IzvorničlanakUDK57:001.2  1:57

Primljeno30.6.2009.

TonćiKokićSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR–21000Split 

tkokic@ffst.hr

Samostalnostznanostioživome

SažetakProturječnost stavova o položaju biologije unutar ili izvan područja znanosti može se po­dijeliti na nekoliko osnovnih pristupa. Prvi pristup smješta biologiju izvan znanstvenog područja zbog nedostatka univerzalnosti, nedostatka strogih generalizacija i nedostatka stroge kvantitativne strukture. Drugi pristup smatra biologiju znanošću koju treba svesti na fiziku. Treći pristup vidi značajne razlike između biologije s jedne, i fizike i kemije s druge strane, ali ipak tvrdi da je biologija prava znanost, no samostalna i s vlastitim pojmovnikom i metodologijom. Poredba načela prirodne znanosti s obilježjima biologije ukazuje na nedo­statak determinizma, neprikladnost esencijalizma i manjkavosti redukcionističkog pristupa u području biološkog. S druge strane, biologija ima neka posebna obilježja. Biologija je znanost samostalna u određenju svoga područja i biranju prikladnog pojmovnika i metoda proučavanja. Njezino područje, pojmovnik, logika i metodologija ne podudaraju se potpuno s onima ostalih znanosti, ali se u potpunosti ni ne razilaze.

Ključneriječibiologija,filozofijabiologije,fizikalizam,generalizacije,jedinstvoznanosti,modeli,pro­vincijalizam,samostalnost,zakoni,znanost

Uvod

Ufilozofijibiologijepostojidvojbaokonaraviznanostioživome,soprečnimtvrdnjamadabiologijajest,odnosnodanijeznanstvenipristupproučavanjusvijeta.Makarrazličiteljudskedjelatnostimogubitisvrsishodnoučinkovitebezpoznavanjauzročnevezedogađajaipojava,bezstrogihgeneralizacija,točnostiobjašnjenjaisposobnostipredviđanja,takvedjelatnostinisuracional­ne, logičneipouzdane.Svojomsposobnošćuobjašnjenjaipredviđanja,zna­nost1jenadmoćnatakvomdjelovanju,abrojnostotkrićaiuporabljivostznan­stvenihitehnološkihdostignućatvoreidejuodokazanom,univerzalnoprimje­njivomineupitnoobjektivnomznanstvenomznanju.Pojamsamostalnosti2 ili autonomijejevišeznačan.Etimologijariječijegrčka,autonomia (αὐτόνοµος) spajapojmoveautos,štoznači‘sam’,inomos,štoznači‘pravilo’ili‘zakon’,‘zakonomjernost’.Međutim,većinafilozofaznanostinenalaziubiologijiza­

1

U ovom radu pojam ‘znanost’ se odnosi naprirodnu znanost, ako nije drugačije nave­deno. Hrvatski jezik razlikuje prirodne idruštveno­humanističkeznanostislično,ne iistovjetno,razlikamakojenalazimoudrugimjezicima:engleskirazlikujeNatural sciences i  Humanities, a njemački Wissenschaften  i Geisteswissenschaften.

2

‘Samostalnost’nijesinonimnegojedanodhr­vatskihprijevodapojma‘autonomija’.Prevo­dećiMayrovuknjiguTo je biologija: znanost o živom svijetu(1998)JosipBalabanićprevo­di‘autonomy’kao‘samostojnost’.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome212

konomjernost,3panijejasnojelibiologijauopćeznanost.Akopaknijezna­nost,trebalijepokušatisvestipodfizikunebilipostalaznanostiliizdvojitiizvanklasifikacije znanosti?Ako ipak jest znanost, je li poput fizike ili jesamostalnaodnjeidrugihznanosti,ipočemuserazlikujeodnjih?Odgovornaovapitanjazahtijevaodređenjeznanostiiodgovornamogućnostpostoja­njauniverzalneznanostiiliznanstvenogjedinstva.Namećeseidejaopotrebiodređenjajedinstveneznanostiiizdvajanjauniverzalnihznanstvenihobiljež­jateprovjerekojaodtihobilježjanalazimoubiologiji,akojane.Rezultati oveporedbeteškomoguodreditijelibiologijaznanostilinije,ibitiosnovaodlukeomogućnostiizlaskaizprojektaznanstvenogjedinstvailiopstojanjasamostalnihznanosti.Problempostajejoštežijerodređenjeznanstvenepri­rodebiologijeimplicirasasvimnovitiptvrdnjîoprirodisvijetainaravizna­njaosvijetu.Pokušavajućiodgovoritinadvojbuonaravibiologije,ovajradrazmatraodnosipoložajznanostioživomepremaopćojznanostiunekolikopoglavlja:u1.poglavljurazmatradefinicijeznanostiibiologije;u2.poglav­ljuproblematizirabiološkusamostalnostsobziromnatemeljnanačelafizikeibiologijetenjihovodnospremazbilji;u3.poglavljuprovjeravausklađenostizahtjevajedinstveneznanostisobilježjimabiologije;iuposljednjempoglav­ljudonosiodlukuonaraviznanostioživome.

1. Znanost i biologija1.1. Određenje znanosti

Znanstvenipristuptražiprirodnaobjašnjenjaispitivanihpojavauoblikuvid­ljivihentiteta.Empedoklovo4objašnjenjeuzrokaprirodnihpojavajezačetakznanosti,pričemuuporabaopažljivihentitetatunijepresudnajervećinazna­nostisadržitvrdnjeoneopažljivimentitetimapoputelektrona,kvarkovailira­diovalova(Papineau,2003).Novovjekovnaznanostnastalau16.i17.stoljećuodbacujeAristotelov esencijalistički i teleološkimodel proučavanja svijeta.Metodološki,tvorcimetafizičkihsustava5susmatralidase»pravastvarnost«,onoskrivenoizapojava,možespoznatirazumomsamim(Berčić,2005).NovipristupGalileija,DescartesaiNewtonadjelomičnozadržavaciljspoznajesvi­jeta,aliuzznačajnupromjenu temeljnihnačela imetodologijeproučavanja.Djelomičnozadržavanjeciljaznačijednakupredanostidetaljnostuobjašnje­nju svijeta zahvaćanjempojedinačnih aspekata tog svijeta.To je obilježje iantičkemislijošodEuklidovihElemenata(grč.Στοιχεῖα)kojimajeustanov­ljenamatematikakaoprvaodvojenadisciplina(RosenbergiMcShea,2008).6 Promjena u dijelu cilja uključuje instrumentalnu sastavnicu koja naglašavapraktičnustranu»kontroliranja iupravljanjaprirodom«(O’Hear,2007:19),istovremeno umanjujući nepraktičnu filozofsku kontemplaciju. Dotadašnjumudrost,uključujućiproučavanjefilozofijeprirode,mijenjaznanostkojavišetežimanipulacijiprirodom.Novipristupimanovipojmovnik7 i novu metodu.Galileijemehanikuiastronomijusmatraoznanošćujersuonetobileprematadašnjimmjerilima.Galileijujematematičkiutemeljenafizikabilaprimjerznanstvenosti(Mayr,2004),kaoiKantu(2004:6)kojitvrdidaubilokojojznanosti imaonolikopraveznanostikolikoonasadržimatematike.Proma­tranje,mjerenjeipokuspostajumetodaistraživanjaimjeriloprihvatljivostiznanstvenihtvrdnjitvorećimottonovovjekovneznanosti:mjerljivoizmjeriti,anemjerljivoučinitimjerljivim.Godfrey­Smith(2003)navodidajedopo­javeidejekojajeneodvojivovezalaprocjenuidejairješavanjeproblemasuočenimdokazimaopravdanijekoristitipojamprirodnefilozofijeilipovijestiprirode,aneznanosti.Galileijedokazaozakonslobodnogpada(omogućivšiproučavanje ubrzanja) i utvrdio neovisnost sila.RazvijajućiGalileijev rad,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome213

Newtonjezakonimagibanjaiz1686.ustanovioklasičnumehaniku.Nateme­ljuklasičnemehanikenastajemehanicističkinačinobjašnjenjakojimsesveprirodnepojavemoguupotpunostiobjasnitimasomugibanju.Mayr(1988:9)navodidajezafilozofe,odBaconaiDescartesadoLockeaiKanta,meha­nikabilaparadigmaznanosti:

»Prikladninačinproučavanjasvijetabioje,premaovojideji,uodređenjupojavepojmovimagibanjaisilakojedjelujupremauniverzalnimzakonima–tojest,zakonimakojinisunabilokojinačinograničeniuvremenuiprostorunitisuupodručjubilokakvihiznimki.«

Usvomslabijemoblikumehanicističkoobjašnjenjesenepozivanasvršniuzrok (causa finalis)iliživotnusilu.Uovomsmislusvasusuvremenaznan­stvenaobjašnjenjamehanicistička(Audi,1999).Teškobibilonabrojitiisamopokušajerazgraničenjaznanstvenogineznan­stvenogodnošenjapremasvijetu.Logičkipozitivizamusvojojkrajnjojinači­cizahtijevaprovjerljivostsvihsmislenihneanalitičkihsudovajošosnovnijimiskustvenimiliopažajnimtvrdnjama(Audi,1999:514),alogičkiempirizampredlaže zamjenu pojma verifikacije pojmom stupnjevitog rasta potvrđi­vanja.Sličnosadrži iBayesov teorempokojemprovjerenadokaznagrađamožepovećatiilismanjitistupanjvjerovanjauodređenuhipotezu.8Popper,pak,određujeznanstvenostneketeorijemogućnošćunjezinogosporavanja.Kuhn (2002) razdvaja znanost odneznanosti razumijevanjemznanosti, štonijeproblematičnokadauključuje trajnuklasifikacijunekontroverznih slu­čajevapoputNewtonovemehanikeiMaxwelloveelektrodinamike.Kontro­verznislučajevipoputastrologije,psihoanalizeimarksizmaostajuotvoreni.9 Najznačajniji univerzalno­apstraktni atributi Kuhnove znanosti su: univer­zalnost,točnostipodudaranjesprirodom(Hoyningen­Huene,1993).Idejionesumjerljivostiznanstvenihteorija(Hanson,Kuhn,Quine,Feyerabend)nitonijedovoljnojersmatrajudauvijekvišeodjedneznanstveneteorijeoneopa­žljivommožebitiuskladusuočenimpodacima(Duhem–Quineovateza),10 a 

3

Tekmanjibrojautoranalazizakonomjernostubiologijiijednakostlogičkestrukturebiolo­gijeifizike(Mainx,1955;Nagel,1961;Ruse,1973;Rosenberg,1985).

