Aristotelov nauk o aktu - hrfd.hr · Izvorni članak UDK 111.1/Aristotel ... mo zajedno s Brentanom reći da metafizika istražuje biće općenito, krećući od njegovih prvih počela

IzvorničlanakUDK111.1/AristotelPrimljeno17.11.2007.

Borislav DadićSveučilišteuZadru,Filozofskifakultet,KraljaPetraKrešimiraIV,br.2,HR-23000Zadar

[email protected]

Aristotelov nauk o aktu

SažetakAristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih istraživanja o biću i nje-gova rješenja velikog filozofskog problema njegovih prethodnika – promjene ili kretanja. Ovome je rješenju prethodilo njegovo otkriće analogije bića, koje će on dosljedno prenijeti i na pojam akta. Naime, Aristotel je za pojam akta koristio dva grčka izraza: općenito pri-hvaćeni pojam <Xk(g4 i izraz koji je on sam skovao <Jg8XPg4. Njegovo je shvaćanje pojma akta neodvojivo od njegova pojma potencije (*b<:4H), budući su njemu akt i poten-cija dva osnovna značenja bića. Naša je nakana istražiti Aristotelovo cjelovito naučavanje o aktu, kroz kritičku analizu trostrukog shvaćanja akta, tj. akta kao: promjene, postoja-nja i djelovanja. Ova bi analiza, također, trebala pokazati i adekvatnu primjenu pojmova <Xk(g4 i <Jg8XPg4 u odnosu na njegove ostale temeljne metafizičke pojmove, poput forme i materije, te supstancije i akcidenata. Posebno ćemo naglasiti dinamičku komponen-tu Aristotelova shvaćanja akta, te njegovo prvenstvo u odnosu na potenciju.

Ključne riječiAristotel,akt,<Xk(g4,<Jg8XPg4,*b<:4H,svrha

Uvod

AkosehoćemobavitiAristotelovomfilozofskommišlju,ondanamjesasvimsigurnopotrebnopoznavatinjegoveizvornemetafizičkedoktrineipojmove.Premdaonjimamožemočitatiporaznimnjegovimdjelima,ipaksmatramoda je njegova Metafizika ono privilegirano mjesto gdje oni dobivaju svojepunoznačenje.No,čimesebavimetafizika?MožemosesložitisBrentanomdaAristotelusvojojmetafizici,iliprvojfilozofiji,praktičkiistražujeodgovornajednobitnopitanje:štojebiće?1ZatoćejeAristotelprvenstvenooznačitikaoznanostkojaistražujebićekaobiće.Aristotelćeunastojanjudabudeštojasnijinuditiidrugeoznakeovesvojenoveznanostikojuonnazivaprvomfilozofijom.Takođerjeoznačujekaoznanost,točnijemudrost(F@n\),kojaistražujeprveuzrokeipočela(A.1).Ujedinjujućiovedvijedefinicije,može-mozajednosBrentanomrećidametafizikaistražujebićeopćenito,krećućiodnjegovihprvihpočelaiuzroka.2

AristotelnapočetkuknjigeΓ.Metafizikeističedasebićekaženamnogena-čine,atuistutvrdnjuponavljaušestojisedmojknjizi,kaoinamnogimdru-

1

Usp.FranzBrentano,Sui molteplici significa-ti dell’essere secondo Aristotele,VitaePensi-ero,Milano1995.,str.7.

2

Usp.F.Brentano,ibid.,str.10.Uporišteisprav-nostiovakvogshvaćanjanalazimokodsamogAristotela:»Budućiistražujemouzrokeiprveprincipe…Dakle,imimoramoistražitiprveuzrokebićakaobića«(Met.1003a26).SličnoiuMet.1025b3.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA108God.27(2007)Sv.4(765–776)

B.Dadić,Aristotelovnaukoaktu766

gimmjestima.MićemoseovdjeosvrnutinamogućupodjelukojaproizlaziizknjigeE.2Metafizike.Prematome,bićeseizričenačetirinačina:1.bićepoakcidentu(< iJ FL:$g$0i`H);2.bićekaoistinito(< H 80hXH),kojemjesuprotnone-biće,kaoneistinito;3.bićekojesedijeliukategorije(kvaliteta,kvantitetaitd.)i4.bićeupotencijiiaktu(*L<V:g4i <gk(g\).Našećesedaljnjeistraživanjeusmjeritipremaovomčetvrtomnačinuizrica-njabića,sposebnimnaglaskomnaakt.SvojaosnovnaistraživanjauMetafiziciAristotelzapočinjesasupstancijom.Toneiznenađujekadaseimanaumudajezanjegatemeljninačinpostojanjabića,upravoonajsupstancije.Potomnastavljaistraživanjeoformiimateriji,kaoprvimpočelimaodkojihjesastavljenasvakaosjetilnasupstancija,atekpotomslijediistraživanjeobićuupotencijiibićuuaktu.Aristotelovnaukoaktuipotencijinastajeuokvirunjegovihmetafizičkihistraživanjaobićuiuokvirunjegovarješenjavelikogfilozofskogproblemanjegovihprethodnika–promjeneilikretanja.Tojebilojednoodnajvažnijihnjegovihotkrića,kakozanjegovumetafizičkumisaotakoizarazvojzapadnemetafizičkemislikojajeslijedilanakonnjega.Izvrstanpoznavateljantičkemisli,anaposebanna-činonePlatonoveiAristotelove,GiovanniRealesmatradajeAristotelovootkrićenaukaoaktuipotencijijednoodnjegovih»zadnjih,akonezadnjeinajzrelijeotkriće«.3

Naša je nakanau ovome radu istražiti cjelovitoAristotelovonaučavanje oaktukrozkritičkuanalizutrostrukogshvaćanjaakta, tj.aktakaopromjene,postojanjaidjelovanja.Ovabianalizatakođertrebalapokazatiiadekvatnuprimjenupojmova<Xk(g4 i<Jg8XPg4uodnosunaostaleAristotelovetemeljnemetafizičkepojmove,poputformeimaterije,tesupstancijeiakci-denata.Posebnoćemo istaknuti dinamičkukomponentunjegova shvaćanjaakta,tenjegovoprvenstvouodnosunapotenciju.Nakrajućemopokazatiučemuse sastojiAristotelovoriginalnidoprinosu razvojumetafizičkemislisnjegovimnaukomoaktu,teostvarivanjemrealnepretpostavkezabudućeotkrićebitkakaoaktabivstvovanja.

