Biskup dr. Janko Šimrak (1) - Pobijeni.infopobijeni.info/userfiles/BiskupJankoSimrak.pdf · kolektivnu ",ijest a razlikuju se tek u nijan",ma, npr. jesu li "'ipravoSIa vni vjemid

.i Prija VI ""

čl ......k

Biskup dr. Janko Šimrak (1)

IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU DR. JANKU ~IMRAKU I _PREKR~TAVANjU« SRBA U NDH

Piše' Stipan Bunjevac

Uz onodobnog zagr.b..čkog nadbiskup.. Alojzij .. 5t.pinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}č.šć. upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!.vački biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..ut.ntičnosvjildočsnjil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagr.bu

Objavljeno u Glasu KondJa br. 15/05, strana 25.

Svjedočanstvo iz uzničkih dana

l .....stav.. k

2. nasbvakJ. nasbvak4. nasbvak5. nasbvak

6. nasbvak7. nasbvak8. nasbvak9. nasbvak10. ""stavak

_Preobračeni<:isu prilazili slDlu, jedan po jedan, unezvijereno i skru~no. Don Ilija bismrmljaa nešto, mahnuo novovjemom kr5lDm iznad glave i, da gacjeliva, pod nos mu prinio Jevanđelje. Sve bi trajalo ne dute odpoja minuta i u tom se sastojao sav obred kojim su ti zapla~ni

ljudi stresali sa sebe pravosla\lTlu jeres i padali svetoj rimskoj crkvipod okrilje... Znao je da ga mrzo>, i da ga ljube iz straha, i da vjeruiz straha za goli livot mijenjaju. Mjerkao ih je 5 visine, sebisamome je litio na Boga; ddao je sve njihove tivote u svojoj ~d,sve mu je bilo dopušteno, sve je mogao..

lmenova,ye u Odbor trojkeHrvatske biskupskekonferencije u NDH, kDjijebio zadu1en za ondašnjenovonastale, sveučestalije, osjetljive izamrfene probleme OIrOvjerskih prijelaza, samoje »ziKementiralo« temeljeoptu1be za zločin.

- Mi sada - bubnjao je njegov glas u c rl<vi - oremo no"" njivu,pošto hočemo da posijemo novi plod, ali dobro tujte; dok se godiz te njive ne istrijebi pirevina u potpunosti, nema ploda na toj

njivi, upamtite ovo što vam govorim!... U ovoj zemlji ne mote da livi više niko osim Hrvata, pa kose neče pokatolititi, mi dobro znademo kuda čemo sa njima. Ja sam gore u ovim krajevima pokaza rukom na obližnja sela - davno otistio od pileta sve do starra i vlastorutno sam mnogezaklao i zadavio... Nije grehota, danas nije grehota ubiti ni dijete u beši<:i, zakJati ga još umajtinoj utrobi, samo ako ono smeta ustaškom pokretu, katolitkoj vjeri i svetom c#ju koji smopred sebe postavili! Slušali su razrogačenihočiju, čuo je ""ko im CV<lk<KU zubi i kakD im drhtekoljena ..

- Varate se - pokuljaše 5 krova njegove rijeti - ako mislite da je naša namjera bila da vašim

prevođenjemu rimokatolitku vjeru spašavamo vaše kuče, vašu stoku i va~ prtljage. Nije namnamjera ni da spašavamo va~ tivote. Prevodečivas u rimsku crkvu, imali smo jedino namjeruda spa~vamo vaše duše! Da pred Gospodina stignete kao rimokatoli<:i, kao pravovjemi.

Govorio je još nešto, ali od kuknjave, dke i vriske koja nastaše u crkvi preobračeni<:inijesu ništarazumjeli. « - litera m i je to op" prisilnog vje ",kog prijelaza srpsko pra"" slavnih vjemika ukatolištV<J u Neza 'lisnoj Drtavi Hrvatskoj, iz pera srbijanskog knji!evnika, kDji je zbog ",ojegosebujnog pristupa, ne samo temi _po~avanja«Srba nego i svim drugim temama iz srpsko-h rvatskih odnosa, postao iznimno popu laran među srpskim č itateljstV<J m. Riječ je o ",dašnjemmin"tru vanjskih poslova Srbije i Crne Gore VUku Draškovitu i izvatku iz romana _Molitva prva«,

njegovoj autD rskoj umjetni/' kDj slobodi i vid enju Katoli/' ke Crk..,." njezinih """teni"" i postupakau određenome povijesnom razdoblju (v. Ivka Relkovit: _Haški recital VU,,"DraškDvita«, _Su"et«, Za9reb, 2004, str. lSl-18J). o<:jenu o knji!evnoj vrijednosti citimnog

u ratka najbolje je p'" pustiti književnim kriti/' arima ali g a je o vdje dobro spome nuti je r on

n ajbolje oslikava što od "'đeni d io pripadnika srpskog (ne samo njego va, nego, natalo st, ihrvatskog i drugih) naroda pomišlja na spomen _prekr!itavanja«. Te su slike duboko usađene u

kole ktivn u ",ijest a razlikuju se tek u nijan", ma, npr. jesu li "'i pravo SIa vni vjemidn akDn _pokrštava nja« poubijani ili je netm pukim slučajem ipak uspio prelivjeti, je li ljudska

nakaza u liku katoličkDg "'etenika otV<Jreno iskazivala "'dizam i sudjelovala u ubijanju ili ga jeuspjela prikriti, je", li susjedi, ,,"tolički HIVati, patDloški ufivali u prizoru _prek~avanja« ili su bili

ravnodušni i sl.?

