Upload
muamer-kunic
View
56
Download
9
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
LIČNA BEŽIČNA MULTIMEDIJA
SEMINARSKI RAD
Mentor: v.prof.dr.Himzo Bajrić
Predmet: Mobilni komunikacijski sistemi
Student: Kunić Muamer
Index: 5728
Smjer: Komunikacijske tehnologije
Sarajevo, juni 2012.
Contents1. UVOD..................................................................................................................................3
2. Mobiteli...............................................................................................................................4
2.1 Kamere na mobitelima.................................................................................................4
2.2 Aktualni modeli u 2011. Godini...................................................................................5
3. DIGITALNE KAMERE....................................................................................................10
4. Digitalni fotoaparat...........................................................................................................12
5. Prijenosno računalo, tablet, latop.....................................................................................15
5.1 Tableti.........................................................................................................................17
6. Zaključak...........................................................................................................................19
7. Literatura...........................................................................................................................20
2
1. UVOD
Usluge prijenosa isključivo govornog prometa putem tradicionalne mreže s komutacijom
kanala su u opadanju, ali i dalje čine velik i važan dio izvora prihoda za telekomunikacijske
operatore. Usluge govorne komunikacije će dominirati i u doglednoj budućnosti, ali temeljene
na IP protokolu i obogaćene podrškom za multimedijske usluge. Osim modernizacije portfelja
usluga uvođenjem multimedije, kriterij za odluku operatora o modernizaciji vlastite mreže je,
prije svega, trošak održavanja postojeće mreže. Standard MMTel koji definira telefonsku
uslugu obogaćenu multimedijom imat će ključnu ulogu u modernizaciji i transformaciji mreža
u multimedijske mreže. Zbog svoje interoperabilnosti i industrijske prihvaćenosti, samo
standardna rješenja mogu osnažiti tržište i osigurati mnoštvo međusobno povezanih operatora
i pružatelja usluga. U tom smislu MMTel predstavlja globalni standard za sljedeći korak
evolucije telefonske usluge, a to je multimedijska komunikacija u stvarnom vremenu koja će
dugoročno zamijeniti fiksnu i mobilnu tehnologiju komutacije kanala.
Većina tih linija će od inicijalno širokopojasnih VoIP linija (druga telefonska linija) postati
širokopojasna telefonija temeljena na arhitekturi MMTel (eng. MultiMedia Telephony) (kao
prva telefonska linija) koja će preuzeti primat kao dominantna komunikacijska arhitektura.
Multimedija je bilo koja kombinacija teksta, grafike, zvuka, animacije i videa dostavljena na
računar korisnika ili na neki drugi elektronski način. Kada se zajedno povežu senzualni
multimedijalni elementi-blistave slike i animacije, privlačan zvuk, neodoljivi video klipovi,
kao i tekstualne informacije tada se mogu pobuditi misli i centri akcije unutar svijesti ljudi.
Pod pojmom multimedija podrazumijevamo sve oblike digitalnog medija (digitalni tekst,
grafika, fotografija, animacija, vidio i zvuk).
3
2. MOBITELI
Ukoliko često putujete i ne želite se opterećivati dodatnom prtljagom kao što je fotoaparat ili
želite imati jedan uređaj koji će vam služiti i kao walkman, kamera i da se s njim možete čuti
sa prijateljima i rodbinom. Multimedijalni mobitel je uređaj za vas. Danas uglavnom svi
mobiteli pa i oni najjeftiniji imaju kameru za slikanje ili određenu količinu memorije na koju
se može staviti glazba u mp3 formatu. Svaki mobitel dolazi u orginalnom pakiranju sa
slušalicama za ako ništa drugo da bi se preko njih slušala omiljena radio frekvencija.
Proizvođači mobitela u zadnjih nekoliko godina svoje modele upotpunjuju raznim dodacima
kako bi povećali kapacitet i kvalitetu sadržaja. Postoje mobiteli koji su specijalizirani za
određenu primjenu , te oni koji pokušavaju objediniti više funkcija.
Tako mobiteli koje je proizvođač predvidio za slikanje fotografija ima ugrađenu kvalitetniju
bljeskalicu, a oni koji su predviđeni za reprodukciju zvuka veće i jače zvučnike. Također se
mogu kupiti i razni dodaci koji su kompatibilni s određenim modelima mobitela kao što su
npr. prijenosni zvučnici.1
2.1 Kamere na mobitelima
Kamere na mobitelima su prošle kroz velike promjene tijekom zadnjih godina. Na samim
početcima su kamere bile samo dodatak za mobitel, a u današnje vrijeme su postale potpuno
funkcionalan i koristan alat. Današnje kamere na mobitelima imaju mogućnost snimanja
fotografija pogodnih za printanje na velike formate. Memorija fotoaparata se također
višestruko povećala. Proizvođači kao što su Samsung, Siemens, Sony Ericsson i imaju
različite verzije kamera na svojim uređajima. Od megapikselnih kamera pa do više od deset
megapikselnih kamera. Upotreba mobitela s takvim kamerama postala je skoro svakodnevna,
te su ljudi počeli očekivati kameru u rangu s boljim digitalnim fotoaparatima. Jednostavnost
prebacivanja fotografija s jednog uređaja na drugi ili na PC olakšana je ugradnjom bluetootha
ili USB kabela.