4

Windelband (2006: 39–41), unatoč snažnomutjecajusličnihidejanastalihprijeEmpedokla,dajenjemuprvenstvo.Empedoklovielementisudugoostaliprihvaćeniu filozofijiprirode,iakoimnekiosporavajunaturalizamjersunaelementedjelovalineopažljivientiteti,sile:lju­bavimržnja.No,silajeidanasteorijskipojam.Audi(1999:262)navodikakosuEmpedoklo­vesileprepoznateodAristotelakaojedanodčetiriuzroka,tvorniuzrok(causa efficiens).

5

PreuzimajućiLelasov (1990) pojmovnik, ri­ječ ‘sustav’ označava intelektualne tvorbe(naprimjerkoordinatnisustav),a‘sistem’seodnosinamaterijalneobjekte(naprimjerpla­netarnisistem).

6

Euklid jebiouzornovoj znanstvenojmetodikojajevaljanostsvojihpostulatajamčilačinje­nicamaproizašlimaizpokusa(Calvert,2002).

7

Suprotnouvriježenompisanju‘termin’i‘ter­minologija’ (Lelas, 1996), u ovom radu sekoriste ‘pojam’ i ‘pojmovnik’ jer su više uduhuhrvatskogjezikaodriječi‘termin’i‘ter­minologija’.

8

Bayesov teoremobjavljen jeprviput1763.,iakojeLaplaceprijenjegauveoikoristioopćuverziju teorema. Postoji više oblikaBayeso­vogteorema,aPapineau(2003:293)navodijednuodinačica:P(H/E)=P(H)xP(E/H)/P(E).Poznačavavjerojatnost,Hjeteorijailihipo­tezakojuprovjeravamo,aEjedokaznagrađanašeprovjere.

9

Kuhn(2002)uzovupodjelurazdvaja»hard«znanost (Kuhn je ponegdje naziva »čista« ili»osnovna«znanost)odpodručjakojeuzosnov­nuznanostuključujuiprimijenjenestudije.

10

Duhem(1951)jeautorizvornetezeobjavlje­neprviput1906.,revidiranekasnijeodQui­nea(1951).Duhem–Quinetezauosnovitvrdidauvijekvišeodjedneteorijeoneopažljivom možebitiuskladusuočenimpodacima(Papi­neau,2003:298).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome214

Feyerabend(1978)urazlozimaprihvaćanjaznanstvenihteorijanalazibrojneizvanlogičkečimbenike,tvrdećidaukonačnicinemaznačajnerazlikeizmeđuznanostiimagije.Uparadigmatskimnačelimaznanosti,aodGalileija(Mayr,2004)tosuna­čelaklasičnemehanike,nalazisenekoliko temeljnihpostavkiznačajnihzaproučavanjebiološkesamostalnosti.Temeljnanačelaklasičnemehanikesu:determinizam,kojivjerujeumogućnostapsolutnogpredviđanja;esencijali­zam(tipologija),kojiopisujebitilinužnasvojstvapredmeta;redukcionizam,kojiuosnoviznačisvođenjesvihspoznajanazajedničkonačeloilitvrdnjudasesvakisistemunačelumožeobjasnitisvođenjemnanjegovesastavnice.Uzovanačela,strogageneralizacijaipreciznostpredviđanjasnažnoobilježava­juznanostneživogsvijeta(Mayr,1988).Problemsamostalnostibiologijeumnogomeje,iakoneisključivo,vezanuzmogućnostprimjeneovihnačelanabiologiju.No,prijeispitivanjamogućeprimjenefizikalnihnačelaubiologiji,potrebnojeodreditištojetobiologija.

1.2. Određenje biologije

Većsuantičkifilozofiopsežnoproučavaliživisvijet,11paipakbiologijasvojunazivnusamostalnoststječetekkodLamarcka1802.godine(Mayr,1982).Dotadasevećinabiološkihtemaiproblemaproučavalaunutarbotanike,teolo­gijeprirodeimedicine.Naziv‘biologija’(grč.bios–život)upućujenabavlje­nježivimpredmetimaipojavama.Moždabipravilnijebilokoristitipojamzoe (grč.život)kojiseustalioupojmu‘zoologija’,jerbiosizvornoimaspecifičnijeznačenje.12Bezobziranadvojbeokonazivlja,biologijajeznanostoživome,iako»…nemožesepreciznorećištojetočnonjezinopodručjeistraživanja«(Sober,2003:318).Biološkiznačajnopodručjejeunutarmezokozmosakojeseprostireodveličineatomadoveličinegalaksija (Mayr,2004).Subatom­skisvijetelementarnihčestica,mikrokozmos, isvijetkozmičkihdimenzija,makrokozmos,nisuupodručjuinteresaproučavanjaživogasvijeta.Prvoraz­redniproblemzabiologijujeutvrđivanjerazlikeizmeđuneživihiživihpred­meta,štonijelakorješivproblemkakosečininaprvipogled.Biologija,uzto,želiispitatipodvrgavajuliseobjeskupineovihpredmetaistimzakonima.Nidanasnemakonsenzusaokoodređenjaživoga:Mayr(1982),uzogradukakojeriječonepotpunomiraštrkanompopisu,nabrajaosamobilježjapokojimaseživiorganizmirazlikujuodneživetvari;13Monod(1983)nalazitriposebnaobilježja,14azanestandardnogledišteMaturaneiVarele(1980)živisistemisuautopoietičkistrojevikojisenemoguobjasnitiobilježjimanjihovihsastav­nica.15 ZaMaturanu iVarelu posebnost živih strojeva jest umetabolizmu,rastu i unutarnjemmolekularnom preslikavanju, no njihova posebnost nijedjeljivaklasičnomanalizom.Biologijanemaopćeprihvaćenudefinicijuživo­ga,nitijasnorazgraničenjesvojegapodručja.Sdrugestrane,fizikaikemijanemajuproblemeuodređenjusvogapodručjaproučavanja.Mayr (2004)navodivažnost ispitivanjadvojbeokoznanstvenenaravibio­logije,tepoložajairazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(Mayr,1988).SličnopišeiRosenberg(1985:13):

»Ovojeglavnopitanjefilozofijebiologije.Daliseikakobiologijarazlikujeoddrugihprirod­nihznanosti…jestnajistaknutije,očito,učestalopostavljanoikontroverznopitanjeskojimsesučeljavafilozofijabiologije.«

ZaRosenbergasurazlozivelikogzanimanjazapoložajbiologijeusustavuznanosti(iliizvannjega,tektrebavidjeti)profesionalniiideološki.Profesio­nalnisurazloziuodnosupremateorijamaitehnikamamolekularnebiologije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome215

kojeautonomistiteškoprihvaćaju,smatrajućiihprofesionalnomprijetnjom,dokihprovincijalistipromiču(detaljnijeobjašnjenjepozicijaautonomizmaiprovincijalizmanalaziseupotpoglavlju2.1.).Ideološkisurazloziugubitkuposebnogpoložajačovjekaiživogaopćenitoukidanjemznanstvenevažnostirazlikeizmeđučovjeka(idrugihživihbića)ineživeprirode.Ipak,činisedaseznanostneživogsvijeta,fizikeikemije,razlikujeusvompredmetuipojmovnomokviruodbiologije.Razlikajeimetodološkajeriakogeneralizacijepostojeubiologiji,onenisustrogizakoninegomodeli.Pone­gdjetebrojnebiološko­matematičkemodelenazivajuzakonima:Mendelovizakoninasljeđivanja,Fisherovzakonomjeraspolova,Hardy­Weinbergovza­konravnoteže,DollovzakonjednosmjernostievolucijeiCrickovacentralnadogma.RosenbergiMcShea(2008:37)dvojeokoznačenjatakvihgenerali­zacija:»Postojeozbiljniproblemistvrdnjomdajebilokojaodovihgenera­lizacijazakon,usmisluzakonakakogatradicionalnorazumijevafilozofijaznanosti.«Naime,biološko­matematičkimodelinemoguispunitistandardefizikalnih zakona (većina filozofa znanosti smatra da upravo zakoni fizikezrcaleonoštozakonjest):zakonimorajuimatikondicionalnioblikako/onda,morajubitiuniverzalnoistiniti,svugdjeiuvijek(RosenbergiMcShea,2008).SličnomisliiSober(2000:16):

»Modeliimajukarakterističniako/ondaoblikkojipovezujemosaznanstvenimzakonima.Ovematematičkeformalizacijekažuštoćesedogoditiakosistemzadovoljiodređeniskupuvjeta.Onenekažukadailigdjeilikolikočestosutiuvjetizadovoljeniuprirodi.«

Postojanjezakonaupodručjubiologijejesporno.Prijejeturiječopotpada­njubiologijepodFodorove(1981)posebneznanosti,povijesneznanostiMilli­kanove (1999) iliWindelbandove idiografskeznanosti (vonWright,2004).Ovimpristupimazajedničkajenemogućnostsvođenjapravilnostiuznanosti,međuostalimaiubiologiji,nageneralizacije(zakone)standardiziranefizi­kom.Znanstvenizakonistandardiziranifizikomsuuniverzalni,ageneraliza­cijeubiologiji,bezobzirazovemoli ihzakonimailimodelima,usmjerenesuotkrivanju izvadakanekogpovijesnog slijeda.Najočitiji primjer je evo­lucijska biologija koja proučava jedinstvene pojave: nastanak evolucijskihnovina,objašnjenjenačelaorganskeraznolikosti,izumiranjevrsta,postanak

11

GotovočetvrtinaAristotelovihsačuvanihspi­sasebavibiološkimtemama(latiniziranina­ziviznačajnihAristotelovihbiološkihnaslovasu:Historia animalium, De partibus animali­um, De generatione animalium, De motu ani­malium, De incessu animalium).