Iz p"mohra""Portal Gla'"KoncilaGla. KoncilatjednikMali koncilMLADimaWeb-illO<j

traži

~ II~I~traka. alatima

I • Verzija za "pio;

1:< pismohran..Glasa Konci.la

Krivi pojmovi o »prekrštava nju« SrbaGrb <JI>~dii ~imr""

Uz onodobnog za9 '" bai'kog nadb"kupa Alojzija Stepinc a, koji je bio prvi čovjek Kato Ii/'ke Crkveu Hrvata, zbog vjerskih je prijelaza u NDH najčešće u povijesti prozivan grkokatoli/'ki krifevački

biskup dr. janko ~imrak. KDmun"ti/'kim ideolozima (npr. jakDv Blatevit), masonskim (od kojih je

najpoznatiji Viktor Novak) i ""likDsrpskim (kDji '" jednakD brojni kao i kDmun"ti/'ki, npr. dr.Dra90ljub živojinovič) smetao je ..,.,t samim time što je bio jedan od ključnih uk..,.,nih ljudi uhijerarhiji Katoli/'ke Crk..,.,. Zatim, zato što je bio jedan od najboljih poznavatelja povijesti,

teologije i c rt:v<. noga tivota, kako grkokatoli/'kih tako i pm ""slavn ih "točn ih Crkava. Daka kD,njegovo imenova nje u Odbor trojke Hrvatske biskupske konferencije u NDH, kDji je bio zadufenza ondašnje novonastale, s..,., učestalije i osjetlj;"'" proble me oko vjerskih prijelaza, samoje _zacementiralo« temelje optufue za zločin.

Rarumije se, i tD je potrebno na početku "'ake raspra"" o tome jasno istaknuti, kakD jedino nebio smjelo biti msprave da je neprihvatljiva ",aka fizi/'ka ili bilo mja druga prisila na promjenu Gr'<><iltohć... 'iIte<lro~ Pr~etog OJvjerskog uvje '" nja, pripadno sti bilo kojoj vje ",koj zajedn ki ili o pe'enito ",jetona rora, jer je to Troistvo i b",uJ>ii 5l<i d I'Or

zloč in protiv teme ljnih ljudskih slobod a. Kroz to se nače Ino motrište moraju pro matrati i vjerskiprijelazi u NDH. Međutim, konkretna situacija u kojoj", se našli najviši predstavnki KatDli/'keCrk..,." pa među njima i biskup ~immk, bila je za razliku od potpuno jasnih načelnih postavaka puno zamr!ienija i kDmpleksniija, što tepokušati po kazati i o vaj feljton.

jednako je ta m n a ",mome početku vatno spomen uti ope' e raširenu ali potpuno krivu uporabu pojmova _prekrštava nje« Srba, na što je

prili/'no bezuspješno vet više puta upororavano. Naime, prema nauku Katoli/'ke Crkve, "'krament ~enja je u Pravoslavnoj Crkvi potpuno

valjan. pa uopće ne može biti go""ra o ponovnom krltenju. tj. tobožnjem .pokrltavanju« ili .prekrltavanju«. Također u ovom kontekstunije najsretnije i nije toi'no go""riti o Srbima. bez obzira na to ŠID su onilinili najveti postotak (gotovo stopostotni) pra""sIavnih vjemika napodrulju NDH. jer u vjerskim je prijelazima prvotno rijel o vjerskoj pripadnosti. tj. u o""me s1ulaju o pra""sIavnim vjemicima. a ne o

nacio nalno j pripadnosti. pa je onda ispra vnije rabiti izrilaj • pra""slavni Srbi«. Osim toga. bilo je Srba koji uopće nisu bili vjemic: i. kao ipripadnika drugih naroda: Rusa. Ukrajinaca. Rumunja i dr. koji su kao pripadnici Srpske Pravoslavne Crkve vjerskim prijelazima također

pokušali izbjeti progone.

Iskazi pred istražiteljima Ozne

~tpuno drugal iju sliku o vjerskim prijelazima pravoslavnih vje mika. od dosadašnjih općeprihvaćenihu no vijo j jugoslavenskoj i hrvatskoj

historiografiji. daje biskup ~imrak tijekom saslušanja u zatvoru zagrebalke Ozne. Zapisi se sa tih saslušanja nalaze u Hrvatskome drtavnomarhivu u dosjeu - SDS RSUPSRH br. 310 3B5. u kutijama B3 i B9. Iskaza je nekoliko s razlil'itim nadnevcima. tipkani su zgusnutim redcimana pisaćem stroju na papirima formata A4. za neke je navedeno u koliko su primjeraka napisani (za neke to nije navedeno). na nekima od

njih biskup ~imrak se v1astorulno potpisao na kraju zadnje stranke iskaza. a na jednome od njih na svakoj stranic:i pri dnu.