Prvi telefon s kamerom bio je SHARP J-SH04 koji jeimao CMOS kameru od 110 000 pixela
(to je otprilike 0,1 Mpixela). Proizvoden je u Japanu 2000 godine i imao je software za
1 http://www.mobiteli.biz
4
dijeljenje slika koji se zvao PictureMail. U idućih nekoliko godina prodano je više od 500
milijuna mobilnih uređaja s ugrađenom kamerom. Kamera ugrađena u mobilni uređaj je
postala standard i preko 70% nadolazećih modela je dolazilo sa ugrađenom kamerom.
2.2 Aktualni modeli u 2011. godini
Trenutno na tržištu ne postoji mobitel bez kamere. Postoje razni modeli mobitela sa različitim
kamerama i opcijama. Da bi najbolje predočili trenutno stanje vrha fotografskih sposobnosti
mobitela usredotočit ćemo se na pametne telefone i njihove sposobnosti fotografiranja. Ovo
neće biti test operacijski sustava i simpatiziranja pojedinih proizvođača. Da bi test bio pošten
odlučili smo se na korištenje testova pametnih telefona sa 8 Mpixelnim kamerama jer je to
danas postao standard. Odabrali smo najnoviji iPhone 4S, "iPhone ubojicu" Samsung Galaxy
S II, Sony Ericsson Xperia arc S, posljednji HTC Sensation XE, "savršenu" Nokiu N9 i HTC
Titan.
Za početak je najbolje pomoću tablice pokriti sve mogućnosti ovih mobitela da vidite da je
jedina sličnost svim uređajima rezolucija od 8 Mpixela.
5
2
iPhone je prvi mobilni telefon tvrtke Apple. Karakterizira ga kapacitivni multi-touch zaslon
osjetljiv na dodir pomoću kojeg se upravlja telefonom i unosi tekst s obzirom da ne posjeduje
fizičku tipkovnicu nego virtualnu.
iPhone je sadržavao internet preglednik Mobile Safari, po čemu se razlikovao od dotadašnjih
mobilnih telefona. Osim GSM/GPRS/EDGE spojivosti također ima ugrađeni Wi-Fi modul
koji podržava (802.11b/g/pre-n) standarde, te Bluetooth 2.1 EDR+ koji se može koristiti
isključivo za prijenos audio signala. Posjeduje kameru od 2 Megapixela te službeno ne
podržava video snimanje iako postoje neslužbeni načini da se doda mogućnost video snimača.
2 http://repro.grf.unizg.hr/media/download_gallery
6
Dijagonala zaslona je 3.5 inča pri rezoluciji od 480x320 pixela i 163 PPI (pixels per inch).
Zaslon koristi Multi-Touch tehnologiju koja omogućava bilježenje dodira na više točaka
odjednom. Zaslon osjetljiv na dodir koristi kapacitivnu tehnologiju za bilježenje dodira na
samom zaslonu promjenom napona na samom ekranu prilikom dodira prsta. iPhone također
sadrži više različitih senzora kao što je senzor za svijetlo koji automatski prilagođava
osvjetljenje na ekranu vanjskim prilikama, te senzor za blizinu koji gasi zaslon kada se telefon
prinese na uho. Posjeduje i automatski žiroskop koji detektira usmjerenje i inklinaciju samog
uređaja te prema tome prilagođava prikaz na zaslonu.
U početku su bila predstavljena dva modela 4GB i 8GB da bi se sa vremenom 4GB model
ukinuo te uveo onaj od 16 GB. U prodaju je krenuo 29. lipnja 2007. godine a prestao se
prodavati 11. srpnja 2008. godine kada je zamjenjen novom verzijom nazvanom iPhone 3G.
Sa iPhone-om je predstavljena i potpuno nova mobilna platforma zvana OS X iPhone baziran
na Mac OS X operativnom sustavu, prilagođenom za mobilne uređaje koja je do danas
doživjela pet iteracije. Peta verzija tog mobilnog operativnog sustava je puštena u opticaj u
listopadu 2011 godine.
Apple je obelodanio novi multimedialni proizvod iPad koji objedinjuje u sebi muziku, video, fotografiju, internet navigaciju, video igre, gps pa čak i busolu. Kao što vidite na slici iPad ima oblik velikog iPod-a; lepo dizajnirana multimedijalna tabla od 24.2 cm x 19.9 cm, sa debljinom od 1.3 cm i težinom od 0.68 do 0.73 kg u zavisnosti od modela.