Razumijevanje akta i potencije

Aristotel jeopojmovima*b<:4H i<Xk(g4 raspravljaoposebnoudvijeknjigeMetafizike,itouΔ.1iΘ.1–9.No,zacjelovitorazumijevanjetrebaimatinaumuionoštoonjimakažeudrugimdjelima,osobitouFizici,O dušiiNikomahovoj etici.Mićemosepovremenoosvrtatiinaovadjela.Na-dalje, radiboljeg razumijevanjaAristotelovapojmaakta,uvijek jenaumupotrebno imati injegovpojampotencije,budućida sekodAristotelaakt ipotencijekaodvaosnovnaznačenjabićanajčešćepromatralazajedno. Istotakojenužnoimatiodređenorazumijevanjepojmamaterije,kojasenarazinikonstitucijeosjetilnogbićapodudaraspotencijom.4Ovdjesebićeupotencijishvaćakaoneštorealno.Ovobićekojejošnepostojiaktualno,Aristotelna-zivane-biće,alipostojinanekinačin,tj.postojiupotenciji.5Naprotiv,bićeuaktupredstavljaneštodrugo,onojeočitovanjedrugogpočelaubićukojegAristotelnazivaforma,ilitočnije,tojebićekojejeaktualizirano–ozbiljenoiliprevedenoizstanjapotencijeustanjeakta–snagomformebića.TolikojeAristoteluvažanpojamakta,daonnemožepotencijunidefiniratibeznjega,kaoštojevidljivoizMetafizike.6

AristoteljeuΘ.3polemiziraosMegarskomškolomkojajedržaladanemarealne razlike izmeđuakta ipotencije.Takoponjimamoć(potencija)gra-đenjaimasamoonajkojistvarnogradi(akt).TrebaistaknutidaAristotelnedokazujeovurazliku,negonaprimjerimapokazujeapsurdnostmegarskepo-



zicije,čimejepokazaoevidentnostrazlikeizmeđupotencijeiakta.7Raznasuznačenjapotencije.Prvo,onaoznačavaaktivnopočelokretanjailipromjenekojejeudrugomeiliuistomekaodrugom;drugo,označavapasivnopoče-lokretanja ili promjenekoji jeudrugome ili u istomekaodrugom; treće,označavavlastitostilisposobnostpokojojjenekobićesposobnonepodno-sitipropadanjekojeuzrokujedrugobiće ilionosamokaodrugo, ičetvrto,označava sposobnost djelovanja i trpljenja općenito, kao i specifičnu spo-sobnostdjelovanjaitrpljenjanaprikladannačin.Izrečenogsemoguizvestidvijeosnovnegrupeznačenjapotencije:prvagrupakojapromatrakretanjeodređujepotencijukaopočelokretanja;drugagrupapristupapotencijisme-tafizičkogaspektaiodređujepotencijukaomaterijubića.Analognoovome,postojedvaznačenjaakta(<Xk(g4):Prvoznačenjekažedajeaktkretanje;drugooznačavaaktkaosupstancijuiformu.Nužnojeprodubitiovuzapočetuspoznajuoaktuipotenciji.Krenimonajprijeodpojmaakta.Pojamakt(<Xk(g4)premaAristotelujeusvezispojmomdjelovanja(k(V.@:4),tj.kretanja.Jer,kakoonkaže,kre-tanjejeonokojenajvišeizgledadajeakt(<Xk(g4).8Aktjeizvornipojamkojinijesvedivnanekidrugiizatosenedadedefinirati,kaoštoćebitiispoj-mompotencije(*b<:4H).Aristotelječaksmatraodanijepotrebnohtjetisvedefinirati,jertouostalomnijenimoguće,negotrebamopomoćuanalogijeizpojedinačnihprimjerashvatitiznačenjepojmakojiseistražuje.Takoonnavo-dirazneprimjerekojinampomažudashvatimokakopojamaktatakoipojampotencije.9Dakle,krećućiodusporedbebićauaktuibićaupotencijipostajenamjasanpojamakta(<Xk(g4).MožemozasadarećidaAristotelpojamaktapripisujeonomebićukojeegzistiraspunomrealnošću,doknaprotivovapunarealnostnedostajebićuupotenciji(*b<:4H).Upojmu<Xk(g4pri-marnoseističekinetičkoznačenje,ai\<0F4Hi<Xk(g4zaAristotelajesudvaaspektabića.Naimesvakokretanje,bilopromjenaopćenitoilipromjenamjesta,jestjedankontinuitetpromjenekojimoraproćisvakobićepodložnozakonunastajanjaipropadanja,a<Xk(g4predstavljauvjetaktualiziranja.Takokadajenetkoistovremenovidioilividi,kadajemislioilimisli,Aristoteltonaziva<Xk(g4.10

Aristotelusvojojfilozofijiprirodepravirazlikuizmeđukretanjaiakta, jerkretanjeimarezultatizvansamogasebe,dokaktivnostimaciljusamomsebi–zatoćeseovakvaaktivnostnazivati<Jg8XPg4.Ukontekstufilozofijepri-rode,moglibismorećidajenekastvarpostiglastupanj<Jg8XPg4 kadaja

3

GiovanniReale,Il concetto di filosofia prima e l’unità della »Metafisica« di Aristotele,VitaePensiero,Milano1994.,str.344.

4

Usp.Met.,1080b1.Ovdjejevažnonapome-nutidaAristoteljasnorazlikujebićeupoten-ciji od takozvanog mogućeg bića, o kojemgovoriuΘ.4 ikoje senepodudara sovimprvim.Naziv ‘moguće biće’, čija je suprot-nost ‘nužno istinito biće’, govori nam samodanekobićemožepostojatijernjegovabitneimplicirakontradikciju.

5

Usp.Met.,1089a28.

6

Usp.Met.,1047a28.Ovdjedefinirapotencijukao»jednastvar jeupotencijiondakadase

onamožeprevestiuakt,adatoneimpliciranikakvunemogućnost«.

7

Usp.Met.,1047a17-20.

8

Usp.Met.1047a30.Premdavećslutimodaćeonznačenjepojma‘akta’proširiti.

