SVEUILITE U ZAGREBUStr.:. 4STUDIJ ANTROPOLOGIJE (svibanj 2005)Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetKatedra za antropologijuDVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ ANTROPOLOGIJEZagreb, svibanj 2005.1. Uvoda) Razlozi pokretanja studijaU tradiciji europskih sveuilita antropologija pripada i prirodnim i drutveno-humanistikim znanostima, pa je nastava iz podruja antropologije i kod nas bila organizirana kroz Dodiplomski studij na Filozofskom fakultetu u sklopu humanistikih znanosti, a poslijediplomski studij jednim dijelom na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u sklopu studija iz polja Biologije, smjer Bioloke antropologije, a drugim dijelom na Filozofskom fakultetu iz podruja kulturne antropologije u sklopu poslijediplomskog studija Etnologija i kulturna antropologija. Holistika narav znanosti antropologije, kao i sve sloeniji odnos kulture i biologije (kulturne posljedice molekularne genetike i inih bio tehnologija) glavni su razlog studija antropologije kao holistike discipline.b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programaAntropologija kao holistika znanost koja okuplja grane i discipline kojima je zajedniko to to kao predmet svog prouavanja imaju ovjeka, prvi se put u Hrvatskoj mogla upisati kao dodiplomski sveuilini studij tek akademske godine 2000/2001. Za izvedbu toga studija osnovana je 9. prosinca 1998. godine na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu posebna Fakultetska katedra za antropologiju. Donoenjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123 od 31. 7. 2003.) mijenja se ustroj studija i na Sveuilitu u Zagrebu, i to u skladu s Bolonjskom deklaracijom koja podrazumijeva uvoenje sustava 3+2+3. To znai da se nastavu iz Dodiplomskog studija Antropologija na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu treba reorganizirati u skladu sustava 3+2 te dodati doktorski (poslijediplomski) studij Antropologije. On se upisuje nakon zavretka diplomskog sveuilinog studija, traje u pravilu tri godine i njegovim zavretkom stjee se akademski stupanj doktora znanosti. Shodno navedenome te potrebi da i nadalje antropologija bude prisutna u najviem stupnju visokog obrazovanja, kao to je to praksa na europskim sveuilitima, predlaemo reorganizirani program studija Antropologije po sustavu 3+2+3. Ovaj program izradili su lanovi Katedre za antropologiju Filozofskog fakulteta, a koju ine djelatnici Instituta za antropologiju i djelatnici Filozofskog fakulteta.Temeljem dosadanjeg iskustva miljenja smo kako na osnovi objektivnih mogunosti dodiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija na Sveuilitu u Zagrebu (u okviru Filozofskog fakulteta), ali i na osnovi dosadanjih iskustava u provoenju poslijediplomske nastave na razini magisterija znanosti (polje: Biologija, smjer: Bioloka antropologija) moemo predloiti ozbiljan, s europskim studijima kompatibilan i s obzirom na Bolonjsku deklaraciju odriv i kvalitetan studij, i to: dodiplomski studij: Antropologija, diplomski: Antropologija i poslijediplomski (doktorski) studij: Antropologija.Prijedlog studija uinili smo, modificirajui ga u skladu sa zahtjevima Bolonjske deklaracije, orijentiranim prema suvremenoj antropologiji i kompatibilnim sa studijima antropologije u Europi. c) Mogui partneri izvan visokokolskog sustavaStruni profil diplomiranog antropologa omoguuje diplomiranom antropologu nezaobilaznu ulogu u svakom istraivakom projektu u kojem se ispituje odnos drutva, kulture i biotehnologije, odnosno drutveni instituti kojima se reguliraju odnosi ovjeka s njegovom okolinom. Takoer je nezaobilazna uloga antropologa u istraivanju kulturnih procesa, ekolokih procesa i javnoga mnijenja, zatim u razliitim ekspertnim timovima vezanim uz dravne institucije poput ministarstava i drugih institucija dravne uprave te razliitih agencija koje rjeavaju specifine drutvene, kulturne i probleme ljudske okoline. Dodajmo naposljetku, da je jedno od recentnijih podruja na kojem su antropolozi ve due vrijeme angairani povezano s intenzivnim razvojem edukacijskih znanosti, te irenjem prostora obrazovanja u drutvu prema cijeloivotnom obrazovanju iz ega nastaju problemi koje je potrebno znanstveno i struno pratiti a antropologija je disciplina koja izmeu ostalog osposobljava strunjake upravo toga profila.Istraivaka, znanstvena i nastavna suradnja mogua je sa sljedeim partnerima izvan visokokolskog sustava: znanstveni instituti domae i meunarodne strukovne organizacije, srodni fakulteti i odsjeci u zemlji i inozemstvu.d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataKako zapravo nema discipline u kojoj bi se predmet bavljenja relevantno analizirao bez antropolokih aspekata jasno je da je preddiplomski studij antropologije poeljan za nastavak studija na razliitim podrujima, posebno drutveno humanistikih i biotehnolokih znanosti. Zbog toga se u ovome planu i programu predlau mnogi kolegiji koji su po strukturi interdisciplinarni te time dostupni studentima gotovo svih fakulteta i smjerova. Ne treba smetnuti s uma da su antropoloki aspekti i sadraji i dosad nalazili svoje mjesto u izrazito velikom broju studijskih programa i to ne samo drutveno humanistikih nego i prirodoslovnih, tehnikih, medicinskih i ostalih znanosti.S obzirom na navedeno oekujemo da e predmete i kolegije koje predlaemo birati ne samo studenti drugih studijskih grupa ve da e i nai studenti sa znanjima koje steknu u preddiplomskom studiju antropologije biti vrsni i na mnogim drugim studijima i studijskim grupama. Napominjemo takoer, da su mnogi nai kolegiji dostupni studentima najrazliitijih struka i profila. Potujui naelo pokretljivosti, predlaemo program koji e naim studentima omoguiti da vlastitim odabirom interdisciplinarno povezuju sadraje razliitih struka, kao to oekujemo da e studenti drugih struka odabirati niz predmeta koje nudimo kao izborne.2. Opi dio2.1. Naziv studijaDvopredmetni preddiplomski studij antropologije2.2. Nositelj studija i izvoa studijaNositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Institut za antropologiju u ZagrebuIzvoa studija: Katedra za antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.2.3. Trajanje studijaPreddiplomski studij 6 semestara (3 godine).2.4 Uvjeti upisa na studijUvjeti upisa na dvopredmetni preddiplomski studij:- zavreno srednjokolsko obrazovanje, poloen razredbeni ispit ili dravna matura, sukladno zakonskim odredbama te odredbama Sveuilita i matinog fakulteta.2.5 Preddiplomski studij antropologijea) Trajanje preddiplomskog studija i akademski naziv: Preddiplomski studij antropologije traje est semestara, a studenti koji ga zavre stjeu akademski naziv baccalaurea/baccalaureus humanistikih znanosti, smjer antropologijab) Ciljevi preddiplomskog studija:Osnovni je cilj preddiplomskog studija ovladavanje polaznika znanjem iz podruja antropologije. Znanje formalno moemo ocjenjivati prema djelovanju (instrumentalno znanje) i prema razumijevanju (ili ostvarenoj slici svijeta). U dananje informatiko doba, kad govorimo o znanju sagledavamo ga kao mreu podataka koji su evolucijski preivjeli kroz svoju korisnost za ljudske djelatnosti. Takav vid znanja prua ujedno i razumijevanje postojeih teorijskih okvira unutar kojih je takva mrea sainjena. Polaznici preddiplomskog studija moraju svladati osnovne elemente antropologije te sagledati njihovu teorijsku povezanost kako bi bili u mogunosti razumjeti i prepoznati razliitost ljudskih strukturiranja i djelatnosti koje iz njih izviru. Sukladno navedenom preddiplomski studij osposobljava zavrene studente da se sa pozicija humanistiko antropolokog sagledavanja ukljue u problematiku odreenih lokaliteta i njihovog stanovnitva.Apsolviranjem kolegija studenti stjeu znanja koja im omoguuju biti aktivnim sudionicima u antropolokim istraivanjima. Nadalje, nakon studija, razvijaju vjetinu prepoznavanja evolucijske karakteristike biolokih i drutveno kulturnih fenomena te njihove povezanosti. Na taj nain oni su kompetentni dati svoj sud o (ne)povoljnosti drutvenih gibanja te sudjelovati u procesima drutvenog planiranja. Zavren preddiplomski studij antropologije studentima takoer daje mogunost ukljuivanja u diplomski studij antropologije, etnologije i srodnih znanosti.3. Opis programa3.1. Popis obaveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnim za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodovaOPIS PROGRAMA DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA ANTROPOLOGIJEDvopredmetni preddiplomski studij antropologije NAPOMENE:Kao strani jezici struke priznaju se sljedei jezici: engleski, njemaki, francuski, talijanski i panjolski. Osim stranog jezika kao obaveznog predmeta na I. i II. semestru, student moe tijekom preddiplomskog studija upisati jo jedan strani jezik iz izborne kvote.Od est izbornih predmeta na III., IV..,V. i VI. semestru, student mora upisati barem tri predmeta iz ponude izbornih kolegija Katedre za antropologiju.SEMESTARNAZIV PREDMETAOBLICI NASTAVEUKUPNO SATI BROJ ECTS OBAVEZE STUDENATAUVIJETI ZA SLUANJEPSVTNAST.BODOVAI.1.Uvod u antropologiju 21454pismeni i usmeni ispitupisan I. sem.2.Uvod u etnologiju21454pismeni i usmeni ispitupisan I. sem.3.Uvod u genetiku ovjeka2304pismeni i usmeni ispitupisan I. sem4.Strani jezik struke23025.Tjelesna i zdravstvena kultura300.5II.1.Socijalna antropologija11303pismeni i usmeni ispitupisan II. sem2.Uvod u lingvistiku antropologiju2303pismeni i usmeni ispitupisan II. sem3.Informatika u antropologiji11303pismeni i usmeni ispitupisan II. sem4.Metode istraivanja u antropologiji2303pismeni i usmeni ispitupisan II. sem5.Strani jezik struke23026.Tjelesna i zdravstvena kultura300.5III.1.Auksologija ovjeka2303pismeni i usmeni ispitPoloeni I.1 i I.3.2-Kognitivna lingvistika11303usmeni ispitnema3.Statistike metode za antropologe11303pismeni ispitnema4.Uvod u populacijsku genetiku11303pismeni ispitnema5.Izborni predmet30Ovisno o predmetu6-Tjelesna i zdravstvena kultura300.5SEMESTARNAZIV PREDMETAOBLICI NASTAVEUKUPNO SATI BROJ ECTS OBAVEZE STUDENATAUVIJETI ZA SLUANJEPSVTNAST.BODOVAIV.1.Uvod u antropoloku arheologiju2303pismeni i usmeni ispitupisan III sem.2.Hrvatska usmena knjievnost1152pismeni i usmeni ispitnema3.Analiza antroplokih podataka11303pismeni i usmeni ispitOdsluan III. 3.4.Kvantitativna genetika1152pismeni i usmeni ispitPoloeni I.1. i I.3.5.Izborni predmet60Ovisno o predmetu6.Tjelesna i zdravstvena kultura300.5V.1.Antropologija odgoja i obrazovanja11303istraiv. usmeni ispitPoloeni I.1.2.Medicinska antropologija21454pismeni i usmeni ispitupisan V sem.3.Temeljni pojmovi ekologije ovjeka11303pismeni i usmeni ispitPoloeni I.1. i I.3.4.Izborni predmeti45Ovisno o predmetu5.Tjelesna i zdravstvena kultura300.5VI.1.Uvod u forenzinu antropologiju1152pismeni i usmeni ispitupisan VI. Sem.2.Opa komunikologija11303pismeni i usmeni ispitupisan VI. Sem3.Evolucija ovjeka11303pismeni i usmeni ispitupisan VI. Sem4.Izborni predmeti45Ovisno o predmetu5.Tjelesna i zdravstvena kultura2300.5Izborni predmeti preddiplomskog studija:NAZIV PREDMETAOBLICI NASTAVEUKUPNO SATI BROJ ECTS OBAVEZE STUDENATAUVIJETI ZA SLUANJEPSVTNAST.BODOVAAntropologija i hermeneutika11303seminar,usmeni ispitpoloena prve godinaAntropologija i management2302pismeni i usmeni ispitnemaInterakcija ovjek okoli11302pismeni i usmeni ispitnemaovjek i biotop11302pismeni i usmeni ispitnemaovjek i prostor. Povijest ivota u kru prapovijest i antika.2303seminarski radnemaKultura i povijest11303usmeni ispitPoloeni I.2. i II.1.Meukulturalna istraivanja linosti2302pismeni i usmeni ispitnemaMetode u molekularnoj antropologiji2303usmeni ispitPoloeni I.1. i I.3.Primijenjena antropologija2302seminarski radnemaReligije starog Istoka2303seminarski radnemaSociobiologija11303Pismeni, usmeni, seminarnemaTeorije multikulturalizma 13605Bodovni sustavnemaUvod u filozofiju2302usmeni ispitnemaVizualna komunikacija 2302pismeni i usmeni ispitPoloeni VI.2.3.2. Opis predmeta/kolegijaOpis predmeta/kolegija nalazi se u prilogu 1.3.3. Struktura studiranja, ritam studiranja i obveze studentaStruktura studiranja, ritam studiranja i obveze studenta opisane su u prethodnim tablicama3.4. Predmeti i/ili moduli koje studenti mogu birati s drugih studija Predmeti i/ili moduli koje studenti mogu birati s drugih studija odredit e se u dogovoru s mentorima.3.5.Jezik studija Studij e se izvoditi na hrvatskom jeziku a ovisno o interesu i broju potencijalnih polaznika koji izraavaju takav zahtjev veinu predmeta mogue je izvoditi na engleskom jeziku.3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodovaKriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova biti e odreeni u skladu s odredbama Filozofskog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu i odgovarajuim zakonskim aktima.3.7. Nain zavretka studijaPreddiplomski studij antropologije zavrava nakon to su poloeni svi propisani ispiti i realiziran potreban broj ECTS bodova.3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij.Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu, mogu nastaviti studij prema pozitivnim zakonskim odredbama utvrenim Zakonom o Visokim uilitima RH.4. Uvjeti izvoenja studija4.1. Mjesta izvoenja studijskog programaStudijski program dvopredmetnog preddiplomskog studija antropologije izvodit e se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.4.2. Podaci o prostoru i opremi predvienoj za izvoenje studijaStudij e se izvoditi u prostorima u kojima se i dosad izvodio studij antropologije na Filozofskom fakultetu. Adekvatnost tog prostora za sada nije mogue procijeniti. Za uspjeno izvoenje nastave sve uionice trebale bi biti opremljene LCD projektorom, raunalom spojenom na intranet Filozofskog fakulteta i ostalim tehnikim pomagalima za nastavu to trenutno nije sluaj za sve ve samo za neke predavaonice. 4.3. Imena nastavnika i broj suradnika koji e sudjelovati u izvoenju studijaPri pokretanju studija u izvoenju nastave sudjelovat e sljedei nastavnici (37) i suradnici (10):Prof. dr. sc. Vjekoslav Afri, redoviti profesorProf. dr. sc. Vitomir Belaj, redoviti profesorProf. dr. sc. Stipe Botica, redoviti profesorProf. dr. sc. Hotimir Burger, redoviti profesorProf. dr. sc. Ivan Cifri, redoviti profesorProf. dr. sc. Slobodan Elezovi, redoviti profesorProf. dr. sc. Branka Janiijevi, naslovni redovni profesorProf. dr. sc. Veljko Jovanovi, redoviti profesorProf. dr. sc. Osman Mufti, redoviti profesorProf. dr. sc. Milan Mesi, redoviti profesorProf. dr. sc. Marko Pranji, redoviti profesorProf. dr. sc. Pavao Rudan, redoviti profesorProf. dr. sc. Nina Smolej Narani, naslovni redoviti profesorProf. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, redoviti profesor Prof. dr. sc. Anita Sujoldi, naslovni redoviti profesorProf. dr. sc. Predrag Zarevski, redoviti profesorProf. dr. sc. Denis Bratko, izvanredni profesorProf. dr. sc. Jasna Milii, naslovni izvanredni profesorProf. dr. sc. Darko Polek, izvanredni profesorProf. dr. sc. Mario laus, naslovni izvanredni profesorProf. dr. sc. Sanja poljar-Vrina, izvanredni profesorProf. dr. sc. Aleksandar tulhofer, izvanredni profesorDoc. dr. sc. Snjeana oli, docentDoc. dr. sc. Stao Forenbacher, docentDoc. dr. sc. Blaenka Grahovac, docentDoc. dr. sc. Miroslav Jilek, docent Doc. dr. sc. Boris Oluji, docentDoc. dr. sc. Ida Rafaelli, docent Doc. dr. sc. Lajos Szirovicza, naslovni docent Doc. dr.sc. prim. Stjepan Turek, docentDr. sc. Lovorka Bara - Lauc, znanstveni suradnikDr. sc. Irena Martinovi-Klari, znanstveni suradnikDr. sc. Marijana Perii, znanstveni suradnikDr. sc. Tatjana kari-Juri, znanstveni suradnikDr. sc. Igor To, dipl. ing. arhDr. sc. Tomislav Lauc Mr. Sc. Tomislav Janovi, znanstveni asistent vii predavaMr.sc. Maja BarbaliMr. sc. Ivor Jankovi Mr. Sc. Krunoslav Nikodem, znanstveni novak Evelina Rudan, znanstvena novakinjaTin Turkovi, zanstveni novakAna Butkovi, asistenticaLucija imii, prof., asistenticaDario Pavi, asistentMladen Planinc, asistentAndrea Vrani, asistentica4.4. Podaci o angairanim nastavnicima nalaze se u prilogu 2.4.5. 4.6. Optimalan broj studenata koje se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaNa teret Ministarstva znanosti obrazovanja i porta20Studij iz osobnih potreba84.7. -4.8. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa, a posebno nain sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programaSemestralno anketiranje studenata antropologije te analiza uspjenosti nakon svakog semestra studija. 5. Ostale napomeneImajui u vidu reformirani Program studija antropologije te odravanje nastave na Katedri za antropologiju do sad i ubudue, doli smo do zakljuka kako se, kada je rije o nastavnom optereenju i pomanjkanju nastavnikog osoblja, na Katedri za antropologiju moe govoriti o potrebi za ukupno 5 nastavnika u suradnikim zvanjima. Nastava na Katedri za antropologiju organizirana je tako da je izvode djelatnici Instituta za antropologiju i djelatnici Filozofskog fakulteta koji u pravilu formacijski pripadaju nekom od odsjeka fakulteta. Institut za antropologiju ima vie znanstvenih novaka koji sudjeluju u nastavi, dok djelatnici fakulteta nemaju suradnika za izvoenje nastave. Ovaj bi se problem mogao rijeiti angairanjem znanstvenih novaka u suradnikim poslovima pri izvoenju nastave na Katedri za antropologiju. U privitku:PRILOG 1: OPISI PREDMETA/KOLEGIJAPRILOG 1OPISI OBVEZNIH PREDMETA/KOLEGIJA DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ ANTROPOLOGIJEOpis kolegija preddiplomskog studija:1. Naziv predmeta:UVOD U ANTROPOLOGIJU2. Naziv kolegija:UVOD U ANTROPOLOGIJU3. Nastavnik, suradnici:Prof.dr.sc. Pavao Rudan4. ECTS-bodovi: 45. Jezik:Hrvatski6. Trajanje:1 semestar zimski (45 sati)7. Status: Obvezatni8. Oblik provoenja nastave:2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan 1. semestar10. Nain provjere znanja:pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta:Kolegij prua temeljne spoznaje o antropologiji kao drutveno-humanistikoj i prirodnoj znanosti. Kao uvodni predmet u studij prikazat e povijesne temelje tzv. prve, druge i tree bioloke revolucije; teorijske temelje bioloke i socio-kulturne antropologije 19. i 20. stoljea, kao i pregled evolucijskih ideja to su proizvod postupne akumulacije znanja o ovjeku. Nove spoznaje genetike i ope ekologije, paleontologije i evolucije, bit e prikazane u cilju razumijevanja temeljnih adaptacijskih mehanizama na razini pojedinca, ali i u kontekstu razumijevanja adaptacijskih mehanizama kao uzroka varijabilnosti na razini populacija. Predavanjima e se pruiti studentima suvremena znanja o ljudskom porijeklu, biolokim varijacijama ovjeka i primata (kao adaptacijskom odgovoru na utjecaje imbenika okolia) te interakcijskim procesima to formiraju suvremene ljudske grupe i uzrokuju ljudsku unutar i meupopulacijsku varijabilnost.12. Literatura:Popis obavezne literature:Relethford, J.: The Human Species - An Introduction to Biological Anthropology McGraw-Hill, New York, 2003.Rudan, P.: Populacijska biologija ovjeka (Uvod u antropologiju), fotokopije 12 dvosatnih predavanja, HAD - interno izdanje, Zagreb, 2004.Popis preporuene dopunske literature:Sakka, M.: Les origines de l' homme - Un autre regard, Messidor/Editions sociales, Paris, 1991.Kottak, C. Ph.: Anthropology - The Exploration of Human Diversity, McGraw-Hill, New York, 2003.13. Ciljevi: Opi:Definiranje predmetnosti antropologije kao drutvenohumanistike i biomedicinske znanosti, povijesni pregled spoznaja o postanku i evoluciji ovjeka.Posebni:Predmetnost i mogunosti analize mikroevolucije ovjeka, naini formiranja suvremenih ljudskih grupa analizom genetikih mehanizmima, principi analize demografskih mjera na populacijskoj razini.1. Naziv predmeta:UVOD U ETNOLOGIJU2. Naziv kolegija:UVOD U ETNOLOGIJU3. Nastavnik, suradnici:red. prof. dr. sc. Vitomir Belaj4. ECTS-bodovi: 45. Jezik:Hrvatski6. Trajanje:1 semestar zimski (45 sati)7. Status: Obvezatni8. Oblik provoenja nastave:2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno Nastava se izvodi u obliku predavanja s elementima seminarskoga rada (2+1). Studenti dobivaju po jedan zadatak da u pismenom obliku prikau neku pojavu (osobu, problem, djelo) i, po mogunosti, prezentiraju drugim studentima koji komentiraju uradak (ovo je ogranieno brojem sluaa)9. Uvjeti za sluanje predmeta:upisan 1. semestar10. Nain provjere znanja:aktivnost na nastavi , pismeni i usmeni ispitaktivnost na nastavi5 %pisanje teksta25 %usmeni ispit na kraju semestra70 %11. Okvirni sadraj predmeta:Predmet uvodi studenta u studij koji je upisao. Student se upoznaje s osnovnim pojmovima etnologije, te s njezinim nastankom i razvojem, utkanim u iri drutveni i povijesni kontekst. Obrauju se, redom, mitoloka razina promatranja i interpretiranja etnikih znaajki, postavljanje problema postanka i razvoja kulture u starim civilizacijama, znaajke srednjovjekovnoga pristupa znanosti. Tome slijedi doba otkria i humanistike obnove, osnove moderne znanosti (D. Scotus, R. Bacon, F. Bacon, R. Descartes) i obnova historijske znanosti (Ibn Khaldum, Jean Bodin), prosvjetiteljska strujanja i nastanak izvaneuropske etnologije kao zanosti o povijesti kulture ovjeanstva (A. C. Chavannes), zatim barokna enciklopedijska polihistorija, barokni slavizam i prva definicija etnologije Jana Kollra, nastanak narodoslovlja u romantizmu, etnoloki evolucionizam i klasici etnologije (A. Bastian, J. J. Bachofen, E. B. Tylor, L. H. Morgan), marksistiko prihvaanje jednolinijskoga evolucionizma i etnologija u komunistiki upravljanim zemljama. Zatim slijedi prikaz prevladavanja evolucionizma, priklona shvaanju historijske dimenzije razvoja kulture i drutva te prikaz kulturnohistorijskoga pristupa u uem smislu (F. Ratzel, F. Graebner, Beka kola s W. Schmidtom i Frankfurtska s L. Frobeniusom) i drugih povijesno usmjerenih novijih etnolokih pristupa. Prikazuje se pokret skupine Ethnologia Europaea i njezini ciljevi, zadatci i dometi. Posebno se obrauje suodnos povijesno usmjerene etnologije i, ispoetka, izrazito ahistorijskih socio/kulturnoantropolokih pravaca (funkcionalizam, strukturalizam i sl.), pokuaj objedinjavanja dijakronijskih i sinkronijskih pristupa u suvremenoj etnologiji/kulturnoj antropologiji. Kroz povijesni prikaz etnoloke znanosti studenti se upoznaju s terminologijom pojedinih razdoblja i pravaca, s motivacijama za istraivanja i s postavljenim problemima te nainom njihova rjeavanja. Noviji socio/kulturnoantropoloki pravci i kole te pristupi, problemi i naini njihova rjeavanja ovdje se posebno ne razrauju, jer je za to predvien poseban kolegij Uvod u kulturnu antropologiju s kojime ovaj Uvod ini jednu cjelinu.12. Literatura a) Obavezna literatura: BELAJ, Vitomir: Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etnikim skupinama, Studia ethnologica 1, Zagreb, 1989, str. 9-17. BELAJ, Vitomir: Poeci hrvatske etnoloke znanosti u europskomu kontekstu. U: Studia ethnologica Croatica VI:185-197.BRATANI, Branimir: Regionalna ili nacionalna i opa etnologija, Slovenski Etnograf X/1957, Ljubljana, str. 7-18. APO, Jasna: Hrvatska etnologija, znanost o narodu ili o kulturi?, Studia ethnologica 3, Zagreb, 1991, str. 7-15. KROEBER, Alfred: The Nature of Culture, 1952. b) Preporuena literatura:BENEDICT, Ruth: Obrasci kulture, 1966 (1934), odabrana poglavlja. BIRKET-SMITH, Kai: Putevi kulture. Zagreb 1960.BRATANI, Branimir: Allgemeine und europische Ethnologie heute. Ethnologia Europaea II-III/1970-71, 80-85. 