

39.028 2.683 2.588 449 18.327 63.075

Neto pozicija prije utjecaja derivata 2.145 2.143 (144) 12 7.178 11.334

Utjecaj derivata (2.448) (2.174) 154 (10) - (4.478)

Ukupni raskorak (303) (31) 10 2 7.178 6.856


2011.

139138


Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, ukljuËujuÊi valutnu klauzulu, koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute, te kupnju i prodaju stranih valuta na buduÊi datum.

Banka EUR CHF USD Ostale HRK UkupnoNa dan 31. prosinca 2011. valute

Aktiva



Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 640 - - - 1.857 2.497


Plasmani kod drugih banaka 3.887 - 2.109 458 777 7.231

Zajmovi i predujmovi klijentima 28.839 4.280 270 - 13.302 46.691








Ostala aktiva 35 2 1 1 165 204


34.860 4.410 2.444 520 25.247 67.481

Pasiva

Obveze prema bankama 976 44 26 25 2.352 3.423




Ostale obveze 54 5 25 2 375 461


Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 13 - 12 1 160 186


31.262 4.643 2.995 514 16.873 56.287

Neto pozicija prije utjecaja derivata 3.598 (233) (551) 6 8.374 11.194

Utjecaj derivata (3.382) 130 559 (11) - (2.704)

Ukupni raskorak 216 (103) 8 (5) 8.374 8.490



Banka EUR CHF USD Ostale HRK UkupnoNa dan 31. prosinca 2010. valute

Aktiva



Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 2.322 - - - 484 2.806



Zajmovi i predujmovi klijentima 26.533 4.735 292 1 13.024 44.585


Imovina koja se drži do dospijeÊa 352 - - - 29 381







35.345 4.778 2.432 454 24.343 67.352

Pasiva

Obveze prema bankama 1.549 20 126 43 2.458 4.196




Ostale obveze 106 8 19 2 273 408


Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 6 - 16 - 184 206

34.176 2.633 2.582 444 17.171 57.006

Neto pozicija prije utjecaja derivata 1.169 2.145 (150) 10 7.172 10.346

Utjecaj derivata (1.032) (2.175) 159 (10) - (3.058)

Ukupni raskorak 137 (30) 9 - 7.172 7.288

44


2011.

141140

44 Rizik likvidnosti

Grupa (u milijunima kuna)Na dan 31. prosinca 2011. Manje od 12 mjeseci Preko 12 mjeseci Ukupno

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 2.647 - 2.647

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 1.851 5.138 6.989

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 2.145 352 2.497

Derivatna financijska imovina 11 - 11

Plasmani kod drugih banaka 6.281 755 7.036

Zajmovi i predujmovi klijentima 16.608 34.790 51.398

Imovina raspoloživa za prodaju 744 241 985

Imovina koja se drži do dospijeÊa 186 205 391

Ulaganja u ovisna i pridružena društva - 135 135

Nematerijalna imovina i goodwill - 157 157

Nekretnine i oprema 81 1.123 1.204

Ulaganje u nekretnine - 12 12

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju - 30 30

Ostala aktiva 459 32 491

Odgoena porezna imovina 163 8 171

31.176 42.978 74.154

Pasiva

Obveze prema bankama 2.942 52 2.994

Obveze prema klijentima 11.954 35.477 47.431

Derivatne financijske obveze 9 - 9

Ostala pozajmljena sredstva 2.013 7.298 9.311

Ostale obveze 1.633 - 1.633

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod 181 13 194

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 38 153 191

Obveze za tekuÊe poreze 69 - 69

18.839 42.993 61.832

Ukupni raskorak 12.337 (15) 12.322

RoËna analiza imovine i obveza Tablice u nastavku prikazuju imovinu i obveze Grupe i Banke na dan 31. prosinca prema procjeni kada se oËekuje njihovo izvršenje. Grupa i Banka prilikom pripreme izvješÊa o roËnosti koriste odreene pretpostavke. Naveden pretpostavke, primijenjene za stavku Zajmovi klijentima su veÊinom temeljene na ugovorenom dospijeÊu, dok su za prekoraËenja, revolving kredite i ostale stavke bez preciznog plana amortizacije, primijenjene pretpostavke dospijeÊa unutar jedne godine. Nadalje, oËekivano dospijeÊe za stavku Obveze prema klijentima, te u odreenoj mjeri za zajmove koji su djelomiËno ili u potpunosti nenadoknadivi, temeljene su na modelu ponašanja po iskustvu iz prošlosti. Preostale stavke za Grupu i Banku uglavnom su iskazane po ugovorenom dospijeÊu. DjelomiËno ili u potpunosti nenadoknadivi zajmovi prilagoeni su temeljem prošlih iskustava i buduÊe oËekivane naplate.


44 Rizik likvidnosti / nastavak (u milijunima kuna)

RoËna analiza imovine i obveza / nastavak

GrupaNa dan 31. prosinca 2010. Manje od 12 mjeseci Preko 12 mjeseci Ukupno

Aktiva





Plasmani kod drugih banaka 8.027 - 8.027


Imovina raspoloživa za prodaju 1.262 221 1.483



Nematerijalna imovina i goodwill 2 144 146

Nekretnine i oprema 88 1.138 1.226



Odgoena porezna imovina 64 156 220

33.040 41.369 74.409

Pasiva

Obveze prema bankama 4.151 - 4.151




Ostale obveze 1.051 413 1.464




25.716 37.359 63.075

Ukupni raskorak 7.324 4.010 11.334


2011.