9

Navedimosamoneke:uaktujenaprimjerkipHermesa koji, budući je savršeno isklesan,nalazi se ovdje ostvaren, a nije poput blokamramora izkojegaćenastatikip, štobiod-govaralopotenciji,kojegaumjetnikklesarjošnijenidotaknuo.

10

Usp.Met.1048b34-35.



svojuspecifičnunaravostvariladopunine.11Pakaoštopotencija,čijomsna-gomneštojestupotenciji,nijekretanje,takoninekobićeuaktunijekretanjeuodnosunatobiće,negosekretanjetrebashvatitikaonesavršeniakt.AristoteljeokretanjuraspravljaoiuMetafizici,gdjenamdonosidefinicijukretanja, koja je zadalamnogomuke istraživačima njegovemisli, a glasi:»kretanjem(i\<0F4H)nazivamaktonogaštojeupotenciji,ukolikojeupo-tenciji.«12Interpretacijaovogamjestabilajeraznolikatijekompovijesti,alisemožerećidase»aktonogašto jeupotenciji«najčešćeshvaćaonadvanačina.Prvi,dajeonoaktualnostsvogasupstrata.Primjerovakveaktualno-sti jestkadaAristotelkažezadušudajeaktnaravnogtijelakojeimaživotu potenciji.13 Drugi, da je aktualnost spoja forme imaterije. Primjer prveaktualnostinalazimokadakažemozadušudajeonaaktživogabića,napr.konja.Kakojeugornjojdefinicijikretanjeoznačenokaoaktualnostbićaupotenciji,namećesepitanje je liovobićeupotenciji subjektpromjene, ilineštoštojeuspostavljenoodsamogkretanja.Bilodaseprihvatiprvinačinrazumijevanjakretanja,kojijeinačebiočešćeprihvaćen,ilidrugi,kojinekipoputBrentana14preferiraju,očitojedaseukretanjunalazijednaformakojapripadajedinstvujednogstanjapotencijeijednogstanjaakta.Budućidajeaktbiće,neusvojojpotencijalnosti,negousvojojostvarenosti,onćebitiuosnovisinonimza<Jg8XPg4,kaoizag*@H,tj.formu.Izčeganaravnoneslijedidasupojamaktaiformeupotpunostiisti,jerkakokažeAristotel,»aktiformasurazličitiradirazličitihmaterija«.15

Uvažavajućinavedeneargumentedodajemo,dazacjelovitodgovornagornjepitanje, treba stalno imati na umu činjenicu daAristotel poznaje dvije vrstetemeljnihpromjena:akcidentalneisupstancijalne,tedasubjektitihpromjenanisuisti.Subjektprvevrstepromjenejestsamasupstancija,dokjekoddrugematerija,itomateria prima.Tijekomistraživanjakretanja,anaposebannačinrazlogaisvrhesamogkretanja,formabićailionoštokodPlatonanalazimokaog*@H,dobitćekodAristotelaposebannaziv–<Jg8XPg4.Kadaformailig*@Hdobivanaziv<Jg8XPg4?Ondakadajepostignutasvrha(JX8@H)iliispunje-njesamogkretanja,odgovaraAristotel.Takosenaprimjerkodnebeskihtijelaovasvrhasastojiuvječnomkružnomkretanju.W.JaegersmatradajeAristotelprimijenioistonačelokakobiobjasnio<Jg8XPg4kodsvihosjetilnihbića.16Upravozbogusmjerenostikretanjapremasvrsi,Aristotelovpojam<Jg8XPg4imatćeprvenstvenologičko-ontološkikarakter.Aristotelćestoganavrhuhi-jerarhijebićapostavitinajuzvišenijuformukojanijeništadrugodoličistiakt,kojijeistovremenoinajuzvišenijedjelovanje,ilikakoćejeondefiniratikaomišljenjekojemislisamosebe.TojenagnaloW.JaegeradazaključikakosuuAristotelovojteleološkojmislig*@[email protected]

PremaDüringu,pojam*b<:4H,kaopojamkojioznačavaodređenisadržaj,imajošpredsokratovskopodrijetloishvaćasekaosposobnostnečega,prijesvegasposobnostizazvatiilipodnositipromjenuilikretanje.18Aristotelupr-vomdijeluknjigeΘ.objašnjavapojam*b<:4H,kojivučekorijeneiznaukaopromjeniikretanju,aligarazvijaupojamumetafizičkomsmislupotencije.Sličnokao isaaktom, ipotencijasekodAristotelashvaćavišeznačno,štojejasnokadaseznadajeovajpojamshvaćenanalogno.Ipremdaimavišetipovapotencije,slažemosesaBrentanomdaseonipoanalogijisvisvodenajedanosnovni,kojipotencijushvaćakaopočelokretanjaudrugome,iliuistomeukolikojedrugo.19Krivobibiloizovogazaključitidajeprvopočelotakođerbićeupotenciji.Aristoteljenavišemjesta–kakouFizicitakoiuMetafizici– ovoprvopočelopripisivaobožanstvu.Onojeprijesvegabićeuaktu,anebićeupotenciji;štoviše,onćegarezolutnonazvatiprvimnepokret-