13. Ciljevi: Predmet je, zajedno s Uvodom u kulturnu antropologiju, osnovni teorijski predmet za itav studij. Studenti trebaju ovladati metodom povijesno usmjerena (dijakronijskoga) segmenta etnologije, osjetiti usku vezu izmeu vrste postavljanih pitanja i izbora metode za njihovo rjeavanje, sagledati dosege i mogunosti koje nude pojedini pristupi etnolokome gradivu, stei znanja o osnovnim vrstama izvora podataka. Ovaj se zadatak ostvaruje kroz prikaz povijesnoga razvoja etnoloke misli. Prikazom pojedinih znaajnih osoba, pravaca i razdoblja prate se osnovne znaajke znanosti i znanstvenoga rada, opi predmet etnologije, pristupi etnoloki relevantnim aspektima predmeta, metode dobivanja rezultata. Studenti se s antropolokim segmentom upoznaju u predmetu Uvod u kulturnu antropologiju, pa su ta dva predmeta komplementarna.1. Naziv predmeta: Uvod u genetiku ovjeka2. Naziv kolegija: UVOD U GENETIKU OVJEKA3. Nastavnik, suradnici: dr.sc. Branka Janiijevi, nasl.red.prof.4. ECTS-bodovi: 45. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 1 semestar - zimski (30 sati)7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja tjedno9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan I. semestar10. Nain provjere znanja : pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta: Kolegij obuhvaa postavke klasine genetike u irem smislu. Studenti se upoznaju sa osnovnim zakonitostima segregacije Mendelovih faktora nasljeivanja kao i specifinim podrujima i granama na koje djelimo genetiku ovjeka.Stoga serazmatraju temeljne postavke eugenike, citoloke genetike, ekoloke genetike, medicinske i epidemiloke genetike, molekularne genetike, evolucione genetike te etike u genetici ovjeka.12. Literatura: Popis obavezne literature:Levin, P.R.: Genetika, kolska knjiga, Zagre, 1971Hodson, A.: Essential Genetics, Bloomsbury Publishing Limited, London, 1992.Zergollern, LJ. i sur.:Humana genetika, Medicinska naklada, Zagreb, 1996.13. Ciljevi: a) Opi: U saetom obliku upoznati studente antropologije sa osnovnim znanjima iz ope genetike kao i specifinim znanjima vezanim za genetiku ovjeka, i time omoguiti da s punim razumijevanjem prate nastavu ostalih kolegija.b) Posebni: Rrazumjevanja antropogenetikih varijacija ovjeka.1. Naziv predmeta: Socijalna Antropologija2. Naziv kolegija: Socijalna Antropologija3. Nastavnik, suradnici: prof. dr. sci. Vjekoslav Afri, redoviti profesor, Tin Turkovi, prof.4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: Jedan semestar, 30 sati7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: Predavanja (1 sat tjedno) i seminari(1 sat tjedno).9. Uvjeti za sluanje predmeta: nema10. Nain provjere znanja: U okviru predmeta "Socijalna antropologija" svaki student priprema kratak referat o jednoj od knjiga navedenih u seminarskoj literaturi, napisani i odrani referat uvjet je za izlazak na ispit. Na konanu ocjenu koju e student dobiti iz predmeta djeluju tri sastavnice: Usmeni ispit na kraju ljetnog semestra, Aktivnost u seminaru i kvaliteta odranih referata.11. Okvirni sadraj predmeta: Sadraj predmeta Socijalna antropologija podijeljen je u petnaest cjelina: 1. Odreenje predmeta i metode socijalne antropologije, te odnos socijalne antropologije s njoj srodnim disciplinama. 2. Razvoj od hominida do suvremenog ovjeka i nastanak najranijih socijalnih institucija. 3. Nastanak prvih civilizacija te njihov socijalni ustroj. 4. Razlikovanje kultura i drutava na povijesna i nepovijesna drutva, tople i hladne kulture. 5. Kritika valorizacija teorijskih razlika evolucionista i difuzionista. 6. Obiaji i obredi. 7. Znanost, umjetnost, religija, magija i socijalni poredak. 8. Kultura, civilizacija i socijalni poredak. 9. Grupe i socijalne mree. 10. Kultura i patologija. 11. Moderna i postmoderna. 12. Jezik, nacionalna svijest i nacionalno osloboenje. 13. Antropologija hrvatske svakodnevnice (navike, obiaji) 14. Civilno drutvo, demokracija i prava ovjeka. 15. Globalizacija i regionalizam.12. Popis obavezne literature: 1.V. Erlich: U drutvu s ovjekom, Naprijed, Zagreb 1968.2.L. Strauss: Strukturalna antroplogija, Stvarnost Zagreb3.E. Kale: Uvod u znanost o kulturi, kolska knjiga, Zagreb 1988.4.Nikola Skledar: ovjek i kultura, Uvod u socio-kulturnu antropologiju, Societas i Matica Hrvatske Zaprei, Zagreb 20015.Zbornik radova: Antropologija danas (ur. A. L. Kroeber) Vuk Karadi, Beograd 1972.)iz zbornika slijedee radove: P.T.D. arden: Shvatanje o fosilnom ovjeku; H. Vajnert: Fosilni ovjek; K. Monge: Bioloka osnova ovekovog ponaanja; D. H. Stjuard: Evolucija i process; D. S. Karter: Teorija evolucije i evolucija oveka; I. Halovel: Kultura, linost i drutvo; M. Mid: Nacionalni karakter; D. Bidni: Koncept vrednosti u modernoj antropologiji.+ dvije knjige iz seminarske literature po osobnom izboruPopis preporuene dopunske literature: L. Jovani: to mi danas znamo o prvim ljudima; S. Andre: ovjek u potrazi za svojim pretcima; anadjia: Krapinski praovjek; Historija ovjeanstva, Kulturni i nauni razvoj, J. Hawkes: Prethistorija; 5. Srejovi: Lapenski vir; M. Eliade: Kovai i alkemiari; M. Eliade: amanizam; G. Rohajm: Nastanak i funkcija kulture; A. R. Redklif Brown: Struktura i funkcija u primitivnom drutvu; B. Malinowski: Nauka, magija i religija; B. Malinowski: Nauna teorija kulture; K. Birket Smith: Putevi kulture; L. Vajt: Nauka o kulturi; L. Bruhl: Primitivni mentalitet; L. Strauss: Divlja misao; L. Strauss: Tuni tropi; H. Wendt: Traio sam Adama; . Kului: ivot i kultura zaostalih plemena Australije; B. Jens: Kalahari, praovjek u atomsko doba; R. Benedikt: Obrasci kulture; J. Collier: Indijanci obaju Amerika; A. Heller: Teorija istorije; I. Attali: Povijest vremena; K. Kaucki: Porijeklo hrianstva; L. Mumford: Grad u historiji; S. D. Stjuard: Teorija kulturne promene; M. Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma; R. H. Tawney: Religija i uspon kapitalizma; M. Gross: Poeci moderne Hrvatske; E. Moren: ovjek i smrt; . Kului: Neobini obiaji; S. Freud: Totem i tabu; D. R. Augutin: Etnologija nae svakodnevnice; D. R. Augutin: Ulice moga grada; J. Huizinga: Homo ludens; R. Boovi: Iskuenje slobodnog vremena; V. Prop: Morfologija bajke; l. Morgan: Drevno drutvo; F. Engels: Porijeklo porodice i privatnog vlasnitva; M. Mead: Spol i temperament u tri primitivna drutva; U. Wesel: Mit o matrijarhatu; . Papi - L. Sklevicki (ur.): Antropologioja ene; H. Seton-Watson: Nacije i drave; E. Fromm: Anatomija ljudske destruktivnosti; K. Lorenc: O agresiji; R. Supek: Drutvene predrasude i nacionalizam; Castells M.: Uspon umreenog drutva, Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura, Svezak 1., Golden marketing, Zagreb 2000.; Zbornik: Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk, uredili: M. Featherstone & R. Burrows, Zagreb, Jesenski i Turk, 2001.; J. Krippendorf: Putujue ovjeanstvo; Opa deklaracija o pravima ovjeka (Revija za sociologiju 3-4/89) I. Cifri: Moderno drutvo i svjetski etos, Razvoj i okoli, Zagreb 2000.; 13. Cilj: Cilj Socijalne Antropologije je pruiti elementarno znanje o nastanku i razvoju socijalnih institucija i njihovoj ulozi u ustroju drutava razliitih kultura, znanje koje omoguuje sagledavanje posebnih znanstvenih oblasti: sociologije, etnologije, psihologije, komparativne knjievnosti, anglistike itd. kao sastavnog dijela cjelovitog izuavanja ovjeka, njegove prirode, drutva i kulture.1. Naziv predmeta: Lingvistika antropologija2. Naziv kolegija: Uvod u lingvistiku antropologiju3. Nastavnik, suradnici: Prof. dr. Anita Sujoldi i Lucija imii, prof., asistent4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 2 semestar - ljetni7. Status: obavezan8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja 9. Uvjeti za sluanje predmeta: upis u 2. semestar10. Nain provjere znanja: usmeni i pismeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Kolegij predstavlja opi uvod u temeljne pojmove i podruja lingvistike antropologije. Utemeljena na injenici da u sva tri glavna vida ovjekova postojanja - opeg (biolokog), posebnog (sociokulturnog) i posebnog (psiholokog) upravo jezik ima jednu od najvanijih uloga u utvrivanju ovjekova identiteta, svojim interdisciplinarnim pristupom lingvistika a. nastoji uspostaviti kontinuitet meu ovim kategorijama koje se izdvojeno izuavaju u okrilju drugih znanosti. Kolegij razmatra jezik kao esencijalno obiljeje ovjekove naravi i njegove uklopljenosti u ivotnu cjelinu, s teitem na funkciji jezika u okviru univerzalnih i kulturno specifinih znaajki ljudskog ponaanja, s osvrtom na metode istraivanja i prikupljanja podataka Glavne teme obuhvaaju temeljna obiljeja jezika i njegove strukture kao komunikacijskog sustava, bioloke temelje jezika, porijeklo i evoluciju jezika, usvajanje prvog jezika, odnos jezika i miljenja, jezik u kulturi i drutvu te proces jezine socijalizacije, jezik i identitet, jezine promjene i nestajanje jezika te odnos govornog i pisanog jezika.. Koriste se podaci i primjeri iz hrvatskog i raznih drugih jezika koji omoguuju iroku perspektivu u razmatranju univerzalnih i kulturno specifinih znaajki jezika. 12. Literatura: a)Popis obavezne literature: Saussure, de F. (2000) Teaj ope lingvistike. Zagreb: ArtTresor.Martinet, A. (1982) Osnove ope lingvistike. Zagreb:GZH. Lenneberg, E.H. (1967) Biological foundations of language. New York: Wiley.Bickerton, D. (1990) Language and Species, Chicago:The University of Chicago Press.Foley, W.A. (1998) Anthropological linguistics, Blackwell Publishers.Salzmann, Z. (1998) Language, Culture and Society, An Introducion to Linguistic Anthropology, Boulder, Westview Press.b)Popis preporuene dopunske literature: Lieberman, P. (1984) The biology and evolution of language. Cambridge, MA: Harvard University Press.Pinker, S. (1994) The Language Instinct, William Morrow and Company, Inc., New YorkPalmer, G. B. Deacon, T.W. (1997) The Symbolic Species. The so-evolution of language and brain. New York:Norton.Dunbar, R. I. M. (1996) Grooming, Gossip and the Evolution of Language, London:Faber & Faber.Lurija, A.R.(1997) Jezik i svest. Zavod za udbenike, Beograd.Bloom, P. (2002) How Children Learn the Meanings of Words. MIT Press. Comrie, B. (1981) Language universals and linguistic typology. Chicago: University of Chicago Press.Dixon, R. M. W. (1997). The Rise and Fall of Languages. Cambridge/New York: Cambridge University Press.Hajmz, D. (1980) Etnografija komunikacije (prev. M. Radovanovi), BIGZ, Beograd.Duranti, A., (1997) Linguistic Anthropology, Cambridge University Press, Cambridge 1997Sapir, E. (1974). Ogledi iz kulturne antropologije.BIGZ, Beograd, 1980.Lucy, A.J. (1992) Language diversity and thought. Cambridge University Press.Bourdieu, P.