ZanimljiV<J je da ni u jednome iskazu nema imena ili potpisa istralitelja. Prema dosadašnjim dostupnim dokumentima biskup ~imrak jeistražiteljima Ozne iskaze dao:

15. svibnja 1945. o njegovu imenovanju za kritevalkDg biskupa i prosvjedu hrvatskih biskupa poi'etkom listopada 1941. poglavniku AntiPaveliću zbog ustaških zloi'ina:

22. svibnja 1945. o progonu Židova. posjetu zagrebalkog rabina hrvatskim biskupima i njego""j zamolbi za zaštitu progonjenihsunarodnjaka. želji pra""slavnih vjernika da prijeđu gr1<Dkatolicima. tj. ostanu u """me staroslavenskom obredu. i progonu i ubojstvu

nekih gr1<Dkatolilkih svetenika od strane partizana i ustaša:

3 l. svibnja 1945. o razlozima primanja pra"" SIa vaca bez prethodne poduke i fo Imaine pr<><:edu re:

ll. lipnja 1945. o Hrvatskoj pulkoj strand. Katolil'koj akciji i katolil'kome tisku:

20. lipnja 1945. koji je najopširniji od svih. o Kritevalkoj biskupije u vrijeme Nezavisne Drtave Hrvatske sa svim podacima: fupama. brojuvjernika. svetenic:ima. prilikama i. široj javnosti. nepoznatim okolnostima. u kojima su djelovali kritevalki biskup i svetenici: vjerskimaprijelazima pravoslavac a i jo š pu no toga.

Varno je istaknuti kako biskup ~imrak nije ni mogao ni smio. a sigurno to nije ni htio. istražiteljima u ""jnome zatV<Jru dati neistinitepodatke. jer su oni bili ne samo dobro pripremljeni za ispitivanje nego su u s""jim rukama imali i kljulne dokumente iz njegova arhiva. što

se vidi iz sarnih pitanja u kojima citiraju pojedine njihove odlomke irelenke.

~. ....stavak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak 7. nastavak B. nastavak 9. nastavak 10. nastavak

Kategorija: Feljton: Biskup Dr. Janko ~imrak

D.tum zadnje promjene na ovoj str.nic:i: 06:25. 27. srpnja 2007. Ov. str. nic:. je P<><.lteda na 3.51 Bputa.adria nje od odgovorno.ti

o projektu Iz pismohr. ne GI.sa Koncil.

.i Prija VI ""

čl ......k


O grko kalD ličkom luifeval mm b"kupu dr. janku ~imraku u novijoj su jugosla"",nskoj i h rvatskoj h isto riografijiobjavljene brojne luiwtvorine i manipulacije, od njego""g ulaska u javniliV<Jt 27. svibnja 1913, kada je naskupštini Hrvatskoga katolilkog narodnog sa"",za izabran za potpredsjednika, s"", do njego"", smrti 9. mlo""za

1946. u Kri!evdma. U prvome redu ideološki razlozi, posebice u razdoblju komunistilmg jednoumlja, ugušili su

bilo kakvu telju i namjeru Ll objektivnom pr<><:jenom njegova djela.



Uz onodobnog zagr.b..čkog nadbiskup.. Alojzij .. 5t.pinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}č.šć. upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!.vački biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..ut.ntičnosvjildočsnjil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagr.bu

l. nasbvak2.....stav.. k

3. nasbvak4. nasbvak5. nasbvak


BE1bKO li. liYPHn

veTAWEHnPlBOCJlABJW

)e<lno u nilU Krt""tv<>ri"" o bi9:upuŠi.,...oicu, Knii9" .... ljK. D. DurK. ·lJsto~ ip,"vos~\'1j~

lupn. e riNo Ro<l<nill ,v. Iv""o K.-.titdill &Ju Grob'" u KoiDi i< K'-;'~n ""'Ko ši .,...OK

Bulajićeva presuda

Zaprepakuje ne samomMlDvitost uizmšJjanju sloJend isinta(Plol knjima suaILon nastojali biskupadr. )anka ~mraka

prikazati zločincem,

nego i količinaobjavljerVh stranica sgotovo rrepreglednimm~t""m krivotvorim,lali, podvala,miNVpulir;uya iprešućivanja č;,yenica.

Objavljeno u Glasu KondIa br. 17/05, strana 25.

Historiografske krivotovorine o »ustaškom biskupu«

Biskup ~immkje ""'č Ll liV<Jta odmah u poraču zbog političkih

razloga bio u javnostiproglašavan Htolincem«, _klerofašistom« i _ustašl<im ideologom«,

što je bitno utjecalo na sva kasnija znans~na "trafivanja i u "",Iikojmjeri od redilo njiho"", zakljulke. Zato je potpu no ole!<ivana

p",vIadavajuča gOlD"" jednoglasna <><:jena o njegovoj ulozi uvjerskim prijelazima u NDH kao najtetem zlolinu. Isldjuli"" u timol<virima o biskupu ~imraku pOsao je največi broj autora, od kojih

vrijedi spomenuti barem najpoznatije i njihova djela: Viktor Novak _Magnum crimen«, dr.Dragoljub ŽiV<Jjinovič i Dejan lulič _BarbarstV<l u ime Kristovo« (Varvarstvo u ime Hristovo), dr.

