HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTEODJEL ZA SESTRINSTVO

Hermina Boričić

STAVOVI STARIJIH OSOBA PREMA CIJEPLJENJU PROTIV GRIPE

Diplomski rad

Zagreb, srpanj 2018.

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTEODJEL ZA SESTRINSTVO

Hermina Boričić

STAVOVI STARIJIH OSOBA PREMA CIJEPLJENJU PROTIV GRIPE

Diplomski rad

Zagreb, srpanj 2018.

Ovaj diplomski rad izrađen je na Odjelu za sestrinstvo pod vodstvom prof.dr.sc. Darka

Ropca, prim, spec. epidemiolog i predan je na ocjenu u akademskoj godini 2017/2018.

KRATICE

HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo

HIV - Virus humane imunodeficijencije

ECDC – European Centre for Disease Prevention and Control ja bi ovdje stavio i hrvatski

prijevod, tj što je ustvari ECDC, pa tako i sve kratice na engleskom, uključujući WHO koju bi

radije na hrvatskom SZO

PAHO – Pan American Health Organization

WHO – World Health Organization

VSŽ – Vukovarsko srijemska županija

SADRŽAJ

1. UVOD 1

1.1. KRETANJE GRIPE U RH

2

1.2. KLINIČKA SLIKA

4

1.3. KOMPLIKACIJE

4

1.4. PREVENCIJA GRIPE

5

1.4.1. CIJEPLJENJE 5

1.4.2. VRSTE CJEPIVA PROTIV GRIPE 7

1.5. CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ

ŽUPANIJI 9

1.6. ZAKON O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

10

2. CILJ ISTRAŽIVANJA 11

3. ISPITANICI I METODE 11

4. REZULTATI 12

5. RASPRAVA 26

6. ZAKLJUČCI 29

7. LITERATURA 30

8. ŽIVOTOPIS 33

9. PRILOZI 34

SAŽETAK

Cijepljenje je jedan od najboljih načina prevencije od zaraze virusom influence,

posebice kod osoba starijih od 65 godina koji su iscrpljeni dugogodišnjim kroničnim

bolestima. Gripa kao i u svijetu tako i u RH nije samo javno zdravstveni problem, već i

ekonomski jer donosi velike gubitke te opterećuje zdravstveni sustav. Iz tog razloga, u ovom

radu ispitani su stavovi osoba starijih od 65 godina o cijepljenju protiv gripe. Osim toga, cilj

je bio utvrditi moguće razlike u stavovima u pogledu cijepljenja protiv gripe između spolova,

ljudi koji žive na selu i u gradu te među osobama s različitim stupnjem obrazovanja. Temeljna

hipoteza je da ne postoje statistički značajne razlike u pogledu stavova prema cijepljenju

protiv gripe između navedenih kategorija ispitanika. Ispitivanje je provedeno anketnim

upitnicima na ukupno 150 osoba starijih od 65 godina na području koje pokriva Dom zdravlja

Vinkovci. Ispitano je ukupno 92 ženske osobe i 58 muških osoba. Prosječna životna dob

ispitanika bila je 76,9 godina. Rezultati provedenog istraživanja nisu pokazala statistički

značajne razlike s obzirom na spol u redovitosti cijepljenja (χ2 = 0,093, P = 0,7603), kao ni u

pogledu stavova o cijepljenju u budućnosti (χ2 = 0,558 te P =0,4550). Mjesto stanovanja

također nije kategorija koja pokazuje statistički značajne razlike u trenutnom stavu o

cijepljenju (χ2 = 1,317, P = 0,2511), kao ni u budućnosti (χ2 = 2,225, P= 0,1357). Isto tako, ne

postoje značajne razlike u stavovima među osobama s različitim stupnjem obrazovanja

(χ2 =2,412, P= 0,2993) te isto vrijedi i za cijepljenje ubuduće (χ2 =3,47, P= 0,1764). Sve

ukupno gledano, više od polovice ispitanih ne cijepi se redovno svake godine, osim toga

velika većina ispitanih ne želi se cijepiti ni ubuduće iz različitih razloga. Potrebno je potaknuti

i više educirati osobe starije od 65 godina o važnosti prevencije gripe i njezinih komplikacija.

Ključne riječi: gripa, cijepljenje, stariji od 65, kronični bolesnici

SUMMARY

1. UVOD

Gripa ili influenca je akutna zarazna bolest dišnoga sustava uzrokovana virusom koji

se prenosi kapljičnim putem, odnosno kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe. U velikoj

većini slučajeva, gripa prolazi sama od sebe bez ozbiljnih posljedica i komplikacija, no kod

starijih osoba, a posebice kroničnih bolesnika mogu se razviti ozbiljne komplikacije.

Prvi naziv Influence pojavljuje se u Italiji (15.st.), tada se smatralo da je to bolest pod

utjecajem zvijezda (utjecaj – influenca), dok riječ gripa dolazi od francuske riječi „la grippe“

što znači ščepati. Godine 1580. opisana je prva pandemija gripe, a najteža pandemija gripe

zabilježena je 1918. godine – poznata kao španjolska gripa. Osim toga poznate su još dvije

velike pandemije gripe: azijska i hongkonška gripa (1).

Gripa se može pojavljivati kao sporadična bolest, u epidemijama i u već spomenutim

pandemijama. Pandemije se obično javljaju izvan uobičajene sezone, traju više mjeseci te

zahvaćaju veći broj ljudi, oblikuju težu kliničku sliku, uz češće komplikacije i povećanu stopu

smrtnosti. Jedna od poznatijih pandemija tzv. Hongkonška pandemijska gripa javila se u

sezoni 1969/1970. Od tada pa do pojave pandemijskog virusa influence A (H1N1) u proljeće

2009. godine prošlo je 40 godina, te prema navodima Puljiza (2005.) to je najduže zabilježeno

razdoblje između dviju pandemija (1). Ukupni broj prijavljenih slučajeva influence u

Hrvatskoj tijekom perioda hongkonške pandemije iznosio je 582.000 osoba (14% stanovnika).

Bolest koju uzrokuje pandemijski virus A(H1N1) bitno se ne razlikuje od onog sezonske

gripe. No, s obzirom na vrijeme pojavnosti, dobnu raspodjelu, rizične skupine i komplikacije

ipak postoje velike razlike. Najbitnija razlika je u češćem obolijevanju i većem broju

komplikacija, time i smrtnosti u mlađih od 60 godina, a u sezonskoj gripi većina se

komplikacija i smrtnih ishoda registrira u starijih od 65 godina (2). Plan pripravnosti za

pandemijsku influencu zasniva se na povijesnim podacima o morbiditetu prethodnih

epidemija influence u zemlji (3). Mnogi stručnjaci vjeruju da nije pitanje hoće li ponovno

izbiti pandemija, već kada će se to dogoditi. Osim toga, stručnjaci smatraju da je virus

A(H5N1) koji inficira isključivo ptice jedan od potencijalnih virusa koji bi mogao mutirati i

postati uzročnik sljedeće pandemije. Dakako, za sada su to sve nagađanja, jer postoji

mogućnost da virus A(H5N1) nikada ne razvije sposobnost širenja među ljudima. Čak i ako

razvije tu sposobnost, virus bi mogao biti bezopasniji od blage prehlade ili bi se pak prijenos

virusa mogao pokazati toliko teškim da bi se njime, čak i kad bi virus bio opasan, zarazila tek

nekolicina ljudi (4).