12

LiddelliScott(2009)navodedazoe odgovara fenomenuživotauopće,dokbiosimarazličitaznačenja,dijelomneprikladnaznačenjukakvokoristimozabiologijudanas.Biosnijeprven­stvenosamoživot,negoiuman,moralnodje­latan,svrhovitipotpun,asvakakospecifičnioblik života dostupan samo čovjeku.Dodu­še, ima tumačenja koja na osnovi složenicehilozoizam pojmu zoe pripisuju proturječnaznačenja:dajesvamaterijaživa,iliunaivnovitalističkomsmislu(Audi,1999:408).

13

ZaMayra(1982:51–59)seživorazlikujeodneživoga po osam posebnih obilježja: kom­

pleksnost iorganizacija,kemijska jedinstve­nost(makromolekule),kakvoća,jedinstvenostivarijabilnost,genetskiprogram,povijesnostprirode živih organizama, prirodni odabir ineodređenost.

14

Monod (1983: 31–44) nalazi da su živimpredmetimaposebnatriobilježja:teleonomi­ja, autonomnamorfogeneza i reproduktivnanepromjenjivost.

15

MaturanaiVarela(1980:82)određujuživotpojmomautopoiesis:»Autopoiesisjenužanidovoljanzakarakterizacijuorganizaciježivihsistema.«ZaMaturanuiVareluautopoietičkistrojneprestanostvaraiodređujevlastituor­ganizacijuproizvodnjomvlastitihkomponen­tipodstalnimperturbacijamaikompenzacija­matihperturbacija.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome216

čovjekaidr.Usmjerenostpojedinačnom,aneonomopćem,zakonomjernomiuniverzalnom,upućujedanijezahvaćenaonadublja,postojećastvarnostko­jombisebiološkepojavemogleobjasniti.Upozoravajućinapotrebukonteks­tualnosti generalizacijaubiologiji,Waters (1998)generalizacijeusmjereneotkrivanjuizvadakanekogpovijesnogslijedanazivadistribucijskim.Sdrugestrane,Waters(1998:6)nalazikakogeneralizacijekojenazivauzročnimpra­vilnostima,pokazuju»mnogaobilježjatradicionalnopripisivanaznanstvenimzakonima«.Činisedausmjerenostsveopćenitijimistrožimgeneralizacijamavodi u fizikalizam,16 prema kojem se sve pojave u svijetumogu objasnititemeljnimiuniverzalnimzakonimafizike.Dvojbaokonaravigeneralizacijau biologiji i njihovog djelomičnog razlikovanja od fizikalnih generalizaci­jaupućujenametodološkorazlikovanjeovihdvijuznanostipasečinidajejedininačinspašavanjajedinstvaznanosti(aizahvaćanjazbilje)usvođenjubiologijepodtemeljnuznanost,fiziku.Potrebnojevidjetijelitomogućeilinije,iakojest,ukojojmjeri.

2. Problematizacija biološke samostalnosti2.1. Rastakanje filozofije

Znanstveno jedinstvo ili ideja jedinstvene znanosti (unity of science)  dvo­smislen je pojam (Audi, 1999). Prvi smisao je umeđusobnopovezanom ijedinstvenomsustavusvihgranaempirijskeznanosti(ponegdjesuuključeneiformalneznanosti),adrugiuistraživačkomprogramukojimseželiujedinitiznanost.Prethodniceidejeznanstvenogjedinstvanalazeseodgrčkekozmo­logije(Cat,1998),prekofrancuskihenciklopedistakojitežeujedinjenjucje­lokupnog ljudskogznanja,pado logičkogpozitivizmaBečkogkruga.OttoNeurath u Međunarodnoj enciklopediji ujedinjene znanosti  zagovara  jedin­stvenuznanostupravopremamodelufrancuskihenciklopedista.Kasnoantičkim»rastakanjem«filozofijenabrojneznanostizadugojenestalopokušajajedinstvenogiuniverzalnogistraživanjasvijeta.IstovrsnostSvijetajejednaodosnovnihpretpostavkiparadigmejedinstveneznanosti,aodvaja­njembrojnihznanostipočinjeusmjeravanjepremarazličitimaspektimatogaSvijeta.PremaidejiistovrsnostisvipredmetiipojaveuSvijetuusvojojsuosnovijednostavniipravilni,istovrsni,paihmožemozahvatitijedinstvenommetodom.Popperovimriječima,znanstveneteorijesumrežekojimazahva­ćamoSvijet,akakojetajsvijetistovrstan,zanjegovozahvaćanjejedovoljnajednavrstamreže(pojmovnoimetodološkiistovrsnaznanost).TakosevrlorazličitapodručjaistraživanjaSvijetamoguistraživatiunutarjedinstvenezna­nosti.Zrcaljenjetemeljnejednostavnostiipravilnostisvijetatvoriočekivanjedadobropotvrđeneteorijejedneznanostipodupiruobjašnjenjaudrugojzna­nosti.OvajtemeljnifilozofskiargumentprovincijalistazaRosenberga(1985:21)jemetafizički:»…on(argument,op.a.)počivanauvjerenjuozadnjimvrstamailiprirodipredmetakojimasebiologijabavi«.Teorijefizikekoristetemeljne isveprisutnesile tesupstanciju,pazbogtogateorijekemije,kojeopisujuponašanjefizičkihsupstancija,svojupravilnostizvodeizsilaisup­stancije fizike. Isto tako,biološkepojavezrcale»višu« razinuorganizacijefizikalnesupstancije,pabiološketeorijemorajubitiobjašnjeneizvođenjemiztemeljnihteorijakemije,aondaifizike.Ovapozitivističkaslikasvijetauvelikojjemjeri,iznenađujuće,ostalavaljanaizapostpozitiviste.TakozaRosenberga(1985:14)postpozitivističkaslikaznanostiimajasankriterij,znanostjeupravljana»formulacijama,provjera­vanjem i uporabom objašnjenja empirijskih generalizacija sve veće i većeopćenitosti,zajednoorganiziranihuteorijekojeproširujuiprodubljujuobje­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome217

dinjavanjeobjašnjenjaipreciznostipredviđanjatihgeneralizacija«.Postpozi­tivističkaznanostjeusmjerenapremageneralizacijamasvevišegstupnjapabiološkepojavetrebaobjašnjavati»dubljim«,temeljnimzakonimakemije,akemijuopetzakonimafizike.Nakraju,kaozaCricka(1966:10),17 vreme­nomćebitimogućesvestibiologijunafiziku»čimbudedostignutkonačniciljmodernog(redukcionističkog)pokretaubiologiji…objašnjavajućicijelubiologijupojmovimafizikeikemije«.Objašnjenje biologije pojmovima i metodom kemije i fizike u potpunostiisključuje postojanje dijelova znanosti jer je znanost cjelovita i nedjeljiva,jedna,fizika.Uovomslučajubiologijabibilatek»provincijska«znanost,anesamostalnaznanostkakomisleautonomisti.Munson(1975)jeuveopojamprovincijskeznanosti (bezpovezniceskolokvijalnimznačenjemprovincij­skogkaomalograđanskog)zaoznačavanjeznanostilokalnogiliograničenoginteresaiuvida.18Munson(1975:429)19smatradabi,slijedećiovajkriterij,sveznanostibileprovincijske,»jersunjihovanačelaiteorijenamijenjenepri­mjeniuodređenomzasebnompodručjui,štoviše,bavesesamoograničenimbrojemobilježjaunutartogpodručja.«Rosenberg(1985:16)sličnoopisujeidejubiologijekaoprovincijskeznanosti,unajboljemslučajuonajetek»diofizikalneznanosti,uovisnostikojamožebitiunaprijeđenasamoprimjenommetodafizikalneznanostii,pogotovodanas,metodamafizikalneiorganskekemije«.Biologijajeovdjetekopispojavnosti,aneopiszbiljskihtemeljakojiuzrokujutupojavnost.Onatakonijeuniverzalnainemaprediktivnusnagu,anjezineteorijeinačelanisupoduprtekvantitativnimmjerenjima.UovomslučajuopravdanojevjerovatidabiologijanezrcalizbiljuSvijetaposebi,ilitočiniumanjojmjerinegofizika,pajeteksredstvoorganizacijedijelaprak­tičnogznanjaotomsvijetu.

2.2. Realizam i instrumentalizam

Utvrđivanjenaravibiološkogznanjajeključnozausporedbubiologijeifizi­ke,izaodlukuovrstibiološkogznanja.Rosenberg(1994)uspoređujefizikuibiologijuispitujućinjihovodnospremaobjektivnojstvarnosti.Odnospremaistiniodavno jekriterij znanosti.Galileiu Il Saggriatore pišeda filozofija(fizika, op. a.) nije knjiga fikcije nekog autora, poput Ilijade  ili  Mahnitog Orlanda, čija istinitost nijevažna.Znanstvenoznanje jeparadigmaznanjazbogkorespondirajućegodnosatogaznanjapremaobjektivnojzbiljizakojusepretpostavljadajezrcaljenatimznanjem.Takomislečakiantipozitivistizahtjevomza podudaranjemznanja s prirodom, smatrajući to univerzalno­

16

Fizikalizam biologije je teza »da su sve či­njenice,uključujućisvenemakromolekularnebiološkečinjenice,određenečinjenicamamo­lekularnebiologije«(Rosenberg,2007:349).