Milan Bulajič _Ustašl<i mlin gen<><:ida« I. i II, Vladimir Dedijer _Vatikan ijasenovac«, BranimirStanojevi<' _Alojzije Stepinac - zlolinac ili s"",tao« i _Ustaški min"tar smrti«, VeljmĐurič _Golgota Srpske Pra""slavne Crkve 1941-l945« i _Ustaše i pra""slavlje«, dr. IvanCvitmvic' _Tko je bio Alojzije Stepinac« (KD je bio Alojzije Stepinac), Simo Simi<' _PremtavanjeSrba za vrijeme Drugoga svjetskog rata« (Prekrštavanje Srba Ll vreme Drugog svetskog rata«) ibrojni d rugi. U njima je dr. j anm ~imrak _Pa"",li<'ev eksponent«, _uredn ik klerofaš"tičke

'Hrvatske stm!e'«, _izraziti ustaša unijatski ep"mp«, _ustaša_vladika kri!evalke dijeceze«,_uVatikanu persona gratissima, unatol "",jim labavim mominim osobinama«, _ustašl<i biskupfamoznog Odbo m tro jice«, koji _ sudjeluje u otimanju srpsl<ih posjeda, c li<ava i ostale imovine«,koji se Hala!e za fašizam i nacizam«, koji provodi _ustaško_pljalkaške poteze« itd. Naprostozaprepašćujene ",mo maštovilDst u izmišljanju sIo!enid i sintagm~ kojima su autori nastojalibiskupa dr. janka ~imraka prikazati _mominom nulom« i zlolincem, nego i mličina objavljenih

stranica s goto"" nepreglednim mnoštV<lm luiwtvorina, lah podvala, manipuliranja iprešučivanja linjenica. Čini se, jednostavno, da je nemoguče na """ njih odgovoriti, što jeozbiljan problem hrvatske historiografije, mja kao da je nemočna pred nadmoinim _mralnim

silama« u objektivnom i istinitom p"anju vlastite povijesti. Za ilustraciju vrijedno je na"",stibarem jedan primjer. Dr. Milan Bulaji<', u svijetu poznati Hnans~nik«,predsjednik Rmda za

istrativanje gen<><:ida, sudionik brojnih međunarodnih simpozija, di"'ktor Muzeja trta vag en<><:ida, _person a grat"sima« u brojnim l'idovskim i ame rilkim znanstvenim krugovima, i jo špuno toga, u drugome tomu spomenute knjige _Ustaški zlolin gen<><:ida« na str. 613 piše da je

zbog polinjenih zlolina u Drugome svjetskom mllJ b"kup ~imrak bio osuđen na smrt! Doknaraštaji studenata i znanstvenikalitaju te retke, pitanje je zna li netkn od njih pra"" povijesnuistinu? Naime, dr. janko ~imrak ne samo da uopče nije bio osuđen, nego, upra"" suprotnooslobođen je od svih optuhba.


traži




S_snii izg~ rodn~ icuć~ MKUp1l

Ši.,...o" u Šimr!Kim.

Goldsteinova površnost

Namjeru da se barem od upre prevladavajučoj politikantskoj h istoriografiji u onda šr1joj jugoslavijio b"kupu ~imraku pokazao je Bogdan Krizman u djelu _Ustaše i Treči Reich«. Međutim, teško je

kategorilki ustvn:titi i iziskivalo bi puno truda da se odgovori na pitanje knlikn je on u tome uspioi je li je uopće uspio. Upitno je što "",Iiki dio s""jih zakljulaka temelji na autorima i djelima knji,n atalost, u ono doba nisu ni mogli ni smjeli sluliti o bjektivnoj "tini, nego p"",tno vladajučoj (uo""me s1ulaju protucrk"",noj) ideologiji, npr. jaknv Blatević: _Mal a ne mir«, _Suđenje l"aku,Stepincu, ~ali<'u i drulini, ustaškn krifarskim zlolindma i njihovim pomagalima«, _Dokumenti oprotunarodno m radu i zlolinima jednog dijela katoličkog klera« i sl.

Određenom dorom i politikanstva iznans~nih ste"'otipa o b"kupu ~imraku proteta je i knjigaSlavka i Ive Goldsteina _Holokaust u Zagrebu«, na što je u više navrata ""'č upozoreno. Usputno, budučida je s""jedobno najavljenonjezino inozemno t"kanje, po!eljno je dobronamjerno i smireno upozoriti barem na sljedeče (jer ima ih više) nelogilnosti ili nedo"'lenosti.U poglavlju _Ideološki i d '" štve ni predu vjeti progona «, str. 36, iznosi se prililno kategorilka tvrdnja, _Tridesetih se godina u mnogeredakc ije (hrvatskih glasila, op. S. B.) infi Itriraju pristaše totalitarnih ideologija. pri tome se 1933. godina u"tinu ukazuje kljul nom. Te je

godine u tom sm"lu promijenjena uređivalka politika HNal5ke strate.« Osim što je vrlo problematilna tvrdnja ospomenutom _ infiltrim nju«, jer se tih godina uopće ne poja vljuje velik broj no vih _ novinarskih pe m« Uonodobnim hrvatskim glasilima,teško je i prihvatljiva <><:jena o _promjeni uređivalke politike 'Hrvatske stra!e'«, posebice ako se u _Iz""rima« navode godišta od 1933. do

1943. Za tako daleko""b1i zaključak bilo bi radi usporedbe potrebno pregledati barem nekoliko godišta _Hrvatske strate« unazad. tj. iprije _ključne« l 933. Ova ko se namete zaključak da je bez ikakvih iznesenih činjenica proizV<lljno iskonsIJu iran dokaz u potvrdu unaprijedzadane teze o _Hrvatskoj strati«. te je svakako ne slučajno izabrana baš g. 1933. jer. kao što je poznato. te je godine Adolf Hitler postao

njemački kancelar. ~imrakova je onda uloga u vjerskim prijelazima na temelju ovakvih i sličnih tvrdnja vet unaprijed predodređena.