nimpokretačemiličistimaktom.Očitojedagornjipojampotencijemoramoshvatikaopasivnupotenciju(potentia passiva)ilimoćbivstvovanja,anekaoaktivnupotenciju (potentia activa) ilimoćdjelovanja, štoćedaljnji razvojmetafizičkemislidovestidojasnograzlikovanja.Kaoštojeshvaćanjepotencijebilodvojako:jednopremakretanju,adrugokao»materija«uosjetilnimsupstancijama;takoćeanalognobitiisaktom.Jednoznačenjejestdajeaktkretanje,adrugodajeaktforma,ilisupstancijastvari.Nasovdjeprvenstvenozanimajuovadrugaznačenja,kojemožemona-zvati»metafizičkima«.UpravoseuΘ.6aktipotencijapromatrajustemeta-fizičketočkegledištaiutomsekontekstudonosidefinicijaakta(<Xk(g4).Zapravooovimizvornimpojmovimanemožemodatidefinicijuupravomsmisluriječi.Ostajunamsamoprimjeriipojedinačnislučajevikojiomogu-ćujuumudapoanalogijidođedopravogznačenjaovihpojmova.20Zatoonkaže»aktjepostojanjesamestvari,alinenanačinnakojikažemodajeupo-tenciji«,teodmahpojašnjavanaprimjerudase,»aktodnosipremapotencijikaoštose,naprimjer,onajkojikonstruiraodnosipremaonomekojimožekonstruirati«.21Aktmupredstavlja samuegzistenciju,postojanje stvari, alinepostojanjeupotenciji–kaoštoseusvakojgromadimramorapotencijalnonalazinekikip–negoaktualnopostojanje.Aktimavišeznačenja,analognoonomekakojetoimalaipotencija.Tako,naprimjer, jedno jeshvaćanjeaktauodnosunakretanje,u tomseslučajupotencijashvaćakaopočelotogistogkretanja;udrugomseslučajukažeaktuodnosunasupstanciju,uovomslučajupotencijajematerijateistesupstanci-je.Dodatnorazjašnjenjegledeakta(<Xk(g4)imamouzavršnomdjeluknji-geΘ,gdjeAristotelrazlikujedvijevrstedjelovanja:tranzitivnoiimanentno.Prvojeupravomsmislui\<0F4H,adrugo<Xk(g4.UprvomdjelovanjuJX8@Hsenalaziuvijekizvansamogdjelovanja.Zatoseovakvodjelovanjeu

11

Usp.Phys.II1,193b1.PotrebnojeistaknutikakoW.Jaegersmatradapojamen-tel-eche-ia,ongapišeovako,imaisključivologičko-ontološkoznačenje,alineibiološko(usp.W.Jaeger, Aristotele. Prime linee di una storia della sua evoluzione spirituale,LaNuovaIta-lia,Firenze1984.,str.524).

12

Met.1065b15.PraktičkiistumisaonalazimouPhys.201a9;201b4.

13

Usp.De an.412a20.

14

On kretanje definira kao »aktualnost poten-cijalnogkaotakvoga«(F.Brentano,Sui mo-lteplici significati, str. 67) i smatra ne samoda jedefinicija točnijanego i jednostavnija,štopotompokušavaargumentiratidetaljnomanalizom;premdasvjestandanemasupstan-cijalnerazlikeizmeđuovihdvajunačinadefi-niranjapromjene.

15

Met.1043a12.

16

Usp. Werner Jaeger, Aristotele. Prime linee di un’evoluzione spirituale,LaNuovaItalia,Firenze1984.,str.523.

17

Usp.W.Jaeger,Aristotele,str.526.

18

Usp.IngemarDüring,Aristotele,Murzia,Mila-no1976.,str.693.KodAristotelaseprviputpo-javljujeuTopici(V.9,139a4iVI.7,146a23),doksekodPlatonapojavljujeuSofistu(247e)ufunkcijidefiniranjabića,gdjeseovodefini-rakao:@i 88@ J4 8< *b<:4H.

19

Usp.Met.,1019b35.Brentanorazlikuječetirinačinashvaćanjapotencije(usp.F.Brentano,Sui molteplici significati,str.59–60.G.Rea-le razlikuje pet načina i detaljno objašnjavapojmove koji su izvedeni iz ovih različitihshvaćanja (usp.G.Reale, Il conceto di filo-sofia prima e l’unità della »Metafisica« di Aristotele,str.345–349).

20

SamAristotelnamsugeriraovumetodushva-ćanjakojakoristianalogiju(usp.Metafizika,IX.6,1048a35-37).

21

Met.1048a31-37.



sebismatranedovršenim,apostajedovršenotekkadapostignecilj.Suprotnojedrugodjelovanjekojesamousebivećuključujesvrhu,odnosnosvrhajesamotodjelovanje,kaoštojeAristotelovprimjeraktagledanjaiviđenja.Osimštopojmu*b<:4Hsuprotstavljapojam<Xk(g4,Aristotelmutako-đer suprotstavlja jedan novi pojam – <Jg8XPg4. Prema Düringu, pojam<Jg8XPg4 skovao jesamAristotelkaospecifični izraznjegove filozofijesvrhe(JX8@H).22Pojamoznačavaonajstupanjbivstvovanjaukretanjunako-jemjepostignutosavršenstvoisvrhakretanja.TakogashvaćajusuvremeniautoripoputE.Bertia,kojipozivajućisenaF.A.Trendelenburga,ističedaonznačionoštojepuno,savršeno,završenoiliispunjeno.23<Jg8XPg4jeuosnoviznačenjausmjerenapremapojmovima<Xk(g4iliaktiusuprotnostijespotencijom.Pakaoštopotencijaiaktpostojeuodnosunarazličitekate-gorije,takoćebitiispojmom<Jg8XPg4.Kakoaktprijesvegaizražavafor-mu,kojasepodudarasprvomkategorijom–supstancijom,takoi<Jg8XPg4prijesvegaizražavaformuiostvarenje forme.Ovoznačenje<Jg8XPg4kaoispunjenjeilidovršenjadavnojevećisticaoSimplicije.24