1

Razlikujemo tri tipa virusa gripe A, B i C virus. Virus tipa A može inficirati i ljude i

životinje, dok virus tipa B inficira samo ljude. Virus tipa C također inficira i ljude i životinje,

no njegovo djelovanje nije značajno. Tipovi virusa međusobno se razlikuju po epidemijskom

potencijalu. Tip virusa A izaziva veće epidemije i pandemije, tip B manje epidemije i

sporadične slučajeve, dok tip C nema epidemijskog potencijala pa izaziva samo sporadične

slučajeve blaže kliničke slike (7). Najčešći tipovi virusa gripe koji inficiraju ljude su virus tipa

A i podtipovi H1N1 i H3N2, te virus tipa B, od kojeg su značajniji podtipovi Yamagata i

Victoria. Virus tipa A se češće mijenja te većinom uzrokuje teži oblik bolesti, a prirodni

rezervoar virusa gripe svih tipova i pod tipova jesu ptice (5). U sezoni 2017/2018 prema

izvješću Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) otkriveno je više

podtipova influence tipa B (67%) nego influence tipa A (33%). Osam europskih zemalja

prijavilo je potvrđene slučajeve hospitaliziranih osoba oboljelih od gripe. Većina (65%) tih

slučajeva zaražena je virusima influence tipa B i 58% svih slučajeva bili su u bolesnika

starijih od 65 godina (6). Virus gripe aktualan je tokom zimskih mjeseci. Epidemija koja je

izazvana virusom tipa A svoj vrhunac dostiže tijekom prosinca i siječnja, dok epidemija

izazvana virusom tipa B počinje u veljači i ožujku (7). Tijekom posljednje epidemijske sezone

gripe u većini europskih zemalja zabilježen je srednji intenzitet gripe, dok je u pojedinim

zemljama poput Mađarske, Njemačke, Danske, Češke, Slovačke, Švedske, Finske te Irske

intenzitet gripe označen kao visok. Kretanje gripe u Sjedinjenim Američkim Državama,

prema navodima Pan American Health Organization (PAHO), u sedmom tjednu 2018.

zabilježeno je ukupno 2.666 potvrđenih slučajeva gripe, što je veće od promatranih razina u

posljednjih nekoliko tjedana i sezone 2016/2017 za isto razdoblje. Velikom većinom dijelovi

SAD-a označeni su kao visoki intenzitet gripe, gdje je dominantniji utjecaj influence tipa A sa

podtipom H3N2 (20).

1.1. KRETANJE GRIPE U RH

U Hrvatskoj je, zaključno s datumom 25. 3. 2018. godine, registrirano ukupno 63.568

oboljelih od gripe. U osmom tjednu stiglo je 5.893 prijava, a u dvanaestom tjednu 941 prijava

što upućuje na opadanje broja oboljelih. Najveći broj ukupno oboljelih zabilježen je na

području Grada Zagreba, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije, kao i u prošloj sezoni

(2016/2017), a najmanji broj oboljelih zabilježen je u Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj

te Požeško-slavonskoj županiji. Nešto manja incidencija gripe je u osoba starijih od 65

2

godina, u odnosu na predškolsku i školsku dob. Na području Republike Hrvatske bilježi se

nešto  veći udio virusa gripe A (52 %) u odnosu na virus gripe B (48 %).  Među uzorcima s

potvrđenim virusom gripe A podjednako su zastupljeni podtipovi A(H1N1) i A(H3N2), dok

kod virusa gripe B i dalje prevladava Yamagata linija (95 %) (8).

U vrijeme sezone gripe veća je stopa smrtnosti u odnosu na broj umrlih izvan sezone

gripe. Veća smrtnost u sezoni gripe ukazuje na činjenicu da je gripa, posebice u osoba starijih

od 65 godina te kroničnih bolesnika popraćena komplikacijama. Vrlo je teško odrediti koliko

točno osoba umire izravno ili neizravno od gripe (8). Procjenjuje se da u RH godišnje od

komplikacija gripe umire oko petstotinjak osoba. Tijekom velike epidemije gripe 1969/1970.

u Hrvatskoj je zabilježeno je oko 500.000 oboljelih od gripe, no smatra se da je stvarni broj

bio i veći uzimajući u obzir da neki slučajevi nisu bili prijavljeni. Unazad deset godina broj

prijavljenih slučajeva oboljelih u Hrvatskoj bio je između 30.000 i 110.000. U tom periodu

najviše je umrlih bilo 2010. godine. Najviši letalitet od komplikacija gripe zabilježen je

tijekom pandemije 1918./19., kad se letalitet kretao od 2% do 10%. Procjenjuje se da je u

Europi letalitet sada od 0,01% do 0,05%, a zahvaća uglavnom djecu do dvije godine i starije

ljude koji boluju od kroničnih bolesti (7).

Gripa u svijetu, isto kao i u RH, nije samo javno-zdravstveni problem, već donosi i

ekonomske gubitke. Ekonomski gubici u Hrvatskoj su višestruki. Veliki dio ekonomskog

gubitka se odnosi na izostajanje s posla te se sigurno godišnje izgubi najmanje 700.000 radnih

dana. Za svaku oboljelu osobu gripa ima svoju cijenu, koja iznosi minimalno 1000 kn ako je

bolest bez komplikacija (9). Osoba koja je inficirana virusom gripe ima gubitke na plaći radi

bolovanja, te povećanu potrošnju lijekova. Osim ekonomskih gubitaka povećana je i

opterećenost zdravstvenog sustava.

Svijetska zdravstvena organizacija (SZOWHO) koordinira međunarodnu mrežu za

nadzor gripe, koja se sastoji od međunarodnih WHO centara za influencu u Londonu, Atlanti,

Tokiju, Melbourneu i 115 nacionalnih centara influence u 86 zemalja širom svijeta. Svi

navedeni centri daju informacije o nadzoru gripe i trenutno cirkulirajućim sojevima virusa

influence, uključujući nove varijante i njihovo širenje, koje omogućuju odabir odgovarajućih

sojeva koji će biti uključeni u cjepivo za sljedeću sezonu epidemije (10). U Hrvatskoj se

nacionalni centar nalazi u HZJZ u Zagrebu.

3

1.2. KLINIČKA SLIKA

U vrijeme epidemije virusa influence često su zabilježena velika povećanja posjeta

obiteljskim liječnicima. Virus gripe širi se aerosolom i kontaktom, a izvor infekcije je čovjek

(12). No, s druge strane postoje podijeljena mišljenja i o ulozi životinja u širenju gripe.

Najčešće zahvaća respiratorni sustav. Vrijeme inkubacije je u prosjeku 1 – 2 dana i nakon

toga bolest počinje naglo. U početku su izraženi opći simptomi uz vrućicu, zimicu, tresavicu,

glavobolju, mialgije, gubitak teka i opću slabost. Najizraženiji simptomi su glavobolja i

mialgije, a težina bolesti ovisi o temperaturi. Osim toga, izražena je bol u mišićima i križima.

Opći simptomi uglavnom prođu za oko tri dana, dok kašalj, curenje i začepljenost nosa mogu

biti prisutni na početku bolesti. Najvažniji simptom virusne bolesti je vrućica koja za vrijeme

infekcije vrlo brzo raste čak i do 40°C. Vrućica u prosjeku traje od tri do pet dana, no može

potrajati čak i do osam dana. Razdoblje do potpunog oporavka može potrajati i do nekoliko

tjedana, koji su popraćeni kašljem, umorom i malaksalošću. Infekcije koje su izazvane

virusom gripe tipa A i virusom tipa B u kliničkoj slici se bitno ne razlikuju (1).

Često osobe ne razlikuju gripu od obične prehlade. Iako obje bolesti zahvaćaju

respiratorni sustav te imaju zajedničke simptome, razlikuju se po težini bolesti. Prehlada, u

odnosu na gripu počinje postepeno a svi popratni simptomi su blagog intenziteta, te prolazi

već u roku od tri do pet dana bez ikakvih komplikacija.

1.3. KOMPLIKACIJE

Komplikacijama virusne gripe najviše su podložne osobe starije od 65 godina, a

posebice one osobe čiji je organizam već godinama iscrpljen raznim kroničnim bolestima.

Starije osobe su jedna od rizičnijih skupina gdje nije nerijetko da bolest završi smrtnim

ishodom. Temeljem toga možemo reći da je gripa virusna bolest koja je značajno povezana sa

morbiditetom i smrtnošću. Gripa može izazvati razne komplikacije u organizmu. Najčešća

komplikacija, pogotovo kod starijih osoba, jest pneumonija koja je ujedno i glavni uzrok

smrtnosti. Od pneumonija su značajnije primarna virusna i sekundarna bakterijska

pneumonija. Sekundarna bakterijska pneumonija obično se javlja na kraju bolesti ili u

rekonvalescenciji, a češće kod kronično oboljelih starijih osoba (1). Osim pneumonije, u

respiratornom sustavu, kao komplikacija gripe može nastati i bronhitis. Ostale komplikacije

koje nastaju uslijed gripe zahvaćaju srčanožilni sustav (miokarditis i perikarditis), neurološki

4

sustav (encefalitis, encefalopatija, Reyeov sindrom, Gulliain Barre sindrom, aseptički

meningitis, transverzalni mijelitis), te mišićno koštani sustav (miozitis, rabdomioliza), a u

pojedinim slučajevima komplikacija može biti akutno bubrežno zatajenje (9).

Virus gripe može znatno pogoršati srčano zatajenje i ishemijsku srčanu bolest.