(1992) to znai govoriti, Naprijed, Zagreb.Fasold, R. The sociolinguistics of society. Blackwell Publishers, 200113. Ciljevi: Opi: Upoznavanje sa glavnim podrujima istraivanja u lingvistikoj antropologiji te njezinom znaenju u okviru studija antropologije, kao i sa varijabilnou formi ljudskog jezika kao oblika ljudske kreativnosti i njezinom povezanou s kontekstom odreenih kultura i drutava.Posebni: Uvid u metode istraivanja univerzalnih i sociokulturnih dimenzija jezika.1. Naziv predmeta: Informatika u antropologiji2. Naziv kolegija: Informatika u antropologiji3. Nastavnik, suradnici: dr. sc. Lajos Szirovicza naslovni docent4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - ljetni7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebi9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan 2. semestar10. Nain provjere znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: PredavanjaOrganizacija podataka: informacija, podatak i informacijski sustavOblikovanje podataka: od ideje do baze podatakaOd datoteke do baze podatakaTeorija relacijskih baza podataka Relacijske baze podatakaJezici za rad sa bazama podataka: SQL VjebeKratak osvrt na MS WINDOWS operacijski sustavKratak osvrt na MS Office aplikacijuSustavi za relacijske baze podataka - MS ACCESSTablice i relacijeUpiti i formeIzvjetajiRealizacija konkretne baze podataka po izboru studenta12. Literatura: H. Birola, V. Bosilj Vuki, V. eri, K. urko, A. Kliment, . Pogaj, V. Sria, I. Strugar, M. Varga, N. Zalac: Poslovna informatika, Carski husar, Zagreb, 1996. L. Szirovicza: Nastavni materijal iz teorije baze podataka (u pripremi)Prirunik iz MS ACCESSA po izboru polaznika13. Ciljevi: a) Opi: (opa znanja, vjetine i kompetencije koje studenti stjeu apsolviranjem kolegija) Cilj kolegija je da studenti osvjee znanja iz MS Offic programskog paketa (posebno modula WORD, EXCEL) i da se upoznaju s osnovnim pojmovima i tehnologijama baza podataka. b) Posebni: (posebna znanja, vjetine i kompetencije koje studenti stjeu apsolviranjem kolegija) Cilj praktinog dijela nastave je da se studenti upoznaju s MS ACCESS programom za relacijske baze podataka i osposobe za izradu jednostavnijih baza podataka.1. Naziv predmeta: METODE ISTRAIVANJA2. Naziv kolegija: Metode istraivanja3. Nastavnik, suradnici: dr. sc. Miroslav Jilek, docent4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - ljetni7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan 2. semest10. Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Svrha i ciljevi znanosti i znastvenih istraivanja, Konceptualizacija i operacionalizacija istraivanja, Nacrti israivanja i koraci u istraivanju.Metode Metodologija; Odredbe i osobine pojedinih metoda; Promatranje, Intervju, Analiza sadraja, Anketa, Eksperiment.Sistematika metodologije, Fokus grupe, Case study, Kompleksna metodologija, Metoda SWOT analize za strateko planiranje, Hipoteze, Mjerenja, Uzorci.12. Literatura: OBAVEZNA LITERATURA: Vujevi Miroslav (2000. i kasnija izdanja): Uvod u znanstveni rad, kolska knjiga, Zagreb Supek Rudi (1968. i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja, Naprijed, ZagrebDOPUNSKA LITERATURA: Zvonarevi, M. (1974.): Socijalna psihologija, kolska knjiga, Zagreb (dio II., od 59 181. stranice) Vujevi, M. (1983.): Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih nauka, Informator, Zagreb Gilli, G. A. (1974.): Kako se istrauje, kolska knjiga, Zagreb Mili, V. (1965. ili kasnija izdanja): Socioloki metod, Nolit, Beograd (poglavlja VI XVI) unji, . (1973.): Kritika socioloke metode, Gradina, Ni Neuman, W.L. (1996.): Social Research Methods, Qualitative and Quantitative Approaches, Boston, Allyn and Bacon13. Ciljevi: a. OPI CILJEVI: Usvajanje opih i osnovnih znanja o osnovama znanstvenih istraivanja u polju antropologije. Usvajanje osnovnih znanja o karakteristikama i dometima pojedinih metoda i ukupnosti metodologije.b. POSEBNI CILJEVI: Usvajanje osnovnih znanja iz metodologije u svrhu osposobljenosti za daljnji produbljeni studij metodologije. Osposobljenost studenata za razvoj vlastitih poetnih istraivakih koncepata i valorizaciju i evaluaciju drugih empirijskih istraivanja.1. Naziv predmeta: Auksologija ovjeka2. Naziv kolegija: Auksologija ovjeka3. Nastavnik: dr.sc. Nina Smolej Narani, nasl.red.prof. Suradnici: dr.sc. Tatjana kari-Juri, mr.sc. Maja Barbali4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - zimski7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja na tjedan9. Uvjeti za sluanje kolegija: poloeni ispiti iz Uvoda u antropologiju i Uvoda u genetiku ovjeka10. Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Auksologija prouava rast ivih bia zdruujui rezultate deskriptivnih studija, eksperimentalnog rada i testiranja hipoteza u teoriju strukturnih i funkcionalnih elemenata rasta. Predmet Auksologija ovjeka bavi se problemima tjelesnog rasta i razvoja ovjeka s antropolokog gledita. Cilj mu je opisati i objasniti promjene koje se tokom ivotnog ciklusa dogaaju s ljudskim organizmom uslijed biolokih procesa i djelovanja socioekolokih faktora te prikazati evoluciju ivotnog ciklusa ovjeka. Glavne teme obuhvaaju: prikaz tjelesnog rasta i razvoja od prenatalnog doba, doba djetinjstva i adolescencije do reproduktivnog doba i starosti; usporedbu rasta i razvoja ovjeka i ostalih primata; evoluciju ivotnog ciklusa ovjeka; meuodnos biologije i kulture u uobliavanju obrazaca rasta ovjeka; utjecaj genetskih i okolinih faktora na rast, razvoj i starenje te varijacije rasta i razvoja u ljudskim populacijama.12. Literatura:Obvezatna: Bogin, B. (1999) Patterns of Human Growth. Cambridge University Press, Cambridge, UKMalina, R.M., C. Bouchard (1991) Growth, Maturation and Physical Activity. Human Kinetics Books, Champaigh, IL, USA.Dopunska: izabrana poglavlja izUlijaszek, S., F.E. Johnston, M.A. Preece (Eds.) (1998) The Cambridge Encyclopedia of Human Growth and Development. Cambridge University Press, Cambridge, UKTanner, J.M. (1990) Fetus into Man. Physical Growth from Conception to Maturity. Harvard University Press, Cambridge, MA, USA.Mascie-Taylor, C.G.N., B. Bogin (1995) Human Variability and Plasticity. Cambridge University Press, Cambridge, UKBodszar, E.B., C. Susanne (Eds.) (1998) Secular Growth Changes in Europe. Eotvos University Press, Budapest, Hungary.13. Ciljevi: Opi: U saetom obliku upoznati studente antropologije s ontogenetskim razvojem ovjeka i uzrocima varijacija u ljudskom ivotnom ciklusu u vremenu i prostoru. Steeno znanje posluit e studentu pri procjeni i pravilnom objanjenju razliitosti u pojedinim tjelesnim osobinama ovjeka tijekom rasta, razvoja i starenja.Posebni: Omoguiti studentu da s punim razumijevanjem prati nastavu ostalih kolegija.1. Naziv predmeta: Kognitivna lingvistika2. Naziv kolegija: Kognitivna lingvistika3. Nastavnik Dr. sc. Ida Raffaelli, docent4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - zimski7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara tjedno9. Uvjeti za sluanje kolegija: nema10. Nain provjere znanja: usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta:Kognitivnu lingvistiku smjeta se u okvire kognitivne znanosti i sagledavaju se razliiti vidovi tumaenja ovjekovih kognitivnih sposobnost s jezikom kao ovjeku specifinom sposobnou s pomou koje moemo proniknuti u strukture ljudskoga znanja i naine ovjekova poimanja svijeta. Kognitivna lingvistika smjeta se i u tradicijske lingvistike okvire koji su joj neposredno prethodili (Amerika lingvistika, Europski strukturalizam itd.).12. Literatura:Obvezatna: Gardner, H. (1987) The Mind's New Science, A History of the Cognitive Revolution, Basic Books.Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, Chicago University Press.Langacker, R. (1987) Foundations of Cognitive Grammar, Vol. I, Standford University Press.Taylor, J. R. (2003) Cognitive Grammar, Oxford University Press.Dopunska:Jansen, T Redeker, G. (1999) Cognitive Linguistics: Foundation, Scope and Methodology, Mouton de GruyterRudzka-Ostyn, B (ur.) (1988) Topics in Cognitive Linguistics, John BenjaminsVarela, F.J. Thompson, E. Rosch E. (1993) The Embodied Mind, MIT PressTaylor J. R. (1995) Linguistic Categorization Prototypes in Linguistic Theory, Clarendon Press, Oxford13. Ciljevi: Stjecanje temeljnih znanja i ovladavanje temeljnim pojmovima iz kognitivne lingvistike.1. Naziv predmeta: STATISTIKA2. Naziv kolegija: Statistike metode za antropologe3. Nastavnik, suradnici: dr.sc. Veljko Jovanovi, nasl.red.prof4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 1 semestar 7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan 9. Uvjeti za sluanje predmeta: nema10. Nain provjere znanja: pismeni11. Okvirni sadraj predmeta: Statistika je skup metoda koje se bave prikupljanjem, analizom i tumaenjem opsenih brojanih podataka. Poetno e studenti biti upoznati s razvojem statistike i njenom metodolokom povezanosti s antropolokim istraivanjima. Slijede primjeri izraunavanja vjerojatnosti nekog dogaaja te prikaz osnovne ideje Bayesovog teorema. Nakon toga protumaen je pojam i tipovi varijable u statistici, njena oekivana vrijednost i varijanca. Izvodi i znaenje binomne i Poissonove razdiobe vjerojatnosti bit e temeljito obraeni. Na osnovu nae studije razvoja djece u zagrebakim kolama, protumait e se karakteristike Gaussove razdiobe i pojam centralnog graninog teorema, te postupak normaliziranja varijable. Procjena parametara, te testiranje hipoteze tipini su problemi statistikog zakljuivanja stoga e se posebna panja posvetiti znaenju nul-hipoteze u pojedinim testovima. Rezultati antropolokih istraivanja migracije stanovnitva otoka Hvara posluit e za razumijevanje prezentacije podataka u okvirima kontingencijskih tablica, te testiranja nul-hipoteze hikvadrat testom. U nastavku ove problematike biti e prikazane osnovne karakteristike log-linearne analize. Testiranja dviju i vie grupa istorodnih podataka uz nul hipotezu Ho da se grupe statistiki ne razlikuju, provest e se analizom varijance (ANOVA). Rezultati antropometrijskih mjerenja djece u Zagrebu pokazuju ovisnost njihove teine i visine o dobi; na tom primjeru bit e objanjena metoda najmanjih kvadrata kao i pojmovi regresije i korelacije te primjena ANOVA testa u istraivanju ovisnosti dviju varijabli. Studenti e biti upoznati i s neparametrijskim modelima koji ne ukljuuju pretpostavke o tipu razdiobe vjerojatnosti. Te su metode prikladne za one probleme kad se raspolae s malo podataka.12. Literatura: Popis obavezne literature: Armitage, P.:Statistical Methods in Medical Research, Blackwell sci. pub. Oxford, 1971Popis preporuene dopunske literature: Paue, .: Uvod u matematiku statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 199313. Ciljevi: Opi: Apsolviranjem kolegija studenti stjeu razumijevanje kvantitativnih odnosa koji proizlaze iz brojanih podataka antropolokih istraivanja. Nadalje, nakon studija, razvijaju vjetinu da prikupljaju takav tip podataka, karakteristinih za povezanost biolokih i drutveno kulturnih fenomena. Ujedno oni su upoznati sa ogranienjima u izvoenju zakljuaka na osnovu istih. Posebni: Stjecanje vjetine i kompetentnosti da prosuuju o antropolokim aspektima drutvenih promjena i stanja koja se mogu kvantificirati. 