Aristoteljekoristiopojam<Jg8XPg4kodrješavanjadvavelikafilozofskaproblema:prvo,problemkretanja;idrugoproblemdušeinjezinaodnosastijelom.Okretanjujevećbilogovora,paćemoseovdjeusmjeritinadrugiproblem.Rješavajućiproblemdušeonzanjukaže:»dušajeprva<Jg8XPg4naravnogtijelakojeimaživotupotenciji«.25Zaštojetomutako?Nužnojedaduša,kojajeformanaravnogtijelakojeimaživotupotenciju,budesup-stancija.Aneposrednoprije,ustvrdiojedajenužnodadušabudesupstancija,ukolikojeformanaravnogtijelakojeimaživotupotenciji.Takvasupstanci-ja,tj.kaoforma,jest<Jg8XPg4¸tj.akt.Dakle,iztogaproizlazidajeduša<Jg8XPg4nekogtijelakojejetakvo,tj.daimaživotupotenciji.26Aristotelpojam<Jg8XPg4shvaćanadvanačina,sličnokaoštoividposjedujemonadvanačina:kaomoćupotencijiimoćuaktu–prvojekadspavamo,adruginačinjekadsmobudniigledamo.Prvinačinjeizvornijioddrugoga.Utomsmislukažemodajedušaprva<Jg8XPg4tijelakojeimaživotupotenciji.IstraživačiAristotelovemislipunosuraspravljalioodnosuovadvapojma,<Xk(g4–<Jg8XPg4.Posebnoihjezanimalo,postojilinekarazlikameđunjimaiakopostoji–koja je.Recimoodmahdaseovipojmovineodnosenadvijerazličitestvari.Kako»bićeuaktu«(<<gk(g\)nijeupotpuno-sti sinonimno s<Jg8XPg4, negopojamkoji se koristi analogno, zavisnoo tomeu kojem je kontekstu upotrijebljenmože se shvatiti na djelomičnorazličitenačine.Većinaistraživačasmatradarazlikapostoji,apremaG.Re-aleusastojalabiseusljedećem:<Xk(g4prvenstvenooznačavaaktbića,a<Jg8XPg4određenostanjebićaupromjenikojeproizlaziizaktatogbića.Nadalje,<Xk(g4označavaaktivnostbićakojagavodiodpotencijedosa-vršenoostvarenebiti,dok<Jg8XPg4označavasavršenosttogakta,ilisamiaktusavršenomostvarenju.27TakouknjiziΓ.<Jg8XPg4označavabićeuaktu,nasuprotbićuupotenciji.Udrugimknjigamaimarazličitenijansezna-čenja.Tako,naprimjer,uZ.9označavapojedinačnukonkretnusupstancijuiliJFb<@8@<; uZ. 10 označava »u aktu« nasuprot onom»u potenciji«;dokuZ.13označavaodređenusupstancijukojajesavršenoaktualiziranailiostvarena.NadaljeuΔ.4značiaktshvaćenugeneričkomsmislu,dokuΔ.7označavazbiljskobićekojesesuprotstavljasamomogućem.Možda se najjasnija distinkcijamože pronaći uK. 9, gdje stoji: »nazivamkretanjemaktonogaštojeupotenciji,ukolikojeupotenciji«.28AristoteljeovutezupostaviovećuFizici,gdjejeistraživaokretanje,aligasadaovdjemetafizičkiprodubljuje.Kakojepotencijaonajprincipubićukojiomoguća-



vakretanje,njegaćebitisvedokubićupostojipotencija.Kadakretanjedođedotočkeukojojse»ovapotrošila,prestajekretanjeitadaimamosavršenuak-tualnost.Kretanjejedaklenepotpuni akt(<Xk(g4Jg8ZH)[…]kretanjebisetrebalonazivati<Xk(g4,ane<Jg8XPg4.<Jg8XPg4bibilasavršeni,potpunoostvareniakt(<Xk(g4Jg8g\).«29Unatočovimnijansamauzna-čenjima,ostajesigurnodabilobićeuaktubilobićeu<Jg8XPg4označavaonoštoseostvariloilijezavršenosnagomforme.

Odnos između akta i potencije

Sobziromnaodnosizmeđuaktaipotencije,Aristotelsmatradaaktposjedujeprioritetpredpotencijomitopospoznaji,vremenuisupstanciji.Prvo,zatojerjenemogućespoznatipotenciju,akoneznamoakt.Naimedospoznajedajenetkoumogućnostividjetidolazimoistomkadajetajvećvidio,dakledopotencijedolazimoprekoakta.Zatoaktuspoznajnomreduprethodipotenci-ji.Drugo,aktprethodipotencijiipovremenu,alisamouodnosunavrstu,aneuodnosunapojedinca.Naime,dabisenekipojedinac,naprimjerSokrat,pojaviouaktumorao jenajprijebitiupotenciji.No,promatranosaspektavrsteljudi,dabisečovjekrodiomoramuprethoditivećnekičovjekkojijerođen,tj.kojijeuaktu.Treće,aktprethodipotencijiposupstanciji.Kakobiargumentiraoovajstav,Aristotelseslužisdvjemavrstamaargumenta.Prviargumentiproizlazeizstruktureosjetilnesupstancijeikarakteristikanastaja-nja.Drugisuargumentiizvučeniizsuprotstavljanjastrukturenepropadljivihipropadljivihsupstancija.Štosetičeprvegrupeargumenata,Aristoteltvrdidaonoštojeposljednjesobziromnanastajanje,jestprvosobziromnaformuisupstanciju.Takojeodrastaočovjek,uredusupstancije,prijenegolinovo-rođenče.Razlogovogprvenstvajestštoseaktpodudarasformomusupstan-ciji,dosljednosasvrhom,doksepotencijapodudarasmaterijom,aformaisvrhauvijeksuprijematerije.Nadalje,»svakastvarkojanastaje imanekusvrhukojojteži,akakojesvrhapočelosamognastajanja,onajeiakt,kojaprethodipotenciji.Dakle,JX8@H=kPZ=<Xk(g4,aonisuuvjetnastaja-njaipotencije.Zatoaktimaprioritetpredpotencijom«.30Kakosekodnjegaformapoistovjećujesaktom,amaterijaspotencijom,jasnoproizlazidaaktprethodipotenciji.Sobziromnadruguvrstuargumenata,Aristotelističedajesamakt(<Xk(g4)načinbitkakojijesvojstvennepropadljivimsupstan-

22

Usp.I.Düring,Aristotle,Mursia,Milano21992.,str.693.DajeovoizvornoAristotelovpojam,slaže se i E. Berti u svom djeluAristotele: dalla dialettica alla filosofia prima(Bompia-ni, Milano 2004., str. 550). Premda postojei razna etimološka tumačenja po kojima biAristotelovizvornipojambio<*g8XPg4uznačenjutrajanja,permanencije(usp.JosephOwens,The Doctrine of Being in the Aristote-lian Metaphysics,PontificialInstituteofMe-diaevalStudies,Toronto1978.,str.404,n.14snaznačenomliteraturom).

23

UsporediMet.1023a34iE.Berti,Aristotele,p.550.

24

Usp.Simplicio,Scholia in Aristotelem,u:F.Brentano,Sui molteplici significati dell’essere secondo Aristotele,str.58.

25

De an.412a27-28.

26

Usp.De an.412a1-23.

27

Usp.G.Reale,Il concetto di filosofia prima,str.373.

28

Met.1065b15.

29

G.Reale,Il concetto di filosofia prima,str.376.