143142



GrupaNa dan 31. prosinca 2011. Manje od 12 mjeseci Preko 12 mjeseci Ukupno

Aktiva





Plasmani kod drugih banaka 6.490 741 7.231



Imovina koja se drži do dospijeÊa 124 - 124



Nekretnine i oprema - 683 683


Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju - 30 30


Odgoena porezna imovina 118 - 118

27.549 39.932 67.481

Pasiva

Obveze prema bankama 3.371 52 3.423




Ostale obveze 461 - 461




17.175 39.112 56.287

Ukupni raskorak 10.374 820 11.194




BankaNa dan 31. prosinca 2010. Manje od 12 mjeseci Preko 12 mjeseci Ukupno

Aktiva





Plasmani kod drugih banaka 7.732 - 7.732






Nekretnine i oprema - 783 783


Ostala aktiva - 197 197

Odgoena porezna imovina - 141 141

29.248 38.104 67.352

Pasiva

Obveze prema bankama 4.196 - 4.196




Ostale obveze - 408 408

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod - 77 77

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove - 206 206

21.442 35.564 57.006

Ukupni raskorak 7.806 2.540 10.346

44


2011.

145144

GrupaNa dan 31. prosinca 2011.

Pasiva



Derivatne financijske obveze 4 1 4 - - 9

Ostala pozajmljena sredstva 504 244 1.433 5.160 2.755 10.096

Ostale obveze 1.623 4 5 3 - 1.635

Ukupne nediskontirane financijske obveze 25.124 7.740 17.556 9.472 2.871 62.763

IzvanbilanËne stavke

Potencijalne obveze 928 596 1.011 429 54 3.018

Preuzete obveze 9.666 - - - - 9.666

Ukupne nediskontirane izvanbilanËne stavke 10.594 596 1.011 429 54 12.684

Na dan 31. prosinca 2010.

Pasiva



Derivatne financijske obveze 85 1 - - - 86


Ostale obveze 1.443 4 6 - - 1.453







Pregled financijskih obveza po preostalom ugovornom dospijeÊuTabele u nastavku prikazuju dospijeÊa financijskih obveza Grupe i Banke na dan 31. prosinca, temeljem ugovorenih obveza povrata koje nisu svedene na sadašnju vrijednost.

Do 1 Od 1 Od 3 Od 1 do Preko 5 Ukupno mjeseca do 3 mjeseca 5 godina godina mjeseca do 1 godine

BankaNa dan 31. prosinca 2011.

Pasiva



Derivatne financijske obveze 4 1 4 - - 9

Ostala pozajmljena sredstva 1.158 232 573 3.976 2.738 8.677

Ostale obveze 461 - - - - 461







Pasiva



Derivatne financijske obveze 85 1 - - - 86


Ostale obveze 407 - - - - 407

Ukupne nediskontirane financijske obveze 25.142 8.513 15.944 7.118 994 57.711






Pregled financijskih obveza po preostalom ugovornom dospijeÊu / nastavak

Do 1 Od 1 Od 3 Od 1 do Preko 5 Ukupno mjeseca do 3 mjeseca 5 godina godina mjeseca do 1 godine


45 Koncentracija aktive i pasive

Koncentracijom rizika upravlja se na razini klijenta, zemljopisne regije i industrijskog sektora. Imovine i obveze Banke i Grupe mogu se razvrstati na sljedeÊe zemljopisne regije i industrijske sektore:


2011.

147146

45 Koncentracija aktive i pasive / nastavak (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA

Aktiva Pasiva IzvanbilanËne Aktiva Pasiva IzvanbilanËne stavke stavke


Zemljopisna regija

Republika Hrvatska 69.737 49.386 12.071 63.319 43.892 11.769

Europska unija 3.926 10.004 481 3.694 9.958 481

Ostale zemlje 491 2.442 132 468 2.437 131

74.154 61.832 12.684 67.481 56.287 12.381

Industrijski sektor

Stanovništvo 27.897 36.813 5.718 24.574 33.674 5.568

Financije 14.025 12.303 159 13.988 11.410 155

Vlada 11.047 2.706 664 8.925 2.693 634

Trgovina 3.381 947 709 2.958 867 683

Turizam 772 185 78 729 172 78

Poljoprivreda 1.259 84 79 1.214 79 79

Ostali sektori 15.773 8.794 5.277 15.093 7.392 5.184

74.154 61.832 12.684 67.481 56.287 12.381


Zemljopisna regija

Republika Hrvatska 64.894 49.150 11.342 58.248 44.488 11.099

Europska unija 7.351 13.368 567 6.983 11.965 567

Ostale zemlje 2.164 557 194 2.121 553 193

74.409 63.075 12.103 67.352 57.006 11.859

Industrijski sektor

Stanovništvo 26.494 35.948 5.200 23.941 32.725 5.099

Financije 15.691 13.846 44 15.125 12.625 42

Vlada 6.188 2.231 457 4.010 2.223 427

Trgovina 3.279 1.092 838 2.796 1.001 819

Turizam 811 122 34 755 109 34

Poljoprivreda 1.102 69 35 1.050 64 35

Ostali sektori 20.844 9.767 5.495 19.675 8.259 5.403

74.409 63.075 12.103 67.352 57.006 11.859

46 Zarada po dionici

47 Dogaaji nakon datuma bilance

U svrhu raËunanja zarade po dionici zarada predstavlja neto dobit poslije oporezivanja. Broj obiËnih dionica predstavlja ponderirani prosjeËni broj obiËnih dionica u godini nakon odbitka trezorskih dionica. Ponderirani prosjeËni broj obiËnih dionica korišten za izraËun obiËne zarade po dionici je iznosio 19.010.096 (2010.: 19.010.096). Ne postoji potencijalni efekt razrjeivanja vezan uz bilo koji financijski instrument te stoga osnovna zarada po dionici odgovara razrijeenoj zaradi po dionici.

