Um i riječi: istraživanje značenjâ pomorskog engleskog leksika koji se
odnosi na osobe na brodu
Sažetak
Provodi se istraživanje među studentima Pomorskoga odjela Sveučilišta u Dubrovniku (studij Nautika I. godina
upisanim u akademsku godinu 2017./18.), kojime se ispituje razumijevanje pomorskih termina-imenica na
engleskom jeziku (sudionika u pomorskom pothvatu tj. službenih osoba na brodu). To su: shipmate, captain,
sailor, mate, harpooneer, mariner, pilot, seaman, commander. Anketa ispituje ove čimbenike: godine učenja
engleskoga jezika, udžbenike, dodatne sate učenja, e-učenje i prema tome razumijevanje ponuđenih naziva
službenih osoba na brodu. Jezik polazišta je engleski, a ciljani hrvatski jezik. Usvajanje leksika engleskoga
jezika za posebne namjene (ESP) nezaobilazni je dio svakog kurikuluma u visokom pomorskom učilištu. Kakav
je mentalni leksikon pomoraca? (Aitchison, J., 1999.). Spoznaje dobivene rezultatima ankete bit će vrijedne
nastavnicima pomorskoga engleskog jezika, ali i pomorcima izvornim govornicima hrvatskoga jezika.
Razjašnjava se pojam osoba, tj. imenica osoba u standardnome hrvatkom jeziku (Rišner, Ž., 2014.).
Visokoškolsko obrazovanje pomoraca u Republici Hrvatskoj se danas razlikuje od onoga prije više desetljeća.
Pristupanje naše zemlje Europskoj uniji značilo je i prihvaćanje brojnih promjena u obrazovnom sustavu.
(Matasović, R., 2016.). Ovaj rad nastavlja istraživanje o pomorskome engleskom leksiku (Dragojević, L., 2014.).
Koristi se Englesko-hrvatski rječnik pomorskoga nazivlja koji je ažurirao Boris Pritchard u rujnu 2017. godine.
Studenti ga svakodnevno rabe u procesu usvajanja engleskoga leksika. Hoće li im kognitivna lingvistika i njene
spoznaje pomoći u tome? (Jackendoff, R., 2016.)
Ključne riječi: pomorski engleski, pomorski hrvatski, sociolingvistika, kognitivna lingvistika, osoba na brodu,
kontrastivna analiza, poučavanje engleskoga za posebne namjene
1
1. Uvod
Ovaj rad opisat će istraživanje o pomorskome engleskom i pomorskom hrvatskom jeziku koje
je provedeno na Pomorskome odjelu Sveučilišta u Dubrovniku početkom 2018. godine.
Istraživanjem se željela ustanoviti razina znanja studenata Pomorskoga odjela u području
pomorskoga leksika tj. nazivla koje se odnose na službene osobe na brodu. Sastoji se od dva
dijela a to su: sociolingvističko i kontrastivno-lingvističko.
Sociolingvistika, prema Peteru Trudgillu (1995.), definirana je kao grana lingvistike koja se
bavi jezikom kao socijalnim i kulturnim fenomenom. Proučava polje jezika i društva i ima
čvrstu vezu s društvenim znanostima, posebno socijalnom psihologijom, antropologijom,
humanom geografijom i sociologijom. Zanimljivo je u knjizi Petera Trudgilla analizirati kako
se razlučuju pojmovi jezik i etničke skupine upravo na primjeru raspada bivše Jugoslavije
1990. godine i raslojavanju jezikâ na našim prostorima. (str. 43.) Raspravljajući o
sociolingvistici, Adam Kilgarriff u članku iz 2014. godine sa skupinom autora analizira
leksikografski alat Sketch Engine. Ističe da se ova lingvistička disciplina bavi proučavanjem
razlika u jeziku među društvenim i dobnim skupinama te gibanjem populacije među
zajednicama (prev. L. D.).
Kontrastivna analiza je polazište za drugi dio ovoga rada. U članku koji je objavio Ake
Viberg 2002. godine, tvrdi se da je ova disciplina aktualna u primijenjenoj lingvistici.
Smatra se da može pridonijeti ne samo pedagogiji poučavanja jezika, nego i teoriji
prevođenja, opisu pojedinih jezika, jezičnoj tipologiji i proučavanju univerzalija jezika. O
tome su pisali Robert J. Di Pietro, 1971., Carl James, 1980., i Tomasz P. Krzeszowski, 1990.
Poredbena leksikologija bavi se kompleksnim odnosom sličnosti i odstupanja među jezicima
na leksičkoj razini. Ona kombinira i pokušava odrediti balans između više pristupa, kao što
su: leksičke univerzalije (Brent Berlin & Paul Kay, 1969., Cliff Goddard & Anna Wierzbicka,
1994., Paul Newman, 1996.), lingvistička relativnost (John J. Gumperz & Stephen C.
Levinson, 1996.), leksička tipologija (Leonard Talmy, 1985.) i kontrastivna leksička analiza
(Christoph Schwarze, 1985.). Poredbene studije leksika relevantne su također za primijenjena
područja, kao što su leksik drugog jezika (Evelyn Hatch & Cheryl Brown, 1995., David
Singleton, 1999.) i leksikon u strojnom prevođenju (Bonnie Dorr, 1993., Anja Wanner,
1996.). I Milena Žic Fuchs u svojoj studiji o prezentu perfektu u knjizi Kognitivna lingvistika
i jezične strukture: engleski present perfect, Zagreb, 2009. kao metodu rabi kontrastivnu
2
analizu engleskog i hrvatskog jezika. Ističe da je rad na kontrastivnim projektima započeo u
Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1967. godine pod
vodstvom Rudolfa Filipovića. Nadalje, ustanovljava da se analizom mogu lakše uočiti
različitosti u dvama sustavima i mogu se sustavnije obraditi. Svoju tvrdnju potkrepljuje
kognitivno lingvističkim pristupom, koji se razvija dva desetljeća nakon toga i može se pratiti
u znanstvenim lingvističkim studijama Johna Lyonsa, Georga Lakoffa, Ronalda W.
