Biblioterapija Kao Psihoterapija

8/12/2019 Biblioterapija Kao Psihoterapija

1/5

Biblioterapija kao psihoterapija

Danas su naravno najtraenije knjige pomoi i samopomoi, koje jo nazivaju i aspirin-

knjigama, apaurin-knjigama i sl. Priznavali mi to ili ne priznavali stvoren je jedan popuno

novi anr tzv. duhovne literature. Taj hirid je kompila!ija popularne psihologije i starih i

novih spiritualnih gianja. " samo gledanje autenti#nog umjetni#kog djela moe iti ljekovito.

$edita!ija na neki umjetni#ki motiv nije rijetka me%u alternativnim terapeutima.

Poda!i iz pismene povijesti pokazuju na zanimljive terapijske u#inke u starim epovima,

poput "lijade, zatim u djelima &ipokrata, Pitagore, Platona, 'ristotela i drugih( spomenimo

samo stare )rke. *rednjovjekovna povijest daje upravo #udotvornu mo raznim sugestivnim

postup!ima, odnosno glazi kao mediju. +nanstvena medi!ina zadnjih stotinjak godina

provjerava stvarnu vrijednost takvih postupaka u lije#enju ovisnosti, psihi#kih poremeaja i

poseno duevnih olesti. o%enje *piritualnog Dnevnika, iljeenje snova i sl. e pokazati

vae vlastito unutarnje stanje due- psihe. +apisivanja imaju autoreeren!ijalni i

autoterapijski karakter. +apisivanjem iza!ujemo optereujue sadraje, a nakon nekogvremena #itanjem ili samo sjeanjem na situa!iju, otkrit emo uzrok svojih slaosti, koji e

sam od see postupno nestati.

Biblioterapija se prvi put pojavila 30-ih godina prolog stpljea, a nakon Drugog svjetskog

rata, postala je prihvaena u psihologiji i psihijatriji. Naunu potvrdu dobila je kad su

istraivanja pokaala kako su se vojni!i koji su u bolni!a"a itali knjige #da bi skratili

vrije"e$, bre oporavljali od onih koji nisu itali. Nakon "nogih istraivanja biblioterapija

postaje takovana art-terapija, od kojih su najponatije terapije slikanje", dra"ska, kao i

terapije pleso", "uiko" i pokreto".

Biblioterapija poiva na osnova"a psihoanalitike teorije% dakle itanje u itao!u pobu&uje

raliite pro!ese'

- (denti)ika!ija' vrlo uspjeno kod dje!e - dje!a se lako identi)i!iraju sa likovi"a, bro se

ukljuuju u radnju i na taj nain doive itav repertoar e"o!ija, ali i raviju itav ni"ehania"a suoavanja sa streso" ili opasnou. *vo je najvaniji pro!es, jer ako se dogodi

da je preskoen ostali +ne )unk!ioniraju+.

- rojek!ija' nain analie vlastitog i tu&eg ponaanja% pri to"e se vrlo esto nailai i na

alternativan nain rjeavanja proble"a.

- atara' dijelei e"o!ije s liko", itala! "oe da doivi e"o!ionalno rastereenje i


2/5

olakanje.

- vid' ponekad na" je uvid u tu&e proble"e i uvid u nae vlastite, pa itala! "oe na taj

nain rijeiti neki svoj proble".

Jo je i filozof Aristotel znao da knjiga osim za duhovno uzdizanje slui i iscjeljenju due.Tvrdio je da poistovjeivanje ili suosjeanje sa junacima knjievnih dijela na neki naindovodi do proienja due, jer na taj nain osoa postaje svjesna svojih unutranjihkonflikata, to je preduvjet za poetak njihovog rjeavanja.Knjige pomau i da upoznamo neku drugu stranu vlastite linosti koja nama je do tada moda bilanepoznata i izvanredno je sredstvo za suoavanje sa ivotnim problemima.Terapija knjigom, odnosno biblioterapija pokazala veoma efikasnom u lijeenju emocionalnihproblema, depresivnih bolesnika, narkomana, pa ak i u zatvorima kao dio programa

resocijalizacije. Pokazala se uspjenom kod osoba svih uzrasta, sa osobama iz institucija i van njih ikod zdravih ljudi koji ele da dijele literaturu kao sredstvo linog rasta i razvoja.Tokom grupnih terapija esto se koriste poezija i proza, bajke i razne pripovijetke. Pacijenti zatimrazgovaraju i identificiraju se sa odre!enim likovima kako bi bolje upoznali svoju linost. "adamnogi na poetku nemaju hrabrosti, veoma brzo ipak ponu pisati pjesme i prie bazirane navlastitom iskustvu, tako da se na taj nain konfuzija iz glave prenosi na papir i osoba bolje moesagledati i preispitati svoje emocije i srediti misli, ime se otvaraju nove perspektive.# $merici se ovakve metode lijeenja koriste ve% vie od &'' godina. (iblioterapiju ili )lijeenje)knjigom u *elikoj (ritaniji smatraju toliko korisnom da su lijenici i knjiniari dobili vladinufinancijsku potporu za pokretanje projekta terapeutskog itanja protiv potitenosti, stresa idepresije. # +zraelu je biblioterapija vaan dio psihoterapije, a ukljuena je i u obrazovni sistem,pa se knjiga kao sredstvo samopomo%i promie ve% od vrti%a.