17

JedanodprvihpoznatijihpokušajasvođenjabiologijepodfizikupoduzeojeprvisustavnievolucionistJ.B.Lamarckrazvojemsveobu­hvatnezemaljskefizikekojabiusebeuklju­čivalaibiologiju.Mayr(1982)navodidamujepoduhvatsramotnopropao.

18

Podupirućiuvođenjepojmaprovincijskezna­nostiubiologiju,Munson(1975:429)citiraCarlaSagana:»Biologijajeprovincijskazna­

nost.Jediniprimjeridodanaspronađenogži­votasuonipronađeniovdjenaZemlji.«

19

Munson(1975:429)navodikriterijeprovin­cijskeznanosti:»Znanostjeprovincijskaakosu njezini temeljni zakoni, teorije ili načelatakvi: (1) Da su eksplicitno ili implicitnoograničeniupodručjusvojeprimjenenaod­ređenopodručjeprostora ilivremena; ili (2)Dasadržepojedinačnaimena,logičkivaljanaimena, ili druge individualne konstante; ili(3) Da nisu poduprti dokazima kolikoće iliraznolikostikojebi ihučinileprihvatljivimakaopouzdanima izvan situacijaukojimasuizvornoformuliraneipotvrđene.«

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome218

apstraktnimibezvremenskimatributomznanosti(Hoyningen­Huene,1993).No,zrcalilibiologijaobjektivnustvarnost?Većinafilozofadvojiokociljevaidosegaznanstvenogznanjaidjelovanja.JednimisledaznanostukazujenastvarnostSvijetaposebi,dadetaljnoopi­sujeirazjašnjavastrukturuprirodeirazotkrivaesencijustvariipojava,ilidasadržipotencijalostvarititousvojojzrelojfazi.Ovajstavse,pojednostavlje­nouzevši,nazivarealizam.20PoFineu(1999:708):

»Realizamjemješavinametafizikeiepistemologije.Metafizički,realizamtvrdipostojanjesvi­jetaneovisnogodpromatrača; epistemološki, tvrdidamožemopostići znanjeo samom tomsvijetu.Sobziromnaznanost,realizamtvrdida,neovisnoonašimreprezentacijama,postojeentiteti opisani našim znanstvenim teorijama i da su same teorije objektivno istinite (barempribližno).«

Neovisno postojanje baremnekih, ako ne svih teorijskih entiteta, nemoraznačiti istinitost teorijakojeopisuju ilikoriste teentitete.Realistismatrajudabi teorijetrebalebitisličneSvijetuidavišistupanjsličnostiznačivećuprikladnostteorije.Unutarnjirealizamdopuštaistinitostznanstvenihtvrdnjiiz jedneperspektive,ali takođerdopuštadaznanostnemorapružaticijeluistinu.Unutarnjirealizamdopuštapostojanjedrugeinačiceistineilipričeosvijetu,kojajetakođeruvjerljiva.Ovainačicarealizmanazivasenajmanjimmogućimrealizmomjertvrdiobjektivnopostojanjebaremnečega.Sličnojei sa znanstvenim i umjerenim realizmomza koje baremneka vjerovanja iznanstveni tipovi postoje »logički i uzročno neovisno o nečijempoimanjutestvari«(Moser,2004:85).Ukonačnici,realizampredstavljaepistemološ­ki stavpokojem jemogućenešto znati, a to znanjebarem jednim svojimdijelomgovorionečemuštopostojibezobziranatokakoganetkopoima(Moser,2004).Protivnicirealizma,izuzevstrogihskeptika,takođersmatrajumogućimobjek­tivno znanje, no niječu dokazivost tog znanja.21 Antirealističkih pristupasvijetuimaviše:pozitivizam,empiricizam,konstruktivizamiinstrumentali­zam(Fine,1999).22ZaFineainstrumentalizamznačipragmatičkoodnošenjepremaznanjuukojemjeznanjeoruđerabljenopremapotrebamačovjeka,aiskustvenapouzdanostiliprikladnostuporabeznačajnijaodpodudaranjasazbiljom.Poznatiprimjerinstrumentalizmaubiologijijeodređenjekategorijevrste gdje unatoč neslaganju oko određenja vrste (i brojnim određenjimavrste)biolozipraktičarivećinomnesmetanoklasificirajutaksonomijskevrste.Instrumentalizamu svomopćemoblikuvidi epistemološkipoložajpojmo­va i racionalni statusdjelovanjakao funkcijunjihoveulogeu integriranju,predviđanjuiorganizacijičovjekovogiskustvenogsvijeta(Audi,1999).In­strumentalistimisle,suprotnorealistima,dačovjekuopće,aovdjeuzpomoćznanosti,nemožespoznatisvijetposebi(World­in­itself).Čovjekipakmožeupraktičnomsmislukontroliratifizički,kemijski,biološkiidruštveniokoliš.Instrumentalistimanisu prikladnije teorije bliže istini, nego teorije koje sukorisnijeljudskimpotrebama.Zainstrumentalistejeznanostsredstvouspješ­nogodnošenjasasvijetom,bezpoznavanja,aipotrebepoznavanjaobjektivnestvarnosti tog svijeta. ZaRosenberga (1994) je instrumentalizambiologijeposljedicaontološkezbiljekojasvojomkompleksnošćunadilaziepistemološ­kesposobnostiljudskevrste.Rosenberg (1994: 5) tvrdi da poredbom ideja realizma i instrumentalizmaufiziciibiologijiproizlazidaje»biologijainstrumentalnaznanostuvećojmjerinegosuovedrugediscipline (fizika ikemija,op.a.)«.Zakoni fizikesuuniverzalni,vrijedebez iznimki,nisuograničeninaprostor ivrijeme,a njihova sposobnost predviđanja događaja je visoko učinkovita. Rosenberg

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome219

(1994:7)zaključujedase»fizikaikemijamorajuinterpretiratikaoznanostikojesuistiniteilisubaremuspješneaproksimacijeistine«.Interpretirajulisefizikaikemijatako,kaoznanostičijesuteorijeodgovarajućeilisličnesvije­tu,pretpostavljeneinstrumentalnostibiologijepokojojjeonatekheurističkimehanizam zrcaljenja ljudskih potreba, interesa i ograničenja, biologija seudaljavaodfizikeikemijesobziromnaodnospremaobjektivnojstvarnosti.Uzrazličitiodnospremazbilji,postojiirazličitostovihznanostisobziromnanjihovatemeljnanačela.

2.3. Temeljna fizikalna načela i biologija

Uspješnostiugledfizikekaotemeljneznanostikojazrcaliobjektivnustvar­nost svijeta obilježavaju određena načela.Mayr (1996) smatra da posebanučinaknapoložaj biologije imaju jošuvijekutjecajnanačelaklasičneme­hanike:determinizam,esencijalizamiredukcionizam.Determinizam23pret­postavljamogućnost cjelovitog predviđanja budućih događaja nekog siste­macjelovitimpoznavanjempočetnihuvjetatogsistema.NajpoznatijiprikazdeterminističkogpredviđanjajeLaplaceovaastronomskateorijapokojojbinekisuper­umpoznavanjemstanjaipočetnihuvjetasvihpostojećihentitetamogaopredvidjetistanjecijeloguniverzumausljedećemtrenutku.Determi­nizamneostavljaprostorneodređenimvarijacijamailislučajnimdogađaji­ma.No, upravo je slučajnost jedna od dvije osnovne sastavnice (druga jeprirodniodabir)bilokojeinačicetemeljnebiološketeorije,teorijeevolucije(darvinističke).24Slučajnagenskamutacijaspolnihstanicapodlogajenastan­kufenotipovakoje»provjerava«prirodniodabir.Biologijatakonemožebitiukalupljenaufizikalnoznačajnonačelodeterminizma.Drugoznačajnonačeloklasičnemehanikejeesencijalizamilitipologija.Esen­cijalizamjestarimetafizičkipojmovniokvir(većodPitagorejacaiPlatona)objašnjenjaraznolikostisvijetasvođenjemnaograničenibrojjasnoodvoje­nihinepromjenjivihesencijailieidē.Višeznačnostpojmaeidos(grč.εἶδος) upućujena teškoćeujednačenogprijevodanadruge jezike i razumijevanjeznačenja(Woods,2003).Možetobitioblik,konstitucija,vrstaili tijelo,alimoždanamjestoesencijetrebauvrstitipojamousia(grč.οὐσία).Uobaslu­čajasemožerećidajeesencijalizammetafizičkateorijakojarazlikujenužna(esencijalna)islučajna(akcidentalna)obilježjapredmeta(Audi,1999).Esen­

20

Pojam znanstvenog realizma pojavljuje se uvišeinačica.Ujednojinačiciznanstvenirealis­titvrdedateorije»zrele«znanostizrcalezbilj­skaobilježjasvijeta,neprihvaćajućiskeptici­zam temeljen na opovrgnutim znanstvenimteorijama. Postoje i druge ideje koje poričutvrdnje temeljenenaopovrgnutim teorijama,ali sa sumnjompremametafizičkim tvrdnja­maopodudaranjuistinitih teorija izbiljskogsvijeta (Audi,1999).Smart (1963) iPutnam(1975) su u prilog realizmu uveli argument»čuda« prema kojem bi bio čudan uspjeh uprimjeniipredviđanjuznanostidazbiljskinepostojeteorijskientitetitihznanstvenihteori­ja.Međunajutjecajnijimalternativamaklasič­nomrealizmujevanFraassenov»konstruktiv­niempiricizam«iFineov»prirodniontološkistav«, skraćeno NOA (natural ontological attitude).Kodovihalternativajošnemaodlu­kejesulitoantirealizmiilinerealizmi.

21

Više korisnih radova o problemu epistemo­loškogrealizmaiskepticizmamožesenaćiuzborniku Epistemologija: Vodič u teorije zna­nja(Mikulić,2004).