Langackera, Güntera Raddena, Renéa Drivena i drugih.
Ray Jackendoff u svojoj knjizi Praktični vodič kroz mišljenje i značenje na str. 147. nastoji
odgovoriti na pitanje: „Kako uspijevamo govoriti o onome što vidimo?“ Tako ustanovljava da
svjetlo koje ulazi u oči navodi um da obrađuje podatke, dok um/mozak povezuje podatke o
vizualnoj površini. Prostorna struktura se povezuje s pojmovnom strukturom, koja se
povezuje s izgovorom preoblikujući pokrete vokalnoga trakta. Svjesno promatranje i svjesno
govorenje prisutni su u iskustvu, dok je ostalo skriveno.
Malobrojna istraživanja popraćena stručnom literaturom upućuju na to da smo prilično dobri
kada treba dovesti u korelaciju vizualnu sliku (i dodir rukom preko predmeta, što rade slijepi
ljudi, ili čak prevrtanje jestivog predmeta u ustima, karakteristično za malu djecu).
Zaključujemo da su jezik, vid, sluh, propriocepcija (osjećaj vlastitog tijela) jako dobri za
kodiranje različitih stvari, a sve se to ujedinjuje u hibridno razumijevanje vanjskoga svijeta.1
1Jackendoff, Ray (2016.) Praktični vodič kroz mišljenje i značenje; str.160. prevela i komentarima popratila Anita Peti-Stantić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
3
2. Osoba
Željko Rišner u svojemu radu iz 2014. godine bavi se imenicom osoba.
Podrijetlo imenice osoba je baltoslavensko, sveslavensko i praslavensko, s ishodištem u
zamjenici sèbi:
Od osnove seb prijevojem nastaje sob-, tom se korijenu dodaje predmetak -o i nastavak-a:(o+ sob+-a = osoba im. ž. r. sa značenjem persona).
Prije nastanka imenice koja je „vjerojatno preuzeta iz češkoga ili ruskoga jer je u narodnomu jeziku nema“ (Rječnik JAZU IX : 237) i koja se bilježi tek sredinom (Šulek) i krajem 19. st.(Benešić); u uporabi su bili i oblici: osob; osobi; osoba s priložnim (osobito, odjelito, pojedince, ponosob, pojedinačno) ili pridjevnim značenjem (osoban, zaseban, samoživ, svojeglav, sebeznao...) U Rječniku hrvatskoga jezika Leksikografskoga zavoda (2000.) pojam osoba definira se četirima natuknicama i to:
1. sa stajališta općega jezika kao „pojedinačno ljudsko biće, pojedini čovjek bez obzira na spol i dob; čeljade“;2. s lingvističkog stajališta kao „gramatička kategorija osobnih i posvojnih zamjenica te glagola koja u jednini i množini izriče govoritelja, sugovoritelja i onoga – živoga ili neživoga o kome govore govoritelj ili govoritelj i sugovoritelj“;3. s književnoga stajališta kao „lik“;4. s pravnoga stajališta kao „nositelj prava i obveza“, i to u dvama pojavnim oblicima ; kao „a) fizička osoba – ljudsko pojedinačno biće kao nositelj prava i obveza i b) pravna osoba – društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje svojstvo stjecanja prava i obveza“.
Julije Benešić (1988.) za imenicu osoba bilježi dva značenja koja i oprimjeruje:
1.obličje, lik, pojava
- Pojavi se u hodniku, gdje bijahu Melitine sobe, osoba u putnom odijelu (Tomić).- Mladić ju pogleda ispod oka, zaokruži svu osobu jednim zadivljenim pogledom (Vojnović)
2.osobnost, ličnost, biće
- On je uostalom bio veoma simpatična osoba kod svakoga obljubljen, jer nikomu nije ništa nažao učinio (J. Kozarac)
Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.) opisuje samo opće jezično značenje imenice osoba
bez referenci na njezinu uporabu u jeziku prava:„osoba“ ž. 1. Svaki čovjek pojedinačno 2. fil.
Biće koje se izriče samo od sebe u činu u kojem shvaća, želi i ljubi 3. usp.lice (2)// (...).
Predočili smo značenjâ imenice osoba kako bismo prešli na raščlanjivanje njezinih podvrstâ
u domeni pomorskoga leksika. U svojoj knjizi Words in the Mind Jean Aitchinson citira
Ludwiga Wittgensteina, a zatim i Williama Labova, koji smatraju da su značenja riječi
fluidna, nejasna, te da postoji sindrom pojave nejasnoga ruba među riječima i njihova
obiteljska sličnost (fuzzy edge phenomenon i family resemblance syndrome). Aitchinson
4
prema tome tvrdi da nema čvrste granice između značenja jedne riječi i druge pa se ista riječ
često primjenjuje na cijelu obitelj stvari koje nemaju uopće sličnosti. Stoga zaključuje da su
riječi skliski gosti s nejasnim granicama i neodređenim rubovima. Potom se pita ako su riječi
tako nejasne, kako se govornici nose s tim mutnim/magličastim „kašama“ značenja.
Pozivajući se na Labova, predočava da se mentalni leksikon kod ljudi razlikuje. Ali
pokazuje se jednako tako da su individue nekonzistentne u svojim vlastitim odgovorima.
Prikazuje njegovo poznato istraživanje o nazivima kuhinjskih posuda. Npr. nakon
potvrđivanja da se određena posuda najvjerojatnje naziva „bowl“ (zdjela) to je kada je bila
prazna. Zdjela je imala tendenciju biti zdjela ako je bila puna pirea, ili vaza ako je sadržavala
cvijeće, a šalica ako je u njoj bila kava. Labov ističe da je cilj određenih znanstvenika koristiti
se riječju na precizniji način, što je potrebno u tehničkom, ali ne i u općem jeziku. Nejasne
granice, izgleda da su intrinzična karakteristika značenja riječi.