Zabrana javnoga djelovanja

Dr. Janko ~imrak e rođen je 29. svibnja 1883. u rumberačkome ""lu ~imrakima (zanimlji"" je da u _Knjizi ređenika Križevačke biskupije«. ukojoj su vrlo pedantno biljeteni svi biografski podad o svetenicima. piše da je rođen u susjednom TisoV<:u). ~en je u tupnoj crkvi Rođenja

sv. Ivana ~itelja u Grabru. ""hJ koje je tijekom povijesti dalo d""jicu biskupa i nekoliko svetenika. Nakon osnovne škole u Mrzlome ~Iju uŽumberku i gimnazije u gr1<Dkatoli/'kom sjemeništu u Zagrebu. filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu i Innsbrucku. gdje je g. 1910.doktorira". Za redovitog profe", rn istočnog bogoslovlja izbran je na Bogoslovno m fakultetu u Zagrebu g. 1925. Ad ministratoromKriževačke biskupije imenovan je 14. listopada 1941. a za biskupa je zaređen 16. kolo ""za 1942. Dr. ~imrak je u tom razdoblju bi<> iznimnoaktivan na znanstvenom. medijskom. politi/'kom i crkvenom području, bi<> je urednik zagrebačkih _N"vina« i _Narodne politike«. pisacbrojnih znanstvenih studija (posebice o crkvenoj uniji i povijesti gr1<Dkatolika i Žumberka). direktor katoličkogadnevnog lista _Hrvatska

strata«. istaknuti sudi<>nik Hrvatskoga katoli/'kog pokreta. tučni polemi/'ar u mnoštvu novinskih napisa. jedan od čelnih ljudi Hrvatskepučke stran ke. č lan Narodnoga vijet a koje je progla silo ujedinje nje sa Srbijom i Cmom Gorom. uspješni organ izam r crkvenoga tivota uKriževačkoj biskupiji. i još puno toga. Za njega se uz sve kontro ve.-ze. nedosljednosti i po liti/' ke o sc ilac ije u kratko roote reti da je bi<> velikibiskup. znanstvenik. politi/'ar. rodoljub i humanist.

Prema vlastitom svjedoi'enju u dopisu od 5. rujna 1945. napisanom u bolnid _sestre milosrdnice« u Zagrebu. koji"" čuva u arhivuKriževačke biskupije pod br. 23711945. uhiten je u subotu 12. svibnja 1945. u biskupskoj kuriji u Križev<:ima navečer oko de""t sati i tu jenoi' proveo u krifevai'kome zatvoru. Ujutro lJ. svibnja 1943. u devet sati pod orufanom pratnjom odveden je u zatV<Jr Ozne u Zagrebu.gdje je bi<> podvrgnut ispitivanjima sve do 25. lipnja 1945. kada je sa skupinom ostalih uhitenika. među kojima su bili o. Kerubin ~gvit. dr.I"" Guberina. Tomislav Filipo vit (Miroslav Ma jsto 10 vit). metropolit Hrvatske Pra""slavne Crkve Germogen (Grigorij Ivanovi/' Maksimov) i dr..prebačen u zatV<JrV"jnog suda u I"trinjskoj ulici u Zagrebu. Zbog pogoršanog zdravstvenog stanja p",vezen je 10. slpnja 1945. prijepodne u jedanaest sati u zagrebačku bolnicu _sestre milosrdnke« u Vinogradskoj ulici. gdje su ga predstavnici Ozne i V"jnog suda izvijestilida je pušten na slobodu. Međutim. u noti od 22. na 23. kolo""za 1945. bez ikakvog objašnjenja ispred njegove se "'be pojavila orufanastrata koja je od tog trenutka dano notno strafarila. lako je bilo sve do 30. kolo""za 1945. kada je strafa povučena uzobraztotenjepredstavnika Ozne da je došlo do zabune i nesporazuma. ladašnja mu je Vjerska komisija zabranila svako javno djelovanje. pa tako tegodine nije mogao "'diti za svetenike d""jicu bogoslova u zagrebačkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda na Gomjem gradu. ~dni<> je zaroolbu zaumirovljenje. koju je roons. Svetozar Rittig predao apostolskom legatu u Hrvatskoj dr. Ramiru Marconeu neposredno prije njegova odlaska uRim. ali odgo""r nije nikada doi'ekao. Preminuo je u biskupskome dV<lru u Križev<:ima. smireno. s mislima i roolitV<Jm za Krifevačku

biskupiju koju je neizmjemo ""Ii<> i kojoj je posveti<> cijeli svoj tiV<Jt

l. nastavak 2. .... stavak 3. JIiIstavak 4. JIiIstavak 5. JIiIstavak 6. nastavak 7. nastavak 8. nastavak 9. JIiIstavak 10. JIiIstavak

Kategorija: Feljton, Biskup Dr. Janko ~imrnk

Datum zadnje promje"" JIiI ovoj .tranici: 06:37. 16. listopada 2008. ova .trania je p<><JledaJlil 1.340 pul.il.Odrkanje od odg".orooo;!i

o projektu Iz pismahra"" Gla sa Ko""ila If_n=,::,

.i Pri)"," '"

tlan~k


I:r. pi• ..,hrane

G1... !tonci1.

II pismohr~ne

Port~1 Gla...Ka.-.:iIaGlas Kllnril~·

t",drokMaW ko.d

.~-• w..b..ul"'l

IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU OR. JANKU ~IMRAKU I _PREKR~TAVANJU. SRBA U NOH

Piie: Stipan Bunje~ac

Uz onodobnog z;og..bačkog nadbiskupa Alojzija Stapinca, zbog ~j."'lIkih je prijelaza u NDH najtaic. upo~ijesti prozivan grkokatoličkikrii.~ačkibiskup dr. Janko Šimrak o kojem donosimo nje90~o aut.ntično

svjedot.nje na ispitivanjima u ~ojnom zatvoru u zagrebu

Objavljeno u Glaw Koncila br. J~S. st",na 25.