7
Era pametnih telefona je u svom punom jeku. Svaki ovakav uređaj ima ugrađen i
multimedijalni plejer, te se često postavlja pitanje gde je sada mesto klasičnim
multimedijalnim prenosnicima. Za potrošače kojima je najbitnija cena jeftini kineski uređaji
će biti više nego dovoljni, a za one koji žele nešto prefinjeniju opciju – tu su uvek neki od ne
toliko pristupačnih Appleovih proizvoda. Ako pak želite uređaj koji čini zlatnu sredinu
između „običnih” prenosnika i zvezde Appleove scene (iPhone 4), preostaje vam samo jedan
izbor – iPod Touch.
Kada u ruke prvi put uzmete najnoviji izdanak porodice iPod Touch, misao koja će vam
zaokupiti pažnju jeste koliko je uređaj tanak i lagan. Ukoliko ste se već navikli na dugmiće
koje imaju iPhone 3g i 4, kao i prethodna generacija iPod Touch uređaja, biće vam potrebno
malo vremena da stiskanje dugmića na ovom uređaju dovedete na isti nivo preciznosti.
Zahvaljujući tako maloj debljini, dugmići za kontrolu zvuka (s leve strane uređaja), kao i
taster za uključivanje/isključivanje bliži su zadnjoj strani prenosnika. Konektori za slušalice i
napajanje/povezivanje uređaja su s donje strane i takođe su prilagođeni najtanjem iUređaju.
Odmah do mesta predviđenog za konektor za punjenje ili povezivanje uređaja nalazi se i
ugrađeni zvučnik, koji će razočarati one koji očekuju kvalitet na koji smo navikli kada su u
pitanju iPad i iPhone. Pogađate, „krivac” je ponovo debljina novog iPoda jer ne ostavlja
previše mesta za zvučnik koji bi zadovoljio nešto zahtevnije korisnike.
Drugo veliko iznenađenje i adut u džepu novog iPoda jeste kamera, i to ne jedna već dve.
Prednja, slabija kamerica je uređaj VGA rezolucije i namenjena je video razgovorima, dok je
zadnja strana opremljena video kamerom neobične rezolucije (960 x 720). Na prvi pogled, to
je svakako iznenađenje kada se uzme u obzir to da su iPhone 4 i 4s opremljeni kamerama
rezolucije 5 i 8 MPx. U Appleu tvrde da je izbor kamere bio prilagođen potrebi da ona snima
u HD (720p) rezoluciji, a da kućište nije dozvoljavalo previše mesta za masivniji senzor.
8
Mikrofon je na uređaju postavljen sa zadnje strane, a mi smo se, uprkos njegovom kvalitetu,
pitali kako će se ponašati u glasnoj okolini.
Apple reklamira displej novog iPoda kao Retina. Uprkos istoj rezoluciji kao kod iPhonea 4,
ekran je primetno lošiji, pre svega u domenu kontrasta i uglova vidljivosti. Procesor koji
pogoni ovaj uređaj je dobro poznati A4, koji se koristi u iPhoneu 4 i iPadu (1), a ovde radi na
800 MHz. Radna memorija je 256 MB, a operativni sistem na uređaju je iOS 5.0.1.
U radu se iPod Touch pokazao veoma dobro. Smanjenje RAM-a utiče isključivo na broj
aplikacija koje mogu biti pokrenute u isto vreme, a ukupan doživljaj pri korišćenju aplikacija
Appleovog ekosistema ne razlikuje se od onog koje se dobija kod iPhonea.
Kao multimedijalni uređaj, novi iPod Touch je na nivou svog pedigrea. Kvalitet zvuka je
odličan, mada bismo preporučili da se klasične Appleove slušalice koje dolaze uz njega
zamene kvalitetnijim, posebno ukoliko želite zvuk sa više basa. Snimanje videa funkcioniše
veoma dobro i snimci su upotrebljivi, dok kao fotoaparat iPod Touch može da se koristi samo
u slučajevima nužde zbog premale rezolucije (0,7 MPx). Softverska podrška je na visokom
nivou – na raspolaganju vam je svo bogatstvo iTunesa, dok je pravi test ovog uređaja
sposobnost da koristi i aplikaciju FaceTime za video razgovore sa drugim Appleovim
korisnicima (uređaja iPhone 4). Pomenuti mikrofon sa zadnje strane pokazao se kao ne tako
dobro rešenje za potrebe ove aplikacije u glasnim sredinama, te bismo preporučili da koristite
slušalice sa mikrofonom.
Trajanje baterije kod ovog uređaja je na dostojno visokom nivou. Ukoliko slušate muziku,
jedno punjenje trebalo bi da vam obezbedi više od 40 sati uživanja, dok se kod gledanja videa
može „iscediti” i više od osam sati rada. Konstantna upotreba WiFi veze i igranje igara biće
mogući upola kraće – do četiri sata.