3.Istraživanje
Sociolingvističko istraživanje na kojemu se temelji ovaj članak imalo je za svrhu ispitati
prethodne sadržaje obrazovanja, geografsko i obiteljsko podrijetlo, te usvojene jezične
kompetencije u engleskome jeziku, kako bi nastava pomorskoga engleskog jezika bila
kvalitetno pripremljena i izvođena. Pretpostavlja se da ispitanici pripadaju homogenoj
skupini pomorski usmjerenoj od rane dobi. Zatim se drži da su oni u velikome postotku iz
grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Jednako tako, svi oni, budući da su
državljani Republike Hvatske, uče engleski jezik kao obvezni više od 12 godina.
5
Tablica 1. Primjer nepopunjenog upitnika namijenjenoga studentima studija Nautika Pomorskoga
odjela Sveučilišta u Dubrovniku
Datum istraživanja 22. siječnja 2018.
Cilj istraživanja: Izlaganje na XXXII. Skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Rijeka, svibanj 2018.
Ime i prezime ispitanika (po želji):
Studij Sveučilišta u Dubrovniku:
Godina i mjesto rođenja:
Osnovna škola, mjesto i ime:
Srednja škola, mjesto i ime:
Otac pomorac:
Djed pomorac:
Učenje engleskoga jezika u predškolskoj ustanovi:
Udžbenik engleskoga jezika u osnovnoj školi:
Udžbenik engleskoga jezika u srednjoj školi:
E-učenje:
Dodatni sati učenja engleskoga jezika:
3.1. Rasprava o sociolingvističkom istraživanju
Anketa je ponuđena studentima Pomorskoga odjela Sveučilišta u Dubrovniku na redovitoj
nastavi kolegija Engleski jezik – predavanje; u ponedjeljak, 22. siječnja 2018. Istraživanjem
je bilo obuhvaćeno 29 redovitih studenata obveznoga kolegija Engleski jezik Sveučilišta u
Dubrovniku. Od toga broja 20 studenata napisalo je svoja imena, dok ih je 9 željelo ostati
anonimno.
3.1.1. Godine i mjesta rođenja
Anketa pokazuje da su ispitanici većinom rođeni 1998. godine (ukupno 18), potom slijedi
1999. (6 studenata), pa 1997. (2 kandidata), 1996. (2 kandidata) i 1993. (1 kandidat). Raspon
godina rođenja kreće se od 1993. do 1999. godine. Od 29 ispitanika većina je rođena u
Dubrovniku (ukupno 20). Ostala mjesta rođenja su: Split (4 studenta), Pakrac (1 student),
Livno (BiH) (1 student), Makarska (1 student); Zagreb (1 student); 1 student ne naznačuje
6
mjesto rođenja. Ukupno 28 studenata rođeno je u Republici Hrvatskoj a jedan (1) u Bosni i
Hercegovini.
3.1.2. Osnovne škole
1. Osnovnu školu „ Mokošica“ u Dubrovniku završili su trojica (3) ispitanika; 2. Osnovnu školu „Župa Dubrovačka“ završio je jedan (1) ispitanik;3. Osnovnu školu „Ivan Gundulić“, Dubrovnik pohađali su četvorica kandidata (4), od
toga jedan (1) u područnoj školi „Šipanska Luka“, otok Šipan;4. Osnovnu školu „Marin Držić“ završila su trojica (3) studenata;5. Osnovnu školu „Marin Getaldić“ završila su sadašnja dvojica (2) studenta;6. Osnovnu školu „Lapad“ pohađala su trojica (3) kandidata;7. Osnovnu školu „Ston“ pohađao je jedan (1) kandidat; 8. Osnovnu školu „Gruda“ završio je jedan (1) kandidat; 9. Osnovnu školu „Petar Kanavelić“, Korčula pohađala su dvojica (2) kandidata;10. Osnovnu školu „Don Mihovil Pavlinović“, Podgora pohađao je jedan (1) kandidat;11. Osnovnu školu „Sveti Staš“, Staševica pohađao je jedan (1) kandidat;12. Osnovnu školu „Doktor Viktor Žganec“, Zagreb“ završio je jedan (1) kandidat;13. Osnovnu školu „Braća Radić“, Pakrac završio je jedan (1) kandidat;14. Osnovnu školu „Fra Lovro Karaka“, Podhum, Livno završio je jedan (1) kandidat;15. Osnovnu školu „ Profesora Filip Lukas“, Kaštel Stari, završio je jedan (1) kandidat;16. Osnovnu školu „Josip Pupačić“, Omiš završio je jedan (1) kandidat; 17. Osnovnu školu „Orij“, Jesenice završio je jedan (1) kandidat;18. Osnovnu školu „Don Mihovil Pavlinović“, Podgora, završio je jedan (1) kandidat.
Ukupno je 18 različitih osnovnih škola s područja Republike Hrvatske i jedna iz Bosne i
Hercegovine. Od njih, uže područje grada Dubrovnika zastupljeno je s četiri (4) osnovne
škole, jedna (1) je prigradska u Mokošici, jedna (1) pripada naselju Župa dubrovačka, dvije
(2) su na otocima (Korčula i Šipan), jedna (1) je na poluotoku Pelješcu (Ston), a jedna u
Konavlima (Gruda). Sve su na području Dubrovačko-neretvanske županije, dok su izvan nje
iz sljedećih mjesta: Omiš, Jesenice, Pakrac, Livno, Podgora, Kaštel Stari, Zagreb i Staševica.
3.1.3. Srednje škole
Obistinila se pretpostavka da je najveći broj ispitanika nakon završetka osnovnoškolskoga,
nastavak srednjoškolskoga obrazovanja povjerio srednjim pomorskim školama u blizini
mjesta stanovanja.
1. Pomorska-tehnička škola u Dubrovniku naznačena je kod četrnaest (14) kandidata;2. Medicinska škola u Dubrovniku (1) kandidat;3. Pomorska srednja škola u Korčuli - završio ju je jedan (1) kandidat;4. Pomorska škola u Bakru, jedan (1) kandidat;5. Pomorska škola u Splitu, (1) jedan kandidat;
7
6. Gimnazija je naznačena kod pet (7) studenata, a od toga broja je jedan (1) iz VII. Gimnazije u Zagrebu, a četiri (4) su iz Gimnazije Dubrovnik, jedan (1) iz Privatne Gimnazije Dubrovnik, a jedan (1) iz Opće Gimnazije SŠ „Petar Šegedin“, Korčula.