22

Finenavodidasepozitivizam20.stoljećaod­nosipremarealizmukaoprividnompitanju.

23

RiječjeopojednostavljenomviđenjunačeladeterminizmakojejeupitnovećkodNewto­novemehanike.Početnipoložajbrzina,silaigibanjasvaketočkesnekommasomjedeter­miniranzanekidiobudućnosti,notovrijememožebitivrlokratko(Butterfield,1998).

24

Drugesastavnicesubesciljniodgovor,muta­cijska ograničenja i razvojna (epigenetska)ograničenja(Mayr,1970).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome220

cijalizampretpostavljazrcaljenjeograničenogbrojanepromjenjivihuniver­zalijaupojavnojraznolikosti,priznajućisamozbiljnosttipa.Esencijalizamjejednaodtemeljnihpostavkifizikeikemije:atomnekogkemijskogelementapripadaodređenoj klasi predmeta zbog istovjetnih obilježja koje imaju svii samočlanovi teklase (atomskibroj).Klasa se, pak, određuje svojstvimasvojihčlanova.Biologijaseopireesencijalističkomnačelu.Poznatjeprimjerteškoćauodređenjuživihvrstaupravozbognemogućnostiodređenjanužnihosobinakojemorajuimatičlanovinekevrste.Pokušajirješenjatogproblemaunovijevrijeme idupremaodređenjuvrsteosobinamakojenisunužne iličijeposjedovanjenijeznačenja»akojesttaosobina,ondajestčlantevrste«.Članovivrstenemajuosobinuključnuzapripadnostvrstinegoodređeneoso­bineudruženesdrugim,odnjihlogičkineovisnimosobinama.25Drugi,su­vremenijipristuprješenjuovogproblemajeurelacijskompristupukojivrstuodređujetekodnosompremadrugojvrsti.26Premaovome,nitipološko­esen­cijalističkonačelonijeprimjenjivoubiologiji.Treće načelo klasičnemehanike je redukcionizam.McCauley (1999: 712)određujeredukcionizamtvrdnjompokojoj»teorijeilistvarijednevrstemoguupotpunostimogubitiopisaneteorijamailistvarimadrugevrste«.Rosenberg(2007)takođervidiredukcionizamkaoodnosizmeđuteorija.Nagel(1961)preciznije određuje odnos teorija kao deduktivno izvođenje zakona jedneteorijeizzakonadrugeteorije.Redukcionizamnalazimoutrioblikaznačajnazaovuraspravu(Mayr,1982).Prvijekonstitutivniredukcionizamkojitvrdipotpunu istovjetnostmaterijalnog sastava živih organizama sastavu neživeprirode, tedanijedandogađaj ili procesopaženu živimorganizmimanijeu suprotnosti s fizikalno­kemijskim pojavama na razini atoma imolekula.Objasnidbeni redukcionizam je drugi oblik redukcionizma kojimogućnostspoznajecjelineproučavanogsistematemeljinapoznavanjunajnižerazineintegracije tog sistema,odnosnonjegovih sastavnica.Objašnjenjeviših ra­zina integracijenekogsistemazahtijevapoznavanje funkcija svihnjegovihsastavnica. Redukcionizam teorija je treći oblik redukcionizma. Njime sepretpostavljadateorijeizakonioblikovaniujednompodručjuznanosti(obič­nosloženijempodručjuilihijerarhijskivišem,iakojenejasnoznačenjetoga‘višeg’)mogubitiiskazanikaoposebnislučajeviteorijaizakonaoblikovanihunekomdrugompodručjuznanosti.Biologijusepokušavareduciratinake­mijuilifizikudefiniranjembiološkihpojmovapojmovimakemijeifiziketeizvođenjemnačelabiologijeizzakonakemijeifizike.Međutim,zaobjašnje­njebiološkihpojavapoputvrste,migracijeilizimskogsnanisuznačajninji­hovifizikalniopisi.Putnam(1975)nalazi,ispitujućimogućnostobjašnjenjamakrosvojstavapomoćusvojstavamikrosvijeta,dapoznavanječakiiscrpnelistemikrosvojstavapredstavljatekpoznavanjesvojstavakojanisuznačajnazaproblem.Mayr(1976:70) izperspektivebiologijenudisličankomentarredukcionizmateorija:»Organizamnijetekvrećapunaenzima.«Rosenberg(1985)preciznijeodređujeproblemtvrdnjomdateorijefizikenisubiološkirelevantneiznadmolekularnerazine.Uzto,deduktivnoizvođenjeteorijaizjednogpodručjaudrugopodručjepretpostavljaistovjetnostpojmovnogzna­čenjaobajupodručja.Takvuistovjetnostznačenjapojmovačestonijemogućeostvaritinitiunutaristogznanstvenogpodručja.Ključnipojmovimehanike,poputpokretnesile,tromostiilimase,nemajuistoznačenjeumehaniciAri­stotela,Newtonairelativističkojmehanici.Redukcionizamupućujenačinjenicudasveštoježivojestfizičkipredmet.Toipakneznačidasveštojefizičko,aliposebnihsvojstava,možebitiobjaš­njenozakonimafizike.Sober(2000:25)takopita:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome221

»…razmotrimosadaodnosbiologijepremafizici izdrugogsmjera:Dali je točnodasvakačinjenicaobjašnjenabiologijommožebitiobjašnjenafizikom?Ovimsepitaosvedivostibio­logijenafiziku.«

Očitojedanačelafizike(klasičnemehanike)nisuprikladnazaprimjenuupo­dručjubiologije.Soberovopitanjeotvaramogućnostpostojanjabrojnihpojavakojesuobjašnjenebiološkimnačelima,alinemogubitiobjašnjenefizikom.Takofizikuibiologiju,osimtemeljnihnačelaklasičnemehanike,razdvajajujošnekepojave.Tepojavepripadajuposebnimbiološkimosobinama.

2.4. Posebnost bioloških osobina i biologije

Brojnikandidatisenadmećuzamjestoposebnebiološkeosobineiliosobina.Standardni pojmovi i načela fizike nisu prikladni za objašnjenje biološkihpojava.Nijetonimetafizičkipojamvitalizma,notajjeionakosamorubnoprisutanusuvremenojbiologijiinemauplivauraspravuosamostalnostibio­logije.KadaiizuzmemometafizičkepojmoveBergsona(élan vital),Driescha(Entelechie)iliMüllera(Lebenskraft),ostajubrojneposebneosobinekojena­vodeMayr, Jacob,Monod,Maturana iVarela.Balabanić (2002) nalazi dasuteosobinered,razmnožavanje,rastirazvitak,uporabaenergije,odgovornapodražajeokoliša,homeostaza,prilagodljivost,raznolikostijedinstvenost.Ovosuteknajčešćespominjaneosobineživoga.Pretpostavkajedasutipoj­moviinačelaprikladnizaobjašnjenjaubiologiji,aodmanjegznačenjailibezznačenjazafiziku.Prvaodtihosobinajekompleksnostživihsistema(Mayr,2004).Većnajjed­nostavnijiprimjerživoga27(živastanica)sadržipreko5000različitihorgan­skihspojevaodkojihje4000različitihbjelančevinaigotovo1000različitihnukleinskihkiselina.Cooper(2000)pišedaustaljeniprotoktvariienergijeujednojstaniciuključujepreko2000enzimakojiodređujuredoslijedivrstukemijskihreakcija.Enzimskereakcijeaktivacije,inhibicije,optičke(stereo)specifičnostiikatalitičkogdjelovanja,krajnjesukompleksniprocesi.Neživisvijettakođerimakompleksnesisteme,poputgalaksija,nonjihovakompleks­nostjemnogomanjaodoneživogasvijeta.Drugoznačajnoobilježjebiologijejestnjezinapovijesnapriroda.Najočitijiprimjernjezinepovijesneprirodejestteorijaevolucije.Mayr(2004)pišedabiologijuzbognjezinepovijesneprirodetrebatakoiopisivati.Događajepo­putobjašnjenjaumnažanjaipreoblikovanjavrsta,izumiranjanekihvrstailinastankaevolucijskihnovinanijemogućeobjasnitistrogimgeneralizacijama.Uzto,biolozičestonetraženekiopćizakonnegoopisujuiobjašnjavajunizdogađajailistanjastvari.VonWright(2004)smatradajezapovijesneznano­stiprikladanretrodiktivnitipobjašnjenja.Retrodiktivnitipobjašnjenjaznačiizvođenjelogičkeposljedicekojomseopisujedotadaneopaženidogađajilistanjestvariuprošlosti.Ovimtipomobjašnjenjausadašnjostinalazimotra­govenekogdogađajaizprošlosti.Ovojestzaključivanjeizučinkanauzrok, 

25

NajpoznatijipokušajodređenjavrsteskupompromjenjivihosobinajeBoydova(1999)»Vr­stakaoclusterhomeostatskihosobina«(Ho­meostatic Property Cluster Kinds, skraćenoHPC).

26

RelacijskipojamvrstenalazimokodStamosa(2003) i njegove teorije vrste (Biosimilar­

ity species concept).NekisasvimopravdanosmatrajudajeiMayrov(1982)»Biološkipo­jamvrste«relacijski.