Kada se podvuče crta, iPod Touch uspeva da se nametne kao zlatna sredina između uređaja
iPod Nano i iPhone. Ovaj prenosnik je više od multimedijalnog uređaja, a manje od pametnog
telefona, i kao takav sigurno ima svoju publiku. Ukoliko već posedujete iPhone, ovaj uređaj
vam neće biti zanimljiv.3
3 http://www.racunalo.com
9
3. DIGITALNE KAMERE
Digitalne video kamere umjesto na klasični film, sliku "hvataju" na specijalizirani mikročip tipa CMOS ili 3 CCD (tri CCD čipa od kojih svaki obrađuje jednu od tri osnovne boje) ili jeftinije alternativne vrste. Mikročip digitalizira na njega projiciranu sliku, tj. definira horizontalnu i vertikalnu poziciju svake točkice slike (piksela), nijansu boje i intenzitet osvjetljenosti, te takav set podataka za čitavu sličicu pohranjuje na medij koji koristi videokamera (magnetnu traku, DVD minidisk i dr.). Za jednu sekundu video snimka, prema videostandardima potrebno je snimiti 25 sličica (engleski "Frame"), da bi se u snimku dobili koliko-toliko prirodni pokreti bez "poskakivanja".
Unosom digitalne tehnike, odnosno elektroničke obrade ulaznih parametara važnih za snimanje (kao osvijetljenost objekta, i dr.) i automatizacije rutinskih radnji (automatsko uoštravanje na objekt u "ciljniku", automatsko podešavanje otvora objektiva prema promjeni osvjetljenosti objekta, automatsko "podešavanje bijele boje" pri prirodnoj ili raznim vrstama umjetne rasvjete), automatsko snimanje zvuka snimljenog ugrađenim ili dodatnim priključenim mikrofonom i dr.), oslobađa korisnika od manuelnog obavljanja tih radnji, omogućujući mu da se posveti kreativnom dijelu snimanja. Time snimanje postaje dostupno baš svakome, uz minimalno priučavanje, pa kod npr. osnovnih amaterskih videokamera svodi se često na pritisak na isto dugme za početak i završetak video-sekvence. Uz to, uporaba elektronike unutar kamere, omogućuje i čitav niz naprednih funkcija koje su kod klasičnih filmskih videokamera bile nezamislive (npr. automatsko pretapanje iz jedne sekvence u drugu izabranim načinom pretapanja, i dr.)
10
Video kamere možemo podijeliti po:
klasi
amaterske napredne i poluprofesionalne studijske
razlučivosti:
normalna razlučivost HD (visoka razlučivost)
vrsti korištenog medija
mini DV magnetske trake DVD disk (normalnog ili smanjenog promjera) HDD (tvrdi disk) memorijska kartica
vrsti izlaznog priključka
Lossy Lossless
Analogne veze
S-Video (S-VHS Kompozitna veza s činčevima USB veza
FIREVIRE (digitalna veza)
Video formati Codec
11
Widescreen
Za različite namjene susrećemo i kamere s posebnim karakteristikama (povodna snimanja, snimanje pri vrlo oskudnom osvjetljenju i drugo).
4. DIGITALNI FOTOAPARAT
Uz klasični postupak snimanja i pohrane fotografija i pokretne slike na filmsku traku, krajem
20. stoljeća javljaju se uređaji za snimanje pokretnih slika na magnetski medij video-snimači
(video recorder) i reproduciranje takvih snimaka - video reproduktor (video-player).
Usavršeni su i objektivi i brojni uređajii koji djelomično ili potpuno automatiziraju rutinske
radnje pri snimanju u području: mjerenja osvijetljenosti, izračunavanja i automatske postave
parametara za snimanje (otvora, vremena eksponiranja filma, automatskog uoštravanja),
umjetnog rasvjetljavanja objekta - bljeskalice, nasnimavanja zvučnog zapisa i dr., što je sve
bio preduvjet za razvoj današnjih kamera.
21. stoljeće unosi digitalnu tehnologiju i u svijet foto i kino-snimanja. Umjesto na
fotoosjetljivi film, digitalna kamera sliku projicira na osjetilo slike, sastavljen od velikog
broja fotoosjetljivih ćelija, koje digitaliziraju elemente slike, tj. svjetlosne veličine pretvaraju
u skup podataka o položaju, nijansi boje i stupnju osvijetljenosti pojedinih mikroskopskih
površinica koje čine sliku (tzv. pixel od engl. picture element), a tako dobivene digitalne
podatke upisuju u odgovarajućem obliku na svoju memoriju. Postoji mnoštvo
različitihslikovnih ili filmskih formata (vrsta datoteka). Kao memoriju, dakle sredstvo za
pohranu podataka, fotoaparati koriste memorijske kartice, a „filmske“ kamere magnetsku
traku,DVD disk (obično smaljenog promjera od 80 mm), a u novije vrijeme tvrdi disk (HDD)
i također memorijske kartice većeg kapaciteta.