30

G.Reale,ibid.,str.366.



cijama.Naprotiv,propadljivesupstancijenepostojenatajnačin,negonuž-nousvompostojanjuuključujuipotenciju.Kakonepropadljivesupstancijeprethodepropadljivimainjihovsuuzrok,jasnoproizlazidaaktimaprioritetpredpotencijom.Prioritetaktanadpotencijomnevrijedisamozaosjetilnabićakojasusastav-ljenaodmaterijeiforme,ikojimajerealizacijaformesvrha,negotovrijedii za sveostale stvari,kao izaonekojima je svrhasamokretanje.31OvdjeAristoteldonosiizuzetnovažnuusporedbu,kojudonosimoucijelosti:

»Djelovanjejeustvarisvrha,aakt jedjelovanje,stogaseakt ikažepremadjelovanjui težiistomznačenjukaoi<Jg8XPg4.«32

Zato je potencija bitno uvijek potencija nekog akta, a akt je pravilo i svr-hapotencije(usp.Met.IX.8).OvdjejenužnospomenutidajeAristotelbiosvjestančinjenicedaunatočtomeštoizmeđuaktaipotencijekaopočelabićapostojinajužaveza,ipakonisamizasebenemoguuspostavitiilirealiziratinekokonkretnobiće,akonedjelujenekivanjski tvorniuzrok. Ili,kakoseizrazioD.Ross,ništanećeprijećiizpotencijalnostiuaktualnost,akonemamodjelovanjenekogbićakojejevećuaktu.Zatoaktuvijekimaprioritet.33VelikipoznavateljAristotelovemetafizičkemisli,J.Owenssmatradajeovajnjegovnaukoprioritetuaktapredpotencijombioizravnapomoćprirješavanjuidru-gihproblemaumetafizici,kaonaprimjerodnosaformeionoguniverzalnog.Prvenstvoaktaosiguratćeprvenstvoiformi.ZatoseaktiformakodAristo-telashvaćajurecipročno.34

Različita shvaćanja akta

BezobzirakakoćemoshvatitisličnostirazlikeuznačenjimaštoihjeAristo-telpridavaoaktu,ilihoćemolinaglašavatijednoilidrugo,ilipakrelativiziratiihsvodećiihnabeznačajnevarijacije–očitojedapojamaktaimaanalognoznačenje.UtomsmislumićemonastavitinašeistraživanjenatraguE.Bertijaidetaljnijesagledatitrimogućaznačenjaaktakojemožemopronaćiukontek-stuAristotelovefilozofskemisli.

a) Akt kao kretanje

Činisedajepojam<Xk(g4,povezanspojmom<Jg8XPg4,prvenstvenoshvaćenkaokretanje.EvoAristotelova teksta:»čini seda jeaktponajvišesamokretanje«.35Zatosezane-bićanekažedasekreću,premdaimsepri-dajudrugipredikati,kaonaprimjerdasupoželjni,alineipokrenuti.Kadabibilipokrenuti,bilibiuaktu,aoninisuuaktu(<Xk(g4).Doistaizmeđuraznihmogućihne-bićanekajesuupotenciji,ada ipakzanjihkažemodanisu,zatojernisuuaktu(<Jg8XPg4).36Ne-bićimasenepridjevakretanje,jerkretanjeimplicirabitak.OdavdeproizlazidanasAristotelstavljapreddvarazličitaznačenjapojma<Xk(g4: jedno, općenitije i zasigurno starije, a znači »kretanje« i drugopokojempojam<Xk(g4odgovarapojmu<Jg8XPg4,aznači:»biti« ili»bitiuaktu«,ilijednostavno»akt«,štoćegaonkoristitikaosvojterminus technicus.OvodrugoznačenjeuveojesamAristotel,analazimogauknji-ziΘ,udrugojpoloviciknjige,gdjegovorioaktuipotencijikaoosnovnimznačenjimabića.Svojeobjašnjenjeovogpojmazapočinjepojmomk(@<štoznači»djelovanje«,»djelatnost«(lat.operatio),atojeustvarisvrha(JX8@H).Zatoseinaziv<Xk(g4kažepremak(@<–tj.uistomznačenju–itežizna-čenju<Jg8XPg4.Odavdejasnoproizlazidase<Xk(g4možekoristitiu



istomznačenjukaoik(@<,adak(@<odgovaraJX8@H-u,pakadajepojam<Xk(g4uzetuovomznačenju,tadajeblizakznačenjupojma<Jg8XPg4,odnosnoimagotovoistoznačenjekaoi<Jg8XPg4.Budućidase<Xk(g4odnosi prema k(@<, kao što se <Jg8XPg4 odnosi prema JX8@H, te akosek(@< iJX8@Hpodudaraju, tadasepodudaraju<Xk(g4 i<Jg8XPg4.No,tonamnedopuštadaodmahzaključimokako<Xk(g4i<Jg8XPg4imajuuvijekistoznačenje.Nego,izmeđumnogihznačenjapojma<Xk(g4,postoji jednokojesepodudarasonim<Jg8XPg4.Upravose toznačenjepodudarasAristotelovimpojmomakta,kojionusvojojmetafizicikoristikaoterminus technicus.AristoteluknjiziΘ.pišeda»potencija,naprvommjestu,značipočelokre-tanjailipromjenekojesenalaziudrugomeiliuistomeukolikojedrugo«.37Međutim,kadagovoriopotencijikaopočelukretanja,uprvomdijeluknjigeΘ.koristiizraz<Xk(g4uizvornomsmislu,kojijetakođerpovezanskre-tanjem.Sovimseželiistaknutidinamikabića,bilouaktivnomilipasivnomsmislu:usmislučiniti ili trpjeti.Poredovoga,onzakretanjekoristi i izraz<Jg8XPg4,štojasnoproizlaziiznjegovedefinicijekretanjauFizici,gdječitamodaje

»…akt(<Jg8XPg4)onogaštopostojiupotenciji,ukolikojetotako(tj.ukolikojeupotenciji).Takonaprimjermožemorećidajepromjena<Jg8XPg4promjenljivogukolikojepromjenlji-vo…«(Phys.201a10-15)

Ovdjesekretanjedefiniraukolikojeonobiće,tj.stvarnostanjestvari.Očitojedasekretanjekaotakvoovdjepromatrakaoostvarenastvarnost,tj.aktual-nost,anekaonekiprocesostvarenjailiaktualizacija.