Influenca se okrivljuje za veću incidenciju infarkta u vrijeme trajanja epidemije. Polovica

bolesnika s influencom ima patološke promjene u EKG-u (13). Bez obzira na navedene

komplikacije, gripa većinom ima dobru prognozu jer dolazi do potpunog ozdravljenja.

Komplikacije i smrtni slučajevi događaju se u osoba sa oslabljenim imunitetom i iscrpljenih

kroničnih bolesnika.

1.4. PREVENCIJA GRIPE

Najučinkovitija mjera za prevenciju gripe jest cijepljenje, ono smanjuje rizik od

hospitalizacije, smrtnosti i komplikacija među najugroženijim osobama, poput kroničnih

bolesnika i onih starijih od 65 godina. Osim cijepljenja, za vrijeme sezone gripe potrebno je

provoditi određene preventivne mjere poput izbjegavanja bliskog kontakta s oboljelima od

gripe i izbjegavanje prostora u kojima boravi veći broj ljudi. Prilikom kihanja ili kašljanja

prekriti usta te koristiti papirnate maramice. Jedna od najučinkovitijih mjera je redovito pranje

ruku vodom i sapunom. Izbjegavanje pothlađivanja, izbjegavanje konzumiranja alkohola.

Preporučeno je također, provjetravati prostorije, održavati zdrav imunološki sustav dovoljnim

unosom tekućine i održavanjem kvalitetnog sna, konzumirati prehranu obogaćenu

vitaminima, te se baviti fizičkom aktivnošću.

1.4.1.CIJEPLJENJE

Godine 1930. proizvedeno je prvo cjepivo protiv virusa influence tipa A na oplođenim

jajima i mišjim plućima. U Hrvatskoj se već desetljećima primjenjuju cjepiva protiv gripe.

Cijepljenje, imunizacija ili vakcinacija je unošenje antigena u organizam radi stvaranja

protutijela te se na taj način stvara umjetna imunost koja pomaže u obrani organizma protiv

uzročnika bolesti. Cijepljenjem se, osim individualne zaštite, postiže i kolektivni imunitet.

Naime, većom procijepljenosti populacije može se znatno smanjiti prijenos bolesti. Na taj

način i necijepljene osobe će biti zaštićene, što je vrlo važno za osobe s nekom kroničnom

5

bolešću zbog koje se ne smiju cijepiti. Studije su pokazale da starije osobe koje se redovno

cijepe protiv gripe imaju manji rizik od obolijevanja od gripe (od 2,4% do 6%) (22).

Kao što je već rečeno, cijepljenje je najučinkovitija metoda prevencije gripe. Ono

sprječava pojavu bolesti za oko 30% do 70% u svim populacijama, te smanjuje smrtnost kod

osoba s povećanim rizikom za oko 60% do 87% (15). Cijepljenje se provodi svake godine od

listopada do siječnja, a cijepiti se može kod izabranog liječnika obiteljske medicine ili u

Zavodu za javno zdravstvo. Cijepljenje protiv gripe preporučeno je za sve koji se žele zaštiti

od obolijevanja i kasnijih mogućih komplikacija. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

posebno preporuča cijepljenje za određene rizične skupine. Rizične skupine su osobe koje su

starije od 65 godina, kronični bolesnici (bolesti srca i pluća, metaboličke bolesti, dijabetes,

HIV pozitivne osobe), trudnice, zdravstveni djelatnici, roditelji i druge osobe koje su u

bliskom kontaktu s djecom koja su mlađa od šest mjeseci.

Nuspojave cijepljenja su moguće kao i kod većine drugih cjepiva, no ne razviju se kod

svakoga. Najčešće nuspojave su glavobolja, znojenje, mialgije te lokalne reakcije poput

crvenila, boli i otoka na mjestu primjene cjepiva. Navedene nuspojave nestaju bez liječenja

unutar 1 – 3 dana. U Hrvatskoj se godišnje prijavi od dvije ili tri do petnaestak nuspojava

cjepiva protiv gripe, koje po vrsti odgovaraju očekivanima (16). O učestalosti nuspojava

govori i jedna studija o istraživanju nuspojava, u kojoj je sudjelovalo ukupno 650 ispitanika u

prosječnoj životnoj dobi od 63 godine u dvije skupine, od kojih je prva skupina ispitivana

sedam dana nakon cijepljenja, a druga 21 dan nakon cijepljenja. Studija je pokazala kako je

veći udio ispitanika iz prve skupine prijavilo bolest sličnoj gripi što je bilo i očekivano.

Krajnji zaključak studije je da je ukupna učestalost nuspojava u obje skupine bila niska,

međutim rizik od bolesti slične gripi bio je 5,5% viši tijekom prvog tjedna nakon cijepljenja u

odnosu na treći tjedan. No, prijavljene nuspojave nisu umanjivale sposobnost obavljanja

uobičajenih dnevnih aktivnosti (17).

Godine 2003. SZOWHO je pozvala sve države članice da povećaju procijepljenost

među starijim osobama iznad 75% do 2010. godine. Cilj je bio procijeniti napredak

procijepljenosti sve do 2010. godine i opisati preporuke za cijepljenje sezonske gripe u

Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Rezultati su pokazali da su zemlje

sa većim dohotkom imale znatno veći broj cijepljenih (medijan 139,2 po 1000 stanovnika) u

usporedbi s zemljama s nižim i srednjim dohotkom (medijan 6,1 na 1000 stanovnika). Samo

je Škotska postigla ciljeve WHO u sezoni 2014/2015, iako su Bjelorusija, Engleska i Sjeverna

Irska bile blizu. Nizozemska je bila jedina zemlja u regiji koja je postigla cilj do 2010.

6

godine, izvijestivši o stopama pokrivenosti iznad 75% između sezone 2008/2009 i 2011/2012.

Pokrivenost ciljnih skupina bila je niska, ali s velikim razlikama između zemalja (23). Razina

procijepljenosti u pojedinim državama članicama SZO prikazana je na slici 1. Evidentno da je

u Hrvatskoj procijepljenost znatno ispod preporučene razine što ukazuje na potrebu dodatnog

zdravstvenog prosvjećivanja starijih osoba.

Slika 1. Razina procijepljenosti protiv gripe starijih osoba u državama članicama WHO

Europske regije tijekom sezone 2014/2015 (23).

1.4.2.VRSTE CJEPIVA PROTIV GRIPE

Sastav komponenti u cjepivu određuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Svake godine u veljači, na temelju praćenja virusa koje zaprima od ukupno 115

nacionalnih centara za influencu uključujući i hrvatski Nacionalni centar za influencu,

određuje se sastav cjepiva protiv gripe za sjevernu hemisferu. Zbog stalnih mutacija

virusa gripe svake godine proizvodi se novo cjepivo s izmijenjenim sastavom djelatne

tvari (21).

Cjepivo sadrži proteine s površine virusa gripe koji potiču imunološki sustav

na stvaranje protutijela. U slučaju kontakta s pravim virusom unaprijed stvorena

7

protutijela onemogućit će daljnju aktivnost virusa i spriječiti razvoj bolesti i širenje

infekcije na druge ljude (24).

U Hrvatskoj se trenutno koriste samo fragmentirana i podjedinična cjepiva

protiv gripe za intramuskularnu, supkutanu ili intradermalnu primjenu. U svijetu, osim

ovih navedenih koriste se još živa atenuirana cjepiva koja se primjenjuju intranazalno

u obliku spreja te cjepiva koja sadržavaju cijele inaktivirane viruse, za parenteralnu

primjenu. Fragmentirana cjepiva razlikuju se od cijelih inaktiviranih virusa po tome

što su virusi kod fragmentiranih cjepiva kemijskim postupcima podijeljeni na dijelove,

a u podjediničnim su cjepivima dodatnim fizikalnim postupcima antigeni

hemaglutinin i neuraminidaza virusa izdvojeni iz smjese fragmentiranih virusa (16).

Virusi gripe za proizvodnju antigena za cjepivo uzgajaju se na oplođenim, uglavnom

na kokošjim, jajima što je vrlo važno pri postavljanju kontraindikacija.

Već dugi niz godina su dostupna inaktivirana cjepiva protiv gripe odnosno

mrtva cjepiva, koja sadrže dijelove virusa gripe koji ne mogu izazvati bolest.