Digitalne kamere u širem smislu obuhvaćaju digitalne fotoaparate raznih klasa, te digitalne
video kamere za snimanje pokretnih slika (engl. "camcorder", koje u Hrvatskoj po inerciji i
danas zovemo "filmske" kamere ili skraćeno "kamere", iako snimanje na klasičnu filmsku
traku odlazi u prošlost. S digitalnom tehnikom, skokovito raste stupanj automatizacije, tako da
skuplji fotoaparati omogućuju snimanje kraćih filmskih sekvenci, snimanje u potpunom
mraku "nevidljivim" svjetlom koje emitira sama kamera, snimanje panoramskih snimaka
sastavljenih od pet i više pojedinačnih snimaka, primjenu različitih efekata i dr, a filmske
kamere automatski nasnimavaju i reproduciraju zvuk, nude opcije nekoliko vrsta "pretapanja"
12
iz kadra u kadar, omogućuju reprodukciju na ugrađenom LCD monitoru ili na TV ekranu
direktno iz kamere itd, a sve to bez, ili s minimalnom intervencijom snimatelja.
Uz mnoge prednosti digitalnih kamera, karakteriziraju ih i brojne specifičnosti, od kojih neke
možemo smatrati i nedostacima. Za očekivati je da će razvitak tehnologije ublažavati ove
nedostatke.
Prednosti digitalnih kamera
ne troše film aparati na standardne baterije obično mogu koristiti i punjive aku-baterije, a specijalne
baterije su uvijek punjive. snimak se odmah vidi (nije potrebno razvijanje) i po potrebi može se ponoviti nema opasnosti da se snimak ogrebe ili prekrije točkicama prašine (SLR izvedbe
ugrađuju mjere za uklanjanje prašine sa CCD ćelija) na memorijsku karticu se mogu snimati stotine, a ne desetci snimaka memorijska kartica se nakon pohrane snimka na računalo ili optički disk briše i koristi
ponovo cijena digitalnog snimka je zanemariva, pa možemo snimiti masu snimaka i izabrati
najuspjelije snimci se mogu pregledavati u velikom formatu (na PC-u ili TV-ekranu) bez usluga
fotografa snimci se mogu retušitati, modificirati, montirati i dr. na računalu neusporedivo
efikasnije nego u klasičnoj tehnologiji uz izdatak za foto-printer možemo sami isprintati fotografije i na papiru (istina po
približno istoj cijeni kao kod fotografa) digitalni aparati i kamere omogućuju brojne opcije koje klasični nemaju, kao:
"serijsko" snimanje po nekoliko (1-3, pa i više) snimaka u sekundi, snimanje video sekvenci fotoaparatom, nekoliko vrsta "pretapanja" iz kadra u kadar kod kamkordera i dr, snimanje u potpunom mraku bez vidljive rasvjete itd.
u pravilu i jeftini digitalni aparati imaju promjenjivu žarišnu duljinu ("zum"), tj. omogućuju "teleskopiranje" objekta.
digitalni aparati automatski registriraju i spremaju podatke o vremenu i postavkama snimanja.
digitalni snimci se mogu neograničeno puta kopirati bez gubitka kvalitete, što uz redovna presnimavanja garantira duži vijek trajanja digitalnih snimaka od snimaka na filmskoj traci (osobito kad je riječ o kolor snimcima).
Treba dodati i mogućnosti koje pruža specijalizirani softver za obradu fotografija na računalu, poput Photoshop-a za profesionalce ili besplatnog Irfanview-a za napredne amatere i brojnih pomoćnih alata npr. za sastavljanje panoramskih fotografija od nekoliko snimaka, ili za automatsko generiranje ispravno tonirane fotografije jako kontrastnog motiva, koristeći nekoliko snimaka s različitim ekspozicijama i dr.
13
Treba primijetiti da su dosadašnja iskustva sa optičkim diskovima nedostatna da se ocijeni njihova trajnost. Javljaju se upozorenja, da je njihova trajnost manja nego što se mislilo, pa su neke institucije čak odlučile da osobito važne materijale neće arhivirati na optičkim diskovima. No ni u području ove vrste medija nije rečena zadnja riječ tehnike, te se najavljuju nove vrste medja s drastično povećanim kapacitetima, pa je za očekivati da će se riješiti i problem trajnosti medija, ako on zaista i postoji.
Mnoge prednosti koje nisu ovdje taksativno navedene, vidljive su iz opisa pojmova u nastavku.