b) Akt kao način bitkaUdrugomdijeluknjigeΘ.Aristotelgovorioaktuujednomnovomsmislu,tj.onomkojijeonsamuveo,kadaaktshvaćakaojedanodtemeljnihznačenjabića.Ipremdaonovdjeidaljekoristiizraz<Xk(g4,sadagakoristiujed-nomdrugomsmislu,tojestuonomsmislukojiodgovarapojmu<Jg8XPg4.Zatokažekakoakt(<Xk(g4)označava»postojanjestvari(τòVkPg4<Jòk(:),alineonakokaokadakažemodajeupotenciji«.38ToseshvaćakadaseimanaumudaAristotelbitak(postojanje)neshvaćajednoznačno,negoanalogno.Ovasedvapojma,aktipotencija,shvaćajukaorazlikaizme-đudvaosnovnaznačenjabića,odnosnokaodvasupostojećapočelabića.To

31

Usp.Met.1050a16-18.

32

Met.1050a21-23.T.Ladanprevodi:»Jerdje-lojesvrha,adjelatnostjedjelo;teseotudairiječ‘djelatnost’kažeprema‘djelu’itežipre-maostvarenosti(svršnosti)«.G.Realepredla-žedaseovdjepojamk(@<neprevedekao»djelo«, jer se time gubi dinamičnost kojuovaj pojam ima u ovomkontekstu, te ističekakoAristotel želi pokazati kako <Xk(g4proizlaziodk(@<,akakojek(@<zapravoJX8@H,papojam<Xk(g4 težiznačenjupoj-ma<Jg8XPg4 (usp.Aristotele,Metafisica,III: Sommari e commentario,VitaePensiero,Milano1993.,str.456).

33

Usp.D.Ross,Aristotle,Routledge,London-NewYork1996.,str.182-183.

34

Usp.J.Owens,The Doctrine of being in the Aristotelian Metaphysics,str.409.

35

Met.1046a31-32.

36

Usp.Met.1047a30-b2.

37

Met.1019a15-17.

38

Met.1048a30-32.OvdjesepojamVkPg4<prevodikaonačinbitkaodnosnonačinstvar-nogrealnogpostojanja.



sejasnorazabireizknjigeΔ,gdjestojida»bitakilibićeznači,sjednestrane,bitiupotenciji,isdrugestrane,bitiuaktu«.39

Aristotelnavišemjesta,aposebnouknjiziΛ,izričitonaučavadajematerijaupotenciji, a forma,biloodvojenabilo spojena smaterijom,da jeuaktu.NaosnoviovogamnogiistraživačinjegovemislizaključilisudajeAristotelpoistovjećivaoaktsasupstancijomiliesencijom,koja jezaAristotelaprvokonstitutivnopočelosupstancije.Onje,doista,većuknjiziΘ.poistovjetiomateriju(80)s*b<:4H,ag*@Hi:@knZpoistovjetiojes<Xk(g4.Ovopoistovjećivanjeonzadržava iu svojoj raspravio supstancijiuknjiziZ, aposebnouH.iΛ.DapačeuknjiziH.<Xk(g4sepoistovjećujenesamosg*@H i:@knZnego i sJJ\<g<4.40Ovopoistovjećivanjematerijespotencijomiprvesupstancije,odnosnoformesaktom,upućujenaznačenjeaktakaobitka.Naravnodabibilopreuranjeno i neopravdanopoistovjetitiovo značenje akta sactus essendiTomeAkvinskoga, ali nije neopravdanosmatratiganekakvomprethodnicom.Ovajakt,poistovjećensasupstancijom,odnosnosformom,AristoteluDe anima (II.1,412a21-28)naziva»prvimaktom«(<Jg8XPg4kfJ0).Međutim,ovonijekonačnoAristotelovoshva-ćanjeakta.Postojijošjedno.

c) Akt kao aktivnost (djelovanje) ili činidba

SadaAristotelpromatraaktsaspektanastajanja.Sovogaspektaaktćebitina-zvan»drugimaktom«.ZaAristotelaje kretanjenesavršeno(Jg8XH)ukolikonesadržiusebivlastitusvrhuiliJX8@H,kaonaprimjerputovati,graditi,rađatise.Nemogućejedanetkoistovremenogradiidajevećizgradio,daserađaidasevećrodio.No,tonijejedinokretanjekojepostoji,smatraon.Mogućejedaporedovogapostojii jednodrukčijekretanjeukojemjeistovremenoprisutnasvrha,kaonaprimjerkad»netkodobroživiidobroježivio,sretnoživiisretnoježivio…vidiividioje«.41Ovodrugokretanjeonnazivai»dje-lovanjem«(činidba,<Xk(g4),aonoprvonaprosto»kretanjem«.IzgornjegproizlazidaAristotelrazlikujenesavršenokretanje–atojeonokojenemausebisvrhu–odonogakojejesavršeno,atojeonokojeimausebisvrhuizakojeonosiguravaizraz<Xk(g4,kojeshvaćamokaosavršeniakt.Ovajjeaktsaspektarađanjailinastajanjadrugi –jerprijegledanjapostojivid,alisaspektasupstancije,onjeprvi.AdekvatnainajznačajnijauporabaovogtrećegznačenjapojmaaktakodAristotelanalazisekodnjegovaopisaprvogpočelailiBoga,kojegaonshvaćakaočistiakt,prvinepokretnipokre-tačimišljenjemišljenja.ZasigurnojedaucijelojAristotelovojmetafizičkojspekulaciji, nauk o aktu i potenciji pronalazi ovdje svoj najviši izričaj.Tojeonomjestogdjeondokazujepostojanjejednenepokretnesupstancije(Λ.VI).Onsmatradazaobjašnjenjeovoganašegsvijetanijedostatnotvrditidapostojinekasupstancijakojajevječnipokretač,negojeistotako»nužnodapostojijednopočelo,čijasupstancijajesamakt«.42Teknakonštojepoisto-vjetiosupstancijuprvogpočelaiakt,mogaojeustvrditidajeonnepokretan–jerjebezpotencije,dajenematerijalan–jermaterijajestpotencija,dajejednostavan,nužanitd.Kao što vidimo akt, ili čista djelatnost, nije zaAristotela povezan samo skretanjemnegopostojiiudimenzijinepokretnog,kaoštojetoslučajsprvimnepokretnimpokretačem.Evotogznačajnogmjesta:

