Um i riječi: istraživanje značenjâ pomorskog engleskog leksika koji se

odnosi na osobe na brodu

Sažetak

Provodi se istraživanje među studentima Pomorskoga odjela Sveučilišta u Dubrovniku (studij Nautika I. godina

upisanim u akademsku godinu 2017./18.), kojime se ispituje razumijevanje pomorskih termina-imenica na

engleskom jeziku (sudionika u pomorskom pothvatu tj. službenih osoba na brodu). To su: shipmate, captain,

sailor, mate, harpooneer, mariner, pilot, seaman, commander. Anketa ispituje ove čimbenike: godine učenja

engleskoga jezika, udžbenike, dodatne sate učenja, e-učenje i prema tome razumijevanje ponuđenih naziva

službenih osoba na brodu. Jezik polazišta je engleski, a ciljani hrvatski jezik. Usvajanje leksika engleskoga

jezika za posebne namjene (ESP) nezaobilazni je dio svakog kurikuluma u visokom pomorskom učilištu. Kakav

je mentalni leksikon pomoraca? (Aitchison, J., 1999.). Spoznaje dobivene rezultatima ankete bit će vrijedne

nastavnicima pomorskoga engleskog jezika, ali i pomorcima izvornim govornicima hrvatskoga jezika.

Razjašnjava se pojam osoba, tj. imenica osoba u standardnome hrvatkom jeziku (Rišner, Ž., 2014.).

Visokoškolsko obrazovanje pomoraca u Republici Hrvatskoj se danas razlikuje od onoga prije više desetljeća.

Pristupanje naše zemlje Europskoj uniji značilo je i prihvaćanje brojnih promjena u obrazovnom sustavu.

(Matasović, R., 2016.). Ovaj rad nastavlja istraživanje o pomorskome engleskom leksiku (Dragojević, L., 2014.).

Koristi se Englesko-hrvatski rječnik pomorskoga nazivlja koji je ažurirao Boris Pritchard u rujnu 2017. godine.

Studenti ga svakodnevno rabe u procesu usvajanja engleskoga leksika. Hoće li im kognitivna lingvistika i njene

spoznaje pomoći u tome? (Jackendoff, R., 2016.)

Ključne riječi: pomorski engleski, pomorski hrvatski, sociolingvistika, kognitivna lingvistika, osoba na brodu,

kontrastivna analiza, poučavanje engleskoga za posebne namjene

1

1. Uvod

Ovaj rad opisat će istraživanje o pomorskome engleskom i pomorskom hrvatskom jeziku koje

je provedeno na Pomorskome odjelu Sveučilišta u Dubrovniku početkom 2018. godine.

Istraživanjem se željela ustanoviti razina znanja studenata Pomorskoga odjela u području

pomorskoga leksika tj. nazivla koje se odnose na službene osobe na brodu. Sastoji se od dva

dijela a to su: sociolingvističko i kontrastivno-lingvističko.

Sociolingvistika, prema Peteru Trudgillu (1995.), definirana je kao grana lingvistike koja se

bavi jezikom kao socijalnim i kulturnim fenomenom. Proučava polje jezika i društva i ima

čvrstu vezu s društvenim znanostima, posebno socijalnom psihologijom, antropologijom,

humanom geografijom i sociologijom. Zanimljivo je u knjizi Petera Trudgilla analizirati kako

se razlučuju pojmovi jezik i etničke skupine upravo na primjeru raspada bivše Jugoslavije

1990. godine i raslojavanju jezikâ na našim prostorima. (str. 43.) Raspravljajući o

sociolingvistici, Adam Kilgarriff u članku iz 2014. godine sa skupinom autora analizira

leksikografski alat Sketch Engine. Ističe da se ova lingvistička disciplina bavi proučavanjem

razlika u jeziku među društvenim i dobnim skupinama te gibanjem populacije među

zajednicama (prev. L. D.).

Kontrastivna analiza je polazište za drugi dio ovoga rada. U članku koji je objavio Ake

Viberg 2002. godine, tvrdi se da je ova disciplina aktualna u primijenjenoj lingvistici.

Smatra se da može pridonijeti ne samo pedagogiji poučavanja jezika, nego i teoriji

prevođenja, opisu pojedinih jezika, jezičnoj tipologiji i proučavanju univerzalija jezika. O

tome su pisali Robert J. Di Pietro, 1971., Carl James, 1980., i Tomasz P. Krzeszowski, 1990.

Poredbena leksikologija bavi se kompleksnim odnosom sličnosti i odstupanja među jezicima

na leksičkoj razini. Ona kombinira i pokušava odrediti balans između više pristupa, kao što

su: leksičke univerzalije (Brent Berlin & Paul Kay, 1969., Cliff Goddard & Anna Wierzbicka,

1994., Paul Newman, 1996.), lingvistička relativnost (John J. Gumperz & Stephen C.

Levinson, 1996.), leksička tipologija (Leonard Talmy, 1985.) i kontrastivna leksička analiza

(Christoph Schwarze, 1985.). Poredbene studije leksika relevantne su također za primijenjena

područja, kao što su leksik drugog jezika (Evelyn Hatch & Cheryl Brown, 1995., David

Singleton, 1999.) i leksikon u strojnom prevođenju (Bonnie Dorr, 1993., Anja Wanner,

1996.). I Milena Žic Fuchs u svojoj studiji o prezentu perfektu u knjizi Kognitivna lingvistika

i jezične strukture: engleski present perfect, Zagreb, 2009. kao metodu rabi kontrastivnu

2

analizu engleskog i hrvatskog jezika. Ističe da je rad na kontrastivnim projektima započeo u

Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1967. godine pod

vodstvom Rudolfa Filipovića. Nadalje, ustanovljava da se analizom mogu lakše uočiti

različitosti u dvama sustavima i mogu se sustavnije obraditi. Svoju tvrdnju potkrepljuje

kognitivno lingvističkim pristupom, koji se razvija dva desetljeća nakon toga i može se pratiti

u znanstvenim lingvističkim studijama Johna Lyonsa, Georga Lakoffa, Ronalda W.