22. veljaËe 2012. godine Banka je sa svojim ovisnim društvom u potpunom vlasništvu, Meimurskom bankom, sklopila ugovor o pripajanju. Nakon pribavljanja svih potrebnih regulatornih dozvola, ugovor Êe biti proslijeen na odobrenje skupštinama dioniËara Banke i Meimurske banke. Ciljani datum pripajanja je 30. studeni 2012. godine.

Obrazac "Bilanca" (u milijunima kuna)

Na sljedeÊim stranama prikazani su obrasci sastavljeni sukladno Odluci Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (NN62/08) („Odluka“), zajedno s objašnjenjima razlika izmeu obrazaca i osnovnih revidiranih financijskih izvješÊa Grupe i Banke, sastavljenih u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvješÊivanja (MSFI) i prikazanih na stranama 68 do 74. Informacije o osnovama sastavljanja financijskih izvješÊa, kao i sažetak znaËajnih raËunovodstvenih politika, te podatke potrebne za bolje razumijevanje odreenih stavaka izvještaja o financijskom položaju, raËuna dobiti i gubitka, izvješÊa o promjenama glavnice, te izvješÊa o novËanom toku iskazane su u financijskim izvješÊima Grupe i Banke sastavljenim u skladu s MSFI.

Dodatak 1 - Obrasci sukladno lokalnim propisima

GRUPA BANKA

31 prosinca 31 prosinca 31 prosinca 31 prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Imovina

1. Gotovina i depoziti kod Hrvatske narodne banke 9.520 9.806 9.121 9.400

1.1. Gotovina 1.327 1.150 1.244 1.078

1.2. Depoziti kod Hrvatske narodne banke 8.193 8.656 7.877 8.322

2. Depoziti kod bankarskih institucija 6.271 7.008 5.984 6.563

3. Trezorski zapisi Ministarstva financija i blagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke 2.675 2.881 2.038 2.360

4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 27 30 27 30

5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 344 956 186 788

6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeÊa 384 633 120 371

7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka 380 380 380 380

8. Derivativna financijska imovina 11 2 11 2

9. Krediti financijskim institucijama 877 1.097 1.330 1.224

10. Krediti ostalim komitentima 51.084 49.130 46.402 44.322

11. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate 135 128 389 392

12. Preuzeta imovina 34 29 24 21

13. Materijalna imovina (minus amortizacija) 1.204 1.226 683 783

14. Kamate, naknade i ostala imovina 1.208 1.103 786 716

A. Ukupno imovina 74.154 74.409 67.481 67.352


2011.

149148

Obrazac bilance je sastavljen u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke.

Obrazac "Bilanca" / nastavak (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA

31 prosinca 31 prosinca 31 prosinca 31 prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Obveze i kapital

1. Krediti od financijskih institucija 9.273 9.857 7.957 8.405

1.1. KratkoroËni krediti 1.298 1.749 1.298 1.746

1.2. DugoroËni krediti 7.975 8.108 6.659 6.659

2. Depoziti 49.998 50.770 47.074 47.368

2.1. Depoziti na žiroraËunima i tekuÊim raËunima 8.688 7.996 8.351 7.659

2.2. Štedni depoziti 6.647 7.041 6.050 6.424

2.3. OroËeni depoziti 34.663 35.733 32.673 33.285

3. Ostali krediti - - - -

3.1. KratkoroËni krediti - - - -

3.2. DugoroËni krediti - - - -

4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje 9 86 9 86

5. Izdani dužniËki vrijednosni papiri - - - -

5.1. KratkoroËni izdani dužniËki vrijednosni papiri - - - -

5.2. DugoroËni izdani dužniËki vrijednosni papiri - - - -

6. Izdani podreeni instrumenti - - - -

7. Izdani hibridni instrumenti - - - -

8. Kamate, naknade i ostale obveze 2.552 2.362 1.247 1.147

B. Ukupno obveze 61.832 63.075 56.287 57.006

Kapital

1. DioniËki kapital 1.907 1.907 1.907 1.907

2. Dobit tekuÊe godine 1.268 1.022 1.136 860

3. Zadržana dobit 7.326 6.606 6.368 5.809

4. Zakonske rezerve 136 135 130 130

5. Statutarne i ostale kapitalne rezerve 1.733 1.733 1.665 1.665

6. Nerealizirani dobitak/(gubitak) o osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoložive za prodaju (48) (69) (12) (25)

C. Ukupno kapital 12.322 11.334 11.194 10.346

D. Ukupno obveze i kapital 74.154 74.409 67.481 67.352

Usklaenje bilance na dan 31. prosinca 2011. (u milijunima kuna)

Usklaenje obrasca "Bilanca", sastavljenog u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke, i izvještaja o financijskom položaju objavljenog u financijskom izvješÊu Grupe i Banke sastavljenom sukladno MSFI na dan 31. prosinca 2011. godine prikazano je u nastavku.

