biljni patogeni

PARAZITSKI UZROČNICI BILJNIH BOLESTIBiljni patogeni ili biljni paraziti

Modul: Osnove biljne patologijeNositelj modula:Doc.dr. sc.Tihomir Miličević

Agronomski fakultet Sveučili�ta u Zagrebu

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučili�ta u Zagrebu

�to su biljni patogeni ili paraziti?

! Biljni patogeni ili paraziti su organizmi i infektivne molekuleili čestice koje mogu uzrokovati bolesti na biljkama.! Ove biljne bolesti nazivaju se parazitske, infektivne ili zaraznebolesti, odnosno biotske, za razliku abiotskih ili neparazitskih biljnihbolesti koje uzrokuju ne�ivi čimbenici (nedostatak ili vi�ak hranjiva i dr.).

Napomena:O biljnim patogenima postoji poseban istoimeni modul �Biljni patogeni� u IVsemestru pa se u ovom predavanju daje samo kratki uvod u ovo područje, dok ćese detaljnija razrada svih skupina biljnih patogena obraditi u sklopu navedenogModula tijekom narednog semestra.


Koje su sve skupine parazitskih uzročnika biljnih bolesti ili biljnih patogena

1. Gljive2. Pseudogljive (FLO, Fungal-like organisms)3. Bakterije4. Fitoplazme i spiroplazme (Mollicutes)5. Virusi6. Viroidi7. Protozoe8. Parazitske biljke9. Alge


Veličina pojedinih biljnih patogena u odnosu na biljnu stanicu

Poredak od najmanjih prema najvećima:1. Viroidi2. Virusi3. Fitoplazme i Spiroplazme (Mollicutes)4. Bakterije5. Protozoe6. Gljive i pseudogljive7. Nematode8. Alge9. Parazitske biljke


GLJIVE

! Taksonomski spadaju u carstvo Fungi ili Mycota! Bolesti koje uzrokuju nazivaju se mikoze! Sveukupno je opisano oko 100 000 vrsta gljiva! Od toga oko 15 000 su patogene na biljkama! Gljive su eukariotski - heterotrofni organizmi! Mogu �ivjeti kao paraziti, saprofiti i simbionti! Parazitske gljive mogu biti obligatne i fakultativne! Fitopatogene gljive su većinom mikroskopski organizmi! Znanost o gljivama naziva se Mikologija


Saprofitske gljive

! Uglavnom nisu patogene na biljkama! �ive na mrtvoj organskoj tvari


Simbiotske gljive

! U simbiozi s algama - Li�ajevi! U simbiozi s korijenom biljaka - Mikoriza

Li�ajevi Mikoriza


Taksonomija gljiva

Carstvo - GljiveFungi ili Mycota

Chytridiomycetes

Zygomycetes

Ascomycetes

Basidiomycetes

Deuteromycetes


Fitopatogene gljive

- Fitopatogenih gljiva ima oko 15 000 vrsta- Bolesti koje uzrokuju na biljkama nazivaju se fitomikoze- Uzrokuju najveći broj biljnih bolesti (preko 90%)- Dolaze kao obligatni i fakultativni biljni paraziti- Suzbijaju se kemijskim putem fungicidima


Fitopatogene gljive Primjeri va�nijih redova fitopatogenih gljiva

1. Ascomycotina � red Erysiphales (pepelnice)2. Ascomycotina � red Sclerotiniales (trule�i)3. Basidiomycotina � red Uredinales (hrđe)4. Basidiomycotina � red Ustilaginales (snijeti)


Erysiphales � Pepelnice

Rodovi: Uncinula, Erysiphe, Podosphaera, Microsphaera i dr.

Microsphaera alphitoides � pelnica na li�ću hrasta Erysiphe graminisPepelnica na �itaricama


Uredinales - Hrđe

Rodovi: Puccinia, Uromyces, Phragmidium, GymnosporangiumTranzschelia pruni-spinosae � hrđa na li�ću marelice


Ustilaginales - Snijeti

Rodovi: Tilletia, Ustilago, Tilletiopsis i dr.