Nikakvih formalnih vjerskih prijelaza nije bilo

l. "astavOlk2. "~stavak

l. nasta ..ak4. "asta..aks. nasta ..ak

6. nasta ..ak1. nastavak8. na.ta ..ak9. na.ta ..akIll. nastavak

IZ sYih iskaza grlokatolitlog biskupa dr. Janka ~mraka. kej" je dao "tr.>Žiteljima Ozne u svibnju ilipnju 19005. u Zagrebu. mogu se d""'li "jedNi zakljuC'd ~tD ć" u na.til~ku feljtona poMllilipodatci keje je on iznio:

• KriIe-nika gtIcobtolttka bislrupip naifa se prNJ Pn>bJernOm lIjff5/dl ~aa. /tilo I ciNKatolc':ta Crl:~ u NDH. koisu tarolc':lti bi5kupi na'itojilfzil~rKklrJe§ti. re se ot! mo~

promaInci u rom njedniilcomPQY~snomrrlcver>o-poUillcom IconrKsrU;

• biskup dr. ~k odobrio jIt p",lcsu ~rsltih"lazil nakon uporrWll ~I'lil zamolba5tp!iltlopnwslal/flil tup;l. s .....enilca. skt.pla I pojedr!iICiI;

• pritome s,yegove suane ne samo da '* bilo prisi. bi'" lCOjIt vnt". nego je lat~~ /liolwsto uvjeren kak> i..... mo~"" obW'ZtI pomoćipnjltlamic*7u.jHbiusuprob'lOm bIO

sudionik :datna. ko je ot! ooYutno odbio;

biskup dr. ~t. /tilo j slli hntal!J<j bislcupj u to doba pod ooodst\oum ag,.biIčIcog nadb5b.<pa

dr. ,fJoj~a Stepinca. baa je potpuno svjltstan stvarrWl motiva j osnomh razloga koi SU WKJjIj

..Ht broj podnostelja zatr>OC>a za ojH5lr ~azr;

na UV. fJlfie'amit_lupe b. su postani. s ...ta.... ne slulajno. lupnid koi su po nacioNl'lostiu najv«em~ b... Ukrajnci j Rus"; iz Bal_ • sa,.,.. Ultrajne. potom dvojca SrtliI jz

HfVatsM ijedan iz Bosne. dWJjca Hrvatil. za koje se znalo da su osobe ..iso1:il m0(3nhleva/tetil. te;edan Rus. bMipra..oslavni SVNenilc.1cojeg;J jIt bi5kup ~rakjedoosta_osta ..aa da i dal", bude na sllOioidoradašn;oj lupimf'du svojm ..jltmfcim<f;

• ono Jto je najvalnfe i Jto~ sve dosadaJnje deset;Je<'im<f iznrm.ne tv~ io(XepnhViJČena kriva wmalenp. nikakvi> fonnal'lih ~rslcih"laza srpsloopr.J..,sJa ..nihvjernika u KriJ.e-niku grb:>IcatoJi(ku biskupiju nije bi"'. Jto malin~ postojao ni'aka .. otxedkoi bi podf3zurnijevao: s.....tanu IljalM porpisNanje doku,.,..ntil. jiubli""je laila. JkropIjenje.tildenje. prignuta ko"'na 19/aW'. plaćiInje li tome sl.• jer naprosto ni(ega nfe bilol jednako

~ tilko onda besmislica go..,riti o ""takvom prisinom privodenju od suane grl«>lcato/i{1:ilsve(enilea. vsta~j "'Poj pratnjt upe",nm pu5kama. oduzimanju osobnih wjednosa.mocenju. maltretr.>nju I pris~ja...nju na _prelcr5ti1...nje« ~i /danje I stTfe~nje onih koj nisuprisujali. Grl<okato/i{ki bi svNenikjednosta_ doJao u lupu I ..jerslci bi se livot nastilviotamo gdje je stao. uz potpuno poJtivanje svega ZiJ~(enog:od llano..a crkvenog odoora dovodenja crkvenih knjiga. Potvrde o l1er'ikom prijelazu izdavane su samo na izrilito tralenjepojedinaca "'di cKuvanja "'dnoga mjesta. "'te"",nc'a u ",z/i{itm situacjilma. zauzimanjapred vlastima Za pojedine osobe i dr.:

grl«>kaloliU:i biskup dr. !l.......k i neki njegovi svNenici zbog vjerskih S<J pnjelaza nailaz~inaprotivljenje ustaJkih dutnosnilca (u nekim je sJu(ajevima do5Jo i do fjzj(kog zlosta vljanja) i nanerazumije vanje nekolic ine ekstremnih rimokatoličkihsve<'enilca.

81sJ<up $.0....-I0Io >Hlgdje I niUd.It, niti II &J~om olu( .... nije 9'1<<*_..lt<._Kica b1.up.. di ..... II ...r-.__..