Dodatak 1 - Obrasci sukladno lokalnoj regulativi l nastavak

GRUPA BANKA

po po MSFI Razlike po po MSFI Razlike Odluci Odluci

Imovina

Gotovina i depoziti kod Hrvatske narodne banke 9.520 - 9.520 9.121 - 9.121

Gotovina 1.327 - 1.327 1.244 - 1.244

Depoziti kod Hrvatske narodne banke 8.193 - 8.193 7.877 - 7.877

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka - 2.647 (2.647) - 2.465 (2.465)

Sredstva kod Hrvatske narodne banke - 6.989 (6.989) - 6.757 (6.757)

Depoziti kod bankarskih institucija 6.271 - 6.271 5.984 - 5.984

Plasmani kod drugih banaka - 7.036 (7.036) - 7.231 (7.231)

Trezorski zapisi Ministarstva financija i blagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke 2.675 - 2.675 2.038 - 2.038

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka - 2.497 (2.497) - 2.497 (2.497)

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 27 - 27 27 - 27

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 344 985 (641) 186 189 (3)

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeÊa 384 391 (7) 120 124 (4)

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka 380 - 380 380 - 380

Derivativna financijska imovina 11 11 - 11 11 -

Krediti financijskim institucijama 877 - 877 1.330 - 1.330

Krediti ostalim komitentima 51.084 51.398 (314) 46.402 46.691 (289)

Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate 135 135 - 389 389 -

Preuzeta imovina 34 - 34 24 - 24

Nematerijalna imovina i goodwill - 157 (157) - 83 (83)

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju - 30 (30) - 30 (30)

Ulaganje u nekretnine - 12 (12) - 9 (9)

Materijalna imovina (minus amortizacija) 1.204 1.204 - 683 683 -

Ostala aktiva - 491 (491) - 204 (204)

Kamate, naknade i ostala imovina 1.208 - 1.208 786 - 786

Odgoena porezna imovina - 171 (171) - 118 (118)

Ukupno imovina 74.154 74.154 - 67.481 67.481 -


2011.

151150

Usklaenje bilance na dan 31. prosinca 2011. / nastavak (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA


Obveze i kapital

Krediti od financijskih institucija 9.273 - 9.273 7.957 - 7.957

KratkoroËni krediti 1.298 - 1.298 1.298 - 1.298

DugoroËni krediti 7.975 - 7.975 6.659 - 6.659

Ostala pozajmljena sredstva - 9.311 (9.311) - 7.990 (7.990)

Depoziti 49.998 - 49.998 47.074 - 47.074

Depoziti na žiroraËunima i tekuÊim raËunima 8.688 - 8.688 8.351 - 8.351

Štedni depoziti 6.647 - 6.647 6.050 - 6.050

OroËeni depoziti 34.663 - 34.663 32.673 - 32.673

Obveze prema bankama - 2.994 (2.994) - 3.423 (3.423)

Obveze prema klijentima - 47.431 (47.431) - 44.081 (44.081)

Ostali krediti - - - - - -

KratkoroËni krediti - - - - - -

DugoroËni krediti - - - - - -

Derivativne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje 9 9 - 9 9 -

Kamate, naknade i ostale obveze 2.552 - 2.552 1.247 - 1.247

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod - 194 (194) - 74 (74)

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove - 191 (191) - 186 (186)

Ostale obveze - 1.633 (1.633) - 461 (461)

Obveze za tekuÊe poreze - 69 (69) - 63 (63)

Ukupno obveze 61.832 61.832 - 56.287 56.287 -

Kapital

DioniËki kapital 1.907 1.907 - 1.907 1.907 -

Trezorske dionice - (76) 76 - (76) 76

Dobit tekuÊe godine 1.268 1.268 - 1.136 1.136 -

DioniËka premija - 1.570 (1.570) - 1.570 (1.570)

Zadržana dobit 7.326 - 7.326 6.368 - 6.368

Zakonske rezerve 136 - 136 130 - 130

Statutarne i ostale kapitalne rezerve 1.733 - 1.733 1.665 - 1.665

PriËuve i zadržana dobit - 7.653 (7.653) - 6.657 (6.657)

Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoložive za prodaju (48) - (48) (12) - (12)

Ukupno kapital 12.322 12.322 - 11.194 11.194 -

Ukupno obveze i kapital 74.154 74.154 - 67.481 67.481 -

Usklaenje bilance na dan 31. prosinca 2011. / nastavak

Odstupanja pozicija bilance objavljenih u godišnjem izvješÊu u odnosu na standard koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeÊe kategorije:

Imovina Gotovina i depoziti kod HNB-a su stavke koje se kod HNB standarda zasebno iskazuju, dok su u godišnjem izvješÊu ukljuËeni u Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka, te Sredstva kod Hrvatske narodne banke.Depoziti kod bankarskih institucija i Krediti financijskim institucijama su u godišnjem izvješÊu iskazani unutar Plasmana kod drugih banaka i Novca i tekuÊih raËuna kod drugih banaka (kad se radi o tekuÊim raËunima i depozitima po vienju kod stranih i domaÊih banaka).Trezorski zapisi Ministarstva financija i blagajniËki zapisi HNB-a koji se kod HNB standarda zasebno iskazuju, u godišnjem izvješÊu su ukljuËeni u stavke Sredstva kod Hrvatske narodne banke (obvezni blagajniËki zapisi) i Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka.Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja i Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka u bilanci godišnjeg izvješÊa iskazuju se zajedno kao Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka, a razrada je dana u bilješci uz financijsko izvješÊe.Preuzeta imovina je stavka koja se kod HNB-a zasebno iskazuje, a u godišnjem izvješÊu je ukljuËena u stavku Ostala imovina.Kamate, naknade i ostala imovina ukljuËuje stavke godišnjeg izvješÊa Nematerijalna imovina, Ulaganje u nekretnine i Odgoena porezna imovina. Takoer, u ovu stavku se ukljuËuju sva potraživanja po kamatama, koja su u godišnjem izvješÊu rasporeena po pripadajuÊim portfeljima.