Langackera, Güntera Raddena, Renéa Drivena i drugih.

Ray Jackendoff u svojoj knjizi Praktični vodič kroz mišljenje i značenje na str. 147. nastoji

odgovoriti na pitanje: „Kako uspijevamo govoriti o onome što vidimo?“ Tako ustanovljava da

svjetlo koje ulazi u oči navodi um da obrađuje podatke, dok um/mozak povezuje podatke o

vizualnoj površini. Prostorna struktura se povezuje s pojmovnom strukturom, koja se

povezuje s izgovorom preoblikujući pokrete vokalnoga trakta. Svjesno promatranje i svjesno

govorenje prisutni su u iskustvu, dok je ostalo skriveno.

Malobrojna istraživanja popraćena stručnom literaturom upućuju na to da smo prilično dobri

kada treba dovesti u korelaciju vizualnu sliku (i dodir rukom preko predmeta, što rade slijepi

ljudi, ili čak prevrtanje jestivog predmeta u ustima, karakteristično za malu djecu).

Zaključujemo da su jezik, vid, sluh, propriocepcija (osjećaj vlastitog tijela) jako dobri za

kodiranje različitih stvari, a sve se to ujedinjuje u hibridno razumijevanje vanjskoga svijeta.1

1Jackendoff, Ray (2016.) Praktični vodič kroz mišljenje i značenje; str.160. prevela i komentarima popratila Anita Peti-Stantić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

3

2. Osoba

Željko Rišner u svojemu radu iz 2014. godine bavi se imenicom osoba.

Podrijetlo imenice osoba je baltoslavensko, sveslavensko i praslavensko, s ishodištem u

zamjenici sèbi:

Od osnove seb prijevojem nastaje sob-, tom se korijenu dodaje predmetak -o i nastavak-a:(o+ sob+-a = osoba im. ž. r. sa značenjem persona).

Prije nastanka imenice koja je „vjerojatno preuzeta iz češkoga ili ruskoga jer je u narodnomu jeziku nema“ (Rječnik JAZU IX : 237) i koja se bilježi tek sredinom (Šulek) i krajem 19. st.(Benešić); u uporabi su bili i oblici: osob; osobi; osoba s priložnim (osobito, odjelito, pojedince, ponosob, pojedinačno) ili pridjevnim značenjem (osoban, zaseban, samoživ, svojeglav, sebeznao...) U Rječniku hrvatskoga jezika Leksikografskoga zavoda (2000.) pojam osoba definira se četirima natuknicama i to:

1. sa stajališta općega jezika kao „pojedinačno ljudsko biće, pojedini čovjek bez obzira na spol i dob; čeljade“;2. s lingvističkog stajališta kao „gramatička kategorija osobnih i posvojnih zamjenica te glagola koja u jednini i množini izriče govoritelja, sugovoritelja i onoga – živoga ili neživoga o kome govore govoritelj ili govoritelj i sugovoritelj“;3. s književnoga stajališta kao „lik“;4. s pravnoga stajališta kao „nositelj prava i obveza“, i to u dvama pojavnim oblicima ; kao „a) fizička osoba – ljudsko pojedinačno biće kao nositelj prava i obveza i b) pravna osoba – društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje svojstvo stjecanja prava i obveza“.

Julije Benešić (1988.) za imenicu osoba bilježi dva značenja koja i oprimjeruje:

1.obličje, lik, pojava

- Pojavi se u hodniku, gdje bijahu Melitine sobe, osoba u putnom odijelu (Tomić).- Mladić ju pogleda ispod oka, zaokruži svu osobu jednim zadivljenim pogledom (Vojnović)

2.osobnost, ličnost, biće

- On je uostalom bio veoma simpatična osoba kod svakoga obljubljen, jer nikomu nije ništa nažao učinio (J. Kozarac)

Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.) opisuje samo opće jezično značenje imenice osoba

bez referenci na njezinu uporabu u jeziku prava:„osoba“ ž. 1. Svaki čovjek pojedinačno 2. fil.

Biće koje se izriče samo od sebe u činu u kojem shvaća, želi i ljubi 3. usp.lice (2)// (...).

Predočili smo značenjâ imenice osoba kako bismo prešli na raščlanjivanje njezinih podvrstâ

u domeni pomorskoga leksika. U svojoj knjizi Words in the Mind Jean Aitchinson citira

Ludwiga Wittgensteina, a zatim i Williama Labova, koji smatraju da su značenja riječi

fluidna, nejasna, te da postoji sindrom pojave nejasnoga ruba među riječima i njihova

obiteljska sličnost (fuzzy edge phenomenon i family resemblance syndrome). Aitchinson

4

prema tome tvrdi da nema čvrste granice između značenja jedne riječi i druge pa se ista riječ

često primjenjuje na cijelu obitelj stvari koje nemaju uopće sličnosti. Stoga zaključuje da su

riječi skliski gosti s nejasnim granicama i neodređenim rubovima. Potom se pita ako su riječi

tako nejasne, kako se govornici nose s tim mutnim/magličastim „kašama“ značenja.

Pozivajući se na Labova, predočava da se mentalni leksikon kod ljudi razlikuje. Ali

pokazuje se jednako tako da su individue nekonzistentne u svojim vlastitim odgovorima.

Prikazuje njegovo poznato istraživanje o nazivima kuhinjskih posuda. Npr. nakon

potvrđivanja da se određena posuda najvjerojatnje naziva „bowl“ (zdjela) to je kada je bila

prazna. Zdjela je imala tendenciju biti zdjela ako je bila puna pirea, ili vaza ako je sadržavala

cvijeće, a šalica ako je u njoj bila kava. Labov ističe da je cilj određenih znanstvenika koristiti

se riječju na precizniji način, što je potrebno u tehničkom, ali ne i u općem jeziku. Nejasne

granice, izgleda da su intrinzična karakteristika značenja riječi.