Sclerotiniales - Trule�i

Rodovi: Botryotinia (Botrytis), Sclerotinia, Monilinia i dr.Botrytis cinerea �

siva plijesna na jagodama

Monilinia fructigena �trule� plodova jabuke


GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI (FLO) tzv. PSEUDOGLJIVE

! Uzrokuju bolesti koje se nazivaju pseudomikoze

! Prije su smatrane gljivama, ali filogenetski ne spadaju u carstvo Fungi ili Mycota

! U tzv. pseudogljiva se ubrajaju slijedeći FLO:- Myxomycota � tzv. sluzave gljive (Protoctista)- Oomycetes � tzv. zoosporne gljive (Chromista)


Pseudogljive ili FLO (Protoctista i Chromista) Najva�niji fitopatogeni rodovi


Myxomycota � tzv. sluzave gljive

! Filogenetski spadaju u Protoctista! Najva�niji razredi su: Myxomycetes i Plasmodiophoromycetes! Eukariotski jednostanični organizmi koji imaju tijelo u vidu plazmodija! Razmno�avaju se zoosporama! Mogu biti vektori biljnih virusa (npr. Polymyxa, Spongospora)! Najva�nije fitopatogene vrste su iz slijedećih rodova:

PlasmodiophoraPolymyxa

Spongospora


Ciklus razvoja sluzastih gljiva (Myxomycota)


Myxomycota � tzv. sluzave gljive

Physarum cinereumna li�ću trava


Oomycetes (Oomycota) tzv. zoosporne gljive

! Taksonomska pripadnost: carstvo Chromista! To su jednostanični - eukariotski organizmi! Razmno�avaju se zoosporama s flagelama! Uzrokuju vrlo opasne bolesti na biljkama (npr. plamenjače)! Najva�niji je red Plasmoporales s porodicama: Pythiaceae (rodovi Pythium, Phytophthora)Albuginaceae (rod Albugo)Peronosporaceae (rodovi Plasmopara, Peronsopora i dr.)

Zoospore s flagelama


Peronosporales � PlamenjačeSimptomi � nekroze (pale�i)

Rodovi: Pythium, Phytophthora, Plasmopara, Peronsopora i dr.


Bakterije

Ima ih oko 2000 vrstaPo građi stanice spadaju u prokariotske organizmeBolesti koje uzrokuju zovu se bakteriozeZnanost o bakterijama zove se bakteriologija


Fitopatogene bakterije

! Uzrokuju bolesti � fitobakterioze (oko 250)! Sve vrste su uglavnom fakultativni paraziti! Ima ih oko 100 vrsta iz vi�e od 20 rodova! To su slijedeći rodovi:

Agrobacterium, Erwinia, Serratia, Pantoea, Acidoworax, Pseudomonas, Ralstonia, Xanthomonas, Xylophilus, Rhizobacter, Rhizomonas, Bacillus, Clostridium, Arthrobacter, Clavibacter (Corynebacterium), Curtobacterium, Leifsonia, Rhodococcus, Sphingomonas, Streptomyces i Xylella.


Fastidiozne bakterije provodnog staničja Rikecijama slični organizmi (RLO)

! Ksilem - fastidiozne bakterije (rodovi: Xylella i Leifsonia)! Floem - fastidiozne bakterije (rodovi: Candidatus i Serratia)! Nazivaju se jo� i fastidiozne vaskularne bakterije! Zbog sličnosti s rikecijama, prije su se nazivale RLO! �ire se isključivo vektorima � insektima (cikade, lisne buhe i dr.)! Simptomi jako nalikuju virozama, pa je zbog toga postoji konfuzija! Poznate bolesti su:

Pierc- ova bolest v. lozeKr�ljavost djeteline

Phony bolest breskve i dr.


Fastidiozne bakterije provodnog staničja

Ksilem - fastidiozna bakterija Xylella fastidioza uzročnik Pierc-ove bolesti na v. lozi

Simptomi bolesti na li�ću v. lozeBakterijske stanice u trahejama ksilema v. loze


Fitoplazme i spiroplazme

! Prokariotski organizmi koji taksonomski spadaju u razred Mollicutes, red Mycoplasmatales

! Prije su se nazivale Mikoplazmama slični organizmi (MLO)! Otkriveni su 1967 u floemu biljaka! Bolesti se nazivaju fitoplazmoze! Simptomi fitoplazmoza su jako nalik virozama! Opisano je oko 200 fitoplazmoza i spiroplazmoza! Nemaju st. stijenku, pa su pleomorfnog oblika! �ire se vektorima � insektima (cikade i lisne buhe)


Fitoplazmoze i spiroplazmozeSimptomi nekih fitoplazmoza


Fitoparazitske alge

! Uzrokuju bolesti na biljkama u suptropskim i tropskim područjima! Većinom pripadaju zelenim algama (Chlorophyta)! Mogu biti hemi i holo paraziti! Kod nas nisu ra�irene! Najva�niji rodovi su:- Rhodochytrium - na vrstama iz roda Hibiscus- Phyllosiphon - na vrstama iz porodice Arecaceae (npr. palme)- Phytophysa - na vrstama iz porodice Urticaceae- Cephaleuros - najva�niji rod s vi�e parazitskih vrsta:

C. virescens (parazit na čajevcu, vaniliji, ličiju, magnoliji, palmama, mangu, avokadu, guajavi, citrusima i dr. suptropskom i tropskom voću).