Obveze Krediti kod financijskih institucija i Ostali krediti, zasebno iskazani prema Odluci HNB-a, Ëine stavku Ostala pozajmljena sredstva u godišnjem izvješÊu.Depoziti ukljuËuju sva sredstva iskazana unutar Obveza prema bankama i Obveza prema klijentima u godišnjem financijskom izvješÊu.Kamate, naknade i ostale obveze ukljuËuje stavke godišnjeg izvješÊa Ostale obveze, ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod, Rezervacije za potencijalne obveze i troškove i Obveze za tekuÊe poreze. Takoer, u ovu stavku se ukljuËuju sve obveze po kamatama, koje su u godišnjem izvješÊu rasporeene po pripadajuÊim portfeljima.

KapitalZadržana dobit, Zakonske rezerve, Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoložive za prodaju i dio Statutarnih i ostalih kapitalnih rezervi iskazani su u godišnjem izvješÊu zajedno u poziciji PriËuve i zadržana dobit. S druge strane, DioniËka premija i Trezorske dionice su zasebne stavke godišnjeg izvješÊa, dok se po standardima HNB-a iskazuju unutar Statutarnih i ostalih kapitalnih rezervi.

Dodatak 1 - Obrasci sukladno lokalnim propisima l nastavak


2011.

153152

Obrazac raËuna dobiti i gubitka sastavljen je u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke.Financijska izvješÊa potpisana su u ime Uprave na dan 8. veljaËe 2012. godine.

Mr. Božo Prka Gabriele Pacepredsjednik Uprave zamjenik predsjednika Uprave

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

1. Kamatni prihodi 3.934 3.788 3.599 3.427

2. (Kamatni rashodi) (1.454) (1.588) (1.330) (1.465)

3. Neto kamatni prihod 2.480 2.200 2.269 1.962

4. Prihodi od provizija i naknada 1.352 1.304 624 622

5. (Rashodi od provizija i naknada) (240) (214) (114) (112)

6. Neto prihod od provizija i naknada 1.112 1.090 510 510

7. Dobit / (gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate 18 8 - -

8. Dobit / (gubitak) od aktivnosti trgovanja (2) 6 (2) 6

9. Dobit / (gubitak) od ugraenih derivata - - - -

10. Dobit / (gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka 2 (23) 2 (23)

11. Dobit / (gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 6 18 3 15

12. Dobit / (gubitak) od aktivnosti imovine u kategoriji imovine koja se drži do dospijeÊa - 1 - -

13. Dobit / (gubitak) proizašao iz transakcija zaštite - - - -

14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate - - - -

15. Prihodi od ostalih vlasniËkih ulaganja 4 5 179 164

16. Dobit / (gubitak) od obraËunatih teËajnih razlika 145 140 143 133

17. Ostali prihodi 126 120 42 23

18. (Ostali troškovi) (471) (435) (278) (255)

19. (OpÊi administrativni troškovi i amortizacija) (1.470) (1.452) (1.139) (1.113)

20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklaenja i rezerviranja za gubitke 1.950 1.678 1.729 1.422

21. Troškovi vrijednosnih usklaenja i rezerviranja za gubitke (369) (404) (353) (388)

22. Dobit prije oporezivanja 1.581 1.274 1.376 1.034

23. Porez na dobit (313) (252) (240) (174)

24. Dobit tekuÊe godine 1.268 1.022 1.136 860

Obrazac "RaËun dobiti i gubitka" (u milijunima kuna)

Usklaenje RaËuna dobiti i gubitka za 2011. godinu (u milijunima kuna)


Usklaenje obrasca "RaËun dobiti i gubitka", sastavljenog u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke, i raËuna dobiti i gubitka objavljenog u financijskom izvješÊu Grupe i Banke sastavljenom sukladno MSFI za 2011. godinu prikazano je u nastavku.

GRUPA BANKA


Kamatni prihod 3.934 3.935 (1) 3.599 3.599 -

(Kamatni rashod) (1.454) (1.455) 1 (1.330) (1.331) 1

Neto kamatni prihod 2.480 2.480 - 2.269 2.268 1

Prihodi od provizija i naknada 1.352 1.352 - 624 624 -

(Rashodi od provizija i naknada) (240) (240) - (114) (114) -

Neto prihod od provizija i naknada 1.112 1.112 - 510 510 -

Dobit / (gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate 18 18 - - - -

Dobit / (gubitak) od aktivnosti trgovanja (2) - (2) (2) - (2)

Dobit / (gubitak) od ugraenih derivata - - - - - -

Dobit / (gubitak) od imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka 2 - 2 2 - 2