3.Istraživanje

Sociolingvističko istraživanje na kojemu se temelji ovaj članak imalo je za svrhu ispitati

prethodne sadržaje obrazovanja, geografsko i obiteljsko podrijetlo, te usvojene jezične

kompetencije u engleskome jeziku, kako bi nastava pomorskoga engleskog jezika bila

kvalitetno pripremljena i izvođena. Pretpostavlja se da ispitanici pripadaju homogenoj

skupini pomorski usmjerenoj od rane dobi. Zatim se drži da su oni u velikome postotku iz

grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Jednako tako, svi oni, budući da su

državljani Republike Hvatske, uče engleski jezik kao obvezni više od 12 godina.

5

Tablica 1. Primjer nepopunjenog upitnika namijenjenoga studentima studija Nautika Pomorskoga

odjela Sveučilišta u Dubrovniku

Datum istraživanja 22. siječnja 2018.

Cilj istraživanja: Izlaganje na XXXII. Skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Rijeka, svibanj 2018.

Ime i prezime ispitanika (po želji):

Studij Sveučilišta u Dubrovniku:

Godina i mjesto rođenja:

Osnovna škola, mjesto i ime:

Srednja škola, mjesto i ime:

Otac pomorac:

Djed pomorac:

Učenje engleskoga jezika u predškolskoj ustanovi:

Udžbenik engleskoga jezika u osnovnoj školi:

Udžbenik engleskoga jezika u srednjoj školi:

E-učenje:

Dodatni sati učenja engleskoga jezika:

3.1. Rasprava o sociolingvističkom istraživanju

Anketa je ponuđena studentima Pomorskoga odjela Sveučilišta u Dubrovniku na redovitoj

nastavi kolegija Engleski jezik – predavanje; u ponedjeljak, 22. siječnja 2018. Istraživanjem

je bilo obuhvaćeno 29 redovitih studenata obveznoga kolegija Engleski jezik Sveučilišta u

Dubrovniku. Od toga broja 20 studenata napisalo je svoja imena, dok ih je 9 željelo ostati

anonimno.

3.1.1. Godine i mjesta rođenja

Anketa pokazuje da su ispitanici većinom rođeni 1998. godine (ukupno 18), potom slijedi

1999. (6 studenata), pa 1997. (2 kandidata), 1996. (2 kandidata) i 1993. (1 kandidat). Raspon

godina rođenja kreće se od 1993. do 1999. godine. Od 29 ispitanika većina je rođena u

Dubrovniku (ukupno 20). Ostala mjesta rođenja su: Split (4 studenta), Pakrac (1 student),

Livno (BiH) (1 student), Makarska (1 student); Zagreb (1 student); 1 student ne naznačuje

6

mjesto rođenja. Ukupno 28 studenata rođeno je u Republici Hrvatskoj a jedan (1) u Bosni i

Hercegovini.

3.1.2. Osnovne škole

1. Osnovnu školu „ Mokošica“ u Dubrovniku završili su trojica (3) ispitanika; 2. Osnovnu školu „Župa Dubrovačka“ završio je jedan (1) ispitanik;3. Osnovnu školu „Ivan Gundulić“, Dubrovnik pohađali su četvorica kandidata (4), od

toga jedan (1) u područnoj školi „Šipanska Luka“, otok Šipan;4. Osnovnu školu „Marin Držić“ završila su trojica (3) studenata;5. Osnovnu školu „Marin Getaldić“ završila su sadašnja dvojica (2) studenta;6. Osnovnu školu „Lapad“ pohađala su trojica (3) kandidata;7. Osnovnu školu „Ston“ pohađao je jedan (1) kandidat; 8. Osnovnu školu „Gruda“ završio je jedan (1) kandidat; 9. Osnovnu školu „Petar Kanavelić“, Korčula pohađala su dvojica (2) kandidata;10. Osnovnu školu „Don Mihovil Pavlinović“, Podgora pohađao je jedan (1) kandidat;11. Osnovnu školu „Sveti Staš“, Staševica pohađao je jedan (1) kandidat;12. Osnovnu školu „Doktor Viktor Žganec“, Zagreb“ završio je jedan (1) kandidat;13. Osnovnu školu „Braća Radić“, Pakrac završio je jedan (1) kandidat;14. Osnovnu školu „Fra Lovro Karaka“, Podhum, Livno završio je jedan (1) kandidat;15. Osnovnu školu „ Profesora Filip Lukas“, Kaštel Stari, završio je jedan (1) kandidat;16. Osnovnu školu „Josip Pupačić“, Omiš završio je jedan (1) kandidat; 17. Osnovnu školu „Orij“, Jesenice završio je jedan (1) kandidat;18. Osnovnu školu „Don Mihovil Pavlinović“, Podgora, završio je jedan (1) kandidat.

Ukupno je 18 različitih osnovnih škola s područja Republike Hrvatske i jedna iz Bosne i

Hercegovine. Od njih, uže područje grada Dubrovnika zastupljeno je s četiri (4) osnovne

škole, jedna (1) je prigradska u Mokošici, jedna (1) pripada naselju Župa dubrovačka, dvije

(2) su na otocima (Korčula i Šipan), jedna (1) je na poluotoku Pelješcu (Ston), a jedna u

Konavlima (Gruda). Sve su na području Dubrovačko-neretvanske županije, dok su izvan nje

iz sljedećih mjesta: Omiš, Jesenice, Pakrac, Livno, Podgora, Kaštel Stari, Zagreb i Staševica.

3.1.3. Srednje škole

Obistinila se pretpostavka da je najveći broj ispitanika nakon završetka osnovnoškolskoga,

nastavak srednjoškolskoga obrazovanja povjerio srednjim pomorskim školama u blizini

mjesta stanovanja.

1. Pomorska-tehnička škola u Dubrovniku naznačena je kod četrnaest (14) kandidata;2. Medicinska škola u Dubrovniku (1) kandidat;3. Pomorska srednja škola u Korčuli - završio ju je jedan (1) kandidat;4. Pomorska škola u Bakru, jedan (1) kandidat;5. Pomorska škola u Splitu, (1) jedan kandidat;

7

6. Gimnazija je naznačena kod pet (7) studenata, a od toga broja je jedan (1) iz VII. Gimnazije u Zagrebu, a četiri (4) su iz Gimnazije Dubrovnik, jedan (1) iz Privatne Gimnazije Dubrovnik, a jedan (1) iz Opće Gimnazije SŠ „Petar Šegedin“, Korčula.