1. Naziv predmeta: Genetika stanovnitva2. Naziv kolegija: Uvod u populacijsku genetiku3. Nastavnik, suradnici: dr. sc. Veljko Jovanovi, nasl. red. prof.4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 1 semestar - zimski 7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan 9. Uvjeti za sluanje predmeta: nema 10. Nain provjere znanja: pismeni 11. Okvirni sadraj predmeta: Populacija je skupina koja ivi na istom podruju tako da njezini lanovi tvore reproduktivnu zajednicu te na taj nain imaju zajedniki sastav nasljednih faktora (genski prostor). Sukus populacijske genetike je istraiti i prouiti mehanizme koji dovode do promjene frekvencija gena u populaciji. Prouavati neku populaciju a izgubiti iz vida ovjeka koji je sastavni dio te populacije, nije put kojim kroi antropologija u podruju humanistikih znanosti. Ljudske populacije karakterizirane su svojim socio-kulturnim i genskim razvojem unutar odreenog okolia, a jedan od pokazatelja tog razvoja je i demografija dotine populacije. S time u vezi razmotrit e se minimalni statistiko-raunarski koncepti nuni za razumijevanje evolucijskih modela populacijske genetike. Kao uvod u modele bit e prikazan razvoj evolucije kao obrazac za razumijevanje komunikacije znanstvene misli sa drutveno-kulturnim okruenjem. U nastavku, nakon prikaza Hardy-Weinbergove ravnotee, bit e govora o mehanizmu koji znaajno djeluje u malim reproduktivno izoliranim populacijama, a to je gensko odstupanje (genetiki drift). Na osnovu tog fenomena dolazi do smanjivanja bioloke varijabilnosti (heterozigotnosti) populacije. Procesom odabira i selekcijom (uzgajanjem) dolazimo do evolucijskih promjena korisnim za ovjeanstvo. Meutim, u dananje doba pred antropolozima je da se odrede prema kreiranju evolucije biotehnolokim inenjeringom. Pojam biolokog srodstva je jedan od osnova za razumijevanje stanja gena u populaciji. Da bi se procijenilo stanje srodstva unutar neke populacije potrebno je procijeniti efektivnu reproduktivnu veliinu te populacije (Nef). Efektivna veliina populacije je odreena veliina populacije koja ima istu koliinu sluajnosti genetske strukture kao i aktualna populacija. Jedan od naina kvantificiranja biolokog srodstva je definiranje pojedinih koeficijenata koji opisuju prijenos gena. Uslijed poveanja koeficijenta sroivanja populacije (alfg) mijenjaju se odnosi heterozigotnosti i homozigotnosti, i kao primjer posluit e podaci erotrocitnih polimorfizama unutar malih naselja na otoku Hvaru. Podaci naih istraivanja na tom otoku posluit e takoer za analizu utjecaja migracije na razbijanje smanjenja bioloke varijabilnosti. Posebna panja bit e posveena modelu prirodne selekcije koji ima i drutvene konotacije.12. Literatura Popis preporuene dopunske literature: Hartl, L.D., and Clark, A.G.: Principles of Population Genetics, Sinauer Ass. Sunderland, 199713. Ciljevi: a) Opi: Apsolviranjem kolegija studenti stjeu znanja koja im omoguavaju da budu aktivni sudionici u antropolokim istraivanjima. Nadalje, nakon studija, razvijaju vjetinu da prepoznaju evolucijske karakteristike biolokih i drutveno kulturnih fenomena te njihove povezanosti. b) Posebni: Zavreni studenti su kompetentni da daju svoj sud o (ne)povoljnosti drutvenih fenomena koji imaju antropoloke reperkusije.1. Naziv predmeta: Antropoloka Arheologija2. Naziv kolegija: Uvod u antropoloku arheologiju3. Nastavnik: Doc. dr.sc. Stao Forenbaher4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar (ljetni)7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja na tjedan9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan 3. semestar10. nain provjere znanja: periodine provjere znanja (dvije), pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Ovaj uvodni kolegij daje pregled temeljnih teorija, metoda i tehnika antropoloke arheologije kao kulturalne antropologije prolosti, kroz primjere iz svih vremenskih razdoblja i razliitih geografskih podruja. Saeti kronoloki pregled kulture od ranih hominida do prvih predindustrijskih drava posluiti e kao okvir za upoznavanje s prijelomnim promjenama, najvanijim openitim pravilnostima koje obiljeuju te promjene te metodolokim specifinostima i najvanijim strunim nazivljem antropoloke arheologije kao znanosti o ljudskom ponaanju u prolosti.Osnovne teme:Kultura kao kljuno obiljeje koje izdvaja ovjeka od preostalog ivotinjskog svijeta. Najraniji tragovi materijalne kulture i njihova povezanost s fosilnim ostacima ranih hominida. Ponaanje ranih hominida: tehnologija i strategije preivljavanja.Evolucija temeljnih obiljeja suvremenog kulturnog ponaanja (drutvenosti, logistikih strategija preivljavanja, simbolikog miljenja i jezika, duhovnosti). Povijest naseljavanja kontinenata i kulturalne prilagodbe koje su omoguile globalnu ekspanziju ljudske vrste. Intenziviranje i porast raznolikosti lovno-sakupljake privrede potkraj zadnjeg ledenog doba.Poeci proizvodnje hrane. Svjetska arita, kronologija i ekologija udomaivanja bilja i ivotinja. Prijelaz na ratarsko-stoarsko gospodarstvo u Europi, modeli njegovog irenja i specifinosti pojedinih regija. Drutvena organizacija i demografija ranih ratara i stoara.Intenziviranje proizvodnje hrane zaposjedanjem marginalnih podruja te koritenjem energije i sekundarnih proizvoda domaih ivotinja. Porijeklo institucionalizirane drutvene nejednakosti, nastanak hijerarhijskih drutvenih sustava.Prirodni i drutveni konteksti uspona najranijih urbanih civilizacija, teorijski modeli njihova nastanka. Teorija svjetskog sustava u kontekstu irenja predindustrijskih civilizacija. Gospodarka podloga, drutvena organizacija, demografija i kolaps ranih civilizacija.12. Literatura: Odabrana poglavlja iz slijedeih udbenika:Barker, G. Tehnike arheolokog iskopavanja. Split: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, 2000.Fagan, B.M. People of the Earth (10. izdanje). New Jersey: Prentice Hall, 2004.Price, T.D. i Feineman, G.M. Images of the Past (3. izdanje). Mountain View: Mayfield, 2004.Scarre, C. i Fagan, B. Ancient Civilizations. New York: Longman, 1997.Cunliffe, B. (urednik): Prehistoric Europe: An Illustrated History. Oxford University Press: Oxford 1998.Renfrew, C. i Bahn, P. Archaeology: Theories, Methods and Practice (3. izdanje). London: Thames & Hudson, 2000.13. Ciljevi:a) Opi: U saetom obliku upoznati studente antropologije s kronolokom dimenzijom postojanja ljudskog roda, pruiti uvid u vremensku dubinu i zemljopisnu raznolikost ljudske prilagodbe u prolostib) Posebni: Omoguiti studentima da s punim razumijevanjem prate nastavu ostalih kolegija koje e sluati u kasnijim semestrima.1. Naziv predmeta: Hrvatska usmena knjievnost2. Naziv kolegija: Teorija i poetika hrvatske usmene knjievnosti3. Nastavnik, suradnici: Prof. Dr. Stipe Botica, Evelina Rudan, zn. novakinja4. ECTS-bodovi: 25. Jezik: Hrvatski6. Trajanje: 1 semestar 7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja 9. Uvjeti za sluanje predmeta: nema10. Nain provjere znanja: usmeni i pismeni ispit 11. Okvirni sadraj predmeta: knjievno-teorijsko i poetiko objanjenje usmenoknjievnog fenomena, odreenje pojmova: usmena knjievnost, verbalni folklor, odnos usmenoknjievnog fenomena prema izvedbenom kontekstu i odnos prema pisanoj knjievnosti, precizno teorijsko-poetiko odreenje i predstavljanje anrovskog sustava usmene knjievnosti. Sustav knjievnih rodova i vrsta, specifinost anra u usmenoj knjievnosti. Bitne odlike usmenoknjievnih rodova i vrsta: usmene lirske pjesme, epske pjesme, prie (bajke, predaje, legende, basne, ale, anegdote, vicevi, prianja iz ivota, i dr.), dramski oblici (foklorno kazalite), govorniki oblici, sitni oblici.Usmenoknjievna teorija i praksa u nae vrijeme. Novi oblici verbalnog folklora danas.Vanije naznake povijesnog pregleda usmene knjievnosti od 15. do 20. stoljea. 12. Literatura: (Popis obavezne literature: Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjievna itanka, Zagreb, 1995.Edicija Stoljea hrvatske knjievnosti Matice hrvatske,Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica), Zagreb, 1996.Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bokovi-Stulli), Zagreb, 1997.Foklorno kazalite (priredio Ivan Lozica), 1996.Poslovice, zagonetke, govorniki oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996Josip Kekez, Usmena knjievnost u: Uvod u knjievnost (priredili Zdenko kreb - Ante Stama), Zagreb, 1986. (ili 5. izd., 1998.)Maja Bokovi-Stulli - Divna Zeevi, Usmena i puka knjievnost, PHK knj.1, Zagreb, 1978.Maja Bokovi-Stulli, O pojmovima usmena i puka knjievnost i njihovim nazivima. u: Bokovi, Stulli, Maja. Usmena knjievnost nekada i danas, Beograd, 1983.Andre Jolles, Jednostavni oblici, Zagreb, 2000. (ili izd. iz 1978).Vladimir Prop (Propp), Morfologija bajke. Beograd, 1982.Eric A. Havelock, (2003) Muza ui pisati, Razmiljanja o usmenosti i pismenosti od antike do danas, Zagreb 2003.Hermann Bausinger, Volkskunde. Von der Altertumsforschung zur Kulturanalyse, Tbingen, 1999.Popis preporuene dopunske literature: Banov-Depope, Estela, Usmeno pjesnitvo kvarnerskoga kraja, Rijeka, 2000.Stipe Botica. Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne lirike, Mladost, Zagreb, 1990. (ili izd. iz 1993. i 1998.)Maja Bokovi-Stulli, Pjesme, prie, fantastika, Zagreb, 1991.Simona Deli, Izmeu klevete i kletve. Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi. Zagreb. 2001. Olinko Delorko, Zanemareno blago, Zagreb, 1979.Davor Duki, Zmaj, junak, vila. Antologija usmene epike iz Dalmacije, Split, 1992.Lirske narodne pjesme (priredio Olinko Delorko), PSHK knj. 23, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1963.Epske narodne pjesme I (priredio Olinko Delorko), PSHK knj. 24, Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1964.Epske narodne pjesme II (priredila Maja Bokovi-Stulli), PSHK knj.25, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1964.Narodne pripovijetke (priredila Maja Bokovi-Stulli), PSHK knj. 26, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1963.Narodne drame, poslovice i zagonetke (priredio Nikola Bonifai Roin, PSHK knj.27, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1963.Tanja Peri-Polonijo, Tanahna galija. Antologija usmene lirike iz Dalmacije, Split, 1996. 13. Ciljevi: Osigurati strunu i znanstvenu kompetenciju polaznica/polaznika u poetikom opisu anrova te stvaranje metodoloke kompetencije to e ih osposobiti za samostalan struni rad i za nastavak studija na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Osposobljenost i savladanost teme oitovat e se i izradom seminarskih radova u okviru teme kolegija. 1. Naziv predmeta: Analiza antropolokih podataka2. Naziv kolegija: Analiza antropolokih podataka3. Nastavnik: dr. sc. Lajos Szirovicza naslovni docent4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - ljetni7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebi9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan 4. semestar i odsluan kolegij "Statistike metode za antropologe"10. Nain provjere znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: 1. Uvod u linearnu algebru - Definicija matrice. Neke specijalne matrice. Zbrajanje i mnoenje matrica. Transponiranje matrica. Determinante. Rang matrice. Inverzna matrica.2. Vektorski prostori - Linearna zavisnost i nezavisnost. Baza vektorskog prostora. Skalarni produkt, duina vektora, kut meu vektorima i ortogonalnost vektora.3. Matrice kao linearna preslikavanja - Matrica linearnog preslikavanja. Ortogonalni projektor. Dijagonalizacija matrica.4. Analiza glavnih komponenata i faktorska analiza.5. Multidimenzionalno skaliranje.6. Klaster analiza.7. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. 8. Kanonika diskriminacijska analiza.9. Kanonika korelacijska analiza.12. Literatura:Cooley, W. W., P. R. Lohnes. Multivanate Data Analysis, John Wiley&Sons, New York, 1971.Fulgosi, A. Faktorska analiza, kolska knjiga, Zagreb, 1984.Dillon, M. G., M. Goldsein. Multivariate Analysis - Methods and applications, John Wiley & Sons, New York, 1984.Paue, . Uvod u matematiku statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1993.Sokal, R. R., F. J. Rohlf. Biometry, WH Freeman&Company, New York, 1981.Halmi, A. Temelji kvantitativne analize u drutvenim znanostima, Alinea, Zagreb, 1999.Halmi, A. Multivarijatna analiza u drutvenim znanostima, Alinea, Zagreb, 2003.Omladi, V. Uporaba linearne algebre v statistiki, Metodoloki sveski 13, Fakulteta za drubene vede, Ljubljana, 1997.Rudan, P., B. Finka, B. Janiijevi, V Jovanovi, V. Kuec, J. Milii, M. Miigoj-Durakovi, D.F. Roberts, LJ Schmutzer, N. Smolej-Narani, A Sujoldi, L. Szirovicza, D. imi, P. imunovi, S.M. poljar-Vrina: Antropoloka istraivanja istonog Jadrana, Knjiga druga Bioloka i kulturna mikrodiferencijacija seoskih populacija otoka Hvara, Hrvatsko antropoloko drutvo, Zagreb, 1990.13. Ciljevi: a) Opi: (opa znanja, vjetine i kompetencije koje studenti stjeu apsolviranjem kolegija) Svrha je ovog kolegija da studente kao ne-matematlare naui osobitostima primjene statistikih metoda u antropologiji: postizanju egzaktnih rezultata, provjerama hipoteza, otkrivanju realne povezanosti injenica i egzaktnom zakljuivanju u podruju multivarijatne analize podataka. b) Posebni: (posebna znanja, vjetine i kompetencije koje studenti stjeu apsolviranjem kolegija) U praktinom dijelu nastave studentima se prua prigoda da ovladavaju tehnikama multivarijatne analize podataka na primjerima iz antropologije i da steknu vjetine u interpretaciji dobivenih rezultata. Kolegij e prema tome obuhvatiti teme od pripreme podataka, preko analize predloenim kvantitativnim metodama do interpretacije rezultata pomou raspoloivog programskog paketa (STATISTICA ili SPSS ili SAS).1. Naziv predmeta: GENETIKA2. Naziv kolegija: Kvantitativna genetika3. Nastavnik: dr.sc. Tatjana kari-Juri, zn.sur. Suradnici: dr.sc. Nina Smolej Narani, nasl.red.prof., mr.sc. Maja Barbali4. ECTS-bodovi: 25. Jezik: hrvatski6. Trajanje: 1 semestar - ljetni7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sata predavanja na tjedan9. Uvjeti za sluanje kolegija: poloeni ispiti iz Uvoda u antropologiju i Uvoda u genetiku ovjeka10. Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Kvantitativna genetika istrauje utjecaje genetskih i ne-genetskih inioca (te njihovu interakciju) na fenotipsku varijabilnost kvantitativnih (kontinuiranih, kompleksnih ili multifaktorijalnih) osobina. U ozraju zavretka projekta ljudskog genoma koji prua tek polazite za istraivanja usmjerena ka razumijevanju genske determinacije morfolokih, funkcionalnih, razvojnih i svih drugih adaptivnih osobina ovjeka (genomske lokalizacije, naina aktivacije, interakcije, itd.) ovaj kolegij omoguava studentima antropologije upoznavanje s osnovnim terminima i metodologijama koje se koriste u suvremenim genetskim istraivanjima. Kolegij e izmeu ostalog obraivati sljedee tematske jedinice: varijabilnost kvantitativnog fenotipa (ukljuujui i evolucijske aspekte), nasljednost kvantitativnih osobina (utjecaj okolia, meu-populacijske razlike, treshold osobine), kvantitativno-genetike studije s obzirom na stupanj srodstva (blizanake, obiteljske (ua i proirena obitelj) populacijske (izolati, populacijska stratifikacija)), obiteljske korelacije, koeficijenti nasljednosti, koreliranost okolia, interakcije gena (epistaza), kombinirani uinci jednog gena na vie osobina (pleiotropija), case-control studije, relativan rizik, izbor ciljnog fenotipa, definicija rizinog i patolokog fenotipa (i diskriminacija kronine bolesti prema procesu normalnog starenja), Path analiza, analize kompleksne segregacije, analize vezanosti gena i analize neravnotee vezanosti, parametrijske i neparametrijske studije, Projekt ljudskog genoma, genski biljezi, SNP-ovi, haplotipovi, izrada genske mape (fizika i linkage mapa), kandidatski geni, pozicijski geni, te povijesni osvrt na razvoj kvantitativno-genetikih metoda.12. Literatura:Obavezna: Falconer, D. (1981) Introduction to Quantitative Genetics. Longman Scientific and Technical Publishers, Essex, UK.Dopunska: izabrana poglavlja izWeiss, K.M. (1995) Genetic Variation and Human Disease: Principles and Evolutionary Approaches. Cambridge University Press, Cambridge, UK.Ott, J. (1999) Analysis of Human Genetic Linkage. Johns Hopkins University Press, Portland, OR, USA.Lynch, M., B. Walsh (1997) Genetics and Analysis of Quantitative Traits. Sinauer Associates, USA.13. Ciljevi: Opi: Upoznati studenate antropologije s ulogom gena u razvoju kompleksnih fenotipova. Steena znanja omoguiti e studentima razumijevanje dosega i uloge gena a time i dosega i uloge ne-genetskih imbenika u razvoju morfolokih, fiziolokih, kognitivnih i psiholokih karakteristika ovjeka. Posebni: Omoguiti studentu da s punim razumijevanjem prati nastavu ostalih kolegija. Ovaj kolegij takoer prua temelje za nastavak obrazovanja koje e omoguiti aktivno sudjelovanje u genetikim istraivanjima kompleksnih fenotipova.1. Naziv predmeta: ANTROPOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA2. Naziv kolegija: Antropologija odgoja i obrazovanja3. Nastavnik: Prof. dr. sc. Vedrana Vrka-Spaji4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski ili engleski6. Trajanje: 1 semestari7. Status: obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara tjedno9. Uvjeti za sluanje kolegija: poloeni ispit iz Uvoda u antropologiju 10. Nain provjere znanja: Terensko istraivanje i pismeni ispit. Uvjet za pristupanje ispitu jest prihvaeno izvjee o istraivanju. Konana ocjena zbir je ocjene izvjea i ocjene pismenog ispita.11. Okvirni sadraj predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti upoznaju sredinje pojmove, teorijske modele i podruja primjene antropologije obrazovanja. Pojasnit e se izvorita, razvoj i doprinosi kulturne antropologije teoriji i praksi odgoja i obrazovanja. Naglasit e se pomaci do kojih u tom podruju dolazi primjenom etnografske metode, emske perspektive, interpretativne paradigme, simbolikog interakcionizma i kulturne ekologije. Usporedno e se analizirati prijenos i uenje kulture u jednostavnim i sloenim zajednicama te ukazati na slinosti i razlike izmeu tradicijskih i suvremenih obrazaca odrastanja. Posebna pozornost posvetit e se pitanjima kulturne pismenosti i ulozi antropologije u utvrivanju i rjeavanju problema kolskog neuspjeha u kulturno pluralnom drutvu. Studenti e s pozicija teorija kulturnog diskontinuiteta, samoispunjajueg proroanstva i etiketiranja analizirati odnose, statuse i uloge u koli te kolske rituale i ceremonije, kako bi razumjeli uinke formalnog i skrivenog kurikuluma na rezultate uenja. Teorije otpora i konstitutivne akcije pomoi e im da razumiju vezu izmeu etnocentrizma u obrazovanju, opozicijskog identiteta i naputanja kole, ali i da kritiki pristupe analizi nastavnih programa, sadraja udbenika te standarda i instrumenata za mjerenje znanja i sposobnosti.12. Literatura: Popis obavezne literature: Camilleri, C. Cultural Anthropology and Education. London: Kogan Page i Pariz: UNESCO, 1986. (poglavlja: "Schools and the national culture problems in the West", str. 54-78).Ogbu, J.U. "Ispitivanje ljudske inteligencije: Kulturno-ekoloki pristup". Napredak: 135, 1994, 2, str. 141-153.Ogbu, J. U. Pedagoka antropologija (Anthropology of Education). Zagreb: kolske novine, 1989. Prosser, J. The evolution of school culture research." U: Prosser, J. (ur.) School Culture (http://www. leeds.uk; 1. listopada 2002, 14 str.).Spaji-Vrka, V. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata: Tuepi. Zagreb: Naklada MD, 1996.Spaji-Vrka, V. "Antropologija odgoja i obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: Retrospektiva i perspektiva". Etnoloka tribina: 31, 2001, 204-214. Spaji-Vrka, V. "Kulturna antropologija, antropologija obrazovanja i dileme etnografske metode". Istraivanja odgoja i obrazovanja: 9, 1992, str. 5-18.Popis preporuene dopunske literature:Broude, G.J. Growing Up. Santa Barbara: ABC-CLIO, 1995. Bruner, J. Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa, 2000. (poglavlje:"Folk-pedagogija", str. 57-76). Erlich, V. U drutvu s ovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed, 1968.Skledar, N. ovjek i kultura: Uvod u socio-kulturnu antropologiju. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, 2001. (poglavlja: "Dimenzije antropologije", str. 33-88; "Pregled antropologijskih teorija", str. 140-166). Spaji-Vrka, V. "Tradicija i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa". Drutvena istraivanja: 4, 1995, 4/5 (18/19), 451-463.13. Ciljevi: Opi: razumijevanje i prihvaanje utemeljenosti odgoja i obrazovanja u kulturnim vrijednostima i procesima Posebni: poznavanje i razumijevanje kljunih pojmova, teorijskih i praktinih doprinosa antropologije podruju odgoja i obrazovanja; razvoj analitikih vjetina i vjetina kritikog miljenja; prihvaanje antropoloke perspektive u pristupu odgoju i obrazovanju; razumijevanje posebnosti kvalitativnog istraivakog postupka i ovladavanje tehnikama etnografskog istraivanja. 1. Naziv predmeta: MEDICINSKA ANTROPOLOGIJA2. Naziv kolegija:MEDICINSKA ANTROPOLOGIJA3. Nastavnik, suradnici:Prof.dr.sci. Sanja poljar-Vrina4. ECTS-bodovi: 4 5. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 1 semestar ukupno 45 sati 7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 2 sata predavanja +1 sat seminara na tjedan 9. Uvjeti za sluanje predmeta: upisan V semestar10. Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit11. Okvirni sadraj predmeta: Medicinska antropologija istrauje interakciju izmeu zdravlja, kulture i bolesti; prouava druge (bio)medicinske tradicije te njihova shvaanja bolesti i lijeenja; kao i bio-kulturalne pristupe suvremenim zdravstvenim problemima. Kroz proradu suvremenih, kao i povijesnih tekstova medicinske antropologije, studentima e biti omogueno upoznavanje sa najvanijim teorijskim pravcima ove struke, kao baze za kasniju nadogradnju u smjeru analitinog promiljanja raznih fenomena vezanih za medicinu i kulturu. Temeljni uvid, kojeg ovaj kolegij nastoji produbiti, je onaj o potrebitosti poimanja zapadne medicine kao dijela kulturne ekspresije, te stoga i nunosti njena podvrgavanja jednako vrijednoj analizi kao to su to i svi ostali medicinski sistemi prouavani kroz antropologiju medicine. Kroz upoznavanje sa svim kljunim konceptima i slinostima/razliitostima teoretskih pravaca unutar medicinske antropologije/antropologije medicine, kolegij je usmjeren ka razvijanju analitike diskriminativne moi pri upotrebi raznovrsnih znanstveno-istraivakih pristupa razliitih pravaca unutar struke.12. Literatura - odabrana poglavlja iz slijedeih udbenika:Anderson, R.: Magic, Science and Health (New York: Harcourt Brace & Company , 1996).Brenko A., Dugac , Randi M.: Narodna Medicina ( Zagreb: Etnografski muzej, 2001)Baer Hans A., Merrill Singer i Ida Susser: Medical Anthropology and the World System. (London: Bergin and Garvey, 1997).oli Snjeana: Kultura i povijest (socio-kulturno antropoloki aspekti hierarhizacije kulture). (Zagreb: Hrvatska Sveuilina Naklada, 2002).Ember, C.R. i Ember, M.: Encyclopedia of medical anthropology: Health and illness in the world's cultures (New York: Kluwer Academi, 2004). Gaines D. Atwood: Ethnopsychiatry-the cultural construction of professional and folk psychiatries. (New York: State University of New York Press, 1992).Good J. Byron: Medicine, rationality and experience an anthropological perspective. (Cambridge: Cambridge University Press, 1994). Grmek Mirko Draen: Povijest Side (Globus, Zagreb, 1991).Grmek Mirko Draen: U borbi za narodno zdravlje izabrani lanci Andrije tampara (Zagreb: Medicinski Fakultet, 1966).Romanucci-Ross L., Moreman D.E., Tancredi L.R.: The Anthropology of Medicine. 