Površinski antigeni virusa gripe, antigeni hemaglutinin i neuraminidaza potiču

imunološki sustav na stvaranje protutijela koja štite od bolesti. Inaktivirana cjepiva

mogu biti konvencionalna i adjuvantirana. Konvencionalna cjepiva protiv gripe jesu

univerzalna cjepiva. Ona su namijenjena svim osobama starijima od šest mjeseci.

Učinkovitost konvencionalnih cjepiva je oko 80%. No, druga strana ovih cjepiva je da

nisu dovoljno učinkovita kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom kao i u

slučaju nepodudarnosti cirkulirajućih sojeva i sojeva uključenih u cjepivo (24). Kako

bi se poboljšala učinkovitost cjepivu je dodan adjuvans, tvar koja poboljšava

imunološki odgovor na cijepljenje. Adjuvantirano cjepivo je u Hrvatskoj u upotrebi

već više od deset godina i indicirano je za cijepljenje osoba starijih od 65 godina.

Naime, studije su pokazale da su adjuvantirana cjepiva najučinkovitija te znatno

smanjuju hospitalizaciju radi upale pluća kod osoba starijih od 75 godina, a

trovalentna inaktivirana cjepiva također smanjuju hospitalizaciju zbog gripe ili upale

pluća ali s promjenjivom razinom zaštite u različitim dobnim skupinama (25). Danas

dostupna cjepiva protiv gripe su tehnološki napredna, učinkovita te sigurna za

primjenu.

8

1.5. CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE U VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ

ŽUPANIJI

Prema podacima iz HZJZ broj oboljelih od gripe u Vukovarsko-srijemskoj županiji

(VSŽ) u sezoni 2017/2018 bio je oko 1.707 osoba, što znači da je jedna od županija koja broji

nešto manje oboljelih od ove bolesti. Za sezonu 2017/2018, odaziv na cijepljenje bio je

relativno dobar ukoliko se usporedi s nekoliko prethodnih godina. Kao i svake sezone

cijepljenja, najveći odaziv je među osobama starijim od 65 godina. Podaci prikazani u Tablici

1. prikazuju sezone od 2006/2007 do 2017/2018, izuzev sezone 2012/2013 te za svaku sezonu

koliko je ukupno cijepljenih u VSŽ i koliko je ukupno cijepljeno osoba starijih od 65 godina.

Tablica 1. Učestalost cijepljenja starijih od 65 godina u VSŽ po sezonama (27)

SEZONA UKUPNO

CIJEPLJENO

UDIO

PROCJEPLJENIH

U VSŽ (%)

CIJEPLJENI

STARIJI OD

65

UDIO

CIJEPLJENIH

STARIJIH OD

65 (%)

2006/2007 18188 10,13% 10176 32,70%

2007/2008 20785 11,58% 12170 39,10%

2008/2009 20634 11,49% 10779 34,63%

2009/2010 20098 11,20% 10904 35,03%

2010/2011 16043 8,93% 9041 29,05%

2011/2012 15410 8,58% 8564 27,51%

2013/2014 10420 5,80% 6046 19,42%

2014/2015 9033 5,03% 5261 16,90%

2015/2016 9720 5,41% 6059 19,47%

2016/2017 9667 5,38% 5639 18,12%

2017/2018 11279 6,28% 6650 21,36%

Do sezone 2010/2011 odaziv je bio relativno dobar, sve do pojave pandemijske gripe

A (H1N1) 2009. godine. Tada se u cijeloj Hrvatskoj cijepilo tek 0,4% stanovništva, a u cijeloj

Europskoj uniji cijepilo se tek 10% stanovništva, pa je tako znatan pad procijepljenosti

zabilježen i u Vukovarsko-srijemskoj županiji protiv sezonske gripe u idućoj sezoni kako je

prikazano na Grafu 1. Od tada, procijepljenost među osobama starijim od 65 također je znatno

9

opala, a u zadnjih nekoliko sezona kreće se od oko 5500 do 6500 cijepljenih, odnosno od 17%

do 21%. Sezonskim cjepivom u RH u sezoni 2010/2011 cijepilo se oko 500.000 osoba, što je

niži odaziv na cijepljenje od uobičajenog u ranijim sezonama.

2006/2007

2007/2008

2008/2009

2009/2010

2010/2011

2011/2012

2013/2014

2014/2015

2015/2016

2016/2017

2016/2018

0.00%

5.00%

10.00%

15.00%

20.00%

25.00%

30.00%

35.00%

40.00%

45.00%

Ukupno cijepljeno starijih od 65

Graf 1. Prikaz procijepljenosti starijih od 65 godina u VSŽ

Što je dovelo do tako malog odaziva na cijepljenje u toku pandemije, možemo samo

nagađati. Neosnovani strah među stanovništvom, neznanje, neinformiranost, negativni stavovi

prema cijepljenju ili pak medijske dezinformacije, vrlo je teško razlučiti. Naime, Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi dalo je zahtjev da svaka osoba pri cijepljenju potpisuje informirani

pristanak koji baš i nije pridonio povjerenju stanovništva prema cijepljenju. Upravo to

nepovjerenje prema pandemijskom cjepivu, koje je bilo posve neopravdano i temeljeno na

dezinformacijama, na žalost odrazilo se i na sezonsko cjepivo protiv gripe u sezoni 2010/2011

(16).

1.6. ZAKON O ZAŠTITI PUČANSTVA OD

ZARAZNIH BOLESTI

Osim navedenih međunarodnih WHO centara, nadzor i suzbijanje gripe u RH provodi

se prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Sprečavanje i suzbijanje zaraznih

bolesti je u interesu Republike Hrvatske kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

10

Naravno i gripa, kao i mnoge druge zarazne bolesti, svrstana je u Zakon o zaštiti pučanstva od

zaraznih bolesti. Prema navedenom zakonu, RH, sve županije i svi gradovi obavezni su

provoditi mjere suzbijanja i sprječavanja zaraznih bolesti. Mjere za suzbijanje i sprječavanje

obvezni su provoditi zdravstveni djelatnici, a godišnji program mjera zaštite pučanstva od

zaraznih bolesti donosi ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Isto tako,

ovim zakonom određene su opće, posebne, sigurnosne i ostale mjere koje su detaljno opisane

(11).

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja je utvrditi stavove osoba starijih od 65 godina prema cijepljenju protiv

gripe na području koje pokriva Dom zdravlja Vinkovci. Nadalje, cilj je utvrditi moguće

razlike u stavovima među spolovima, razlike među starijim osobama koje žive na selu i u

gradu, te razlike u stavovima osoba s različitom razinom obrazovanja. Hipoteza u istraživanju

je da ne postoje statistički značajne razlike u pogledu procijepljenosti i stavova prema

cijepljenju protiv gripe s obzirom na spol, mjesto stanovanja i razinu obrazovanja.

3. ISPITANICI I METODE

U istraživanju su korišteni anonimni anketni upitnici, koji su se sastojali od ukupno 12

pitanja zatvorenog tipa (Prilog 1.). Pitanja su obuhvaćala stavove i iskustva o cijepljenju

protiv gripe. Ukupan broj ispitanika bio je 150, od čega je muškog spola njih 58 a ženskog 92.

Svi ispitanici bili su u dobi od 65 i više godina, a prosječna životna dob svih ispitanika bila je

76,9 godina. Ispitanici pripadaju području koje pokriva Dom zdravlja Vinkovci. Ispitivanje je

provedeno u razdoblju od veljače do travnja 2018. godine. Odabir ispitanika izvršen je

metodom slučajnog uzorka.

Podaci su prikazani u prikladnim tablicama i grafikonima, dok je značajnost razlike

pojedinih varijabli ispitana primjenom χ2 testa, a značajnost je određena na razini P < 0,05.

4. REZULTATI

Anketiranjem je obuhvaćeno ukupno 150 ispitanika životne dobi od 65 godina i stariji.

Dobna i spolna struktura prikazana je u Tablici 1.

11

Tablica 1. Dobna i spola struktura ispitanika

DOB MUŠKI

UDIO

MUŠKIH ŽENSKI

UDIO

ŽENSKIH UKUPNO

65 - 69 12 8% 15 10% 27

70 – 74 9 6% 20 13,33% 29

75 – 79 15 10% 22 14,67% 37

80 – 84 14 9,33% 20 13,33% 34

85 - 89 8 5,33% 11 7,33% 19

90 i više 0 0% 4 2,67% 4

X 76,53 X 77,24

Prosječna životna dob muškog spola je 76,53 godina, a ženskog spola 77,24 godina.