7. Iz Srednje škole „Jure Kaštelan“ iz Omiša dolaze dva (2) kandidata.8. Srednja škola Makarska daje jednog (1) kandidata.9. Graditeljsko-geodetska tehnička škola iz Splita – naznačen je jedan (1) kandidat.

Ukupto 29 anketiranih studenata završilo je 9 različitih srednjih škola. Od toga četiri se

nalaze u Dubrovniku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ostale su u: Bakru, Korčuli,

Splitu, Omišu, Makarskoj i Zagrebu. Spomenute su četiri pomorske škole: Dubrovnik,

Korčula, Split i Bakar. Ovo će rezultirati u homogenoj skupini studenata na studiju Nautika s

jednakim prethodnim znanjem i satnicom obveznoga engleskoga jezika. Nepotrebno je

testirati kandidate koji su već stekli potrebnu razinu znanja. Svi ovi podaci pouzdano upućuju

na primjerenost naziva i sadržaja obveznoga kolegija - Pomorski engleski - Maritime English

koji se izvodi na studiju Nautika Sveučilišta u Dubrovniku. U ovome kolegiju ogleda se

kontinuitet sveučilišnog, visokoškolskog obrazovanja pomoraca koji traje više od pet

desetljeća u Dubrovniku.

3.1.4. Obiteljska tradicija u pomorstvu

Na pitanje je li u obitelji bila tradicija plovidbe morem kao izvor zarade, studenti su

odgovarali na dva pitanje. Prvo je tražilo odgovor „da“ ili „ne“ na pitanje je li otac bio

pomorac. Dobiveno je ukupno 28 odgovora, što znači da je jedan upitnik ostao neiskorišten, a

od ostalih, rezultat pokazuje da su bila samo četvorica (4) očeva posvećenih pomorskoj

karijeri. Osalih 24 odgovorilo je negativno.

Drugo pitanje bilo je je li je djed bio pomorac; potvrdnih odgovora bilo je dvostruko više,

osam (8). Ostala dvadeset trojica (23) odgovorila su negativno.

3.1.5. Učenje engleskoga jezika (rano učenje, udžbenici)

Ukupno 11 kandidata odgovorilo je potvrdno na upit je li učilo engleski jezik u vrtićkoj dobi,

tj. u predškolskoj ustanovi. Ostalih 18 negiralo je tvrdnju. Za pitanja o udžbeniku iz osnovne

škole odgovora je bilo relativno malo, što znači da se ne sjećaju ni autora ni naslova knjiga.

Ipak, naznačeni su i ovi udžbenici: Way to Go, Building Bridges, Dip in, Building Blocks.

Većina, (17) sedamnaest kandidata, uopće nije odgovorilo na pitanje. Sjećanje na naslove

8

srednjoškolskih udžbenika teklo je nešto bolje. Tako je bilo 16 (šesnaest) odgovora da je

korišten udžbenik Headway; potom 1 (jedan) s naslovom Solutions, pa Success 1 i Success 2,

te New Success Intermediate i Insight by Jayne Wildman.

3.1.6. E-učenje i privatne lekcije

Čak 16 ispitanika potvrdili su pitanje uče li engleski jezik koristeći se samostalno e-izvorima;

9 to negira. Podrazumijevaju učenje engleskoga jezika slušanjem izvorne glazbe, gledanjem

netitlovanih filmova i serija na engleskome, a najviše naznačuju učenje uz pomoć Interneta

(Google prevoditelj i BBC Learning English). Tri ispitanika nisu odgovorila na pitanje. Na

upit o plaćenim privatnim satima engleskog jezika odgovora su bila samo 23; od toga 5

potvrdnih, a ostali su negativni.

3.2. Rasprava o kontrastivno-lingvističkom istraživanju

Organizacija mentalnoga leksikona smatra se kompleksnijom nego sam rječnik, kojemu je

osnovni zahtjev urednost. Još u predgovoru poznatom rječniku Dictionary of the English

Language Samuel Johnson je 1755. godine rekao da nijedan rječnik ne može biti savršen jer

dok se žurimo objaviti, neke nove riječi pupaju, a neke blijede (prev.L.D.).2

U ispunjavanju ankete o mentalnom leksikonu pomoraca sudjelovalo je 25 studenata

obveznoga kolegija Engleski jezik na prvoj godini studija Nautika u ponedjeljak, 19. veljače

2018. u 8 sati u amfiteatru na adresi Ćira Carića 4 u Dubrovniku.

Kontrastivno-lingvističkim istraživanjem željelo se ispitati razumijevanje engleskih

pomorskih termina i njihovih prijevodnih ekvivalenata na hrvatskom jeziku. Smatra se da će

ispitanici nedvosmisleno i precizno razumjeti ponuđene pomorske termine. Prevedenice će

uglavnom biti standardne hrvatske riječi, ali se pretpostavlja da će ispitanici rabiti više

dijalektalne prevedenice povezane s dubrovačkim područjem.

2 Aitchison, Jean: Words in the Mind - An Introduction to the Mental Lexicon, p.26, 2nd ed. Blackwell Publishers Ltd, Oxford, 1999.

9

Tablica 2. Primjer neispunjenog upitnika o razumijevanju engleskih pomorskih termina koji se odnose

na brodsko osoblje

Shipmate

Captain

Sailor

Mate

Harpooner

Mariner

Pilot

Seaman

Commander

drug, brat mornar, mornar, kapetan, zapovjednik, mornar, pomorac, mornarsko čeljade, božman, časnik,

harpunaš, harpunar,peljar

Upute za ispunjavanje: U prvom stupcu ponuđenim terminima pridružite engleske imenice, u drugomu

prevedite na hrvatski standardni jezik, u treći upišite dijalektalni dubrovački izraz kao prevedenicu engleskoga.

