3
ATRIBUT U rečenici: ,,Preko zelenih čistina, preko uskih prolaza, između sivih i teških bukovih drveta, po glatkom i smeđem ćilimu od lišća koje se godinama slaže jedno na dru igrala je ovčica Aska, čista,tanka, ni još ovca ni više jagnje, a laka i pokretna kao bela vrbova maca. . . ! podvučene reči "liže određuju imenice uz koje stoje. #v Atribut je imenski dodatak koji bliže određuje imenicu uz koju stoji. #n kazuje oso"inu, pripadanje, količinu ili "roj onoga što zna $ajčešće je pridev, pridevska zamenica ili "roj, ali može "iti i ime %vo još nekoliko primera: Naša škola je nova. ! oje knjige su uredne. ! !ri leptira lete nad cvetnomlivadom. ! &veska najboljeg učenika je uredna. ! Polegla je pšenica belica. " Uranila lepota devojka. ! &reo starca duge sede "rade. ! 'umori (unav plav.! )io je to majstor retkog zanata. ! (ečak pod oružjem korača. " #ukavi, hladni i poslovično oprezni vuk "io je najpre iznenađen. ! #na tanka, izlizana, srebrna desetica kakvi* već odavno nema.

ATRIBUT

Embed Size (px)

DESCRIPTION

atributejsn

Citation preview

ATRIBUT

U reenici: ,,Preko zelenih istina, preko uskih prolaza, izmeu sivih i tekih bukovih drveta, po glatkom i smeem ilimu od lia koje se godinama slae jedno na drugo, igrala je ovica Aska, ista,tanka, ni jo ovca ni vie jagnje, a laka i pokretna kao bela vrbova maca. . . - podvuene rei blie odreuju imenice uz koje stoje. Ovakvi dodaci zovu se atributi. Atribut je imenski dodatak koji blie odreuje imenicu uz koju stoji.

On kazuje osobinu, pripadanje, koliinu ili broj onoga to znai imenica uz koju stoji. Najee je pridev, pridevska zamenica ili broj, ali moe biti i imenica, pa i itav izraz.

Evo jo nekoliko primera: Naa kola je nova. - Moje knjige su uredne. - Tri leptira lete nad cvetnom livadom. - Sveska najboljeg uenika je uredna. - Polegla je penica belica. - Uranila lepota devojka. - Sreo starca duge sede brade. - umori Dunav plav. - Bio je to majstor retkog zanata. - Deak pod orujem koraa. - Lukavi, hladni i poslovino oprezni vuk bio je najpre iznenaen. - Ona tanka, izlizana, srebrna desetica kakvih ve odavno nema.

OBJEKAT (PREDMET)

Zoran dri knjigu. Dejan nosi tanu.

U proirenoj reenici: Zoran dri knjigu - re knjigu kazuje koji predmet (objekat) Zoran dri, a u reenici: Dejan nosi tanu - re tanu kazuje koji predmet (objekat) nosi Dejan.

Objekat (predmet) je glagolski dodatak na koji prelazi glagolska radnja ili na kome se vri glagolska radnja. Evo jo nekoliko primera za objekat:

Majka kuva ruak. - Otac ita novine. - Brat ui pesmu. - Ja piem pismo. - Pas je pojurio sestru. - Vetar nosi grane i lie. - Sreo sam Milana na ulici. - Nastavnik me je pitao. - Na obali podigoe Vuka. - Na to Brile istre ogromnu revolverinu. - Nikola se muio da prepozna Munju.

Objekat koji se nalazi u akuzativu zove se pravi objekat. Ali, ako uzmemo reenicu - Milan se napio vode - objekat (vode) je u genitivu.

I ne samo da objekat moe biti i u genitivu, ve u naem jeziku imamo ga i u dativu, instrumentalu i lokativu to emo videti iz sledeih primera. Nabrali smo raznog voa. - Posadio je mnogo lala, zumbula i karanfila. - Dobio je puno priznanja. - On se najeo hleba, napio vina, napevao pesama. - (genitiv)

Pisao je bratu. - Govori majci. - Pomae ocu. - Priao drugu. - Priao je drugovima. (dativ) Mi piemo olovkom, mastilom i kredom. - Naim fabrikama upravljaju radnici. - Neprijatelj ne komanduje vie naom snagom i voljom. - Bacio se kamenom. (instrumental)

Govorio je o bratstvu i jedinstvu i naim uspesima. - Proitao sam u koli o Zmaju i njegovim pesmama. - Razmiljamo o svojim uspesima i neuspesima. (lokativ) Objekat koji se nalazi u genitivu, dativu, instrumentalu i lokativu zove se nepravi objekat.

OBJEKAT PRAVI NEPRAVI Majka see hleb. Napio se vode. Pisao je bratu. Posekao se noem. Pria se o junacima.