»Na poziv naroda« • -

po njegow svjedolenju ozbi..... ~alikil 'ljefskil prijelaza unjegovoj je biskupiji ZapcKN _pr....... koncu godine 19001. u Pf"Oipolo\lici god. l!lo4 2•. No. u izja"'; odmah podcrtava. jer !eli w~lltip~st istr.dit"'ma i dati m na znanj". _na!>Oziv ..-.xfJl«. Na

Kao vrstan teolog ""ć na samome poletk.. i'l'itivanja o vjerskim prijelazima .. NOH. isljednilo!Ozne morao je upozoriti na njihovu stalnu i krivu uporabu pojma _prek~avanje.: .Nije se radilo

O \"prekr1ta~anju\·. n"90 O p,.la!enju iz jedne k""a n,""e konfesije u drugu. u o..,m slućaju izsrpslll>priI..,slavne u katolitkuuz priznanje ...... Ia>ga m.kupa kao vrhovnoga glavara Crkve(Ilrimat!.- ~to je to u vjerslome smislu konkretno znalik> zi! prijelaznike u njegovu Kri!evatku

grkokatolil'ku bi,""upiju. on posW' jasno objdnjava: _r:oji su pak"Šo je dakle p,.lazil na grl«>katoWlku Io'jeroispovij"st u KIVe ..~koJ biskupij~

Kri1fNaitaMt~ u zadrbli su grtki obred i starosla n'""i jezik u cr1<v~ dakle SY.tanom poJolajumogla onako kako su imali u s'P"kop ~osfa~nojcrkvi bez svak.u6ntil. ~naj~.~ ne promjen•... (S... su ..tic anja u citatima moja. 5. B.I Ostali su sYiuQwoji~ lei;' ..ojii. praznici IstcKne Crkve kako je i PrijIO bilo. a IIl>jh nema zapadnanaroda~snoSlO Crk~a. tj. ne praznuje ih kao' Tri jerarha. s .....ti Georgije. Ro!destYotfVa""~,,.....omostza .•• .._ .... _ . '-__ "... . _ s~. Joana Kr!;tite a. s~. I a. Preo ....",.,n"'. us;e en"'.

st VItepos e _ , .. _. <- ,.,k • su imale s6J«Jiti. Vo en", estnago Krestil. Olmltrl,... " .."ti N /. u,,'" an:;"va Kn1<e..ađ:e Botića itd. Pre..... tomu kod pretau na g","oUt. vjeroispovijestbisIc~",jedobroznala nije _ diralo niti u stari obred. niti u crkveni jezi", niti u

tU se uovom slut. i crkveni kalendar. i prema tomu niti u jednu staru narodnuner.Jdiopra;nm pos_Cenu tradidju; narodni cr1<veni duh. DKfe oSUlo Je sve

fXiftUO'N neogo samo O pri starom._

mome~ahWljzakitiIJgednoga nj«a. /{MJ

lCI'r1fNailcil boos:~ nebi "'/iiII _ ""eme

2_b. n pr..."'.. 1tClO iz Pr~ljlIod &Jl 8. lis""'~. 1':1-41_ za prijdl>.z II I(riHlllOĆku

biskuolju

od1Ild<.u .. ""jedinei utjecali l>t<.upo

Ši,r.-.Iru za J>OfTlOĆ

UU<"'U~jJd L"'J' IrdlUUd,

bila bi učinila najvetizločin.«

brojna pitanja koja "" tu odmah nameću, Zbog tega su pra""slaV<:iu tako velikom broju odjednom htjeli prijeći u katolištvo, s kojimnamjerama, kakva je pri tome bila uloga gri:okatolil'kih svećenika i,

na kraju, o temu se zapra"" radilo? - biskup ~imrak podrobnije odgovara u nastavku, i dalje primjenjujući

metodologiju isticanja (podcrtavanja), Ll njega kljutnih ",tenica, zbog što boljeg razumijevanja cijele problematike: _Konstatiram na o""m

mjestu tinjenku, d .. niti ;'d..n sv.Ć<lnik krit.vačk. biskupij. ni;' niti ;'dnog.. v;'rnik.. pr ..vosl ..vn. Cn.v. nagov..r ..... d .. pri;'d;'n .. gn.okatoličkuv;'roispovi;'st; d .. ;. joi m ..n;' itko u tom pravcu bilo n .. ko;'m m;'stu vodio bilo ustm.nu bilo pism.nupropag..ndu. Svijet je bio silno zaplašen rad i ubijanja, radi rušenja uhi i rad i prisilnoga prelaza na latinski obred, pa je tra tio svoj spas uKriževatkoj biskupiji, jer se u to vrijeme nije imao na koga drugoga obratiti...«

Biskupija bi počinila najveći zločin!

Sljedeće retenke njegova svjedo<'anstva poka ruju svu dramatil'nost i povijesnu razapetost, u kojoj se našlo vodstvo Katolil'ke Crkve u

NDH. One su i najbolji inajvjerodostojniji odgo""ri svim dosadašnjim domaćim i svjetskim zago""midma optufaba za teške zIotineKatolil'ke Cli<ve u _prekr!itavanju«: _~to je dakle krifevatka biskupija u takvom položaju mogla ut initi? Ona je mogla ne udo""ljiti telji i voljinaroda i tako snositi krvavu odgovomostLl strahovite posljedke, koje su imale slijediti. Uprava križevatke biskupije je dobro znala, da se u

o""m slutaju i ne radi o pravim prijelazima nego samo o mom.nt..lnoj z.. štiti bi;'dnog.. svi;''''''. Kad kritevatka biskupija ne bi bila uono vrijeme udo""ljila telji naroda, bil .. bi učinil.. n ..jv.ći zločin. Ovako je ona spasila od logora i propasti toliko svijeta: satuvala jedandio cri:vi od ruše njao sela od pustoše njao parohijske domo ve od nJ šen ja: zadrta la stari obred, stari slo venski jezik u Cri:vi i sve crkvene

narodne tradkije. Nigdj. i nikad ... niti u ;'dnom sluč..ju nij. grkokatoličkakrihvačk.. biskupij.. diral.. u n ..rodnost v;'rnika. oč.mu ć. oni d ..ti u tisućam .. sv;'dočanstvo.«