Prvi stupac sadržava devet (9) različitih imenica na engleskome jeziku iz vlastitoga korpusa

autorice ovoga rada, a svima njima zajedničko je da se odnose na imenovanje službenih osoba

na brodu. U dnu tablice poredane su nasumično prevedenice iz originalnoga korpusa, i to

ukupno dvanaest (12) imenica na hrvatskome jeziku. Anketirani su upućeni da u prvome

praznom stupcu upišu adekvatne imenice koje bi odgovarale onima s lijeve strane. Drugi

stupac zahtijevao je da se naznače standardni hrvatski nazivi za originalnu imenicu na

engleskom jeziku po vlastitoj intuiciji. Treći je stupac ostavljen kako bi ispitanici u svome

mentalnom leksikonu pronašli možebitne dijalektalne ili kolokvijalne izraze iz svakodnevne

upotrebe, a koje bi označavale nazive za brodsko osoblje. Anketu je provela predmetna

nastavnica. Pri ispunjavanju sami ispitanici uočili su pogrešku pri tiskanju, pa je anketa

ponovljena 5. ožujka 2018. To je rezultiralo zadovoljstvom nastavnice što je postigla

motiviranost, koncentraciju, entuzijazam i zainteresiranost za istraživanje pomorske

terminologije. Zamisao da se provede ovakva anketa među studentima proističe iz interesa

10

nastavnice za pomorsku englesku terminologiju i adekvatne pomorske hrvatske inačice.

Jednako tako, promatraju se međusobni odnosi imenica i njihova uporaba u kontekstu

prema postavkama Alana Crusa iznesenima u njegovu djelu Lexical Semantics, Cambridge

University Press, Cambridge, 1986.

Ukupno je obrađeno 9 imenica koje se odnose na službene osobe na brodu a to su: shipmate,

captain, sailor, mate, harpooneer, mariner, pilot, seaman, commander. Ovdje imenice ne

naznačujemo abecednim redoslijedom, već po učestalosti pojave u dvojezičnom korpusu iz

2000. godine prema engleskome originalu romana Moby Dick Hermana Melvilla iz 1961.

godine u hrvatskom prijevodu Zlatka Gorjana i Josipa Tabaka iz 1985. god. Dva su rječnika

primijenjena u opisu značenja imenica i to su sljedeći englesko-engleski jednojezični rječnici:

1. Kerchove, de Renè: International Maritime Dictionary: An encyclopedic dictionary of useful maritime terms and phrases, together with equivalents in French and German, Van Nostrand Reinhold Company, New York, 1961. (u daljnjem tekstu skraćeno R. De K.);

2. Layton, C.W.T.: (Revised by Peter Clissold) Dictionary of Nautical Words and Terms, Brown, Son & Ferguson Ltd., Glasgow, 1987. (u daljnjem tekstu Layton)

Upotrijebljena su i dva izvora za opis hrvatskih imenica, a to su:

1. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002. ( u daljnjem tekstu HER) i2. Pomorski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb,

1990. (u daljnjem tekstu Leksikon).

Najzad, posežemo za najnovijim i najsveobuhvatnijim englesko-hrvatskim e-rječnikom Borisa

Pritcharda iz travnja 2018. godine, koji se dnevno ažurira i dopunjuje. Uz englesko-hrvatski

objavljen je i hrvatsko-engleski rječnik i na raspolaganju je korisnicima. Studenti ga rabe

svakodnevno.

3.2.1. Shipmate

Za englesku imenica shipmate ispitanici daju 17 puta hrvatsku prevedenicu brat mornar;

zatim 5 puta prevedenicu drug i 3 puta časnik.

Layton: shipmate: One who serves or served in the same ship as another.

R. de K.: Ne postoji kao leksička jedinica.

Ako posegnemo za objašnjenjem hrvatskih imenica koje se odnose na žive osobe

koje obavljaju svoje dužnosti na brodu, a prijevodi su imenice shipmate, Leksikon

će nam dati samo jedinicu mornar.

11

Leksikon:mornar.1.Pomorac koji na trg. brodu obavlja najniže brodarske poslove

(održavanje brod. trupa, palube, palubne opreme i čamaca, pomaže pripremanju te ukrcaju i

iskrcaju tereta, pri vezu broda i dr.), za krcanje potrebna je pom. knjižica, a u nekih

mornarica i plovidbeni staž mladića palube. 2. Brodarac palubne službe na brodovima...

unutrašnje plovidbe; ovlašten je da samostalno upravlja plovnim objektom (bez vlastitog

pogona) do 200 dwt, a pod nadzorom (u smjeni) plovnim objektom neograničene nosivosti;

održava brod i palubu te rukuje opremom i brod. uređajima...

HER: drug m (V druže, N mn drugovi/druzi jez. knjiž.) 1.osoba vezana s kim

prijateljstvom, solidarnošću i kolegijalnim odnosima [dobar ~]

mornar m (G mornara) član brodske posade // mornarica ž pom. 1. brodovlje jedne

zemlje s ljudima i ustanovama [trgovačka ~] 2. vojn. rod vojske koji djeluje na moru [ratna

~]; mornaričk~i prid. koji se odnosi na mornaricu [-i časnik; ~a akademija; --o streljivo];

mornarički pril. kao mornarica, kao u mornarici; mornarsk~i prid. koji se odnosi na

mornare...

Kod para shipmate – mornar i shipmate – drug semantička polja imenica približno

se preklapaju. Međutim, prijevod, za razliku od leksikografskog opisa nudi i

dvočlanu leksičku jedinicu brat mornar. Asocijativni je naboj postignut, jer se

prevedenicom pridonijelo oslikavanju solidarnosti i bliskosti među članovima

posade.

Osvrnemo li se na imenicu drug kao hrvatsku prevedenicu, donosimo zanimljivo tumačenje:

Nove ideje donose i nove riječi; povijesno uspješne ideje i sustavi ideja (ili ideologije),

poput kršćanstva i prosvjetiteljstva, znatno su obogatile sve europske jezike. Povijesno

neuspješne ideje, poput komunizma i nacizma, političkim su nasiljem i pomodnom

propagandom privremeno unijele neke nove riječi u jezike Europe, no one u pravilu nisu

preživjele slom totalitarnih režima 1945. i 1990.(...) Primjerice, u Hrvatskoj i drugim

zemljama komunističke Jugoslavije izraz drug bio je favoriziran u odnosu na gospodin.(...)