Dobit / (gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 6 - 6 3 - 3

Dobit / (gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeÊa - - - - - -

Prihodi od ostalih vlasniËkih ulaganja 4 - 4 179 - 179

Dobit / (gubitak) od obraËunatih teËajnih razlika 145 - 145 143 - 143

Ostali prihodi 126 282 (156) 42 368 (326)

(Ostali troškovi) (471) (1.729) 1.258 (278) (1.276) 998

(Amortizacija nekretnina i oprema i nematerijalne imovine) - (213) 213 - (141) 141

(OpÊi administrativni troškovi i amortizacija) (1.470) - (1.470) (1.139) - (1.139)

(Troškovi vrijednosnih usklaenja i rezerviranja za gubitke) (369) (369) - (353) (353) -

Dobit prije oporezivanja 1.581 1.581 - 1.376 1.376 -

(Porez na dobit) (313) (313) - (240) (240) -

Dobit tekuÊe godine 1.268 1.268 - 1.136 1.136 -

Odstupanja pozicija RaËuna dobiti i gubitka objavljenih u godišnjem izvješÊu u odnosu na standard koji propisuje Odluka HNB-a odnose se na sljedeÊe kategorije:Prihod i rashod po zajmovima koji su plasirani ili primljeni uz jednosmjernu valutnu klauzulu u godišnjem financijskom izvješÊu iskazani su unutar kamata, a po standardu HNB-a izdvajaju se u stavku Dobit / (gubitak) od ugraenih derivata.Stavka godišnjeg izvješÊa Ostali prihodi iz poslovanja rasporeena je u sljedeÊe kategorije po standardu HNB-a: Dobit / (gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate, Dobit / (gubitak) od aktivnosti trgovanja, Dobit / (gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka, Dobit / (gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju, Dobit / (gubitak) od obraËunatih teËajnih razlika i Ostali prihodi.Amortizacija je u godišnjem izvješÊu iskazana zasebno, dok se Odlukom HNB-a iskazuje unutar stavke OpÊi administrativni troškovi i amortizacija. Ova pozicija takoer ukljuËuje stavku godišnjeg izvješÊa Ostali troškovi iz poslovanja, iskljuËujuÊi troškove premija za osiguranje štednih uloga koji su iskazani kao Ostali troškovi iz poslovanja u oba raËuna dobiti i gubitka.


2011.

155154

Obrazac "IzvješÊe o novËanom tijeku" (u milijunima kuna)

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Poslovne aktivnosti

1.1. Dobit prije oporezivanja 1.581 1.274 1.376 1.034

1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke 369 391 353 388

1.3. Amortizacija 213 237 141 156

1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka 1 13 1 13

1.5. (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine (17) (5) (15) (2)

1.6. Ostali (dobici)/gubici (91) 70 (266) (89)

1. NovËani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine 2.056 1.980 1.590 1.500

2.1. Depoziti kod Hrvatske narodne banke 624 (2.727) 611 (2.702)

2.2. Trezorski zapisi Ministarstva financija i blagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke 206 (1.815) 322 (1.582)

2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama (132) (124) (418) (276)

2.4. Krediti ostalim komitentima (2.246) (2.423) (2.350) (2.657)

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (1) - (1) -

2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 615 (227) 559 (87)

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka 3 58 3 58

2.8. Ostala poslovna imovina (195) 20 74 31

2. Neto (poveÊanje)/smanjenje poslovne imovine (1.126) (7.238) (1.200) (7.215)

PoveÊanje/(smanjenje) poslovnih obveza

3.1. Depoziti po vienju 692 2.168 318 1.881

3.2. Štedni i oroËeni depoziti (1.464) 825 (611) 753

3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje - - - -

3.4. Ostale obveze 189 (1.629) (111) (125)

3. Neto poveÊanje/(smanjenje) poslovnih obveza (583) 1.364 (404) 2.509

4. Neto novËani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaÊanja poreza na dobit 347 (3.894) (14) (3.206)

5. (PlaÊeni porez na dobit) (288) (206) (188) (97)

6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti 59 (4.100) (202) (3.303)

Obrazac "IzvješÊe o novËanom tijeku" / nastavak (u milijunima kuna)

Obrazac izvješÊa o novËanom tijeku sastavljeno je u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke.Primljene dividende tretiraju se kao tijek novca iz poslovnih aktivnosti unutar IzvješÊa o novËanom toku u godišnjem izvješÊu sastavljenom sukladno MSFI.


GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

UlagaËke aktivnosti

7.1. Primici od prodaje/(plaÊanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine (136) (122) 10 (69)

7.2. Primici od prodaje/(plaÊanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedniËke pothvate - - 3 -

7.3. Primici od naplate/(plaÊanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeÊa 248 231 250 204

7.4. Primljene dividende 4 5 179 164

7.5. Ostali primici/(plaÊanja) iz ulagaËkih aktivnosti - - - -

7. Neto novËani tijek iz ulagaËkih aktivnosti 116 114 442 299

Financijske aktivnosti

8.1. Neto poveÊanje/(smanjenje) primljenih kredita (584) 648 (448) (401)

8.2. Neto poveÊanje/(smanjenje) izdanih dužniËkih vrijednosnih papira - - - -

8.3. Neto poveÊanje/(smanjenje) podreenih i hibridnih instrumenata - - - -

8.4. Primici od emitiranja dioniËkog kapital - - - -

8.5. (IsplaÊena dividenda) (301) (323) (301) (323)

8.6. Ostali primici/(plaÊanja) iz financijskih aktivnosti - - - -

8. Neto novËani tijek iz financijskih aktivnosti (885) 325 (749) (724)

9. Neto poveÊanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (710) (3.661) (509) (3.728)

10. UËinci promjene teËaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine (24) 14 (24) 14

11. Neto poveÊanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (734) (3.647) (533) (3.714)

12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na poËetku godine 9.948 13.595 9.321 13.035

13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 9.214 9.948 8.788 9.321


2011.