»ZbogtogaBogstalnouživaujednojjednostavnojsreći,jernepostojisamoakt(<Xk(g4)kretanjanegopostojiiaktnekretanja(<Xk(g4i4<0F\H),ivišeseužitkanalaziumirova-njunegoliukretanju.«43



OvuprvusupstancijuiliBoga,onuknjiziΛ.6nazivavječnominepromjenlji-vomsupstancijom44idokazujedajenužnodaonapostoji.Mnogiautori,poputE.Bertija,smatrajudajeovajpojamaktanekretanja(<Xk(g4i4<0F\H)jedanodnajdubljihmetafizičkihpojmovacjelokupneantike.Aristotel,dakle,shvaćaBogakaoakt,aliupravouovomtrećemsmislu–tj.aktkaočistodje-lovanje iliaktivnost.Kako jenajuzvišenijaaktivnostmišljenje,Aristotel jedosljednozaključiodaseBogu,kaonajuzvišenijembićumožepripisatisamonajuzvišenijaaktivnost,a to jeumskaaktivnost.45Akakonjemu,po istomnačeluizvrsnosti,dolikujedaobjektnjegovogmišljenjabudenajuzvišenijebiće,atojeonsam,tadaonmislisamogsebe.ItojerazlogzaštogaAristotelovdjeodređujekaomišljenjemišljenja.46

Zaključak

NakondetaljneanalizeAristotelovanastajanja,kretanjaipromjene,odnosnonastajanjaipropadanja,Brentanozaključujeda»nemožebitinikakvesumnjeoznačenjukojeAristotelpripisujepojmubiće(<):ongashvaća,osimkaozavršenobićeikaonezavršenobiće,kaoonoštojest,odnosnojestupotenci-ji,iusmjerenojedatakokažemopremaformi,težećiknjoj«.47Aristotelujenaukoaktuipotenciji,zajednosonimoprvimpočelimaiuzrocima,omogu-ćiodanapravimetafizičkuslikusvemirakaojednogfunkcionalnogjedinstva.Sveštopostojiuovomsvijetu,apodložnojekretanju,diojeuređenogsvemi-rakojikaosvojpočetakisvrhuimaNepokretnogpokretača,akojijenužantakavkakavjeiapsolutnonemožebitidrukčiji.Sovimdoktrinamaonjenanekinačinanticipiraosvojnaukosvemirukaoorganskojcjelinikojatežisvo-jojsvrsi(JX8@H).OnjesmatraodajesasvojimnaukomopočelimaobjasniopunoboljenegoPlaton istaonapočelakojanalazimokod samogPlatona.Samo što ona kodAristotela imaju sasvim drugu ulogu.Tako, na primjer,PlatonovoDobrokodAristotelaimasmisaosvršneuzročnostisvihkretanjauprirodi,dokjedušasvijetazamijenjenaprvimnepokretnimpokretačem.Idejeovdjeneposrednoulazeukonstitucijukonačnihbića,zbogčegaDüringsma-trakakojeAristotel»pomoćudoktrineo*b<:4Hi<Xk(g4razapeomostizmeđuplatonovskedoktrineotranscendentalnimformamaisvojedoktrineoaktualiziranimformama«.48Zatoćesvakorealnobiće,svakasupstancijauovojdoktrinibitishvaćenakaoegzistencija,tj.kao<Xk(g4.Osimnavedenog,trebajošistaknutidajeAristotelovnaukoaktuipotencijiomogućio ispravno sagledavanja fenomenapromjene i kretanja, te njihoveulogeurealizacijipuninebićananjegovuputudospecifičnesvrhe(JX8@H).Nadalje,analognoshvaćanjeaktaipotencije,teprioritetaaktapredpotenci-

39

Met.1017a35-b8:J4 J g<4 F0:\<g4 i J <…

40

Ovaj se izraz prevodio na latinski najčešćekaoquod quid erat esse(‘onoštobijašebiti’)usmisluquidditas(‘štostvo’,‘bit’).

41

Met.1048b29-35.

42

Met. 1071b19-20:*g k g<4 kP< J@4bJ0< H @F\ <Xk(g4.

43

Eth. Nich.1154b26-28.

44

Usp.Met.1071b5:@F\< i\<0J@<.

45

Usp.Eth. Nich.1178b22-24.

46

Usp.Met.1072b18-24:<`0F4H <@ZFgTH.

47

F.Brentano,Sui molteplici significati,str.63.

48

I.Düring,Aristotele,str.236.



jom,omogućiloje–nesamoAristotelunegoicjelokupnojfilozofskojmislikojajeslijedilanakonnjega–dajasnoopišerealanodnosformeimaterijeusvakojpojedinačnojikonkretnojsupstanciji,tedaotvoriputumukojimbimogaodoćidozaključkaopostojanjuprvogapsolutnogpočelailiBoga.

Borislav Dadić

Aristotle’s Doctrine on Act

AbstractAristotle’s doctrine on act arose in the context of his metaphysical inquires into being and his solution of a large philosophical problem which troubled his precedors – namely, the problem of change or movement. His discovery of the analogy of being preceded this solution and he consistently transferred it to the term act. Aristotle used two Greek expressions for term act: commonly used term <Xk(g4, and the one he made <Jg8XPg4. His understanding of the term act is inseparable from his understanding of the term potency (*b<:4H), since he sees them as the two basic meanings of being. It is our intention to investigate Aristotle’s complete doctrine of being through critical analysis of the threefold understanding of the act, i.e. act as change, exi-stence and activity. This analysis also aims at showing an adequate usage of the terms <Xk(g4 and <Jg8XPg4 in relation to his other fundamental metaphysical terms such as form and matter, substance and accident. We will stress the dynamical component of Aristotle’s understanding of the act and its precedence in regard to potency.

Key wordsAristotle,act,<Xk(g4,<Jg8XPg4,*b<:4H,purpose

Documents

Aristotelov nauk o aktu - hrfd.hr · Izvorni članak UDK 111.1/Aristotel ... mo zajedno s Brentanom reći da metafizika istražuje biće općenito, krećući od njegovih prvih počela