U tom slučaju nije se radilo o državnoj prisili, već o spontanom izražavanju egalitarističke

ideologije.3

E-rječnik Borisa Pritcharda na mrežnoj stranici ne bilježi leksičku jedinicu shipmate.

3.2.2. Captain

Leksička jedinica captain prema kontrastivnom istraživanju daje 22 puta prevedenicu

kapetan, a 3 puta zapovjednik. Navodi se i naziv barba kao kolokvijalni, dijalektalni izraz.

3 Matasović, Ranko (2016.) Lingvistička povijest Europe, str. 285. Matica hrvatska. Zagreb.

12

Layton: captain. Rank in R.N. between Commander and Commodore. In Merchant Navy is

a courtesy title for a master mariner in command of a ship. R.N. has a custom of calling

certain petty officers who are in charge of certain parts of the ship ''captain'' of that part of

ship. There are captains of the hold, the forecastle etc.

R.de K.: Ne postoji kao posebna jedinica, ali se mogu naći bilješke:

Captain's bridge, Captain's entry, Captain's entry charges (p.124)

Leksikon: kapetan (engl. captain), čest naziv za zapovjednika broda (od 16. st.) odn. za

najstarijeg oficira palube (pom. kapetan) do uvođenja zvanja kapetana duge plovidbe.

kapetan duge plovidbe (engl, master mariner), pomorac palubne službe; zdravstveno

sposoban i na temelju stručne spreme, plovidbenog staža i položenog stručnog ispita

ovlašten da bude oficir palube i zapovjednik broda bez obzira na vrstu i veličinu broda i

plovidbenu kategoriju odn. granicu plovidbe.

(Slijede potanki opisi naziva: kapetan bojnog broda, kapetan fregate, kapetan

jedriličar, kapetan korvete, kapetan unutrašnje plovidbe, koji ne bi bili zanimljivi za

temu ovog rada.)

HER: kapetan m (G kapetana) 1. pov. upravitelj, starješina grada ili neke teritorijalne

jedinice 2. a. zapovjednik broda ili aviona, b. upravitelj luke 3. sport vođa momčadi;

kapiten 4. a. vojn. satnik b. čin u ratnoj mornarici [~ korvete; ~ fregare; ~ bojnog broda] //

kapetanica ž; kapetaničin prid. koji pripada kapetanici; kapetanija ž.

Leksikon: zapovjednik broda (engl. master) 1. Na trg. mor. brodu, pomorac u jednom od

zvanja palubne (navigacijske) službe ukrcan na to radno mjesto po nalogu brodara; zvanje

ovisi o veličini broda i kategoriji plovidbe. Obavlja upravne dužnosti, poslove koji se

odnose na komercijalnu iskoristivost broda, odgovoran je za sposobnost broda za plovidbu i

red na brodu; u granicama zakonskih propisa zastupa brodara koji mu ovlasti može proširiti

ili suziti. Kao organ drž. uprave ima pravo i dužnost da sprečava izvršavanje krivičnih

djela na brodu i u tu svrhu može osobu lišiti slobode. Za oluje i dr. opasnosti osobno

upravlja brodom. Ako je na našem brodu z. b. stranac, upravne poslove obavlja časnik,

odn. najstariji časnik palubne službe.

HER: zapovjednik m (G zapovjednika, N mn zapovjednici) vojn. onaj koji zapovijeda;

komandant.

Prijevodni ekvivalent imenice captain često je kapetan. Ova engleska imenica pripada

arhaičnom stilu prema imenici master, koja je danas u uporabi. Rjeđe korištena istoznačnica u

korpusu je commander. Možemo uočiti da je odnos para captain/shipmate odnos obrnutih

antonima (converses) jer opisuje odnos dva entiteta s različitih točaka gledišta.

13

E-rječnik Borisa Pritcharda na str. 192. daje značenje za leksičku jedinicu captain

sljedeće:1. kapetan 2. zapovjednik broda 3. mornarički kapetan (jednak rangu pukovnika).

3.2.3. Sailor

Engleska imenica sailor u Tablici istraživanja 19 puta biva prevedena imenicom mornar, 5

puta imenicom pomorac, a jednom imenicom drug.

Layton: sailor. Man or boy employed in sailing deep-water craft. Word is sometimes loosly

used to include man who go to sea. Used officially to denote a seaman serving on deck. At

one time was a man with previous sea experience but who was not rated able seaman.

R. de K. sailor. A mariner. One whose occupation is to aid in the operation of a vessel.

Leksikon: pomorac opći naziv za osobu kvalificiranu za obavljanje dužnosti člana posade

trg. mor. broda. Mora imati pom. knjižicu. Radni odnosi pomoraca regulirani su

unutrašnjim propisima i konvencijama Međunarodne organizacije rada; reguliraju zaštitu

osoba u radnom odnosu i sigurnosti plovidbe propisivanjem minimalnih uvjeta za

kvalifikaciju pojedinih zvanja na brodu.

HER: pomorac m (G-orca, V –orče, N mn –orci) onaj koji po zanimanju (bez obzira na

zvanje i čin) plovi morem.

Leksičke jedinice sailor, mariner, seaman (nanizane po učestalosti pojave u

originalnome korpusu iz 2000. god.), mogu se smatrati sinonimima. Danas rabljena

jedinica seafarer, koja pokriva približno slično semantičko polje, nije uočena.

E-rječnik Borisa Pritcharda za imenicu sailor na str. 1217. naznačuje: 1. pomorac 2. mornar

3. jedriličar

3.2.4. Mate

Imenica mate 13 puta prevedena je kao časnik, 12 puta kao drug, a jedan odgovor daje

dvojako rješenje časnik/drug.

14

Layton: mate. An officer assistant to Master. A «Chief Officer». From time immemorial he

has been responsible for stowage and care of cargo and organisation of work of seamen, in

addition to navigating duties.