27

Ukonkretnomslučajuriječjeobakterijskom,jednostaničnomorganizmuEscherichia coli.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome222

nobezupliva teleologije.Upravo takvumetodologijukoristeastronomija igeologija.Podjelaznanostinazakonomjerne(nomothetic)ipovijesne(idio­grafskekodWindelbanda)neznačinjihovupotpunuisključivost.Biologijajetekjednaodznanostikojasenalaziuobapodručja.Trećeznačajnoobilježjebiologijejeslučajnost.Zakoniprirodnihznanostisutemeljeninavjeriuuzročnostideterminizmu.Suprotnometodologijifizikeikemije,kojeseoslanjajunastrogostzakona,biologijaseneoslanjanatajtipuzročnosti.Naime,čak ikadakoristipojamuzročnosti,on jeposebnogznačenjaiuglavnommorabitidodatnopojašnjen.Slučajnostisepristupasistovjetnompažnjom.Primjerzaovuzasebnostjeuporabapojmaslučajnostikodgenskihmutacijaspolnihstanicaunastankuevolucijskihnovina.Nigdjesenekažedatemutacijenemajuuzrok(dapače,poznatisubrojnimutacijskiuzročnici),alifizikalnotumačenjeslučajnostipokojemrazličitemogućnostiimajuistiilisličanstupanjavjerojatnosti,nijedovoljno.Prilagođavajućipo­jamslučajnostibiologiji,Sober(2000:37)piše:»Kažesedasumutacije‘slu­čajne’akosenepojavljujuzbogdobrobitiorganizmaukojemsedogađaju.«Slična tumačenjanalazimokodMayra (1982) iTamarina (1999).Uporabaslučajnostiuevolucijskojbiologijijeučestalokritiziraniaspektteorijeevo­lucije(Mayr,2004).Razlogjepojmovnaneodređenostslučajnostiipotrebadodatnihprilagođavanjapojmabiologiji. Implikacijaslučajnostiubiologijionemogućava redukcionistički tip objašnjavanja bioloških pojava. Naime,svođenjebiološkihsistemanatemeljnesastavnicenijedovoljnozaobjašnje­njevišihrazinaintegracijetihsistema.Aforizamdajecjelinaneštovišeodzbrojanjenihdijelovaipaknijeisključivaposebnostbiologije.Sličnepojavenalazimoufizici28 i kemiji.29

Svaovdjenavedenaobilježjajesubiološka,aliihdijelomimajuidrugaznan­stvenapodručja.Uzto,biologijadijelomkoristinačelaimetodologijudrugihznanosti, ineštomanjepojmovnik.Stogajeopravdanopitatijelibiologijaznanost,izgrađujelisepouzorunafiziku,ilijesamostalnaznanost.

3. Univerzalna znanost i samostalnost biologije

3.1. Upitnost jedinstvene znanosti

Osnovnatezapozitivizmajeonaoznanstvenomjedinstvu.Hahn,NeurathiCarnap(2005:25)pišu:

»Znanstvenoshvaćanjesvijetanijetolikoobilježenosvojimtezama,kolikonačelnimstavom,motrištima,smjeromistraživanja.Kaociljstojijedinstvenaznanost.Nastojisepovezatiimeđu­sobnouskladitidoprinosepojedinihistraživačaizrazličitihpodručjaznanosti.«

Uzto,pozitivističkatezapretpostavljadasvakoznanstvenodjelovanjepri­mjenjujenekioblikprovjeresvojihtvrdnjikontroliranimiskustveno­opserva­cijskimispitivanjem.Rosenberg(1994:8)utemeljenjedoktrineznanstvenogjedinstvanalaziudvijeuporišnetvrdnje,»tvrdnjeometodiiepistemologijiznanosti,itemeljneilimetafizičketvrdnjeomeđusobnomodnosuznanstve­nihteorija«.Epistemologijajedinstveneznanostiseoslanjanasnagumateri­jalističkihteorijaostanjimamaterijenarazličitimrazinama.Pretpostavkajematerijalističkihteorijauobjašnjenjusvojstavamaterijenasvimrazinama,odmikrokozmosadomakrokozmosa,svođenjemnanjezinatemeljnasvojstva.Krajnjiciljsusvojstvamaterijenasubatomskojrazinikvantnemehanike.30 Objašnjenjesvojstavatemeljnesubatomskerazineosiguravametodološkeiepistemološkezahtjevejedinstveneznanosti:otkrićeopćepravilnosti(zako­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome223

na) s pouzdanommoći predviđanja. PremaRosenbergu (1994), povjerenjeumaterijalističke teorijeslabiprediktivnusnagu teorijabez(strogih)gene­ralizacija.Prediktivnost jesastavnicaznanstvenih teorija ili seprediktivnojsastavnicimoraodrećiznanstvenavažnost,štonijevjerojatno.Epistemološkateza jedinstveneznanosti imauporišteuvjeri uuzročnost i umetafizičkojtvrdnjiojednostavnostiipravilnostiprirode.Uzročnevezedogađajajedno­stavneipravilneistovrsnostiprirodeontološkesupretpostavkeepistemolo­gijejedinstveneznanosti.No,kakopouzdanoiuvjerljivorazlikovatistvarneuzročnezakoneodslučajnihiupornihpravilnosti?Papineau(2003)navodinekoliko strategija odlučivanja o prirodi pravilnosti.Ukoliko uzročnost nenamećenašum,kakotvrdiKant,iakoizbjegnemoHumeovustrategijukojaionakone govori o uzročnoj vezi negoo stalnoj konjukciji događaja, tadatrebapronaćizbiljskevezeizmeđuproučavanihdogađaja.Pravauzročnostsemora»opisomuzročnevezeuklopitiuteorije«(Papineau,2003:306).Ubio­logijinepostojestrogegeneralizacije(zakoni),nijeuvijekmogućerazlikovatiuzročnuvezuodslučajnosti,pailibiologijanijeznanostilijesvijetraznovr­staninemožesespoznajnodohvatitijedinstvenomznanošću(akojeuopćespoznatljiv).Projektjedinstveneznanostijeusmjerenpremastvaranju»teo­rijesvega«(Theory of Everything–TOE)pouzorunapokušajujedinjenjasvihtemeljnihsilaimaterijeuzakrivljenoprostor­vrijemeunutarjedinstveneslike,anapojmovnimimetodološkimtemeljimafizike.Pozitivističkojslicisvijetasuprotstavljasecijelinizantipozitivističkihstrujaiautora(navedenisuupotpoglavlju1.1.) iakonekitvrdedasuvećinekametafizičkanačelaiskustvenoprovjerljiva(Rosenberg,1985:8).ZarazlikuodRosenberga(1994)zakojegačovjekoveograničenespoznaj­nemogućnosti priječe uvid u zbiljsku strukturu svijeta, pa je biologija in­strumentalna,Dupré (1993) nalazi druge razloge znanstvenog nejedinstva.ZaDupréa znanstveno nejedinstvo zrcali ontološku kompleksnost svijeta injegovu nesređenost, a ne ljudsku spoznajnu nemoć. Svijet je raznovrstan(heterogen),imabrojneaspektekojizahtijevajurazličitenačinepotvrđivanjaznanstvenostisvogaznanja.Epistemološkipluralizamporičeprvenstvofizikeupravozbogvelikeraznolikostisvijeta.Raznevrstepredmetaimajuposebnaobilježja iposebannačinpotvrđivanjasvojihznanja.Biologija imavlastitupovijest,vlastitipredmetproučavanjaivlastitemetodeirezultate(Balabanić,2002),panjezinefenomenenijemogućeobjašnjavatinačelimafizike,kaoštoiposebnanačelabiologijenisuprimjenjivananeživisvijet.Brojnaneslaganjaokoosnovnihpojmova,načelairazlikeuprimjeniznanstvenemetode,upuću­junanekuvrstusamostalnostibiologije.

28

Kvantnateorijaimanizakstupanjrelevantno­stiuobjašnjavanjumakrokozmosaiobratno.

29

Na prisutnost emergencije u kemiji MayrajeupozorioNielsBohr još1950.primjeromvodečijase»vodenost«nemožepredvidjetiizsvojstavanjezinihsastavnica:vodikaikisika(Mayr,1998:13–14).Odosamdesetihgodinaufilozofijiumaietici,paifilozofijibiologije,javljaseemergencijisličanpojamsuperveni­jencije (supervenience)kojomsvojstvanižegreda na neki način određuju svojstva višegreda.OsupervenijencijiufilozofijibiologijemožesenaćikodRosenberga(2007).

30

Upravosunekeinterpretacijekvantnemeha­nike(Kopenhaškainterpretacija)snažnizago­vornicitezeoinstrumentalnostiznanstvenogznanja. Spoznaja je interakcija spoznajnogsubjekta(čovjekaprekonjegovihproduženihosjetila – uređaja motrenja) i promatranogobjektaukojojsetekopisujeopažajnainter­akcijasubjektaiobjekta.Ovdjesvakakonijeriječ o podudaranju s prirodom. Rosenberg(1994:15)navodidaunatočtomu»mipret­postavljamo neistinitim instrumentalizam ufizici«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome224