Specifičnosti i nedostatci digitalnih kamera
digitalni aparati trebaju izvor energije (baterije). Punjive baterije (tzv. "akubaterije") velikog kapaciteta često nisu standardne izvedbe.
i punjive baterije imaju svoj vijek (s vremenom, tj. za dvije, tri godine gube kapacitet), a znaju biti relativno skupe. Poželjno je da su standardne izvedbe, jer ne znate do kada će proizvođač podržavati prodaju specijalnih izvedbi (u interesu mu je da bacite aparat i kupite novi).
za automatsko uoštravanje i postavu elemenata snimanja potrebno je neko (iako ne dugačko) vrijeme. Okidač "kasni", odnosno digitalni fotoaparati su pomalo "tromi" pri okidanju), iako se s razvitkom tehnologije to kašnjenje smanjuje.
za pohranu fotografija na magnetsku karticu potreban je dio sekunde, koje kod primjene TIF formata, pa i drugih formata u visokoj rezoluciji, a posebno kod spremanja video sekvenci, može onesposobiti aparat za snimanje novog snimka i kroz nekoliko desetaka sekundi. U nekim situacijama i malo kašnjenje može uzrokovati propuštanje prilike za snimak (sportski snimci i sl.). Bolje aparate odlikuje manje kašnjenje okidača i kraće spremanje snimka, omogućeno tehnologijom Burst mode. I ovaj je nedostatak manje izražen kod novijih modela, tj. kašnjenje se smanjuje s razvitkom tehnologije.
digitalne fotografije kod velikih povećanja pokazuju rubne nepravilnosti na oštrim granicama i pojavu neželjenih ornamenata na inače mirnim, jednobojnim površinama (tzv. "šum" slike), osobito kod memorijski manje zahtjevnog JPG formata.
snimci u visokoj rezoluciji (koja omogućuje bolje iskorištenje oštrine crtanja objektiva), osobito u TIF formatu , memorijski su vrlo zahtjevni. Veliko zauzeće memorije nije toliko problem zbog zauzeća kartice (nabave se kartice većeg kapaciteta, koje se po potrebi mogu još i mijenjati i "na terenu"), koliko zbog dužih vremena spremanja snimka, dužeg učitavanja i sporije obrade snimaka na računalu i rapidnog rasta zauzeća arivskog prostora na disku računala, što opet rješava veliki kapacitet suvremenih diskova i pohrana na optičkim diskovima.
Video sekvence snimljene starijim digitalnim fotoaparatima bile su često su izrazito loše kvalitete, no 2010.g. su se već na tržištu našli i fotoaparati koji snimaju i video u HD kvaliteti.
jeftiniji digitalni aparati pa čak i neki iz "srednje" klase) pokazuju izrazitu zrnatost snimaka snimljenih pri lošijim svjetlosnim uvjetima, ponekad uz pomak boja prema plavom dijelu spektra.
14
5. PRIJENOSNO RAČUNALO, TABLET, LATOP
Laptop je najstariji uređaj u skupini prijenosnih računala. Uglavnom netbook ili tablet PC
uređaji uspoređuju se upravo njime. Laptop obično koristi Mac, Windows Vista i 7 operativni
sustav. Manji broj modela vrti neku Linux inačicu. Veličina zaslona počinje minimalnom
dijagonalom od 14“. Laptop posjeduje visoku razinu mobilnosti i operativnosti. Moglo bi se
stoga zaista reći kako u potpunosti zamjenjuje stolno računalo. Osobe koje žive u manjem
stanu ili ne žele dijeliti računalo s drugim ukućanima, češće kupuju laptop nego PC stolno
računalo. Lap top je dobio ime po tome što ga korisnik može držati na koljenima dok sjedi u
stolici, a danas sve više na krevetu i nesmetano raditi.
Netbook do neke mjere izgleda fizički kao minijaturni laptop, ali razlikuje se prema
namijeni i tehničkim specifikacijama. Netbookovi općenito se definiraju kao Windows ili
Linux-based računala s ekranima oko 10 -inča i rezolucije 1024x600 piksela. Ove
specifikacije su dovoljne za ugodno surfanje preko većine mrežnih stranica. Hardverske
karakteristike su im smanjene u cilju produžetka vijeka trajanja baterije u odnosu na laptope.
Netbook može koristiti oko 6 sati bateriju bez punjenja. Kako bi uštedjeli energiju, koriste
SDDS (Solid State Drives) diskove. Takvi diskovi imaju manji skladišni kapacitet. Također,
RAM - sistemska memorija je niža u odnosu na laptop. Netbookovi uglavnom nemaju CD
ili DVD pogon. Potrebno je koristiti neku vanjsku jedinicu. Što se tiče veličine zaslona,
trebali biste prihvatiti činjenicu da vam neće biti sjajno gledati filmove na netbooku. Nadalje,
grafička memorija, brzina i snaga procesora nije dovoljna za igranje igrica ili za neku
zahtjevniju grafičku obradu. Svi netbookovi dolaze sa ugrađenim Wi-Fi modulom tako da
nema problema za povezivanje na Internet. Netbookovi namijenjeni su ljudima u pokretu.