7. Iz Srednje škole „Jure Kaštelan“ iz Omiša dolaze dva (2) kandidata.8. Srednja škola Makarska daje jednog (1) kandidata.9. Graditeljsko-geodetska tehnička škola iz Splita – naznačen je jedan (1) kandidat.
Ukupto 29 anketiranih studenata završilo je 9 različitih srednjih škola. Od toga četiri se
nalaze u Dubrovniku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ostale su u: Bakru, Korčuli,
Splitu, Omišu, Makarskoj i Zagrebu. Spomenute su četiri pomorske škole: Dubrovnik,
Korčula, Split i Bakar. Ovo će rezultirati u homogenoj skupini studenata na studiju Nautika s
jednakim prethodnim znanjem i satnicom obveznoga engleskoga jezika. Nepotrebno je
testirati kandidate koji su već stekli potrebnu razinu znanja. Svi ovi podaci pouzdano upućuju
na primjerenost naziva i sadržaja obveznoga kolegija - Pomorski engleski - Maritime English
koji se izvodi na studiju Nautika Sveučilišta u Dubrovniku. U ovome kolegiju ogleda se
kontinuitet sveučilišnog, visokoškolskog obrazovanja pomoraca koji traje više od pet
desetljeća u Dubrovniku.
3.1.4. Obiteljska tradicija u pomorstvu
Na pitanje je li u obitelji bila tradicija plovidbe morem kao izvor zarade, studenti su
odgovarali na dva pitanje. Prvo je tražilo odgovor „da“ ili „ne“ na pitanje je li otac bio
pomorac. Dobiveno je ukupno 28 odgovora, što znači da je jedan upitnik ostao neiskorišten, a
od ostalih, rezultat pokazuje da su bila samo četvorica (4) očeva posvećenih pomorskoj
karijeri. Osalih 24 odgovorilo je negativno.
Drugo pitanje bilo je je li je djed bio pomorac; potvrdnih odgovora bilo je dvostruko više,
osam (8). Ostala dvadeset trojica (23) odgovorila su negativno.
3.1.5. Učenje engleskoga jezika (rano učenje, udžbenici)
Ukupno 11 kandidata odgovorilo je potvrdno na upit je li učilo engleski jezik u vrtićkoj dobi,
tj. u predškolskoj ustanovi. Ostalih 18 negiralo je tvrdnju. Za pitanja o udžbeniku iz osnovne
škole odgovora je bilo relativno malo, što znači da se ne sjećaju ni autora ni naslova knjiga.
Ipak, naznačeni su i ovi udžbenici: Way to Go, Building Bridges, Dip in, Building Blocks.
Većina, (17) sedamnaest kandidata, uopće nije odgovorilo na pitanje. Sjećanje na naslove
8
srednjoškolskih udžbenika teklo je nešto bolje. Tako je bilo 16 (šesnaest) odgovora da je
korišten udžbenik Headway; potom 1 (jedan) s naslovom Solutions, pa Success 1 i Success 2,
te New Success Intermediate i Insight by Jayne Wildman.
3.1.6. E-učenje i privatne lekcije
Čak 16 ispitanika potvrdili su pitanje uče li engleski jezik koristeći se samostalno e-izvorima;
9 to negira. Podrazumijevaju učenje engleskoga jezika slušanjem izvorne glazbe, gledanjem
netitlovanih filmova i serija na engleskome, a najviše naznačuju učenje uz pomoć Interneta
(Google prevoditelj i BBC Learning English). Tri ispitanika nisu odgovorila na pitanje. Na
upit o plaćenim privatnim satima engleskog jezika odgovora su bila samo 23; od toga 5
potvrdnih, a ostali su negativni.
3.2. Rasprava o kontrastivno-lingvističkom istraživanju
Organizacija mentalnoga leksikona smatra se kompleksnijom nego sam rječnik, kojemu je
osnovni zahtjev urednost. Još u predgovoru poznatom rječniku Dictionary of the English
Language Samuel Johnson je 1755. godine rekao da nijedan rječnik ne može biti savršen jer
dok se žurimo objaviti, neke nove riječi pupaju, a neke blijede (prev.L.D.).2
U ispunjavanju ankete o mentalnom leksikonu pomoraca sudjelovalo je 25 studenata
obveznoga kolegija Engleski jezik na prvoj godini studija Nautika u ponedjeljak, 19. veljače
2018. u 8 sati u amfiteatru na adresi Ćira Carića 4 u Dubrovniku.
Kontrastivno-lingvističkim istraživanjem željelo se ispitati razumijevanje engleskih
pomorskih termina i njihovih prijevodnih ekvivalenata na hrvatskom jeziku. Smatra se da će
ispitanici nedvosmisleno i precizno razumjeti ponuđene pomorske termine. Prevedenice će
uglavnom biti standardne hrvatske riječi, ali se pretpostavlja da će ispitanici rabiti više
dijalektalne prevedenice povezane s dubrovačkim područjem.
2 Aitchison, Jean: Words in the Mind - An Introduction to the Mental Lexicon, p.26, 2nd ed. Blackwell Publishers Ltd, Oxford, 1999.
9
Tablica 2. Primjer neispunjenog upitnika o razumijevanju engleskih pomorskih termina koji se odnose
na brodsko osoblje
Shipmate
Captain
Sailor
Mate
Harpooner
Mariner
Pilot
Seaman
Commander
drug, brat mornar, mornar, kapetan, zapovjednik, mornar, pomorac, mornarsko čeljade, božman, časnik,
harpunaš, harpunar,peljar
Upute za ispunjavanje: U prvom stupcu ponuđenim terminima pridružite engleske imenice, u drugomu
prevedite na hrvatski standardni jezik, u treći upišite dijalektalni dubrovački izraz kao prevedenicu engleskoga.