3.2. Samostalnost biologije

Diodvojbiu raspraviokosamostalnostibiologijeproizlazi iz različitih in­terpretacijapojmasamostalnosti(Mayr,1988).Traženjesamostalnostipret­postavljanekuvrstupripadanjaodređenomsustavu,nonijejasnotražilisesamostalnostodtogasustavailisamostalnostunutarnjega.Semantičkaanalo­gijaspolitičkimznačenjempojmasamostalnostikojepretpostavljapriznanjedrugihnedonosirješenje.Najvjerojatnijepojamsamostalnostiizpolitičkogrječnikaostajemanje­više zatvorenu svomepodručju.No, akobikoristilianalogijusizvornimznačenjempojma,autonomijanebiznačilaodvojenosti izoliranost od zajednice nego život unutar zajednice po svojim vlastitimpravilima(ovdjebitobilazajednicaznanosti).Potpunaslobodaodzajedni­ceoznačavanajeuantičkimtekstovimapojmomeleutheria (ἐλευθερία).31 Mayr(1988)odričemogućnostpotpunesamostalnostibiologije,iakonavodimišljenja po kojimamnoga područja biologije i drugih znanosti nisu pre­klopljena.Ni zaSobera (2000) samostalnostne značipotpunuodvojenost.Dvojbiokoodnosaznanostioživomepremadrugimznanostimaimogućojsamostalnostimožesepristupitinanekolikonačina.Prvi pristup je u isključenju biologije iz područja znanstvenog djelovanja.Opravdanjeisključenjajeunedostatkuuniverzalnostiiliu»provincijalnosti«biologije,ugeneralizacijamakojenemajuoblikzakonaiunedostatkustrogekvantitativnestrukture.Zadrugipristupjelogičkastrukturabiologijeistovjet­nalogičkojstrukturifizike,akakonemanidrugihvažnihrazlika,biologijutrebasvestinatemeljnuznanost–fiziku.PrimjeroveidejejeRuseova(1973)dvojbaotomutrebaligledatipremadanukadaćebiologijanestatikaosamo­stalnadisciplina.Trećipristupvidiznačajnepojmovneimetodološkerazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(kemijeifizike).Ovompristupubiologijajeprava,samostalnaznanost.Temeljnanačelaklasičnemehanikejošimajusnažanutjecajnaoblikovanjeidejeoznanstvenom,nonisuprimjenjivauzna­nostioživome.Ubiologijinemastrogogdeterminizma,esencijalizamnijeprikladan, a redukcionističkipristupnijeplodonosanuobjašnjavanjuživihpredmetaipojava.Uzto,biologijaimaposebneosobinekojenemoguslužitizaobjašnjenjapredmetaipojavaneživogsvijeta.Činisedajebiologijasamostalnaznanostčijasamostalnostizvireizpretpo­stavkeontološkogiepistemološkogpluralizma.Svijet jeraznovrstan,sastojiseodbrojnihrazličitihvrstapredmetaipojava.Raznovrsnostsvijetamožebitizahvaćenarazličitimvrstamaznanostikojeimajuposebnepojmovnike,načela,logikeimetodologije.Znanstvenozahvaćanjesvijetatrebavišerazličitihvrsta»Popperovihmreža«zahvatanjerazličitihvrstapredmetaipojava.Dajeturiječoznanstvenomproučavanjusvijetadokazujedetaljnostuobjašnjenjupojedi­načnihaspekatasvijeta,vidiseizgeneralizacija,predviđanjarazličitogstupnjaivrsteuspješnosti,težnjipremapodudaranjuteorijakojetežebitiznanstvenesasvijetomposebii,nakraju,uvijekpostojinekioblikiskustveneprovjerljivosti.Biologijajestznanost,onajesamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabira­njuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmov­nik,logikaimetodologijanepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupotpunostininerazilaze.Samostalnostbiologijeimplicirapotrebuiz­gradnjenovogamodelasustavaznanostikojinećebiti»fizikalnocentričan«ilikojićedopuštatiodređenusamostalnost.Novimodeltrebaobidecentraliziratisustavznanostirušenjemesencijalističkogpristupaodređenjupojmaznanstve­nog,premakojemznanostsadržavanužnaobilježja,itoonafizike.Razlogpo­trebezanovimmodelomjeupretpostavcioraznovrsnostisvijetaštozahtijevaraznolikeznanstvenealate(pojmovne,logičkeimetodološke).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome225

Pozitivizampripisujeznanstvenimteorijamafizikeistinitostilipribližnuisti­nitost,aznanjeosvijetuposebinijemogućeizvanteorijafizike.Prematomujeznanjeosvijetuistovrsno,kaoštosuipredmetiipojaveusvijetuistovrsni.No,očitojedazafizikuibiologijunevrijedinačelonerazlučivostiistovjet­nog jer im sva svojstva nisu zajednička. Priznanje samostalnosti biologijerušislikuistovrsnogsvijeta,projektjedinstveneznanosti,idovodiupitanjeobjektivnostuniverzalnogznanstvenogznanja.Tomujetakojerepistemolo­gijajedinstveneznanostipretpostavljaistovrsnostsvijetakojibimoraobitispoznatljivmaterijalističkim teorijamakojeobjašnjavajustanjamaterijenarazličitimrazinama,njihovimsvođenjemnatemeljnasvojstvamaterije.Me­đutim,pouzdanjeumaterijalističketeorijeslabimoćpredviđanjateorijabezstrogihgeneralizacija,kakvesuteorijebiologije,izuzmuliseonenamole­kularnoj razini.

4. Odluka

Posljednje rečenice iz prethodnog poglavlja usmjerene su prema tvrdnji oposebnompoložajubiologijeunutarsustava»zajedniceznanosti«.Prijeob­vezivanjatakvojideji,trebarazmotritijesulibaštakobrojneivelikerazlikeiobrnutotomu,malesličnostiukakvoćiikolikoći.Neslaganjeopoložajubio­logijepremaznanostimapoputfizikeuosnovijedvojbaokorazlikaizmeđustrukture,dokazakojetestirajuteorijeiodnosasdrugimteorijama,izmeđubiologijeifizike.Oštrorazgraničenjerazdvajasuprotstavljenestraneutaboreautonomista iprovincijalista,koje seu jednome ipak slažu:»…velikidiobiologijenemožebitipovezansfizikomnanačinkojibinamdopustiopri­jenossnageipreciznostisfizikenabiologiju«(Rosenberg,1985:25).Objestranevidenepomirljiveneuređene razlike.Prviproblem ležiu različitostivrstapredmetafizikeibiologije(RosenbergiMcShea,2008:41),kojiipakimajusjecišteumezokozmosu.Fizikaobuhvaćaidrugeprostore,nonjimasebaveposebnedisciplinepoputkvantneteorije,astronomijeikozmologije.DrugosuočavanjejenatraguGalileija–opažanjeipokus.Umolekularnojbiologijipostojisnažnooslanjanjenaponovljenopromatranjekontroliranihpojava,napokus,kojejevrlosličnofizikalnomproučavanjumakromolekula.Rosenberg (1985)navodieksperimentalnunerazlučivost ispitivanjaenzimaunutarbiologijeiparalelnihkatalitičkihienergetskihpokusaunutarkemije.Ovaispitivanjasurazličitasamousvojemstupnjujersemogupromatrati,po­navljatiikontrolirati,aprovjerljivosttvrdnjijejednakaonojkojujemogućenaćiufizici.Noiufizicipostojedisciplinekojeproučavajusistemeskojimanijemogućemanipulirati kao s onimamolekularne biologije. Prvenstvenosutokvantnateorijatekozmologijaiastronomija,atakojeisevolucijskombiologijom koju nije lako testirati zbog sporosti naraštaja ispitivanih vrsta(Rosenberg,1985).No,uzroktomunijerazlikafizikeibiologije,negoveliči­naproučavanihpredmeta,odnosnorazlikajekvantitativna.Trećesuočavanjejeulogiciimetodologiji.Logikazakona,iliboljerećimodelabiologije,nemaoblik strogog kondicionala (Sober, 2000), no imakondicionalnih generali­zacija,adrugačijenijeniunekimdisciplinamafizike.Naravgeneralizacijabiologije jestupitna,ali jezatoproblempredikcijeuevolucijskojbiologiji 

31

Eleutheriajeponegdjesinonimzademokra­tia,aponegdjesepojavljujezajednosautono­mijom kao eleutheria kai autonomia.Sličanje ipojameleutheriazo,govoriti iliponašati

sekaoslobodan.Detaljnijeoovimpojmovi­mapišuLund(1992),Branham(1998)iWal­ker (2000).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome226

lakorješiv.Evolucijskabiologijajestretrodiktivnaposvomenazivujerobjaš­njavaonoštosedogodilo,alipoznačenjumožebitiijestprediktivna.Teorijaevolucijemožesvojapredviđanjaoprošlimdogađajimaprovjeritionimeštoćesetekpronaći,pazaključaksučinkanauzrokpostajepredviđajući.32 Tako biologijanijeistovjetnasdrugimznanostima(fizikom)nitiimjeprotuslovna,negoimasnjimadjelomičnozajedničkisadržajiopseg.Brojnesličnostiiteknekerazlikeukazujunarazlikuustupnju,aneukakvoćiizmeđubiologijeifizike,pazautvrđivanjenaravibiologijevišenijevažannjezinodnospremaobjektivnojzbilji:tajodnosjeistizabiologijuifiziku.Ostajejošsamozaklju­čitiosmještanjubiologijeunutarsustavaznanosti.

Zaključak

Postojedvojbeokonaraviznanjaoživomsvijetu.Razlozismještanjabiolo­gije izvanpodručjaznanstvenogproizlaze iz ideje fizikalizmapremakojojsesvapojavnostsvijetasvodinatemeljnematerijalneentitetekojimogubitiobjašnjenizakonimafizike.Premafizikalizmu,samozakonii teorijefizikezrcaleobjektivnisvijet.Znanostikojesenekoristepojmovima,načelima ilogikom(metodologijom)fizike(klasičnemehanike)spadajuuprovincijskeznanostiograničeneusvompodručjuimetodinaorganizacijunašegaiskustva(čestouspješnu),anenaspoznajusvijetaposebi.Dvojbaopoložajubiologijeu odnosu na sustav znanosti ostavlja nekolikomogućnosti. Prema prvomepristupunajjednostavnijebibilo isključitibiologiju izvansustavaznanosti.Opravdanje isključenja je u nedostatku univerzalnosti, nedostatku strogihgeneralizacija(zakona)inedostatkustrogekvantitativnestrukture.Biologijimanjkadeterminističkonačelo,esencijalizamnijeprimjenjiv,aredukcioni­zamnije plodonosan.Zato bi drugi pristup biologiju sveo na fiziku, pa bionabilaposebnavrstafizike,anjezineteorijeposebneteorijefizike.Trećipristup,unatočznačajnimrazlikamaizmeđubiologijeifizike(ikemije),tvrdiznanstvenostbiologije.Ovompristupubiologijajesamostalnaznanostsvla­stitimpojmovnikomimetodologijom.Biologijajestsamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabiranjuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmovnikilogika(me­todologija)nepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupot­punostininerazilaze.Razlozisamostalnostiznanostioživomeizviruizpret­postavkeraznovrsnostisvijetakojinijespoznatljivjednimtipomznanstvenemreže.Raznovrsnostsvijetazahtijevavišerazličitihvrstaznanstvenihalata(pojmovnika imetoda)zazahvaćanjerazličitihvrstaentiteta ipojava.Zatoživisvijet,kaoposebnavrstapredmetaipojava,zahtijevaznanostsposebnimpodručjem,pojmovnikomilogikom(metodologijom).Ovizahtjevinetvorebezdanmeđuznanostimafizikeibiologije,kakokažeRosenberg(1985),negoobjašnjavajuposebnostbiologijeuistraživanjusvogapredmeta.Biologijajestznanost,onajesamostalnausmisluonogaautonomia, a ne eleutheria.