3rd Edition. (Wesport: Bergin Garvey, 1996).Sargent C.F. and Johnson T.M.: Medical Anthropology: Contemporary Theory and Method. Revisted Edition (New York: New Praeger, 1996).Scheper-Hughes, N. i Waquant, L.: Commodifying bodies (London: Sage, 2002)Sontag Susan: AIDS and its Metaphors (New York: Penguin Books, 1989). Spaji-Vrka V., Kuko M., Bai S.: Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rjenik (Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 2001). Thaller Lujo: Od vraa i arobnjaka do modernog lijenika. (Zagreb: Minerva, 1938).*U nastavi e biti koriteni i odgovarajui povijesni i suvremeni dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije (npr. A Human rights approach to tuberculosis. Geneva: World Health Organization, 2001), Amerike antropoloke asocijacije (Code of Ethics of the American Anthropoological Association, 1998), Svjetske medicinske asocijacije (World medical association declaration of Helsinki. http://www. med. umich. edu./Helsinki Deaclaration), Ujedinjenih Naroda (uglavnom UNHCR publikacije), Vlade i Sabora Republike Hrvatske (Zakon o zatiti prava pacijenata, 2004.), kao i drugih relevantnih izvora.**Seminarski radovi e se temeljiti na najrecentnijim domaim i stranim publikacijama.13. Ciljevi: a) Opi: Cilj kolegija je a) savladavanje teoretskih okvira i metodolokih postupaka osnovnih pristupa (poglavito bio-kulturalnog i kritino-medicinskog) na kojima se temelji promiljanje razliitih problematika koje suvremena medicinska antropologija nastoji rjeavati, te b) razvijanje sposobnosti analitikog i kritinog analiziranja kljunih medicinskih problema, kako globalnih, tako i onih specifino vezanih za nau povijest medicine i iskustva pojedinca i/ili populacija. b) Posebni: Osposobljenost za rad u svim tijelima vladinog i nevladinog tipa, kao i nacionalne i/ili internacionalne razine, gdje je potrebito rjeavanje suvremenih (socijalno) medicinskih problema, kroz razvijanje znanstveno utemeljenog analitinog pristupa kritino medicinsko antropolokog karaktera, kao i osmiljavanje interdisciplinarnih programa za podruje zdravlja, bolesti i zdravstva.1. Naziv predmeta: Ekologija ovjeka2. Naziv kolegija: Temeljni pojmovi ekologije ovjeka3. Nastavnik: Prof. dr. sc. Jasna Milii, nasl. izv. prof.4. ECTS-bodovi: 35. Jezik: hrvatski 6. Trajanje: 1 semestar (zimski)7. Status: obvezatni 8. Oblik provoenja nastave: 1 sata predavanja 1 sat seminara tjedno (1+1+0)9. Uvjeti za sluanje predmeta: (Uvod u antropologiju, Osnovi genetike)10. Nain provjere znanja: polaganje ispita: pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta:Kolegij Temeljni pojmovi ekologije ovjeka pruit e znanje o meudjelovanju biolokog i sociokulturnog okolia na ovjeka tijekom njegove evolucije, od praovjeka do dananjih dana. Objasnit e se osnovni pojmovi ekoloke prilagodbe - spontani i uvjetovani (selekcija, adaptacija). Ovim kolegijem dobiva temeljne pojmove o ekologiji i prirodnim zakonima. Ekologija ovjeka polazi od nakupljenog znanja o opoj ekologiji i adaptaciji ovjeka na okoli kroz genetike (poligenetske i monogenetske) i fizioloke prilagodbe (odgovor organizma na vanjske utjecaje kao stvaranje ili gubitak topline, hipoksiju i dekompresiju) te sociokulturnu adaptaciju ovjeka na prirodne promjene (demografija, bolesti).12. Literatura: Obvezna:Skripta u pripremi (biti e dostupna na Filozofskom fakultetu, Institutu za antropologiju i web stranici)Dopunska:E.F. Moran: Human adaptability An Inroduction to Ecological Anthropology, Westview Press, Boulder, Colorado, 1982.International Biological Programme (IBP): Human adaptability A history and compendium of research. D. Heath, D. Reid Williams: Man at high altitude The patophysiology of acclimatization and adaptation. Churchill Livingstone, Edimburgh, 1981.J. Diamond: Guns, Germs and Steel: The fates of human societies. NortonComp. New York, 1997.A. McElroy P.K. Townsend: Medical Anthropology in Ecological Perspective. (Fourth edition), Westview Press, Oxford, 2004.A.C. Gyton, J.E. Hall: Medicinska fiziologija (deseto izdanje), Medicinska Naklada, Zagreb, 2003.13. Ciljevi: a) Opi: Ovim kolegijem student spoznaje kako je ovjek mogao preivjeti u raznim katkada za nae pojmove veoma tekim uvjetima. Kako se to odrazilo na njegovu genetiku i fizioloku adaptaciju te socijalno i kulturno nasljee i indirektno na demografsku sliku svijeta. Spoznaje do kojih student dolazi omoguavaju mu razumijevanje ostalih kolegija iz antropologije kao i iz etnologije.b) Posebni: Ove spoznaje omoguuju studentima rad u svim institucijama dravnih slubi, a naroito kod slanja predstavnika u pojedine krajeve svijeta s razliitim klimatskim i ivotnim uvjetima od naih te priprema ronika za odlaske u internacionalne jedinice u razliite krajeve svijeta. U raznim ustanovama koje obavljaju podvodne radove, kao i turistikim organizacijama. U planiranjima razvoja grada i sela veoma je znaajno poznavanje osnova adaptacije ovjeka na okoli 1. Naziv predmeta:FORENZINA ANTROPOLOGIJA2. Naziv kolegija:Uvod u forenzinu antropologiju3. Nastavnik, suradnici:Prof.dr.sc. Mario laus4. ECTS-bodovi: 25. Jezik:Hrvatski6. Trajanje:1 semestar - ljetni7. Status: Obvezatni8. Oblik provoenja nastave: 1 sat predavanja na tjedan9. Uvjeti za sluanje predmeta:upisan VI. semestar10. Nain provjere znanja:pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta:Forenzina antropologija bavi se ljudskim osteolokim ostacima u kontekstu sudskih analiza. Studenti koji upiu kolegij biti e upoznati sa slijedeim vrstama analiza podjeljenim po tematskim jedinicama: 1) Osnovi osteologije ovjeka. Razlikovanje izmeu ljudskih i ivotinjskih kostiju. Osteologija, zglobovi i miina hvatita. 2) Prikupljanje i kompjuterska obrada osteolokih podataka. Forenzia arheologija. Razlika izmeu arheolokih i suvremenih ljudskih ostataka. 3) Odreivanje spola. Morfoloke razlike u strukturi kostiju. Multivarijatno statistike analize. 4) Odreivanje doivljene starosti na kotanim ostacima djece. Osifikacijski centri. Kronologija spajanja epifiza s dijafizama. Kronologija razvoja i nicanja zubiju. 5) Odreivanje doivljene starosti na kotanim ostacima odraslih osoba. Kronoloke promjene na pubinoj simfizi, aurikularnoj plotini iliuma i sternalnim krajevima rebara. 12. Literatura:Popis obavezne i dopunske literature:laus, M., (1993) Cranial variation and microevolution in two early medieval sites from Croatia; Privlaka and Stari Jankovci, Opuscula Archaeologica, 17, 273-307.laus, M., (1994) Osteological evidence for perimortem trauma and occupational stress in two medieval skeletons from Croatia, Collegium Antropologicum, 18, 165-175.laus, M., (1996) Antropoloka analiza kasno srednjovjekovne populacije iz Danila Gornjeg kraj ibenika, Arheoloki radovi i rasprave, 12, 343-364.Brki, H., Strinovi, D. , ade, J., Gusi, S., laus, M., (1996) Dentalna identifikacija rtava Domovinskog rata u Hrvatskoj. Acta Stomatologica Croatica, 20(3), 173-179.laus, M.,(1996) Demography and disease in the early medieval site of Privlaka, Opuscula Archaeologica, 20, 141-149.Owsley, D.W., Strinovi, D., laus, M., Kollmann, D. and Richardson, M.L., (1997) Recovery and identification of civilian victims of war in Croatia. Cultural Resource Management, 19 (10), 33- 36.Brki, H., Strinovi, D., laus, M., kavi; J., Zeevi, D., and Milievi, M., (1997) Dental identification of war victims from Petrinja in Croatia, International Journal of Legal Medicine, 110 (2), 47-51.laus, M., Peina-Hrnevi, A. and Jakovljevi, G., (1997) Dental disease in the late medieval population from Nova Raa, Croatia, Collegium Antropologicum, 21, 561-572.laus, M., (1997) Discriminant function sexing of fragmentary and complete femora from medieval sites in continental Croatia, Opuscula Archaeologica, 21, 167-175.laus, M., (1998) Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija sredinje Europe s posebnim osvrtom na poloaj hrvatskih nalazita, Starohrvatska prosvjeta, 25, 81-107.laus, M., (1998) Antropoloka analiza osteolokoga materijala s kasno antikog lokaliteta trbinci, u (B. Migotti urednica): Accede ad Certissiam, Antiki i ranokranski horizonzt arheolokog nalazita trbinci kod akova, HAZU, Zagreb, 121-134.laus, M. i Filipec K., (1998) Bioarchaeology of the medieval akovo cemetery; Archaeological and anthropological evidence for ethnic affiliation and migration, Opuscula Archaeologica, 22, 129-139.laus, M., (1999) Antropoloka analiza kasnoantike populacije s nalazita Ad Basilicas Pictas, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel, Split, 60-65. laus, M. (2000) Biocultural analysis of sex differences in mortality profiles and stress levels in the late Medieval population fron Nova Raa, Croatia, Am. J. Phys. Anthropol. 