Prvi stupac sadržava devet (9) različitih imenica na engleskome jeziku iz vlastitoga korpusa
autorice ovoga rada, a svima njima zajedničko je da se odnose na imenovanje službenih osoba
na brodu. U dnu tablice poredane su nasumično prevedenice iz originalnoga korpusa, i to
ukupno dvanaest (12) imenica na hrvatskome jeziku. Anketirani su upućeni da u prvome
praznom stupcu upišu adekvatne imenice koje bi odgovarale onima s lijeve strane. Drugi
stupac zahtijevao je da se naznače standardni hrvatski nazivi za originalnu imenicu na
engleskom jeziku po vlastitoj intuiciji. Treći je stupac ostavljen kako bi ispitanici u svome
mentalnom leksikonu pronašli možebitne dijalektalne ili kolokvijalne izraze iz svakodnevne
upotrebe, a koje bi označavale nazive za brodsko osoblje. Anketu je provela predmetna
nastavnica. Pri ispunjavanju sami ispitanici uočili su pogrešku pri tiskanju, pa je anketa
ponovljena 5. ožujka 2018. To je rezultiralo zadovoljstvom nastavnice što je postigla
motiviranost, koncentraciju, entuzijazam i zainteresiranost za istraživanje pomorske
terminologije. Zamisao da se provede ovakva anketa među studentima proističe iz interesa
10
nastavnice za pomorsku englesku terminologiju i adekvatne pomorske hrvatske inačice.
Jednako tako, promatraju se međusobni odnosi imenica i njihova uporaba u kontekstu
prema postavkama Alana Crusa iznesenima u njegovu djelu Lexical Semantics, Cambridge
University Press, Cambridge, 1986.
Ukupno je obrađeno 9 imenica koje se odnose na službene osobe na brodu a to su: shipmate,
captain, sailor, mate, harpooneer, mariner, pilot, seaman, commander. Ovdje imenice ne
naznačujemo abecednim redoslijedom, već po učestalosti pojave u dvojezičnom korpusu iz
2000. godine prema engleskome originalu romana Moby Dick Hermana Melvilla iz 1961.
godine u hrvatskom prijevodu Zlatka Gorjana i Josipa Tabaka iz 1985. god. Dva su rječnika
primijenjena u opisu značenja imenica i to su sljedeći englesko-engleski jednojezični rječnici:
1. Kerchove, de Renè: International Maritime Dictionary: An encyclopedic dictionary of useful maritime terms and phrases, together with equivalents in French and German, Van Nostrand Reinhold Company, New York, 1961. (u daljnjem tekstu skraćeno R. De K.);
2. Layton, C.W.T.: (Revised by Peter Clissold) Dictionary of Nautical Words and Terms, Brown, Son & Ferguson Ltd., Glasgow, 1987. (u daljnjem tekstu Layton)
Upotrijebljena su i dva izvora za opis hrvatskih imenica, a to su:
1. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002. ( u daljnjem tekstu HER) i2. Pomorski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb,
1990. (u daljnjem tekstu Leksikon).
Najzad, posežemo za najnovijim i najsveobuhvatnijim englesko-hrvatskim e-rječnikom Borisa
Pritcharda iz travnja 2018. godine, koji se dnevno ažurira i dopunjuje. Uz englesko-hrvatski
objavljen je i hrvatsko-engleski rječnik i na raspolaganju je korisnicima. Studenti ga rabe
svakodnevno.
3.2.1. Shipmate
Za englesku imenica shipmate ispitanici daju 17 puta hrvatsku prevedenicu brat mornar;
zatim 5 puta prevedenicu drug i 3 puta časnik.
Layton: shipmate: One who serves or served in the same ship as another.
R. de K.: Ne postoji kao leksička jedinica.
Ako posegnemo za objašnjenjem hrvatskih imenica koje se odnose na žive osobe
koje obavljaju svoje dužnosti na brodu, a prijevodi su imenice shipmate, Leksikon
će nam dati samo jedinicu mornar.
11
Leksikon:mornar.1.Pomorac koji na trg. brodu obavlja najniže brodarske poslove
(održavanje brod. trupa, palube, palubne opreme i čamaca, pomaže pripremanju te ukrcaju i
iskrcaju tereta, pri vezu broda i dr.), za krcanje potrebna je pom. knjižica, a u nekih
mornarica i plovidbeni staž mladića palube. 2. Brodarac palubne službe na brodovima...
unutrašnje plovidbe; ovlašten je da samostalno upravlja plovnim objektom (bez vlastitog
pogona) do 200 dwt, a pod nadzorom (u smjeni) plovnim objektom neograničene nosivosti;
održava brod i palubu te rukuje opremom i brod. uređajima...
HER: drug m (V druže, N mn drugovi/druzi jez. knjiž.) 1.osoba vezana s kim
prijateljstvom, solidarnošću i kolegijalnim odnosima [dobar ~]
mornar m (G mornara) član brodske posade // mornarica ž pom. 1. brodovlje jedne
zemlje s ljudima i ustanovama [trgovačka ~] 2. vojn. rod vojske koji djeluje na moru [ratna
~]; mornaričk~i prid. koji se odnosi na mornaricu [-i časnik; ~a akademija; --o streljivo];
mornarički pril. kao mornarica, kao u mornarici; mornarsk~i prid. koji se odnosi na
mornare...
Kod para shipmate – mornar i shipmate – drug semantička polja imenica približno
se preklapaju. Međutim, prijevod, za razliku od leksikografskog opisa nudi i
dvočlanu leksičku jedinicu brat mornar. Asocijativni je naboj postignut, jer se
prevedenicom pridonijelo oslikavanju solidarnosti i bliskosti među članovima
posade.
Osvrnemo li se na imenicu drug kao hrvatsku prevedenicu, donosimo zanimljivo tumačenje:
Nove ideje donose i nove riječi; povijesno uspješne ideje i sustavi ideja (ili ideologije),
poput kršćanstva i prosvjetiteljstva, znatno su obogatile sve europske jezike. Povijesno
neuspješne ideje, poput komunizma i nacizma, političkim su nasiljem i pomodnom
propagandom privremeno unijele neke nove riječi u jezike Europe, no one u pravilu nisu
preživjele slom totalitarnih režima 1945. i 1990.(...) Primjerice, u Hrvatskoj i drugim
zemljama komunističke Jugoslavije izraz drug bio je favoriziran u odnosu na gospodin.(...)