R.de K.: mate, see Officer

Leksikon: časnik ili oficir palube, pomorac palubne službe na brodovima trg. mornarice s

ovlaštenjem za poslove brodovođe, brodovođe ograničene plovidbe, poručnika trg.

mornarice ili kap. d. pl., odn. brodarac u zvanju brodovođe, poručnika i kap. unutr.

plovidbe, ostalima je služba ograničena s obzirom na veličinu i vrstu broda, plovidbenu

kategoriju (granice) te plovidbeni staž. Na brod se ukrcava rješenjem brodarske R. O. kao

prvi, drugi ili treći časnik (oficir) palube, što ovisi o kategoriji ovlaštenja.

HER: časnik (časnik) m (N mn -ici) 1. onaj koji ima visoku i ujedno počasnu službu 2.

oficir u trgovačkoj mornarici.

Često rabljena prevedenica božman (možda od eng. boatswain?) nije pronađena u navedenim

rječnicima. Kod para mate - časnik nema odstupanja u značenju.

E-rječnik Borisa Pritcharda bilježi značenje imenice mate na str. 931. časnik palube, ufićal.

3.2.5. Harpooneer

Ova imenica prevedena je 15 puta kao harpunar, 9 puta kao harpunaš, a samo jednom

harpundžija, i to u stupcu koji se odnosi na kolokvijalne izraze. Dajemo je u tekstu koji

slijedi zapise iz rječnika koji je spominju.

R. de K.: harpooneer. One who harpoons a whale. Also harponier. The word harpooneer is

not used by whalemen.

Leksikon: Nema posebno razjašnjenje. Kod objašnjavanja termina harpun u završnom

dijelu stoji: Specijalist u gađanju harpunom, osobito lovac na kitove, naziva se harpunar.

HER: harpun m (G harpuna) rib. 1. šiljak u obliku strelice koji se nasađuje na strijelu

podvodnepuške ili na osti 2. motka ili koplje sa šiljkom na vrhu; služi za hvatanje krupne

ribe i kitova; osti

3.2.6. Mariner

Layton: mariner. In general a person employed in a sea going vessel. In some cases, applied to a seaman who works on deck.

15

R. de K.: mariner. A seaman. A sailor. One who directs or assists in the navigation of a ship. A seafaring man of experience. The technical use of the word «mariner» is mostly restricted to legal documents

Hrvatska imenica mornar može se naći u Leksikonu (vidi shipmate u poglavlju o

imenici sailor)

U e-rječniku Borisa Pritcharda za leksičku jedinicu mariner na str. 907. stoji 1. pomorac 2.

moreplovac.

3.2.7. Pilot

Nailazimo na 23 primjera imenice peljar, zatim 1 primjerak božman, a 1 pilot.

Layton: pilot Qualified person authorized to pilot incoming and outgoing vessels in

a pilotage area.

R.de K.: pilot A qualified individual possessing local knowledge of shallows,

rocks, currents, and so on, and usually licensed by public authority, who is taken

on board at a particular place, to conduct a ship through a river, road or channel, or

from or into port. Pilots are established by legislative enactments at the principal

seaports, and have rights and are bound to perform duties in accordance with the

provisions of the laws establishing them.

Leksikon: peljar ili pilot (engl.), pomorac (redovito kap. d. pl.) s posebnim

ovlaštenjem; upravlja brodom ili zapovjedniku daje stručne savjete u plovidbi kroz

plovna područja u kojima je obavezno peljarenje (pilotaža) ili se ono obavlja na

traženje zapovjednika broda (pri uplovljenju odn. isplovljenju iz luke, plovidbi

kroz tjesnace i opasna područja).

HER: pilot(1) m (G pilota) 1. onaj koji upravlja a. zrakoplovom, drugom letjelicom

ili bolidom Formule 1 b. uplovljavanjem broda u luku c. brodom u opasnim

vodama (tjesnacima i sl.).

E- rječnik Borisa Pritcharda na str. 1083. navodi: peljar, pilot

16

3.2.8. Seaman

Najučestalija prevedenica svakako je pomorac (15 puta), potom mornar (5 puta) i mornarsko

čeljade (5 puta).

Layton: seaman. Generally, one who follows the sea as a profession. This meaning is often

limited. Merchant Shipping Act define him as any person serving in a ship, other than the

Master. In the Royal Navy is a man who works on deck.

R. de K.: seaman. In its broad sense the term seaman refers to any person employed or

engaged to serve in any capacity on board a vessel. Also called sailor, mariner. With

respect to the laws affecting seamen the term is generally used in the sense which it is given

in theconstruction of the British statutes relating to merchant shipping as ''any person

(except masters, pilots and apprentices) employed or engaged in any capacity on board any

ship.'' In most countries seamen are required to pass an examination as to eyesight, hearing,

and physical condition, and to give evidence as to service and capabilities. In law the term

''seaman'' usually refers to any man serving on board a seagoing vessel below the rank of

officer.

HER čeljade sr. (G -ta, zb. čeljad) 1. čovjek kao biće; osoba (muško, žensko,

odraslo i dijete) 2. Ukućanin

U e-rječniku Borisa Pritcharda objašnjava se seaman na str. 1234. = seafarer 1. pomorac 2.

mornar.

3.2.9. Commander

Trojica ispitanika pogrešno su napisala prevedenicu engleske imenice commander kao

časnik, umjesto zapovjednik ili kapetan, dok su četvorica dala odgovor kapetan, a ostalih

šesnaest zapovjednik.

Layton: commander, Naval officer next in rank below Captain. Master of a Merchant Navy

vessel.

Nema natuknice koja bi objašnjavala ovu imenicu u rječniku R. De K., međutim,

njeno drugo značenje - drveni bat - spomenuto je i objašnjeno na str. 167. Rječnika.

17

Leksikon: zapovjednik.

HER: zapovjednik m (G zapovjednika, N mn zapovjednici) vojn. onaj koji zapovijeda;

komandant.

E-rječnik Borisa Pritcharda objašnjava commander na str. 258. kao 1. kapetan (fregate) 2.

zapovjednik.