e li dananja /glad0 za duhovnou utaena novim instant rjeenjem u /aspirin knjigama0

ili nas jo samo knjige duhovno usmjeruju1 2 * lije#ni#kim re!eptom danas se ide umjesto u

ljekarne u knjini!e i knjiare

/oe li knjiga lijeiti strahove, depresije ili pore"eaje u prehrani 1e li dananja 2glad aduhovnou utaena novi" instant rjeenje" u 2aspirin knjiga"a ili nas jo sa"oknjige duhovno us"jeruju britansko" Devonu ove su godine pa!ijenti koji boluju od lakih bolesti,depresije ili pore"eaja u prehrani, u"jesto lijekova u klinika"a dobili knjige asa"opo"o. Na taj se nain prepolovila lista pa!ijenata i ostali su sa"o oni aistateko bolesni. 1e li to autosugestija, trgovina osjeaji"a ili 2poast poitivnog"iljenja ako god bilo, pokaalo se uspjeno.oje su knjige navie terapeutski po"ogle 4rvati"a kaala na" je 5jiljana6abljak, voditelji!a 7radske knjini!e u 8agrebu. Na prvo su "jesto tako stigle, to

je i rau"ljivo, bajke i prie, beletristika i poeija. 5ijepo tivo, ba kao i

/oartova glaba #koja se tako&er terapeutski upotrebljava$, odvest e nas odsurove stvarnosti s kojo" su poveene sve nae )rustra!ije i proble"i.


3/5

*si" njih, po sudu 6abljakove, tu su i knjige popularne psihologije koje sua)ir"irale orijentalnu )iloo)iju i tako je pribliile apadno" ovjeku. Ne"alu "oi"a i vjerska literatura koja se protee od sektake do one vrlo uinkovite i kakva jeknjiga don 9ntona :uljia 2Dobri "anager. 6"irujue i oputajue djelovanjekrije se i u glabi pri"jeri!e Ni!ka ;avea ili 9rsena Dedia, objanjava 5jiljana

6abljak. vre"enu ope potrage a duhovnou poinje se analiirati svaka ivotnasitua!ija.


4/5

Da svoje sponaje o bolesti produbi, bolesnik treba opisati svoj ivotopis posebno ualkoholno" s"islu, a isto tako svoj ivot s alkoholiaro" i njegova okolina. 6voj pogreniivotni put on treba inijeti - iraiti nekoliko puta od poetnog nastupa i predstavljanja grupi

pa sve do avrnog akljunog inoenja svog plana rehabilita!ije. Da se ponovno ili po prviput obrauje, on treba stei naviku odlaenja u kaalita, na ilobe, da ita dnevnike i da o

to"e sve"u ivjeuje.

Dananji surogat a "noge druge stvari - televiija, tako&er je inila! daljnjeg obraovanja.ojedini re)erati i ranih alkoholokih ili kulturolokih podruja igraju vanu ulogu. >rlodra"atino djeluje na alkoholiare a vrije"e lijeenja linoenje sudbina i svjetske klasineliterature s alkoholoko" te"atiko", kaoto su >ia "ala #1. nittel$, 1abina #E. 8ola$,ralj alkohola #1. 5ondon$, Brea #1. olar$, a katkada i jo vie i u"jetniki )il"ovi -

posebno prikaivani a alkoholiare kao' lakat u sutra, >rati se "ala 6hebo, ropaliilet, itd.

Pantomima

>anu ulogu igra i panto"i"a, tj. nije"o prikaivanje odre&enih jednorjenih poj"ovapokreti"a ruku i tijela, u neto "i"ike, a pokauje se proble"atika i podruja alkoholi"a,kao to je' bo!a #najlake$, disul)ira", pijanost, delirij, padavi!a, re!idiv, rastava #osobito aene$, grupa, klub lijeenih alkoholiara, s"rt, dje!a, itd. (raajnost bolesnika nas estoinena&uje, sposobnost glu"e pokreto" je inad oekivanja, angairanost je velika, a

poga&anje poj"ova !ijele grupe je napeto, dra"atino, katkad i abavno. 6vakakopreporuuje"o povre"eno koritenje te "etode a sve bolesnike tijeko" lijeenja, a "oe ikasnije u klubu lijeenih alkoholiara.

Sociodrama

9lkoholiar je u svo" ivotu sebino okrenut dobri" dijelo" svoji" uit!i"a ili bare"adovoljenju vlastitih potekoa. *n ne"a stava rela ovjeka da je sposobnost odrasle osobedavanje, u strpljenje i po potrebi trpljenje. 9lkoholiar je po prirodi pasivan i ko"otan, sklonabavi i druenju u gostioni!i, u po"o alkohola esto glu"i, kao na poorni!i, gdje jedandrugoga sluaju i gube vrije"e, ane"arujui prito" obitelj, a napose dje!u.


5/5

Documents

Biblioterapija Kao Psihoterapija