15
Težina im iznosi od 1 - 1.5 kg, dimenzijama stanu u svaku torbu ili ruksak. Ukoliko puno
putujete i trebate stalan pristup internetu, netbook je izvrstan izbor. Ima veći kapacitet
diskovnog prostora, pristojniju tipkovnicu u odnosu na većinu smartphonea.
Tablet PC najnoviji je koncept osobnog prijenosnog računala. Manji je od netbooka, ali veći
od smartphonea. Ime Tablet PC dobro opisuje ovu vrstu računala, jer koristi ekran kao
pločicu za pisanje, što je jedno od starih značenje engleske riječi tablet. Ekran zauzima
gotovo cijelu površinu računala i koristi ugrađeni digitalizator koji korelira interakcije od
strane digitalne olovke ili fizičkog dodira prsta na njemu. Tablet računala najčešće se koriste
na mjestima gdje su standardna računala nezgrapna ili nepraktična. Tablet PC možemo
koristiti u pokretu ili dok stojimo, što ga čini savršenim za ljude koji su stalno na nogama,
kao što je medicinsko osoblje. Ukoliko ste umjetnik, digitalnom olovkom možete finije i
lakše podesiti bolje nego sa mišem ili touchpadom. Isto tako, pomoću posebne olovke lako
možete voditi pisane bilješke za vrijeme sastanaka.
Primarna prednost tablet PC je da su lakši od većine prijenosnih računala. Oni su također
manji u veličinama od laptopa/netbooka. Maksimalna veličina zaslona tablet računalo može
ići do 14 –inča. Mana im je što nemaju ugrađen optički pogon iako ga možemo spojiti
izvana. Govoreći o funkcionalnostima, tablet PC je u rangu sa ostalim prijenosnim
računalima. Pruža nam iste aplikacije i mogućnosti. Postoji mnogo proizvođača koji
proizvode tablet računala. Upravo zbog toga se mogu razlikovati u mnogim aspektima:
veličini, dizajnu, brzini obrade itd. Uglavnom, tablet računala su dostupna u tri stila:
Čvrsti stil ima zaslon na kome možemo pisati pomoću digitalne olovke. Rukopis na zaslonu
kasnije možemo pretvoriti u tipkani tekst ili ga ostaviti u obliku rukopisa. Olovku tableta
možete se koristiti za odabir, povlačenje i otvaranje datoteka, pretraživanje interneta, crtanje
dijagrama itd. Ovaj model tablet računala je idealan za one koji trebaju koristiti svoje
računalo u teškim uvjetima rada, npr. građevinskim područjima.
Cabrio Style (hibridni) ili tablet s zakretljivim zaslonom izgleda kao klasično prijenosno
računalo jer tipkovnica je priključena na njega. Međutim, zaslon se može zakrenuti za 180
stupnjeva što ga čini boljim za čitanje i pisanje. Može se koristiti kao tablet računalo ili kao
laptop računalo. U načinu rada laptop računala za pisanje i rad koristi se integrirana
16
tipkovnica i miš ili digitalna olovka. U načinu rada tablet računala, zaslon se zakreće i polaže
preko tipkovnice pa na njemu možemo pisati kao na bloku.
5.1 Tableti
Izraz tablet je u početku korišten isključivo za dlanovnike koje pokreću Windows mobilni
operativni sustav, ali s vremenom taj se naziv ustalio kod svih sličnih uređaja bez obzira koju
vrstu operativnog sustava koriste. Tablet je naziv za prijenosno osobno računalo opremljeno
ekranom osjetljivim na dodir kao osnovno sredstvo za unos naredbi. Trenutna veličina ekrana
kod tableta varira između 7 i 10 inča zavisno o proizvođaču i modelu. Poenta tableta je da je
još manji, lakši i praktičniji za nosanje uokolo od laptopa. Osnovna namjena ovakvih uređaja
je čitanje tekstova, pristup internetu i gledanje video sadržaja. Pisanje teksta po virtualnoj
tikovnici na ekranu osjetljivom na dodir nije najpraktičnije rješenje. Tableti u posljednje
vrijeme objedinjuju i funkcije mobitela sa podrškom za 3G mobilne mreže.4
Prijenosno računalo (engl. laptop, notebook) je osobno računalo relativno malih dimenzija
koje čovjek može lako prenositi (engleski naziv govori da se računalo može rabiti držeći ga u
krilu, odnosno da se može prenositi poput bilježnice). Prijenosno računalo u istom kućištu
objedinjuje tipične komponente osobnog računala, uključujući zaslon, tipkovnicu,
pokazivački uređaj i zvučnike, a za napajanje koristi punjivu bateriju koja omogućava da
računalo radi više sati bez napajanja iz električne mreže.
Kućište klasičnog prijenosnog računala izvedeno je u obliku rasklopivog kovčežića čija je
jedna polovina zaslon računala a druga polovina tipkovnica ispod koje je matična ploča i
ostale komponente računala. Od pojave bezičnih računalnih mreža prijenosna računala
redovito sadrže i sklopove za povezivanje na neku od takvih mreža.