Ispitanici žive u gradu i na selu. Broj ispitanika, ovisno o mjestu življenja, prikazan je

u Tablici 2.

Tablica 2. Mjesto življenja ispitanika

GRAD

UDIO ISPIT. U

GRADU (%) SELO

UDIO ISPIT.

NA SELU (%) UKUPNO

68 45,33% 82 54,67% 150

Nešto veći udio ispitanika živi na selu.

Obrazovna struktura ispitanika prikazana je u Tablici 3. Ispitanici su podijeljeni u tri

razine, niža stručna sprema, srednja stručna sprema te viša i visoka stručna sprema.

12

Tablica 3. Obrazovna struktura ispitanika

NKV

UDIO NKV

ISPIT.(%) SSS

UDIO SSS

ISPIT. (%) VŠS/VSS

UDIO VŠS

ISPIT. (%) UKUPNO98 65,33% 47 31,33% 5 3,33% 150

Najveći udio ispitanika je sa razinom obrazovanja NKV.

Jedno od pitanja bilo je o redovitosti cijepljenja protiv gripe, što podrazumijeva

cijepljenje svake godine prije sezone gripe. Rezultati su prikazani u Grafikonu 1.

MUŠKI ŽENSKI0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

Cijepe se Ne cijepe se

Grafikon 1. Redovitost cijepljenja protiv gripe s obzirom na spol

Iz prikazanih podataka evidentno je da se nešto veći udio ispitanika oba spola ne cijepi

redovito.

Statistička značajnost razlika između oba spola u odnosu na redovitost cijepljenja

protiv gripe izračunata je pomoću χ2 testa, a rezultat je prikazan u Tablici 4.

13

Tablica 4. Značajnost razlike u cijepljenju između spolova

CIJEPE SE

REDOVNO

NE CIJEPE SE REDOVNO UKUPNO

Muško 25 33 58

Žensko 42 50 92

UKUPNO 67 83 150

χ2 test 0,093 P = 0.76039737

Ne postoje statistički značajna razlika u redovitosti cijepljenja između spolova (χ2 =

0,093, P = 0,7603). To znači da se ispitanici podjednako redovito/neredovito cijepe bez obzira

na spol. Što se tiče redovitosti cijepljenja protiv gripe u ovisnosti o mjestu življenja ispitanika

(grad/selo) njihov udio prikazan je na Grafikonu 2.

GRAD SELO0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

Cijepe se Ne cijepe se

Grafikon 2. Udio cijepljenih/necijepljenih u odnosu na mjesto življenja

Grafikon prikazuje podatke iz kojih je uočljivo da se više od polovice ispitanika ne

cijepi redovito, s tim da je veća razlika u cijepljenju odnosno ne cijepljenju kod ispitanika koji

žive u gradu.

Značajnost razlike u redovitosti cijepljenja s obzirom na mjesto življenja prikazana je

u Tablici 5.

14

Tablica 5. Značajnost razlike u cijepljenju/necijepljenju s obzirom na mjesto življenja

CIJEPE SE REDOVNO NE CIJEPE SE REDOVNO UKUPNO

Grad 26 42 68

Selo 39 43 82

UKUPNO 65 85 150

χ2 test 1,317 P = 0.25113117

Rezultat testiranja značajnosti razlike u redovitosti cijepljenja s obzirom na mjesto

življenja ispitanika pokazuje da na razini značajnosti od P < 0,05 ne postoje značajne razlike.

Premda se nešto češće redovito cijepe ispitanici koji žive na selu vrijednost χ2 = 1,317 a P =

0,2511. Redovitost procijepljenosti s obzirom na obrazovnu razinu prikazana je na Grafikonu

3.

NKV SSS VŠS0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

80.00%

90.00%

Cijepe se Ne cijepe se

Grafikon 3. Razina obrazovanja i udio procijepljenosti

Evidentno je da se većina osoba bez obzira na razinu obrazovanja ne cijepi redovito,

odnosno, veće obrazovanje ispitanika znači neredovitiji odaziv cijepljenju protiv gripe.

Značajnost razlike u redovitosti cijepljenja s obzirom na razinu obrazovanja prikazana

je u Tablici 6.

15

Tablica 6. Značajnost razlike u redovitosti cijepljenja s obzirom na razinu obrazovanja

CIJEPE SE REDOVNO NE CIJEPE SE REDOVNO UKUPNO

NKV 47 51 98

SSS 18 29 47

VŠS/VSS 1 4 5

UKUPNO 66 84 150

χ2 test 2,412 P = 0.29939246

Ne postoji statistički značajna razlika u redovitosti cijepljenja s obzirom na razinu

obrazovanja (χ2 = 2,412, P = 0,2993).

Odnos prema cijepljenju protiv gripe u budućnosti s obzirom na spol prikazan je na

Grafikonu 4.

MUŠKI ŽENSKI0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

Žele se cijepiti u budućnostiNe žele se cijepiti u budućnosti

Grafikon 4. Odnos prema budućem cijepljenju s obzirom na spol

16

Grafikon 4. prikazuje podatke iz kojih je vidljivo da se više od polovice ispitanika

muškog spola ne želi cijepiti u budućnosti, dok tek nešto malo veći udio ispitanika ženskog

spola to želi.

Značajnost razlike u odnosu na varijablu želje za budućim cijepljenjem protiv gripe

između spolova prikazana je u Tablici 7.

Tablica 7. Značajnost razlike u odnosu na buduće cijepljenje prema spolu

ŽELE SE CIJEPITI

U BUDUĆNOSTI

NE ŽELE SE CIJEPITI U

BUDUĆNOSTI

UKUPNO

Muški 26 32 58

Ženski 47 45 92

UKUPNO 73 77 150

χ2 test 0,558 P = 0.4550672

U vezi varijable o želji za cijepljenjem u budućnosti utvrđeno je da nema statistički

značajne razlike između spolova na razini P < 0,05. Ispitanici muškog spola nešto su češće

izjavili da se u budućnosti neće cijepiti protiv gripe uz vrijednost χ2 = 0,558 te P = 0.4550, što

je znatno iznad potrebne razine. Što se tiče odnosa prema budućem cijepljenju protiv gripe u

odnosu na mjesto življenja ispitanika podaci su prikazani na Grafikonu 5.

17

GRAD SELO0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

Žele se cijepiti u budućnostiNe žele se cijepiti u budućnosti

Grafikon 5. Udio ispitanika koji se ne/želi cijepiti, prema mjestu življenja

U prikazanom grafu vidljivo je kako se veći udio ispitanika koji žive u gradu ne želi

cijepiti u budućnosti, dok je s druge strane, obrnuta situacija kod ispitanika koji žive na selu.

Značajnost razlike u stavovima ispitanika prema budućem cijepljenju u odnosu na

mjesto gdje žive prikazan je u Tablici 8.

Tablica 8. Značajnost razlike prema budućem cijepljenju u odnosu na mjesto življenja

ŽELE SE CIJEPITI

U BUDUĆNOSTI

NE ŽELE SE CIJEPITI U

BUDUĆNOSTI

UKUPNO

Grad 29 39 68

Selo 44 37 82

UKUPNO 74 76 150

χ2 test 2,225 P = 0.13579266

Statističkom analizom značajnosti utvrđeno je da nema značajne razlike u vezi s

budućim cijepljenjem u odnosu na mjesto življenja ispitanika. Među ispitanicima iz grada

nešto je veći udio onih koji se u buduće ne žele cijepiti protiv gripe uz vrijednost χ2 = 2,225 te

razinu značajnosti od P = 0,1357 (što je znatno iznad vrijednosti P < 0,05). Odnos prema

cijepljenju u budućnosti s obzirom na razinu obrazovanja prikazan je na Grafikonu 6.

NKV SSS VŠS0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

80.00%

90.00%

Žele se cijepiti u budućnostiNe žele se cijepiti u budućnosti

18

Grafikon 6. Udio ispitanika koji se ne/želi cijepiti s obzirom na razinu obrazovanja

Prikazani podaci govore kako se veći udio ispitanika sa SSS i VŠS/VSS ne želi cijepiti

u budućnosti, dok nešto više od polovice ispitanika sa NKV to u budućnosti želi. Iznenađuje

činjenica da s porastom razine obrazovanja među ispitanicima pada interes za cijepljenje

protiv gripe.

Značajnost razlike u odnosu na buduće cijepljenje u odnosu na razinu obrazovanja

prikazana je u Tablici 9.