157156

Obrazac "Izvještaj o promjenama kapitala" (u milijunima kuna)

DioniËki Trezorske Zakonske, Zadržana Dobit/ Nerealizirani Nekontro- Ukupno kapital dionice statutarne dobit/ (gubitak) dobitak/ lirajuÊi kapital i ostale (gubitak) tekuÊe gubitak s interes i rezerve rezerve godine osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

Grupa

1. Stanje 1. sijeËnja 2011. 1.907 (76) 1.944 6.606 1.022 (69) - 11.334

2. Promjene raËunovodstvenih politika i ispravci pogrešaka - - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje 1. sijeËnja 2011. 1.907 (76) 1.944 6.606 1.022 (69) - 11.334

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - (6) - (6)

5. Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - 29 - 29

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi - - - - - (2) - (2)

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama - - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama - - - - - 21 - 21

9. Dobit/(gubitak) tekuÊe godine - - - - 1.268 - - 1.268

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuÊu godinu - - - - 1.268 21 - 1.289

11. PoveÊanje/smanjenje dioniËkog kapitala - - - - - - - -

12. Kupnja/prodaja trezorskih dionica - - - - - - - -

13. Ostale promjene - - - - - - - -

14. Prijenos u rezerve - - 1 720 (721) - - -

15. Isplata dividende - - - - (301) - - (301)

16. Raspodjela dobiti - - 1 720 (1.022) - - (301)

17. Stanje 31. prosinca 2011. 1.907 (76) 1.945 7.326 1.268 (48) - 12.322


Obrazac "Izvještaj o promjenama kapitala" / nastavak (u milijunima kuna)


Grupa

1. Stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 2.311 5.603 960 (105) - 10.600

2. Promjene raËunovodstvenih politika i ispravci pogrešaka - - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 2.311 5.603 960 (105) - 10.600

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - (18) - (18)

5. Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - 45 - 45

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi - - - - - 9 - 9

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama - - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama - - - - - 36 - 36

9. Dobit/(gubitak) tekuÊe godine - - - - 1.022 - - 1.022

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuÊu godinu - - - - 1.022 36 - 1.058

11. PoveÊanje/smanjenje dioniËkog kapitala - - - - - - - -

12. Kupnja/prodaja trezorskih dionica - - - - - - - -

13. Ostale promjene - - - - - - - -

14. Prijenos u rezerve - - (367) 1.003 (637) - - (1)

15. Isplata dividende - - - - (323) - - (323)

16. Raspodjela dobiti - - (367) 1.003 (960) - - (324)

17. Stanje 31. prosinca 2010. 1.907 (76) 1.944 6.606 1.022 (69) - 11.334


2011.

159158



Banka

1. Stanje 1. sijeËnja 2011. 1.907 (76) 1.871 5.809 860 (25) 10.346

2. Promjene raËunovodstvenih politika i ispravci pogrešaka - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje 1. sijeËnja 2011. 1.907 (76) 1.871 5.809 860 (25) 10.346

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - (3) (3)

5. Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - 19 19

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi - - - - - (3) (3)

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama - - - - - 13 13

9. Dobit/(gubitak) tekuÊe godine - - - - 1.136 - 1.136

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuÊu godinu - - - - 1.136 13 1.149

11. PoveÊanje/smanjenje dioniËkog kapitala - - - - - - -

12. Kupnja/prodaja trezorskih dionica - - - - - - -

13. Ostale promjene - - - - - - -

14. Prijenos u rezerve - - - 559 (559) - -

15. Isplata dividende - - - - (301) - (301)

16. Raspodjela dobiti - - - 559 (860) - (301)

17. Stanje 31. prosinca 2011. 1.907 (76) 1.871 6.368 1.136 (12) 11.194



Obrazac izvještaja o promjenama kapitala sastavljen je u skladu sa Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja za banke.Rezerve i zadržana dobit u osnovnom godišnjem izvješÊu ukljuËuju i neto dobit za godinu i nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoložive za prodaju. koji se sukladno standardima HNB-a iskazuju zasebno.Zakonske. statutarne i ostale rezerve ukljuËuju dioniËku premiju.


Banka

1. Stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 2.237 4.839 927 (32) 9.802

2. Promjene raËunovodstvenih politika i ispravci pogrešaka - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje 1. sijeËnja 2010. 1.907 (76) 2.237 4.839 927 (32) 9.802

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - (15) (15)

5. Promjena fer vrijednosti portfelja

financijske imovine raspoložive za prodaju - - - - - 23 23

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi - - - - - (1) (1)

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama - - - - - 7 7

9. Dobit/(gubitak) tekuÊe godine - - - - 860 - 860

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuÊu godinu - - - - 860 7 867

11. PoveÊanje/smanjenje dioniËkog kapitala - - - - - - -

12 . Kupnja/prodaja trezorskih dionica - - - - - - -

13. Ostale promjene - - (366) 366 - - -

14 . Prijenos u rezerve - - - 604 (604) - -

15. Isplata dividende - - - - (323) - (323)

16. Raspodjela dobiti - - - 604 (927) - (323)

17. Stanje 31. prosinca 2010. 1.907 (76) 1.871 5.809 860 (25) 10.346


2011.