Literatura

Audi,R.1999.TheCambridgeDictionaryofPhilosophy.Cambridge,CambridgeUniver­sitypress.

Balabanić,J.2002.»IVOdnosiizmeđuživogineživog:filozofijskipogled«.Prirodoslov­no­matematički fakultet,Zagreb, pregledano10. studenog2008.Raspoloživonahttp://www.hpm.hr/predav4.htm.

Balabanić,J.2007.»NeočitostBožjeprisutnostiusvijetu«.NovaPrisutnost:časopiszaintelektualnaiduhovnapitanja,3,str.389–416.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome227

Berčić,B.2005.»Logičkipozitivizamimetafizika–76godinakasnije«.U:Bracanović,T.(ur.),Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Zagreb,Hrvatskistudiji–StudiaCro­atica,str.83–113.

Boyd,N.R.1999.»Kinds,ComplexityandMultipleRealization:CommentsonMillikan’s‘HistoricalKindsandtheSpecialSciences’«.PhilosophicalStudies,95,str.67–98.

Branham,R.B.1998.»Cynics«.[CD­ROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Ver­sion1.0,London.

Butterfield,J.1998.»Determinismandindeterminism«.[CD­ROM].RoutledgeEncyclo­pediaofPhilosophy.Version1.0,London.

Calvert,J.B.2002.ReadingEuclid.On­line,pretraženo15.siječnja2009.Raspoloživonahttp://mysite.du.edu/~etuttle/classics/nugreek/contents.htm.

Cat,J.1998.»Unityofscience«.[CD­ROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Ver­sion1.0,London.

Cooper,M.G.2000.TheCell:AMolecularApproach.Sunderland(MA),SinauerAsso­ciates,Inc.

Crick,F.1966.OfMoleculesandMen.Seattle,UniversityofWashingtonPress.

Duhem,P.1951.TheAimandStructureofPhysicalTheory.NewJersey,PrincetonUni­versityPress.

Dupré, J. 1993.TheDisorder ofThings:Metaphysical Foundations of theDisunity ofScience.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Feyerabend,P.1978.Protivmetode.Sarajevo,VeselinMasleša.

Fine,A.1999.»RealismandAntirealism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncyclopediaoftheCognitiveSciences.Cambridge(MA),MITPress,str.707–708.

Fodor, J.1981.RePresentations:PhilosophicalEssayson theFoundationsofCognitiveScience.Cambridge(MA),MITPress.

Godfrey­Smith,P.2003.TheoryandReality:AnIntroductiontothePhilosophyofScien­ce.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.

Hahn,H.,Neurath,O.iCarnap,R.2005.Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Za­greb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.

Hoyningen­Huene,P.1993.ReconstructingScientificRevolutions:ThomasKuhn´sPhilo­sophyofScience.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.

Irwin,T.H.1998.»Aristotle«.[CD­ROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Ver­sion1.0,London.

Kant, I. 2004.Metaphysical Foundations of Natural Sciences. Cambridge, CambridgeUniversityPress.

Kuhn,T.S.2002.Strukturaznanstvenihrevolucija.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Lelas,S.1990.Promišljanjeznanosti.Zagreb,Hrvatskofilozofskodruštvo.

Lelas,S.1996.»Što jeznanost?«.U:Lelas,S. iVukelja,T. (ur.),Filozofijaznanosti:sizboromtekstova.Zagreb,Školskaknjiga,str.7–56.

Liddell,H.G.iScott,R.A.Greek­EnglishLexicon.On­line,pretraženo28.prosinca2008.Raspoloživonahttp://www.perseus.tufts.edu/cgi­bin/lexindex?entry=a)podi/dwmi.

Lund,H.S.1992.Lysimachus:AStudyinEarlyHellenisticKingship.London,Routledge.

Mainx,F.1955.»FoundationsofBiology«.InternationalEncyclopediaofUnifiedScience,1,str.1–86.

32

Rosenberg i McShea (2008: 132) navodenekeodtakvihprimjera.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome228

Maturana,H.R.iVarela,J.V.1980.AutopoiesisandCognition.TheRealizationoftheLiving.Dordrecht,Holland,D.ReidelPublishingCompany.

Mayr,E.1970.Populations,Species,andEvolution.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1976.EvolutionandtheDiversityofLife.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.

Mayr,E.1982.TheGrowthofBiologicalThought.Diversity,EvolutionandInheritance.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.

Mayr,E.1988.TowardaNewPhilosophyofBiology:ObservationsofanEvolutionist.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1996.»TheAutonomyofBiology:ThePositionofBiologyAmongSciences«.TheQuaterlyReviewofBiology,Vol.71,1,str.97–106.

Mayr,E.1998.Tojebiologija:znanostoživomsvijetu.Zagreb,Hrvatskiprirodoslovnimuzej,Domisvijet.

Mayr,E.2004.WhatMakesBiologyUnique?:ConsiderationsontheAutonomyofaSci­entificDiscipline.Cambridge,CambridgeUniversityPress.

McCauley,R.1999.»Reductionism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncy­clopediaoftheCognitiveSciences.CambridgeMassachusetts,MITPress,str.712–713.

Mikulić,B.2004.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Millikan,R.G.1999.»HistoricalKindsandthe‘SpecialSciences’«.PhilosophicalStudi­es,95,str.45–65.

Monod,J.1983.Slučajnostinužnost:ogledoprirodnojfilozofijimodernebiologije.Beo­grad, Rad.

Moser,P.K.2004.»Realizam,objektivnostiskepticizam«.U:Mikulić,B.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk,str.84–113.

Munson,R.1975.»IsBiologyaProvincialScience?«.PhilosophyofScience,4,str.428–447.

Nagel,E.1961.TheStructureofScience:ProblemsintheLogicofScientificExplanati­ons.NewYork,Harcourt,BraceandWorld.

O’Hear,A.2007.Uvodu filozofijuznanosti.Zagreb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.

Papineau,D.2003.»PhilosophyofScience«.U:Bunin,N.iTsui­James,E.P.(ur.),TheBlackwellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.287–316.

Putnam,H.1975.Mathematics,MatterandMethod.Cambridge,CambridgeUniversityPress.

Quine,W.V.O.1951.FromaLogicalPointofView.NewYork,Harper.

Rosenberg,A.1985.TheStructureofBiologicalScience.NewYork,CambridgeUniver­sityPress.

Rosenberg,A.1994.InstrumentalBiologyortheDisunityofScience.Chicago,ChicagoUniversityPress.

Rosenberg,A.2007.»ReductionsminBiology«.U:Matthen,M.iStephens,C.(ur.),Phi­losophyofBiology.Amsterdam,ElsevierB.V.,str.349–368.

Rosenberg,A.iMcShea,D.2008.PhilosophyofBiology:AContemporaryIntroduction.NewYork,Routledge.

Ruse,M.1973.ThePhilosophyofBiology.London,Hutchinson.

Smart,J.J.C.1963.PhilosophyandScientificRealism.London,Routledge&KeganPaul.

Sober,E.2000.PhilosophyofBiology.Boulder(CO),WestviewPress.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome229

Sober,E.2003.»PhilosophyofBiology«.U:Bunin,N.iTsui­James,E.P.(ur.),TheBlack­wellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.317–345.

Stamos,D.N.2003.TheSpeciesProblem:BiologicalSpecies,Ontology,andtheMeta­physicsofBiology.Lenham,LexingtonBooks.

Tamarin,R.H.1999.PrinciplesofGenetics.Boston,WCBMcGraw­Hill.

VonWright,G.H.2004.ExplanationandUnderstanding.NewYork,CornellUniversityPress.

Walker,J.2000.RhetoricandPoeticsinAntiquity.NewYork,OxfordUniversityPress.

Waters,C.K.1998.»CausalRegularitiesintheBiologicalWorldofContingentDistribu­tions«.BiologyandPhilosophy,13,str.5–36.

Windelband,W.2006.AHistoryofPhilosophy.Boston,AdamantMediaCorporation.

Woods,M.J.2003.»Forma,vrsta ipredikcijauAristotela«.U:Gregorić,P. iGrgić,F.(ur.),AristotelovaMetafizika:zbirkarasprava.Zagreb,Kruzak,str.219–233.

TonćiKokić

Autonomy of the Science of Living Things

AbstractAmbiguities of attitudes on the position of biology within or outside of science domain can be di­vided into few basic approaches. The first approach places biology outside the scientific domain due to its lack of universality, the lack of strong generalizations and the lack of strong quantita­tive structure. The second approach claims that science of biology should be reduced to physics. The third approach accepts significant differences between biology on one side, and physics and chemistry on the other side, but it still claims that biology is a hard science, autonomous and with its own terminology and methodology. Comparison of principles of natural science with features of biology demonstrates a lack of determinism, inappropriateness of essentialism and pitfalls of reductionist approach in biological sphere. On the other hand, biology has some spe­cific features. Biology is a science that has autonomy in determining its domain and choice of appropriate terminology and inquiry methods. Its domain, terminology, logic and methodology are not entirely in accordance with other sciences, but also are not completely diverse.

Key wordsbiology,philosophyofbiology,physicalism,generalizations,unityofscience,models,provincialism,autonomy,laws,science