Na prijenosnim računalima s tipkovnicom pokazivački uređaj najčešće je izveden kao dodirna
podloga (engl. touch pad) ili pokazivački štapić (engl. pointing stick) koji su pridodani
tipkovnici, što omogućuje da se pokazivač na zaslonu pomiče bez uporabe miša ili drugog
dodatnog uređaja. Prije pojave dodirnih podloga neka prijenosna računala koristila su kuglu
za praćenje (engl. trackball).
4 http://www.mobiteli.biz
17
Hardverska snaga prijenosnih računala manja je nego kod stolnih računala iste generacije i
cijene jer prijenosna računala imaju veća ograničenja na fizičke dimenzije te koriste neke
skuplje komponente.
Pločasto računalo iPad 2
Podvrste prijenosnih računala su:
Netbook — prijenosno računalo manjih dimenzija (uobičajeno s dijagonalom zaslona
do 12 inča i masom do 1 kg) i nižom cijenom, no i manjom hardverskom snagom, u
odnosu na normalno prijenosno računalo. Netbook redovito ne sadrži uređaje za
izmjenjive medije (diskete, CD-ove, DVD-ove).
Pločasto računalo (engl. tablet computer) — prijenosno računalo sa zaslonom osjetljivim na dodir koji se koristi za upravljanje računalom umjesto tipkovnice i pokazivačkog uređaja. Tipkovnice obično nema, a ako postoji, korisnik ju može preklopiti ispod zaslona kada ju ne koristi.
Dlanovnik (engl. handheld computer) — prijenosno računalo džepnih dimenzija koje se prilikom uporabe drži na dlanu i obično sadrži zaslon osjetljiv na dodir. Može uključivati i funkciju mobilnog telefona te se u tom slučaju često naziva pametnim telefonom (engl. smartphone).
Glavni proizvođači prijenosnih računala:
Acer; Apple; Asus; Dell; Fujitsu; HCL; Hewlett-Packard; Lenovo; LG; Medion; MSI; Panasonic; Sager Midern Computer; Samsung; Sony; TG Sambo; Toshiba.
18
6. ZAKLJUČAK
Život u današnje vrijeme bio bi apsolutno nezmisliv bez lične bežične multimedije.Svi uređaji
navedeni u seminarskom radu u mnogome olakšavaju razvoj i funkcionisanje svih privrednih
djelatnosti,a u isto vrijeme pružaju korisnicima zadovoljenje ličnih potreba za
komunikacijom,razonodom itd.Trendovi u telekomunikacijama, kao što je porast broja 3G
pretplatnika i korištenja mobilnog pristupa Internetu, zatim pojava masovnog tržišta za
širokopojasne usluge prijenosa govora IP mrežama VoIP (eng. Voice over IP) i pojava novih
standardiziranih multimedijskih usluga doveli su do potrebe za modernizacijom i
transformacijom operatorske mreže kako bi bilo moguće, s manjim kapitalnim investicijama i
manjim troškovima održavanja, brzo i jednostavno uvesti nove usluge. Iako definicija ne
smije biti negativna, dobro je znati što transformacija mreže nije: to nije univerzalan, dobro
definiran pojam, nego je podložan situaciji i interpretaciji; to nije tzv. plugand-play uvođenje
novih tehnologija, niti je jednostavno uvođenje novih proizvoda u mrežu.Ne postoji
jednostavan recept za migracijski put operatora – to je rezultat nekoliko varijabli, kao što su
postojeća mreža, njena starost, regulatorni zahtjevi tržišta, zahtjevi tržišta za novim uslugama,
troškovi, vrijeme implementacije, obučenost osoblja za rad s novim tehnologijama, spremnost
operatora na promjene kako u svojoj internoj strukturi, tako i u odnosu na usluge i korisnike
Kako bismo definirali što transformacija mreže jest, možemo reći da je to značajna promjena
operatorske mreže, arhitekture i načina operativnog rada, motivirana poslovnim ciljevima
porasta prihoda, obrane od konkurencije i snižavanja troškova.Očekuje se da će širokopojasna
telefonija prerasti u masovno tržište do 2011.g. s penetracijom
od preko 200 milijuna linija. Većina tih linija će od inicijalno širokopojasnih VoIP linija
(druga telefonska linija) postati širokopojasna telefonija temeljena na arhitekturi MMTel (eng.
MultiMedia Telephony) (kao prva telefonska linija) koja će preuzeti primat kao dominantna
komunikacijska arhitektura.
19
7. LITERATURA
1. Barbara Pavelić Grbić Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Hrvatska pdf.2. Multimedija, Ranko Popović, Dragan Cvtković, Dragan Marković, Beograd 2010. pdf.3. http://www.mobiteli.biz4. http://repro.grf.unizg.hr/media/download_gallery5. http://www.racunalo.com
20