161160

RaËun dobiti i gubitka (in EUR million)

GRUPA BANKA

2011. 2010. 2011. 2010.

Prihodi od kamata 529 520 484 470

Troškovi kamata (196) (218) (179) (201)

Neto prihod od kamata 333 302 305 269

Prihodi od naknada i provizija 182 179 84 85

Troškovi naknada i provizija (32) (29) (15) (15)

Neto prihod od naknada i provizija 150 150 69 70

Ostali prihodi iz poslovanja 38 36 49 44

Prihodi iz poslovanja 521 488 423 383

Rezerviranja (50) (55) (47) (53)

Ostali troškovi iz poslovanja (232) (226) (172) (167)

Amortizacija (29) (33) (19) (21)

Udjel u dobiti i gubicima pridruženih društava obraËunanih metodom udjela 2 1 - -

Dobit prije oporezivanja 212 175 185 142

Porez na dobit (42) (35) (32) (24)

Neto dobit za godinu 170 140 153 118

Raspoloživo za:

DioniËare matiËnog društva 170 140 153 118

170 140 153 118

Dodatak 2 - Nerevidirana financijska izvješÊa u eurima

Iznosi u raËunu dobiti i gubitka pretvoreni su iz valute mjerenja (kuna) u euro koristeÊi prosjeËne teËajeve za 2011. godinu (1 EUR = 7, 441192 kn) i 2010. godinu (1 EUR = 7,285692 kn).

Izvještaj o financijskom položaju (u milijunima eura)

Dodatak 2 - Nerevidirana financijska izvješÊa u eurima l nastavak

GRUPA BANKA

31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Aktiva

Novac i tekuÊi raËuni kod drugih banaka 352 308 327 283

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 928 1.031 897 998

Financijska imovina po fer vrijednosti u raËunu dobiti i gubitka 332 380 332 380

Derivatna financijska imovina 1 - 1 -

Plasmani kod drugih banaka 934 1.087 960 1.047

Zajmovi i predujmovi klijentima 6.825 6.692 6.200 6.037

Imovina raspoloživa za prodaju 131 201 25 107

Imovina koja se drži do dospijeÊa 52 88 16 52

Ulaganja u ovisna i pridružena društva 18 17 52 53

Nematerijalna imovina i goodwill 21 20 11 9

Nekretnine i oprema 160 166 91 106

Ulaganje u nekretnine 2 2 1 1

Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju 4 - 4 -

Ostala aktiva 64 54 27 28

Odgoena porezna imovina 23 29 17 19

Ukupna aktiva 9.847 10.075 8.961 9.120

Iznosi u izvještaju o financijskom položaju pretvoreni su iz valute mjerenja (kuna) u euro koristeÊi teËajeve važeÊe na dane 31. prosinca 2011. godine (1 EUR = 7,53042 kn) i 31. prosinca 2010. godine (1 EUR = 7,385173 kn).


2011.

163162

Izvještaj o financijskom položaju / nastavak (u milijunima eura)

GRUPA BANKA

31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 31. prosinca 2011. 2010. 2011. 2010.

Pasiva

Obveze prema bankama 398 562 455 569

Obveze prema klijentima 6.299 6.370 5.853 5.904

Derivatne financijske obveze 1 12 1 12

Ostala pozajmljena sredstva 1.236 1.339 1.061 1.142

Ostale obveze 217 199 61 54

ObraËunati nedospjeli troškovi i odgoeni prihod 26 28 10 10

Rezervacije za potencijalne obveze i troškove 25 29 25 28

Obveze za tekuÊe poreze 9 1 8 -

Ukupna pasiva 8.211 8.540 7.474 7.719

Glavnica raspoloživa dioniËarima matiËnog društva

DioniËki kapital 250 250 250 250

Trezorske dionice (10) (10) (10) (10)

DioniËka premija 208 213 208 213

PriËuve i zadržana dobit 1.014 942 882 830

Dobit raspoloživa dioniËarima matiËnog društva 170 140 153 118

Ukupna glavnica 1.632 1.535 1.483 1.401

Ukupna pasiva i glavnica 9.843 10.075 8.957 9.120

Iznosi u izvještaju o financijskom položaju pretvoreni su iz valute mjerenja (kuna) u euro koristeÊi teËajeve važeÊe na dane 31. prosinca 2011. godine (1 EUR = 7,53042 kn) i 31. prosinca 2010. godine (1 EUR = 7,385173 kn).

IzdavaË Privredna banka Zagreb d.d. • Design & Production Euro RSCG Zagreb, Ëlanica Unex GrupeFotografije HNK Zagreb, HNK Varaždin, Moderna galerija Zagreb, Muzeji Hrvatskog zagorja

• Tisak Intergrafika • Naklada 300

Elektronska verzija godišnjeg izvješÊa 2011. dostupna je na www.pbz.hr

1 1

ANNUALREPORT

2011

Annual Report

2011

1 1

ANNUALREPORT

2011

Annual Report

2011

Documents

Annual Report - Privredna banka Zagreb · Moderna galerija Zagreb - Izložba: Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu 19./20. st., Vlaho Bukovac: Portret djevojËice