Tablica 9. Značajnost razlike prema budućem cijepljenju u odnosu na razinu

obrazovanja

ŽELE SE CIJEPITI U

BUDUĆNOSTI

NE ŽELE SE CIJEPITI U

BUDUĆNOSTI

UKUPNO

NKV 53 45 98

SSS 20 27 47

VŠS/VSS 1 4 5

UKUPNO 74 76 150

χ2 test 3,47 P = 0.1764002

Što se tiče stava prema cijepljenju u budućnosti s obzirom na razinu obrazovanja,

također ne postoje statistički značajne razlike (χ2 = 3,47, P = 0,1764).

Iduće pitanje ispitanicima odnosilo se na njihovo zdravstveno stanje i postojanje

kroničnih bolesti, a rezultati su prikazanu u Grafikonu 7.

DA

NE

0.00% 20.00% 40.00% 60.00% 80.00% 100.00% 120.00%

Bolujete li od neke kronične bolesti?

19

Grafikon 7. Udio ispitanika koji boluju/ne boluju od kroničnih bolesti

Da boluju od kroničnih bolesti potvrdno je odgovorila velika većina ispitanika, čak

njih 98%. Udio najčešćih kroničnih bolesti prikazuju podaci na grafikonu 8.

8%

45%

12%

17%

4%

7%

1%6%

Kronične bolesti

Bolesti dišnog sustavaBolesti srca i krv.žilaBolesti koštano-mišićnog sustavaBolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjemBolesti probavnih organa i jetreBolesti mokraćnog sustavaBolesti krvi i krvotvornih organaBolesti živčanog sustava

Grafikon 8. Najčešće kronične bolesti ispitanika

Evidentno je da se kronične bolesti najčešće odnose na bolesti srca i krvnih žila,

bolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjem te bolesti koštano – mišićnog tkiva. Udio ispitanika

koji su obavješteni da je počelo cijepljenje prikazan je na Grafikonu 9.

DA

NE

0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%

Jeste li OBAVIJEŠTENI da je počelo cijepljenje protiv gripe?

Grafikon 9. Udio ispitanika koji jesu/nisu obaviješteni o početku cijepljenja

20

Prikazani podaci govore kako je više od 90% ispitanika bilo informirano o početku

cijepljenja protiv sezonske gripe. Na koji su način saznali o početku cijepljenja prikazano je

na Grafikonu 10.

63%

1%

10%

27%

Kako ste saznali da je počelo cijepljenje protiv gripe?

Preko TV emisijaPutem novinaPutem obavjesti ispred liječničke ordinacijeOd strane moga liječnika/medicinske sestre

Grafikon 10. Način informiranja ispitanika o početku cijepljenja

Evidentno je da je više od polovice ispitanika o početku cijepljenja saznalo preko TV

emisija, potom od strane svoga liječnika odnosno medicinske sestre. Podaci činjenice da li je

svim ispitanicima bilo omogućeno besplatno cijepljenje prikazano je na Grafikonu 11.

DA

NE

0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%

Da li Vam je ove godine bilo omogućeno besplatno cijepljenje?

Grafikon 11. Udio ispitanika kojima je/nije omogućeno besplatno cijepljenje

Velika većina ispitanika odgovorila je potvrdno na omogućeno besplatno cijepljenje

protiv gripe. O redovitosti cijepljenja svih ispitanika govore podaci prikazani na Grafikonu

12.

21

DA

NE

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

Cijepite li se redovno svake godine protiv gripe?

Grafikon 12. Udio ispitanika koji se redovito/neredovito cijepe

Podaci ukazuju da se više od polovice ispitanih ne cijepi redovito protiv gripe. O

komplikacijama nakon cjepiva protiv gripe govore podaci prikazani na Grafikonu 13.

DA

NE

0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 70.00% 80.00%

Jeste li do sada imali komplikacije nakon cijepljenja?

Grafikon 13. Udio komplikacija nakon cijepljenja

Većina ispitanika navela je da nakon cijepljenja nisu imali komplikacije, dok je tek

manji udio od oko 20% naveo komplikacije nakon cijepljenja. Najčešće komplikacije

prikazane su na Grafikonu 14.

22

7%5%

7%

25%

34%

20%

2%

Komplikacije

Jaka bol, otečenost i crvenilo oko mjesta ubodaPovišena tjelesna temperaturaJaka glavoboljaMalaksalostOdmah nakon cijepljenja pojavile su se tegobe poput gripeObolio sam od gripe mada sam se cijepioOstalo

Grafikon 14. Najčešće komplikacije nakon cijepljenja protiv gripe

Grafikon 14. prikazuje da su najčešće navedene komplikacije nakon cijepljenja bile

tegobe blažeg oblika gripe odmah nakon cijepljenja, malaksalost te pobol od gripe bez obzira

na cijepljenje. Koliki udio ispitanika je obolio od gripe nakon cijepljenja prikazan je na

Grafikonu 15.

Grafikon 15. Udio oboljelih od gripe nakon cijepljenja

Vidljivo je da je veći udio ispitanika naveo kako nakon cijepljenja nije obolijevao od

gripe. Udio ispitanika koji su oboljeli od gripe i nakon cijepljenja ovisno da li je bolest bila

lakša ili teža prikazani su na Grafikonu 16.

23

DA

NE

0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 70.00% 80.00% 90.00%

Jeste li i nakon cjepiva obolijevali od gripe?

82%

18%

Kakva je bila težina bolesti?

LakšaTeža

Grafikon 16. Udio ispitanika sa lakšom/težom bolesti gripe nakon cijepljenja

Velika većina ispitanika (82,35%) navodi kako je tokom obolijevanja od gripe nakon

cijepljenja bolest uglavnom bila lakša. Što se tiče cijepljenja protiv gripe u budućnosti podaci

su prikazani na Grafikonu 17.

DA

NE

48.50% 49.00% 49.50% 50.00% 50.50% 51.00%

Želite li se u budućnosti cijepiti protiv gripe?

Grafikon 17. Udio ispitanika koji se u budućnosti želi/ne želi cijepiti

Nešto veći udio ispitanika odgovorio je kako se u budućnosti ne želi cijepiti (50,67%).

Navedeni razlozi za necijepljenje u budućnosti prikazani su na Grafikonu 18.

24

23%

27%22%

14%

14%

Ako se ne želite cijepiti koji je razlog tome?

Do sada nisam obolijevao od težeg oblika gripeNe vjerujem u efikasnost cjepivaImam negativna iskustva s cijepljenjemPročitao sam da cijepljenje ima negativne posljedice po organizam Nešto drugo

Grafikon 18. Najčešći razlozi za odbijanje cijepljenja u budućnosti

Kao najčešći razlozi za odbijanje cijepljenja u budućnosti navedeni su ne vjerovanje u

efikasnost cjepiva, da do sada nisu obolijevali od težeg oblika gripe te negativna iskustva s

cijepljenjem.

25

5. RASPRAVA

Ukupni broj ispitanika bio je 150, čija je prosječna životna dob bila 76,9 godina. Od

toga je bilo ukupno 92 ispitanika ženskog spola sa prosječnom životnom dobi od 77,24

godine, te muškog spola 58 ispitanika sa prosječnom životnom dobi od 76,53 godine. Nešto

veći udio ispitanika živi na selu (54,67%), u odnosu na ispitanike koji žive u gradu (45,33%).

Što se tiče obrazovne strukture najveći udio ispitanih ima obrazovanje NKV (65,33%), zatim

slijede ispitanici sa SSS (31,33%) i najmanji udio ispitanika sa VŠS/VSS (3,33%).

Redovitost cijepljenja u odnosu na spol prikazuje da se redovno cijepi 46% ženskih

ispitanika te 43,1% muških ispitanika. Više od polovice muških i ženskih ispitanika se ne

cijepi redovno. Iako su ispitanice nešto redovitije u odazivu na cijepljenje ne postoje

statistički značajne razlike u odnosu na spol uz χ2 = 0,093, P= 0,7603. Razlika s obzirom na

mjesto življenja (selo/grad) također nije pokazala statistički značajne razlike u redovitom

odazivu na cijepljenje uz χ2 = 1,317, P= 0,2511. Udio ispitanika u gradu koji su izjavili da se

ne cijepe redovno je 61,76%, dok je udio ispitanika koji se ne cijepe na selu 52,44%. Razina

obrazovanja također nije utjecala na stavove prema cijepljenju uz χ2 = 2,412, P= 0,2993.