U tom slučaju nije se radilo o državnoj prisili, već o spontanom izražavanju egalitarističke
ideologije.3
E-rječnik Borisa Pritcharda na mrežnoj stranici ne bilježi leksičku jedinicu shipmate.
3.2.2. Captain
Leksička jedinica captain prema kontrastivnom istraživanju daje 22 puta prevedenicu
kapetan, a 3 puta zapovjednik. Navodi se i naziv barba kao kolokvijalni, dijalektalni izraz.
3 Matasović, Ranko (2016.) Lingvistička povijest Europe, str. 285. Matica hrvatska. Zagreb.
12
Layton: captain. Rank in R.N. between Commander and Commodore. In Merchant Navy is
a courtesy title for a master mariner in command of a ship. R.N. has a custom of calling
certain petty officers who are in charge of certain parts of the ship ''captain'' of that part of
ship. There are captains of the hold, the forecastle etc.
R.de K.: Ne postoji kao posebna jedinica, ali se mogu naći bilješke:
Captain's bridge, Captain's entry, Captain's entry charges (p.124)
Leksikon: kapetan (engl. captain), čest naziv za zapovjednika broda (od 16. st.) odn. za
najstarijeg oficira palube (pom. kapetan) do uvođenja zvanja kapetana duge plovidbe.
kapetan duge plovidbe (engl, master mariner), pomorac palubne službe; zdravstveno
sposoban i na temelju stručne spreme, plovidbenog staža i položenog stručnog ispita
ovlašten da bude oficir palube i zapovjednik broda bez obzira na vrstu i veličinu broda i
plovidbenu kategoriju odn. granicu plovidbe.
(Slijede potanki opisi naziva: kapetan bojnog broda, kapetan fregate, kapetan
jedriličar, kapetan korvete, kapetan unutrašnje plovidbe, koji ne bi bili zanimljivi za
temu ovog rada.)
HER: kapetan m (G kapetana) 1. pov. upravitelj, starješina grada ili neke teritorijalne
jedinice 2. a. zapovjednik broda ili aviona, b. upravitelj luke 3. sport vođa momčadi;
kapiten 4. a. vojn. satnik b. čin u ratnoj mornarici [~ korvete; ~ fregare; ~ bojnog broda] //
kapetanica ž; kapetaničin prid. koji pripada kapetanici; kapetanija ž.
Leksikon: zapovjednik broda (engl. master) 1. Na trg. mor. brodu, pomorac u jednom od
zvanja palubne (navigacijske) službe ukrcan na to radno mjesto po nalogu brodara; zvanje
ovisi o veličini broda i kategoriji plovidbe. Obavlja upravne dužnosti, poslove koji se
odnose na komercijalnu iskoristivost broda, odgovoran je za sposobnost broda za plovidbu i
red na brodu; u granicama zakonskih propisa zastupa brodara koji mu ovlasti može proširiti
ili suziti. Kao organ drž. uprave ima pravo i dužnost da sprečava izvršavanje krivičnih
djela na brodu i u tu svrhu može osobu lišiti slobode. Za oluje i dr. opasnosti osobno
upravlja brodom. Ako je na našem brodu z. b. stranac, upravne poslove obavlja časnik,
odn. najstariji časnik palubne službe.
HER: zapovjednik m (G zapovjednika, N mn zapovjednici) vojn. onaj koji zapovijeda;
komandant.
Prijevodni ekvivalent imenice captain često je kapetan. Ova engleska imenica pripada
arhaičnom stilu prema imenici master, koja je danas u uporabi. Rjeđe korištena istoznačnica u
korpusu je commander. Možemo uočiti da je odnos para captain/shipmate odnos obrnutih
antonima (converses) jer opisuje odnos dva entiteta s različitih točaka gledišta.
13
E-rječnik Borisa Pritcharda na str. 192. daje značenje za leksičku jedinicu captain
sljedeće:1. kapetan 2. zapovjednik broda 3. mornarički kapetan (jednak rangu pukovnika).
3.2.3. Sailor
Engleska imenica sailor u Tablici istraživanja 19 puta biva prevedena imenicom mornar, 5
puta imenicom pomorac, a jednom imenicom drug.
Layton: sailor. Man or boy employed in sailing deep-water craft. Word is sometimes loosly
used to include man who go to sea. Used officially to denote a seaman serving on deck. At
one time was a man with previous sea experience but who was not rated able seaman.
R. de K. sailor. A mariner. One whose occupation is to aid in the operation of a vessel.
Leksikon: pomorac opći naziv za osobu kvalificiranu za obavljanje dužnosti člana posade
trg. mor. broda. Mora imati pom. knjižicu. Radni odnosi pomoraca regulirani su
unutrašnjim propisima i konvencijama Međunarodne organizacije rada; reguliraju zaštitu
osoba u radnom odnosu i sigurnosti plovidbe propisivanjem minimalnih uvjeta za
kvalifikaciju pojedinih zvanja na brodu.
HER: pomorac m (G-orca, V –orče, N mn –orci) onaj koji po zanimanju (bez obzira na
zvanje i čin) plovi morem.
Leksičke jedinice sailor, mariner, seaman (nanizane po učestalosti pojave u
originalnome korpusu iz 2000. god.), mogu se smatrati sinonimima. Danas rabljena
jedinica seafarer, koja pokriva približno slično semantičko polje, nije uočena.
E-rječnik Borisa Pritcharda za imenicu sailor na str. 1217. naznačuje: 1. pomorac 2. mornar
3. jedriličar
3.2.4. Mate
Imenica mate 13 puta prevedena je kao časnik, 12 puta kao drug, a jedan odgovor daje
dvojako rješenje časnik/drug.
14
Layton: mate. An officer assistant to Master. A «Chief Officer». From time immemorial he
has been responsible for stowage and care of cargo and organisation of work of seamen, in
addition to navigating duties.