4.Zaključak

Pomorski engleski poučava se već šest desetljeća na tercijarnoj razini u Republici Hrvatskoj,

u Dubrovniku. Da bi se dobili pouzdani, mjerljivi dokazi i rezultati, provedeno je znastveno-

stručno lingvističko istraživanje sa studentima Pomorskoga odjela, studij Nautika. Polazišta

za istraživanje su sociolingvistička i kontrastivno-lingvistička (englesko-hrvatska analiza).

Cilj istraživanja bio je osvijestiti razinu znanja studenata i njima prilagoditi nastavu

pomorskoga engleskoga jezika. Većina je ispitanika muškoga spola, rođena u Republici

Hrvatskoj, gdje je završila osnovne i srednje (pomorske) škole, što rezultira homogenom

skupinom koja je učila engleski kao obvezan više od 12 godina, te nastavlja tradiciju očeva i

djedova. Leksička studija pokazuje da studenti izvrsno razumiju engleske pomorske imenice

koje imenuju brodsko osoblje i koriste se suvremenim e-izvorima. K tome dobro vladaju

sinonimima, homonimima i antonimima. Za devet (9) engleskih imenica ustanovljeno je

trinaest (13) prijevodnih ekvivalenata na hrvatskom jeziku. Valjalo bi ubuduće možda dublje

istražiti i usporediti engleski pomorski leksik koji je danas obvezan, svjetski raširen i

prihvaćen, i hrvatski pomorski leksik etimološki raznolik, metaforičan i zvučan.

18

Mind and Words: Research into the Meanings of Maritime Related English Nouns Denoting Persons

Aboard Vessel

Summary

The research has been carried out among the students of Maritime Department of The University of Dubrovnik

(Nautical Studies, enrolled in academic year 2017./18.). The comprehension of maritime-related nouns in

English (i.e. those referring to the participants in a common maritime adventure, official servants aboard

vessels) has been analysed. The nouns studied have been the following shipmate, captain, sailor, mate,

harpooner, mariner, pilot, seaman, commander. The survey has taken into account the following factors: years

in English language studying, manuals used, additional tutorials, optional e-learning and accordingly, the

comprehension of the terms referring to the official servants aboard vessel. The source language has been

English and target language Croatian. The acquisition of English language vocabulary is an inavoidable part of

each curriculum of maritime teaching institutions. What is the mental lexicon of the seafarer? (Aitchison, J.,

1999.) The insight obtained by the research will be valuable to the English language professors as well as to the

seafarers whose mother tongue is Croatian. The notion person, i.e. the noun osoba in standard Croatian language

is being discussed (Rišner, Ž., 2014.). University level education of seafarers in The Republic of Croatia today is

different from the one several decades ago. Being the part of the European Union meant accepting various

changes in thesystem of education. (Matasović, R., 2016.) This paper continues the research into Maritime

English lexicology (Dragojević, L., 2014.) An English-Croatian Maritime Dictionary by Boris Pritchard has been

used. (Pritchard, B., 2017.) Students daily consult it in the process of acquisition of new vocabulary. Will

cognitive linguistics and its ideas help them? (Jackendoff, R., 2016.)

Keywords: Maritime English, Maritime Croatian, sociolinguistics, cognitive linguistics, person aboard vessel,

contrastive analysis, teaching ESP

19

Literatura:

1. Aitchison, Jean.(1999.) Words in the Mind – An Introduction to the Mental Lexicon –

2nd edition, Oxford: Blackwell Publishers Ltd.

2. Cruse, D.A. (1986.) Lexical Semantics, Cambridge University Press, Cambridge

3. Dragojević, Lia. (2014.) Sociolingvističke posebnosti jezika i dijalekta pomorske

struke –p(r)oučavanje engleskog i hrvatskog, U Standardni jezici i sociolekti u 21.

stoljeću, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva

za primijenjenu lingvistiku održanoga 18. do 20.travnja 2013. u Dubrovniku, Zagreb:

Srednja Europa i Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku Uredili Anita Peti-

Stantić; Mateusz-Milan Stanojević; Goranka Antunović, str. 195-209.

4. Filipović, Rudolf. (1986.) Teorija jezika u kontaktu: Uvod u lingvistikujezičnih dodira, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga.

5. Jackendoff, Ray. (2016.) Praktični vodič kroz mišljenje i značenje, prevela i

komentarima popratila Anita Peti-Stantić, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje.

6. Jackendoff, Ray. (2018.) predavanje (in collaboration with Jenny Audring, University

of Leiden) The Resolving Conflicts Across Borders Conference (RCAB) and

SinFonIJA 10, October, 20-24, 2017, Center for Advanced Academic Studies (CAAS)

in Dubrovnik, Croatia The Texture of the Lexicon: Relational Morphology in the

Parallel Architecture

7. Kilgarriff, Adam et al. (2014.) The Sketch Engine: ten years on, Lexicography,

ASIALEX,1:7-36 (published online)

8. Matasović, Ranko. (2016.) Lingvistička povijest Europe, Zagreb: Matica Hrvatska

9. Pritchard, Boris. www pristupljeno stranici travanj 2018.

10. Rišner, Željko. (2014.) O uporabi imenice osoba u standardnom jeziku i jeziku prava,

U Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću, Zbornik radova s međunarodnoga

znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do

20.travnja 2013. u Dubrovniku, Zagreb: Srednja Europa i Hrvatsko društvo za

primijenjenu lingvistiku Uredili Anita Peti-Stantić; Mateusz-Milan Stanojević;

Goranka Antunović, str. 211-231.

11. Trudgill, Peter. (1995.) Sociolinguistics: an introduction to language and society, London: Penguin Group.

20

12. Viberg, Ake. (2002.) Polysemy and disambiguation cues across languages U

Altenberg, Bengt; Granger, Sylviane: Lexis in Contrast: Corpus-based approaches,

John Benjamins Publishing Company, Amsterdam, Philadelphia, str. 119-150.

13. Žic-Fuchs, Milena. (2009.) Kognitivna lingvistika i jezične strukture : engleski present

perfect. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

21