C. parasiticus (parazit na citrusima i dr. vrstama)


Fitoparazitske algeSimptomi koje uzrokuju vrste iz roda Cephaleuros na li�ću kave


Fitopatogene protozoe

! Ra�irene kao patogeni na biljkama u tropskim područjima! Taksonomski spadaju u flagelatne protozoe - Trypanosomatidae! �ire se putem insekata kao vektora (Hemiptera)! Najva�niji fitopatogeni rod je Phytomonas! Uglavnom uzrokuju nekrozu floema biljaka i venuća! Najče�će dolaze kao paraziti na vrstama biljaka iz rodova:- Euphorbia (mlječike)- Coffea (kava)- Cocos (kokosova palma) i druge vrste palmi


Parazitske biljke

Prema tipu parazitizma dijele se na:1. Poluparazitske biljke � hemiparaziti (2500 vrsta)2. Prave parazitske biljke � holoparaziti (600 vrsta)3. Mikotrofne biljke � paraziti na gljivama

Nazivaju se također: Parazitske ili nametničke cvjetniceParazitske vi�e biljke ili parazitske kormofiteFanerogamni paraziti


Hemiparazitske biljke - poluparaziti

! Autotrofne - imaju klorofil i sposobnost fotosinteze! Od biljaka domaćina uzimaju vodu i mineralne tvari! Nerazvijen korijenov sustav � posjeduju haustorije! Najva�niji rodovi hemiparazitskih biljaka:

Viscum (imela)Loranthus (ljepak)

Arceuthobium (imelica)Phoradendron (američke imela)

Striga (vje�tičiji korov)


Viscum album - Imela


Holoparazitske biljke � pravi paraziti

! Prilagođene potpunom parazitskom načinu �ivota. ! Od domaćina uzimaju i vodu i sve hranjive tvari! Ne sadr�e klorofil, te nemaju sposobnost fotosinteze! Najva�niji rodovi holoparazitskih biljaka:

Cuscuta (Vilina kosica) Orobanche (Volovod)

Cassythia (la�na vilina kosica)


Cuscuta spp. - Vilina kosicaOrobanche spp. - Volovod

Cuscuta spp. � vilina kosica

Orobanche spp. - Volovod


Virusi

! Nemaju staničnu organizaciju � nisu organizmi! Na granici �ivog i ne�ivog svijeta! Infektivne submikroskopske čestice! Obligatni intracelularni patogeni! Po kemijskoj građi su nukleoproteidi! Građeni su od dvije komponente- Nukleinske kisleine (RNA ili DNA) � sr�- Proteinskog omotača (kapsid ili ovojnica)! Jedna infektivna čestica virusa naziva se virion! Do sada je opisano oko 2000 virusa


Fitopatogeni virusi

! Uzrokuju bolesti fitoviroze! Zarazu vr�e iskljičivo putem rana ili ozljeda na biljkama i

putem vektora kao prenosioca (insekti, grinje, nematode i dr.)

! Do sada je opisano oko 1000 fitoviroza! Simptomi fitoviroza su najče�će: kloroze (�ućenja),

mozaici, kr�ljavost i deformacije biljaka domaćina.! Simptomi su uglavnom sistemičnog karaktera - ra�ireni

po cijeloj biljci! Nema kurativnog načina liječenja


Subvirali patogeni Satelitni virusi i satelitne RNA

! Satelitni virusi � virusi koji se ne mogu samostalno razmno�avati bez pomoći specifičnog virusa pomagača, ali mogu stvarati svoj vlastiti proteinski omotač � znači dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama

! Satelitne RNA � strana infektivna RNA molekula uklopljena u virusnu česticu, a njezina replikacija ovisi o virusnoj RNA.


Subviralni patogeni - Viroidi

! Najmanje do sada poznate infektivne molekule! Sastoje se samo do gole infektivne RNA molekule, kru�nog

oblika, bez proteinskog omotača !!!, �to ih razlikuje od vriusa i satelitnih RNA.

! Isključivo obligatni biljni paraziti, ne uzrokuju bolesti na drugim organizmima

! Bolesti koje uzrokuju nazivaju se viroidoze! Do sada je opisano oko 40 viroidoza! Najva�nije virodoze su vretenatost gomolja krumpira i lju�tenje

kore agruma ili citrusa i kr�ljavost krizanteme! Simptomi viroidoza su vrlo slični virusima � kloroze, deformacije i

kr�ljavosti

Documents

biljni patogeni