Većina ispitanika imala je obrazovanje NKV. Među njima nešto više od polovice ispitanika se

ne cijepi redovito (52,04%).

Na pitanje planiraju li se ispitanici cijepiti u budućnosti, odgovori su većinom bili

negativni. Među muškim ispitanicima njih 55,17% se izjasnilo kako se ne želi cijepiti u

budućnosti, dok je među ženskim ispitanicima taj udio od 51,09% nešto niži. Iako je nešto

više od polovice žena odgovorilo da se želi cijepiti u budućnosti ne postoji statistički značajna

razlika između spolova uz χ2 = 0,558, P= 0,4550. Nadalje, statističkom analizom značajnosti

utvrđeno je da nema značajne razlike u vezi s budućim cijepljenjem u odnosu na mjesto

življenja ispitanika. Među ispitanicima iz grada nešto je veći udio onih koji se u buduće ne

žele cijepiti protiv gripe uz vrijednost χ2 = 2,225 te razinu značajnosti od P = 0,1357. Isto

tako, različite razine obrazovanja nisu pokazale statistički značajne razlike χ2= 3,47, P=

0,1764. Udio ispitanika od 54,08% sa NKV se želi cijepiti u budućnosti, dok 42,55%

ispitanika sa SSS i 20% ispitanika sa VŠS/VSS to želi.

Ispitanici su u velikoj većini slučajeva kronični bolesnici (96,67%). Najčešće kronične

bolesti ispitanika su kardiovaskularne bolesti (45%), a od toga najčešća je hipertenzija. Osim

kardiovaskularnih bolesti tu su i bolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, odnosno 17%

ispitanih boluje od šećerne bolesti. Dalje slijede bolesti koštano mišićnog sustava (12%),

26

bolesti dišnog sustava (8%), bolesti mokraćnog sustava (7%), bolesti živčanog sustava (6%),

bolesti probavnih organa i jetre (4%) te bolesti krvi i krvotvornih organa (1%).

U daljnjem istraživanju stavova starijih osoba o cijepljenju protiv gripe rezultati su

pokazali da je 98%, odnosno velika većina čula za početak cijepljenja u pravo vrijeme.

Preostalih 2%, koji nisu čuli za početak sezonskog cijepljenja, naveli su kao razlog

hospitalizaciju. Mediji i TV emisije su prema navodima ispitanika najbolji izvori za

obavještavanje o početku cijepljenja (62%), a nakon medija slijedi usmena obavijest od strane

liječnika ili medicinske sestre (27%). Ispitivana skupina osoba starijih od 65 godina ima pravo

na besplatno cijepljenje protiv gripe te je tako odgovorilo 98% ispitanih, dok je njih 2% koji

su naveli da nisu imali pravo na besplatno cijepljenje u to vrijeme su bili hospitalizirani.

Redovno svake godine protiv gripe se cijepi 44% ispitanika. Njih se 56% ne cijepi redovno.

U zimskim mjesecima i u rano proljeće udio umrlih u populaciji je nešto veći nego

inače, što se može pripisati posljedicama komplikacija gripe kod ne cijepljenih starih osoba.

Pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira iz više razloga te se zbog toga

koristi termin „višak smrtnosti“. U RH se procjenjuje da je višak smrtnosti u sezoni gripe od

125 do 550 osoba godišnje, ovisno o intenzitetu gripe (29). Procjenjuje se kako u sezoni gripe

umire otprilike 2% do 10 % više ljudi nego inače (29).

Što se tiče komplikacija tek njih 21,05% su odgovorili potvrdno u odnosu na 74%

ispitanika koji su odgovorili da nisu imali nikakve komplikacije nakon cijepljenja. Kao

najčešće komplikacije nakon imunizacije protiv gripe ispitanici su naveli da su se odmah

nakon cijepljenja pojavile tegobe poput gripe (34%), malaksalost (25%), oboljeli su od gripe

premda su se cijepili (20%), jaka glavobolja (7%), bol, otečenost i crvenilo oko mjesta uboda

(7%), povišena temperatura (5%), te ostalo (2%) od kojih je jedan ispitanik naveo da je nakon

cjepiva protiv gripe obolio od Guillain Barreovog sindroma. Da su bez obzira na cijepljenje

oboljeli od gripe odgovorilo je 23,77% ispitanika, a ta bolest je kako su ispitanici naveli u

82% slučaja bila lakša, a u 18% slučajeva s težim simptomima gripe. Naime, zaštitna

vrijednost cjepiva obično se kreće od 70% do 80%, no ovisno o podudarnosti cijepnih sojeva

sa cirkulirajućim sojevima može iznositi od 50% do 95% (28). S druge strane, jedna studija

pokazala je kako je apsolutni rizik od obolijevanja od gripe unatoč cijepljenju 5,5% viši

tijekom prvog tjedna nakon cijepljenja u odnosu na treći tjedan nakon cijepljenja protiv gripe.

To je i razumljivo s obzirom da je nakon cijepljenja potrebno razdoblje od tri tjedna da se

27

razvije dostatna razina protutijela koja mogu spriječiti nastanak bolesti nakon zaraze.

No, takvi simptomi ne dovode do smanjene sposobnosti za uobičajene aktivnosti (17).

Posljednje pitanje dalo je konačan stav ispitanika o cijepljenu. Da se žele cijepiti u

budućnosti odgovorilo je 49,33% u odnosu na 50,67% onih koji se ne žele cijepiti. Razlozi za

ne cijepljenje su različiti. Pa tako čak 27% ispitanika ne vjeruje u efikasnost cjepiva, njih 23%

je navelo kako do sada nije obolijevao od gripe, 22% ispitanika ima negativna iskustva s

cijepljenjem i 14% ih smatra kako cijepljenje ima negativne posljedice za organizam. Ovi

rezultati pokazuju u kojem smjeru bi trebalo ići zdravstveno prosvjećivanje starije populacije,

te se u tome ogleda značajna uloga svih profila zdravstvenih djelatnika u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu.

28

6. ZAKLJUČCI

1. Zaključno je da bez obzira na spol, mjesto stanovanja i razinu obrazovanja ne

postoje statistički značajne razlike u stavovima o cijepljenju, no iznenađujuća je

činjenica da s porastom razine obrazovanja među ispitanicima opada interes za

cijepljenje protiv gripe. Iz tog razloga potrebno je provesti prošireno istraživanje

kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi smanjuje li veća razina obrazovanja interes

za cijepljenje.

2. Svi ispitanici su stariji od 65 godina, a od toga 98% ispitanika su kronični

bolesnici. S obzirom da je ova skupina ispitanika pod većim utjecajem

zdravstvenih djelatnika oni bi trebali biti glavni izvor informiranja o početku

cijepljenja.

3. Više od polovice ispitanika se ne cijepi redovno niti se želi cijepiti u budućnosti, a

razlozi su različiti. Nužno je aktivirati zdravstvene djelatnike u promicanju

dobrobiti cijepljenja i sprječavanju kobnih posljedica gripe.

4. Nedovoljan je utjecaj zdravstvene struke na promicanje vrijednosti cijepljenja.

Savjeti zdravstvenih djelatnika i liječnika i medicinskih sestara u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti trebali bi se usmjeriti u pravcu promicanja cijepljenja kako bi

se smanjio pobol i smrtnost od komplikacija gripe.

29

LITERATURA svugdje datum preuzimanja odnosno pristupa referencama s

intereneta, drugo sam uredio pa još popuniti što sam označio crvenm i korisititi

molim ovu zadnju verziju literature

1.) Puljiz I, Kuzman I. Gripa – uvijek aktualna bolest. Medicus 2005;14:137-46.

Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/18827 svugdje datum preuzimanja odnosno pristupa

2.) Kuzman I, Čeljuska-Tošev E. Pandemijski virus influence A(H1N1) - prve dvije

sezone pojavnosti. Medicus 2011;20:61-7. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77356

3.) Gjenero-Margan I, Aleraj B, i sur. Influenza epidemiology in Croatia and

preparations for potential pandemic. Zagreb: Rad Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti Medicinske znanosti 2006;(496=30):25. Preuzeto s

https://hrcak.srce.hr7741

4.) Fardon J. Bird Flu: Everything You Need to Know. Preuzeto s

http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/John-Farndon-Pticja-gripa-sve-

o-njoj.pdf

5.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo i nacionalni centar SZO za Influencu. Preuzeto s

http://gripa.hr/content/o_gripi/uzrocnik.aspx

6.) Flu news Europe. Joint ECDC –WHO/ Europe weekly influenza update. Preuzeto s

https://flunewseurope.org/PrimaryCareData

7.) Puntarić D, Ropac D, i sur. Higijena i epidemiologija. Zagreb: Medicinska naklada

2016:136-8.