R.de K.: mate, see Officer
Leksikon: časnik ili oficir palube, pomorac palubne službe na brodovima trg. mornarice s
ovlaštenjem za poslove brodovođe, brodovođe ograničene plovidbe, poručnika trg.
mornarice ili kap. d. pl., odn. brodarac u zvanju brodovođe, poručnika i kap. unutr.
plovidbe, ostalima je služba ograničena s obzirom na veličinu i vrstu broda, plovidbenu
kategoriju (granice) te plovidbeni staž. Na brod se ukrcava rješenjem brodarske R. O. kao
prvi, drugi ili treći časnik (oficir) palube, što ovisi o kategoriji ovlaštenja.
HER: časnik (časnik) m (N mn -ici) 1. onaj koji ima visoku i ujedno počasnu službu 2.
oficir u trgovačkoj mornarici.
Često rabljena prevedenica božman (možda od eng. boatswain?) nije pronađena u navedenim
rječnicima. Kod para mate - časnik nema odstupanja u značenju.
E-rječnik Borisa Pritcharda bilježi značenje imenice mate na str. 931. časnik palube, ufićal.
3.2.5. Harpooneer
Ova imenica prevedena je 15 puta kao harpunar, 9 puta kao harpunaš, a samo jednom
harpundžija, i to u stupcu koji se odnosi na kolokvijalne izraze. Dajemo je u tekstu koji
slijedi zapise iz rječnika koji je spominju.
R. de K.: harpooneer. One who harpoons a whale. Also harponier. The word harpooneer is
not used by whalemen.
Leksikon: Nema posebno razjašnjenje. Kod objašnjavanja termina harpun u završnom
dijelu stoji: Specijalist u gađanju harpunom, osobito lovac na kitove, naziva se harpunar.
HER: harpun m (G harpuna) rib. 1. šiljak u obliku strelice koji se nasađuje na strijelu
podvodnepuške ili na osti 2. motka ili koplje sa šiljkom na vrhu; služi za hvatanje krupne
ribe i kitova; osti
3.2.6. Mariner
Layton: mariner. In general a person employed in a sea going vessel. In some cases, applied to a seaman who works on deck.
15
R. de K.: mariner. A seaman. A sailor. One who directs or assists in the navigation of a ship. A seafaring man of experience. The technical use of the word «mariner» is mostly restricted to legal documents
Hrvatska imenica mornar može se naći u Leksikonu (vidi shipmate u poglavlju o
imenici sailor)
U e-rječniku Borisa Pritcharda za leksičku jedinicu mariner na str. 907. stoji 1. pomorac 2.
moreplovac.
3.2.7. Pilot
Nailazimo na 23 primjera imenice peljar, zatim 1 primjerak božman, a 1 pilot.
Layton: pilot Qualified person authorized to pilot incoming and outgoing vessels in
a pilotage area.
R.de K.: pilot A qualified individual possessing local knowledge of shallows,
rocks, currents, and so on, and usually licensed by public authority, who is taken
on board at a particular place, to conduct a ship through a river, road or channel, or
from or into port. Pilots are established by legislative enactments at the principal
seaports, and have rights and are bound to perform duties in accordance with the
provisions of the laws establishing them.
Leksikon: peljar ili pilot (engl.), pomorac (redovito kap. d. pl.) s posebnim
ovlaštenjem; upravlja brodom ili zapovjedniku daje stručne savjete u plovidbi kroz
plovna područja u kojima je obavezno peljarenje (pilotaža) ili se ono obavlja na
traženje zapovjednika broda (pri uplovljenju odn. isplovljenju iz luke, plovidbi
kroz tjesnace i opasna područja).
HER: pilot(1) m (G pilota) 1. onaj koji upravlja a. zrakoplovom, drugom letjelicom
ili bolidom Formule 1 b. uplovljavanjem broda u luku c. brodom u opasnim
vodama (tjesnacima i sl.).
E- rječnik Borisa Pritcharda na str. 1083. navodi: peljar, pilot
16
3.2.8. Seaman
Najučestalija prevedenica svakako je pomorac (15 puta), potom mornar (5 puta) i mornarsko
čeljade (5 puta).
Layton: seaman. Generally, one who follows the sea as a profession. This meaning is often
limited. Merchant Shipping Act define him as any person serving in a ship, other than the
Master. In the Royal Navy is a man who works on deck.
R. de K.: seaman. In its broad sense the term seaman refers to any person employed or
engaged to serve in any capacity on board a vessel. Also called sailor, mariner. With
respect to the laws affecting seamen the term is generally used in the sense which it is given
in theconstruction of the British statutes relating to merchant shipping as ''any person
(except masters, pilots and apprentices) employed or engaged in any capacity on board any
ship.'' In most countries seamen are required to pass an examination as to eyesight, hearing,
and physical condition, and to give evidence as to service and capabilities. In law the term
''seaman'' usually refers to any man serving on board a seagoing vessel below the rank of
officer.
HER čeljade sr. (G -ta, zb. čeljad) 1. čovjek kao biće; osoba (muško, žensko,
odraslo i dijete) 2. Ukućanin
U e-rječniku Borisa Pritcharda objašnjava se seaman na str. 1234. = seafarer 1. pomorac 2.
mornar.
3.2.9. Commander
Trojica ispitanika pogrešno su napisala prevedenicu engleske imenice commander kao
časnik, umjesto zapovjednik ili kapetan, dok su četvorica dala odgovor kapetan, a ostalih
šesnaest zapovjednik.
Layton: commander, Naval officer next in rank below Captain. Master of a Merchant Navy
vessel.
Nema natuknice koja bi objašnjavala ovu imenicu u rječniku R. De K., međutim,
njeno drugo značenje - drveni bat - spomenuto je i objašnjeno na str. 167. Rječnika.
17
Leksikon: zapovjednik.
HER: zapovjednik m (G zapovjednika, N mn zapovjednici) vojn. onaj koji zapovijeda;
komandant.
E-rječnik Borisa Pritcharda objašnjava commander na str. 258. kao 1. kapetan (fregate) 2.
zapovjednik.