111, 193-209.laus, M., (2000) Craniometric analysis of medieval crania from Central Europe: New evidence for Croat expansion from the 10th to the 13th century, Opuscula Archaeologica 23/24, 273-284.laus, M., Orli, D. and Peina, M. (2000) Osteochondroma in a skeleton from an 11th century Croatian cemetery, Croatian Medical Journal 41(3), 336-340. Peina-laus, N., laus, M. (2000) Genetic polymorphism in exon 11 of the APC tumor suppressor gene in a Croatian sample, Homo 51(2/3), 151-155. laus, M. (2001) Bioarchaeological research of the trbinci skeletal series, Arheoloki radovi i rasprave 13, 205-224.laus, M. (2002) The Bioarchaeology of Continental Croatia. An analysis of human skeletal remains from the prehistoric to post-medieval periods. Archaeopress, BAR International Series 1021, Oxford.laus, M., Kollmann, D, Novak S., and Novak, M. (2002) Temporal trends in demographic profiles and stress levels in medieval (6th-13th century) population samples from continental Croatia, Croatian Medical Journal 43(5), 598-605. laus, M., (2002) Demography and pathology of the medieval population from Stenjevec, Opuscula Archaeologica 26, 257-273.laus, M., (2002) Rezultati antropoloke analize ljudskog osteolokog materijala s nalazita Narona-Ereove bare, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, 205-215.laus, M., Strinovi. D., kavi, J., and Petroveki, V., (2003) Discriminant function sexing of fragmentary and complete femora: standards for contemporary Croatia, Journal Forensic Sciences 48(3), 509-512.laus, I., laus, M., (2003) Knowledge-based society, Acque&Terre 2, 61-63. Jakovljevi, G, laus, M. (2003) Raa i upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Novoj Rai u svijetlu povijesnih i arheoloko-antropolokih istraivanja, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 21, 121-144. laus, M., Novak, M., Krznar, S., (2003) Paleodemografska i paleopatoloka analiza ljudskog osteolokog materijala s kasnosrednjovjekovnog nalazita Torec-Cirkvie kraj Koprivnice, Podravina - asopis za multidisciplinarna istraivanja 2(4), 37-48.laus, M., (2003) Anthropological analysis of human skeletal remains from the Hallstatt period VinkovciNama site, Opuscula Archaeologica 27, 257-267.MajnariPandi, N., laus, M., Jurii. M., (2003) Ein spathallstattzeitliches Graberfeld in Vinkovci (Nordostkroatien) und das Problem eines neuen Phanomens der Pferdeausstattung in diesem Gebiet, Germania 81(2), 481511.Peinalaus, N., GallTroelj, K., laus, M., Radi, K., NikuevaMarti, T., and Paveli, K., (2004) Genetic changes of the Ecadherin and APC tumour suppressor genes in clear cell renal carcinoma, Pathology 36(2), 145151.laus, M., Peinalaus, N., Brki, H., (2004) Life stress on the Roman limes in continental Croatia, Homo 54(3), 240263.laus, M., Novak, M., Kollmann D., (2004) The trbinci skeletal series in context of other Late Antique skeletal series from continental Croatia, Arheoloki radovi i rasprave 14, 247292.laus, M., Tomii, ., Uglei, A., Juri, R., (2004) Craniometric relationships among medieval Central European populations: Implications for Croat migration and expansion, Croatian Medical Journal 45(4), 434444. laus, M., (2004) Anthropological remarks on the graveyard, u (E. Marin i M. Vickers urednici): The Rise and Fall of an Imperial Shrine, Arheoloki muzej, Split, 265-266.laus, M., (2004) Sudska antropologija, u (D. Zeevi urednik): Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 190209.Brki, H., laus, M., Keros, J., Jerolimov,V., Petroveki, M., (2004) Dental evidence of exhumed human remains from the 1991 War in Croatia, Collegium Antropologicum 28 (Supplement 2), 259266. laus, M., (2004) Bioarheoloka analiza ljudskog osteolokog materijala s nalazita NaronaAugusteum, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, 539-561.laus, M., (2004) Comentaris antropologics sobre la necropoli, u (E. Marin i I. Roda urednici): Divo Augusto, La descoberta dun temple Roma a Croacia, Arheoloki muzej, Split, 265-26613. Ciljevi: Opi:Studenti koji uspjeno apsolviraju kolegij stjeu osnovna znanja o sudskoj antropologiji koja obuhvaaju razlikovanje izmeu ljudskih i ivotinjskih ostataka, razlikovanje arheolokih od forenzinih sluajeva i odreivanje spola nepoznatih ostataka te starosti u trenutku smrti. Posebni:Ova znanja vaan su preduvjet za krajnji cilj forenzinih analiza koji je osobna identifikacija pronaenih ljudskih ostataka.1. Naziv predmeta:KOMUNIKOLOGIJA 2. Naziv kolegija:Opa komunikologija3. Nastavnik, suradnici:Dr. sc. Slobodan Elezovi, prof.4. ECTS-bodovi:35. Jezik:hrvatski6. Trajanje:1 semestar - ljetni7. Status:obvezatni8. Oblik provoenja nastave:1 sat predavanja + 1 sat seminara9. Uvjeti za sluanje predmeta:upisan VI semestar10. Nain provjere znanja:pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta:U dinamici komunikacijske ekspanzije temeljene i na suvremenim tehniko-tehnolokim standardima i opsegu njihove aplikacije u dnevno-operativnom iskustvu, svjedoimo istaknutoj multikulturalnosti kao i sve izrazitijem jazu u odnosima kultura i suvremene civilizacije. Ti fenomeni, u kontekstu svojstava raznovrsnih mentaliteta i oblika organizacijskih modela suvremenih drutava, modernih drava i njihova mjesta u suvremenoj zajednici naroda, odreuju, ukupnou nastale atmosfere u suvremenom svijetu, nunost potrebe individualnog jaanja ovjeka, uz spoznaju o sebi samom i spoznaju drutvene grupe kojoj pripada, i kojom se, u vrstama i oblicima interakcije, formiraju parametri za razvitak uvjeta sve uspjenijega razumijevanja ljudi suvremenog svijeta. U procesima iznad kulturolokih matica, to je tek poticajna znaajka za nastajanje suvremenog sustava komuniciranja, koji e svojim uspjenim razvitkom i radijusom utjecaja, jamiti uspjenost razumijevanja ljudi svih strana naeg Planeta, bez obzira na poputbinu preuzetu iz bogate prolosti, kao ulog u vrijeme budue. Suvremena komunikologija je prinos vrsti amalgama u korist jaanja humanosti i uljuivanja ovjeka suvremenosti, u smjeru globalizacije.12. Literatura:McQuail, D.: Mass Communication Theory, London, UK, 1987.Elezovi, S.: Povijesni razvoj komuniciranja, Zagreb, 1992., AGMatoVreg, F.: Demokratsko komuniciranje, Maribor, SLO, 1990.13. Ciljevi: Opi: Izbor tema iz komunikologijskog podruja, komunikacijski jezici i raznovrsnost komuniciranja, neverbalno komuniciranje.Posebni:Osnovni komunikologijski pojmovi i definicije, razvoj komunikologijskih znanosti, komunikacijski procesi, komunikacijski modeli, teorija medija, medijska kultura i bonton.1. Naziv predmeta:EVOLUCIJA OVJEKA2. Naziv kolegija:EVOLUCIJA OVJEKA3. Nastavnik, suradnici:Prof.dr.sc. Pavao Rudan, mr. sc. Ivor Jankovi4. ECTS-bodovi: 35. Jezik:Hrvatski6. Trajanje:1 semestar - ljetnii7. Status: Obvezatni8. Oblik provoenja nastave:1 sat predavanja + 1 sat seminara na tjedan9. Uvjeti za sluanje predmeta:upisan VI.. semestar10. Nain provjere znanja:pismeni i usmeni11. Okvirni sadraj predmeta:Cilj je upoznati studente s evolucijom ljudskog roda i trenutanim stanjem u istraivanju razvoja ovjeka. Kroz predavanja studenti e dobiti uvid u razvoj evolucijske misli, povijest razvoja paleoantropologije i teoriju evolucije. Upoznati e se s glavnim metodama datiranja i klasifikacije kao i glavnim istraivaima te fosilnim nalazima hominida od njihove prve pojave na tlu Afrike prije otprilike 6 milijuna godina, pa sve do pojave morfoloki modernog ovjeka na tlu Europe u vremenu izmeu 30 i 40.000 godina prije sadanjosti. Nadalje, pratei predavanja i itajui odabranu literaturu, studenti e dobiti uvid u glavne teorije vezane uz razvoj ovjeka. Predavanja e biti uglavnom temeljena na biolokom razvoju, ali i dopunjena najvanijim arheolokim i genetikim rezultatima vezanim uz prouavanje razvoja ljudskog roda. Predavanja e obraivati slijedee tematske cjeline: OSNOVE PALEOANTROPOLOGIJE (to je paleoantropologija, razvoj evolucijske misli mehanizmi evolucije, taksonomija i metode klasifikacije, metode datiranja i geoloki okvir evolucije ovjeka), EVOLUCIJA PRIMATA (karakteristike primata, pojava prvih primata, pojava hominoida i miocenski ovjekoliko majmuni), POECI HOMINIZACIJE (pojava dvononosti, australopitecini i ostali rani hominidi, pojava roda Homo, problemi vezani uz taksonomiju ranih hominida), ROD HOMO (taksonomska pitanja u evoluciji roda Homo, pojava prvih materijalnih kultura i prvi val iz Afrike) HOMO SAPIENS (neandertalci: morfologija, kultura i nain ivota, pitanja i problemi, rani Homo sapiens sapiens i kulture gornjeg paleolitika, pitanja genetike vezana uz porijeklo morfoloki modernih ljudi)12. Literatura:Popis obavezne literature:Aiello, L., C. Dean: An Introduction to Human Evolutionary Anatomy. Academic Press, London. Str. 1-10, 1990.Feder, K. L., M.A. Park: Human Antiquity: An Introduction to Physical Anthropology and Archaeology (3rd ed.). Mayfield Publishing Company, Mountain View. Str. 15-33, 154-162, 1997.Gowlett, J. A. J.: Tools the Palaeolithic record. U: Jones, S., R. Martzin, D. Pilbeam (Ur.) The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge University Press, Cambridge. Str. 350-360, 1992.Jankovi, I.: Australopitecini: prvi korak u evoluciji ovjeka. Priroda 923/924:12-15, 2004.; Hiomo: pojava naeg roda. Priroda 927:10-13, 2004.; Neandertalci. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 21: 177-196, 2004.Stein, P. L., B.M. Rowe: Physical Anthropology (6th ed.). Mc. Graw-Hill. New York. Str. 200-207, 403-434, 437-442, 442-463, 1996.Popis preporuene dopunske literature:Wolpoff, M. H.: Paleoanthropology (2nd ed.). Mc Graw Hill, Boston. Str.31-46, 1999.Begun, D.R.: Miocene Apes. U: Peregrine, P. N., C.R. Ember, C. R., M. Ember (Ur.): Physical Anthropology. Original Readings in Method and Practice. Prentice Hall, New Jersey. Str. 68-89, 2002.McHenry, H. M.: Robust Australopithecines, our family tree, and homoplasy. U: Peregrine, P.N., C.R. Ember, M. Ember (Ur.), Physical Anthropology. Original Readings in Method and Practice. Prentice Hall, New Jersey. Str. 124-139, 2002.Wood, B., M. Collard: The human genus. Science 284: 65-71, 1999.Karavani, I., J. Balen: Osvit tehnologije. Arheoloki muzej u Zagrebu, 2003.13. Ciljevi: Opi:Upoznati osnove teoretske i metodoloke postavke prouavanja evolucije ovjeka, kao i glavne vrste hominida njihovom vremenskom, prostornom rasprostiranju, te njihovim glavnim kulturno-biolokim prilagodbama do razdoblja holocena.Posebni:Studenti e putem predavanja i itanja odabrane literature dobiti uvid u evoluciju ovjeka te sami stei znanje potrebno za eventualnu specijalizaciju vezanu uz tematiku ovog predmeta.OPISI IZBORNIH PREDMETA/KOLEGIJA DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ ANTROPOLOGIJE1. Naziv predmeta:Filozofska antropologija 2. Naziv kolegija:Antropologija i hermeneutika3. Nastavnik, suradnici:dr. sc. Hotimir Burger, red. prof.Mladen Planinc, asist 4. ECTS-bodovi: 35. Jezik:Hrvatski6. Trajanje:1 semestar 7. Status: izborni 8. Oblik provoenja nastave:1 sat predavanja + 1 sat seminara na tjedan9. Uvjeti za sluanje predmeta:Kolegij mogu upisati studenti antropologije nakon poloene prve godine studija 10. Nain provjere znanja:Studenti su obvezni redovito pohaati nastavu, sudjelovati u seminarskim raspravama, napisati ili usmeno izloiti krae seminarske radove, te poloiti usmeni ispit.11. Okvirni sadraj predmetaUvodni pregled razvoja hermeneutike. Fenomenologija i hermeneutika kao metode razumijevanja problematike ovjeka. Utjecaj filozofije ivota na hermeneutiku i antropologiju (Dilthey). Sredinji dio kolegija ini elaboracija i kritika Heideggerove, Plessnerove i Gadamerove filozofije s posebnim osvrtom na probleme filozofske antropologije i hermeneutike. Heideggerova hermeneutika tubitka: egzistencijali i kategorije, autentina i neautentina egzistencija, vremenost i konanost tubitka, briga, smrt, problem subjekta. Heideggerova kritika ideje antropologije. Konstituiranje hermeneutike kao filozofske antropologije u Plessnera: ovjek i stupnjevi organskog, pozicionalnost ekscentrine forme, antropoloki zakoni. Povijesnost razumijevanja, jezik i hermeneutiko iskustvo (Gadamer). Zaokruivanje problematike suvremenim teorijama (Habermas, Apel, Ricoeur). Tumaenje Drugoga sa stajalita filozofske i kulturne antropologije. Granice razumijevanja i problem ovjekova odreenja.12. Literatura:Popis obavezne literature:Dilthey, Izgradnja povijesnog svijeta u duhovnim znanostima Heidegger, Bitak i vrijemePlessner, Stupnjevi organskog i ovjekGadamer, Istina i metodaPopis preporuene dopunske literature:Schleiermacher, HermeneutikaDilthey, Die Entstehung der HermeneutikHeidegger, Kraj filozofije i zadaa miljenja (zbornik tekstova)Heidegger, Kant i problem metafizikeHeidegger, Unterwegs zur SpracheApel, Transformacija filozofijeHabermas, Der Universalittsanspruch der Hermeneutik u: Kultur und KritikHabermas, Theorie des kommunikativen HandelnsRicoeur, Le conflit des interprtationsRicoeur, iva metaforaGadamer, Hrmann, Eggers, Uenje i razumije