8.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2017/2018.

Preuzeto s https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/gripa-u-

hrvatskoj-u-sezoni-2017-2018-25-2-2018/

9.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo i nacionalni centar SZO za Influencu. Preuzeto s

http://gripa.hr/Content/novosti.aspx?id=328

10.) Machala MK, Brydak LB. Various sides of influenza. Part II--epidemiology,

influenza surveillance and prophylaxis. Pol. Merkur Lekarski 2006;21:277-85.

Preuzeto s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17163191

11.) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 79/2007. Preuzeto s

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_79_2486.html

30

12.) Cate Thomas R. Clinical manifestations and consequences of influenza, AJM

Godina;82(6):15-9. Preuzeto s http://www.amjmed.com/article/0002-9343(87)90555-

9/fulltext

13.) Kuzman I. Influenca: klinička slika bolesti i komplikacije. Medicus 2011;25-

32. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/76432

14.) Turkolov V, Madle – Samardžija N. Gripa- uvijek prisutna među nama. Med. Pregl.

2000;53(3-4):154-8. Preuzeto s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10965680

15.) Ruben Frederick L. Prevention and control of influenza. AJM1987;82(6):31-4.

Preuzeto s http://www.amjmed.com/article/0002-9343(87)90558-4/pdf

16.) Kaić B. Cijepljenje protiv influence. Medicus 2011;volumen:101-8. Preuzeto s

https://hrcak.srce.hr/77362

17.) Margolis Karen L. Frequency of reactions after influenza vaccination, AJM

1990;88(1):27-30. Preuzeto s http://www.amjmed.com/article/0002-9343(90)90123-

U/fulltext

18.) European Centre for Disease Prevention and Control/ ECDC. Low uptake of

seasonal influenza vaccination in Europe may jeopardise capacity to protect people in

next pandemic, 2018. Preuzeto s https://ecdc.europa.eu/en/news-events/low-uptake-

seasonal-influenza-vaccination-europe-may-jeopardise-capacity-protect-people

19.) Stinchfield PK. Practice-Proven Interventions to Increase Vaccination Rates and

Broaden the Immunization Season. AJM Godina;121(7):11 – 21. Preuzeto s

http://www.amjmed.com/article/S0002-9343(08)00466-X/fulltext

20.) Pan American Health Organization. Influenza Report EW 7. Regional Update:

Influenza & Other Respiratory Viruses. 2018. Preuzeto s

http://www.paho.org/hq/index.php?

option=com_topics&view=article&id=28&Itemid=40753&lang=en

21.) European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). WHO

recommendations for influenza virus vaccine composition for the 2018-2019 Northern

hemisphere season, 2018. Preuzeto s https://ecdc.europa.eu/en/news-events/who-

recommendations-influenza-virus-vaccine-composition-2018-2019-northern-

hemisphere

22.) Demicheli V,  et al. Vaccines for preventing influenza in the elderly. Cochrane

Database of Systematic Reviews  2018;2:brojevi stranica? Art. No.: CD004876.

Preuzeto s http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD004876.pub4/full

31

23.) Jorgensen P, et al. How Close Are Countries of the WHO European Region to

Achieving the Goal of Vaccinating 75% of Key Risk Groups against Influenza? Results

from National Surveys on Seasonal Influenza Vaccination Programmes, 2008/2009 to

2014/2015. Vaccine 2018;36.4:442–52. Preuzeto s

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29287683

24.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo i nacionalni centar SZO za Influencu. Preuzeto s

http://gripa.hr/content/cijepljenje/cjepivo_protiv_gripe.aspx

25.) Spadea A, et al. Is the adjuvanted influenza vaccine more effective than the trivalent

inactivated vaccine in the elderly population? Results of a case–control study, Vaccine

2014;32(41):5290-4. Preuzeto s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25087677

26.) Lakošeljac D. Cjepiva i cijepljenje. Stoljetna ljudska težnja. Narodni zdravstveni list.

Preuzeto s http://www.zzjzpgz.hr/nzl/98/prevencijazb.htm

27.) Državni zavod za statistiku. Preuzeto s

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/07-01-04_01_2016.htm

28.) Tešović G. Virusna cjepiva - stanje u Hrvatskoj početkom 2005. godine. Paediatr

Croat 2005;49(Supl 1):171-8. Preuzeto s

http://www.hpps.com.hr/sites/default/files/Dokumenti/2005/pdf/D25Tesovic_cjepiva.pd

f

29.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Gripa u sezoni 2016/2017. Preuzeto s

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/gripa-u-sezoni-2016-2017-2/

32

7. ŽIVOTOPIS

Rođena sam 03.11.1992. u Vinkovcima, gdje sam završila osnovnu školu

Vladimira Nazora, a nakon toga Zdravstvenu i veterinarsku školu dr. Andrije

Štampara (2006.-2011.). Nakon završene srednje škole, odradila sam pripravnički staž

u KBC Osijek te sam 2012. godine upisala preddiplomski stručni studij sestrinstva na

Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci (2012. – 2015.). Nedugo nakon toga, zaposlila

sam se u Domu zdravlja Vinkovci na radnom mjestu patronažne sestre. Godine 2016.

upisala sam diplomski studij sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

33

8. PRILOZI

U prilogu se nalazi primjerak anketnog upitnika koji je korišten za potrebe izrade diplomskog

rada (Prilog 1.).

ANKETNI UPITNIK-CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE

Ovaj anketni upitnik izrađen je za potrebe diplomskog rada na diplomskom sveučilišnom studiju sestrinstva i u druge svrhe neće se koristiti. Upitnik je anoniman. Molimo Vas da izdvojite nekoliko minuta svog slobodnog vremena kako bi ispunili upitnik. Hvala.

Spol: M Ž Dob: ________(godina života)

Mjesto stanovanja: Grad Selo

Obrazovanje: NKV SSS VŠS VSS MR/DR znanosti

Zanimanje: _______________________

BOLUJETE LI OD NEKE KRONIČNE BOLESTI?

NE DA (navedite o kojim bolestima se radi i koliko godina bolujete od te bolesti)

1. Bolesti dišnog sustava: _______________________________________________

2. Bolesti srca i krvnih žila:______________________________________________

3. Bolesti mišićno-koštanog sustava:________________________________________

4. Bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem:___________________________________

5. Bolesti probavnih organa i jetre:________________________________________

6. Bolesti mokraćnog sustava:____________________________________________

7. Bolesti krvi i krvotvornih organa:_______________________________________

8. Bolesti živčanog sustava:______________________________________________

9. Bolesti spolnih organa:_______________________________________________

DA LI STE ČULI DA JE POČELO CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE?

NE DA (kako ste to saznali):

1. Preko TV emisija

2. Putem novina

3. Putem obavijesti ispred liječničke ordinacije

4. Od strane moga liječnika/medicinske sestre

34

DA LI VAM JE OVE GODINE BILO OMOGUĆENO BESPLATNO CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE?

NE DA

CIJEPITE LI SE REDOVNO SVAKE GODINE PROTIV GRIPE?

NE DA

JESTE LI DO SADA IMALI KOMPLIKACIJE NAKON CIJEPLJENJA?

NE DA koje?

1. Jaka bol, otečenost i crvenilo oko mjesta uboda

2. Povišena tjelesna temperatura

3. Jaka glavobolja

4. Malaksalost

5. Odmah nakon cijepljenja pojavile su se tegobe poput gripe

6. Obolio sam od gripe mada sam se cijepio

7. Nešto drugo. (Navedite što to): ___________________________________________

JESTE LI I NAKON CIJEPIVA OBOLIJEVALI OD GRIPE?

NE DA Kakvu je bila težina bolest: LAKŠA TEŽA

ŽELITE LI SE U BUDUĆNOSTI CIJEPITI PROTIV GRIPE?

NE DA

AKO SE NE ŽELITE CIJEPITI KOJI JE RAZLOG TOME?

1. Do sada nisam obolijevao od težeg oblika gripe

2. Ne vjerujem u efikasnost cjepiva

3. Imam negativna iskustva s cijepljenjem

4. Bojim se uboda igle

5. Pročitao sam ili čuo da cijepljenje ima negativne posljedice po organizam

6. Nešto drugo (navedite što to):___________________________________________

35