4.Zaključak
Pomorski engleski poučava se već šest desetljeća na tercijarnoj razini u Republici Hrvatskoj,
u Dubrovniku. Da bi se dobili pouzdani, mjerljivi dokazi i rezultati, provedeno je znastveno-
stručno lingvističko istraživanje sa studentima Pomorskoga odjela, studij Nautika. Polazišta
za istraživanje su sociolingvistička i kontrastivno-lingvistička (englesko-hrvatska analiza).
Cilj istraživanja bio je osvijestiti razinu znanja studenata i njima prilagoditi nastavu
pomorskoga engleskoga jezika. Većina je ispitanika muškoga spola, rođena u Republici
Hrvatskoj, gdje je završila osnovne i srednje (pomorske) škole, što rezultira homogenom
skupinom koja je učila engleski kao obvezan više od 12 godina, te nastavlja tradiciju očeva i
djedova. Leksička studija pokazuje da studenti izvrsno razumiju engleske pomorske imenice
koje imenuju brodsko osoblje i koriste se suvremenim e-izvorima. K tome dobro vladaju
sinonimima, homonimima i antonimima. Za devet (9) engleskih imenica ustanovljeno je
trinaest (13) prijevodnih ekvivalenata na hrvatskom jeziku. Valjalo bi ubuduće možda dublje
istražiti i usporediti engleski pomorski leksik koji je danas obvezan, svjetski raširen i
prihvaćen, i hrvatski pomorski leksik etimološki raznolik, metaforičan i zvučan.
18
Mind and Words: Research into the Meanings of Maritime Related English Nouns Denoting Persons
Aboard Vessel
Summary
The research has been carried out among the students of Maritime Department of The University of Dubrovnik
(Nautical Studies, enrolled in academic year 2017./18.). The comprehension of maritime-related nouns in
English (i.e. those referring to the participants in a common maritime adventure, official servants aboard
vessels) has been analysed. The nouns studied have been the following shipmate, captain, sailor, mate,
harpooner, mariner, pilot, seaman, commander. The survey has taken into account the following factors: years
in English language studying, manuals used, additional tutorials, optional e-learning and accordingly, the
comprehension of the terms referring to the official servants aboard vessel. The source language has been
English and target language Croatian. The acquisition of English language vocabulary is an inavoidable part of
each curriculum of maritime teaching institutions. What is the mental lexicon of the seafarer? (Aitchison, J.,
1999.) The insight obtained by the research will be valuable to the English language professors as well as to the
seafarers whose mother tongue is Croatian. The notion person, i.e. the noun osoba in standard Croatian language
is being discussed (Rišner, Ž., 2014.). University level education of seafarers in The Republic of Croatia today is
different from the one several decades ago. Being the part of the European Union meant accepting various
changes in thesystem of education. (Matasović, R., 2016.) This paper continues the research into Maritime
English lexicology (Dragojević, L., 2014.) An English-Croatian Maritime Dictionary by Boris Pritchard has been
used. (Pritchard, B., 2017.) Students daily consult it in the process of acquisition of new vocabulary. Will
cognitive linguistics and its ideas help them? (Jackendoff, R., 2016.)
Keywords: Maritime English, Maritime Croatian, sociolinguistics, cognitive linguistics, person aboard vessel,
contrastive analysis, teaching ESP
19
Literatura:
1. Aitchison, Jean.(1999.) Words in the Mind – An Introduction to the Mental Lexicon –
2nd edition, Oxford: Blackwell Publishers Ltd.
2. Cruse, D.A. (1986.) Lexical Semantics, Cambridge University Press, Cambridge
3. Dragojević, Lia. (2014.) Sociolingvističke posebnosti jezika i dijalekta pomorske
struke –p(r)oučavanje engleskog i hrvatskog, U Standardni jezici i sociolekti u 21.
stoljeću, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva
za primijenjenu lingvistiku održanoga 18. do 20.travnja 2013. u Dubrovniku, Zagreb:
Srednja Europa i Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku Uredili Anita Peti-
Stantić; Mateusz-Milan Stanojević; Goranka Antunović, str. 195-209.
4. Filipović, Rudolf. (1986.) Teorija jezika u kontaktu: Uvod u lingvistikujezičnih dodira, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga.
5. Jackendoff, Ray. (2016.) Praktični vodič kroz mišljenje i značenje, prevela i
komentarima popratila Anita Peti-Stantić, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje.
6. Jackendoff, Ray. (2018.) predavanje (in collaboration with Jenny Audring, University
of Leiden) The Resolving Conflicts Across Borders Conference (RCAB) and
SinFonIJA 10, October, 20-24, 2017, Center for Advanced Academic Studies (CAAS)
in Dubrovnik, Croatia The Texture of the Lexicon: Relational Morphology in the
Parallel Architecture
7. Kilgarriff, Adam et al. (2014.) The Sketch Engine: ten years on, Lexicography,
ASIALEX,1:7-36 (published online)
8. Matasović, Ranko. (2016.) Lingvistička povijest Europe, Zagreb: Matica Hrvatska
9. Pritchard, Boris. www pristupljeno stranici travanj 2018.
10. Rišner, Željko. (2014.) O uporabi imenice osoba u standardnom jeziku i jeziku prava,
U Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću, Zbornik radova s međunarodnoga
znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do
20.travnja 2013. u Dubrovniku, Zagreb: Srednja Europa i Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku Uredili Anita Peti-Stantić; Mateusz-Milan Stanojević;
Goranka Antunović, str. 211-231.
11. Trudgill, Peter. (1995.) Sociolinguistics: an introduction to language and society, London: Penguin Group.
20
12. Viberg, Ake. (2002.) Polysemy and disambiguation cues across languages U
Altenberg, Bengt; Granger, Sylviane: Lexis in Contrast: Corpus-based approaches,
John Benjamins Publishing Company, Amsterdam, Philadelphia, str. 119-150.
13. Žic-Fuchs, Milena. (2009.) Kognitivna lingvistika i jezične strukture : engleski present
perfect. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
21