Stizale su brojne potpisane zamolbe

Biskup dr. ~imrak bio je tijekom ispitivanja u prilil'no nezavidnome polofaju jer pred istražiteljima nije smio imati ni jedan dokument ilizabilješku koje bi koristio u potvrdu s""jih tvrdnja. Osim toga, njegova je arhiva u velikoj mjeri već bila _poi'išćena« od partizanskih vlasti,

pa "" velikom dijelu tih vrijednih dokumenata izgubio svaki trag. Stoga je odgovarao po sjećanju, potevši od dolaska sve većeg broja ljudikoji su tra lili pomo<' i zaštitu, _Dolazili su ljudi iz sljedećih sela, kojih se ovajtas na pamet sjećam - to<'an popis nalazi"" u KrifeV<:ima uari:ivi: Bolfan, Čukovac Plavšind, Veliki i Mali Poganac Botinovac, Sokolovac, Velika Mutna, lepavina, Grabil'ani, sesvete Velike i Male,ja""rovac, Vojko vac, Osijek, Križevatki Kloštar, Salnik, lipov<"ani, Kapela, Hergovijani, Sv. Ivan žabno, Rovišče, KDvatevac, Prgomelje, Bolt,Kloko<'evac, Gudovac, Bjelovar, Sredice, Narta, lipnica itIl. Dolazili su pojedind u zastupstvu sela. Dolazile su iveće i manje grupe, koje su

molile, da ih "" zaštiti. Kao predstavnike pojedinih na""lja mogu na pamet imenovati, Mar1<D utješinović, otac mu i mati i ""stra Sofija zaVelike Zdence. Mar1<D utješinovil' je utite lj iz Velikih Zdenaca, a njegova ""stra Sofija utiteljka. Obojka su svršili utiteljsku školu ubiskupskom konviktIJ u Krifev<:ima. Za Velike Zdence je predstavnik i Nikola utješinovil', koji je svršio u biskupskom konviktu u KrifeV<:ima 6

razreda gimnazije i koji"" nalazi u Narodno-oslobodila~koj vojsd. zajedno sa s""jim roditeljima. I\1zivam se i na Gjuru Zmijanca, sv"'enogastudenta šumarskoga fakulteta, sada u Bjelovaru, na njegova rodjaka Gavrana, koji je utio gimnaziju u Zag",bu kao pitomac eparhijskog

sjemeništa, i na utiteljku Zmijanac koja je utila gimnaziju u Križevdma kao pitomica biskupije. Za Dišnik "" pozivam na porodicu Opatića.

Za Bjelovar iokolku se pozivam na: Savu Margetića, njegova <Ka i mater iz Sredka, na udovu Sirovicu i njezinu kćeri:u, utenicu gimnazije

u Bjelovaru, na Cvijanovića, na Zorića iz ""la Narte. I\1zivam se na porodku Nikole Dešića iz Bolča, na Miloša KDvatevića, Milka I\1povića izsela ČukoV<:a, na Gjuru Savića iz ""la Bolfana, na Nikolu Nelića i sina mu iZjavoroV<:a, parohija Plavšind na Pavkovića iz Velikog PoganG,na Gjuru Osmana iz sela Mali I\1ganac na Savića, nadlugara u Velikoj Mutni, na Gjuru Danilovića iz lepavine, na luku Devića iz parohije

lepavina, na Nikolu i Gjuru Rakića iz sela Vojakovac, na Simu Marića iz okoike Nove Gradiške ... I\1zivam se za ""lo Salnik i lipnku naMar1<a Bubanovića.

Biskupij .. ni;' d .. l.. niti u ;'dnom stilu niti u ;'dnoj p ..rohiji inicij ..tivu z.. pr.l ..z. n.go;' tu inicijativu d .... sam n ..rod. Udaljenijasela slala su na upravu biskupije i pismene molbe potpisane od velikog broja paroh ijana, kao na pr. vjemki parohije Bastaji kod Daruvara i

vjemid samoga Daruvara. Originali molbe nalaze "" u biskupijskom ali<ivu u Krifev<:ima.«

l. nastavak 2. nastavak 3..... stav..k 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak ? nastavak 8. nastavak 9. nastavak 10. nastavak

Kategorija: Feljton, Biskup Dr. janko ~im",k

o B(I(O:>-";;I( .. 'lj " _

D.tIJrn zadnje ",ornje"" na ovoj .tr.nki: 05:58, 27. """ja 2007. Ov••tr. nk. je PO<Jleda na 1.260 puta.Odria nje od odgovorno.ti

o ",ojektlJ Iz pisrnohr. "" Gl.", Koncil. 1l.1l~

.i Prija VI ""

čl ......k


l. nasbvak2. nasbvakJ. nasbvak4 .....stav.. k

5. nasbvak


'ij); o· o

M~u nd<ohcinom pr....os~'"'ih EJsvoete>i". i ..... nijomin A>vkJ,rsicy iz S!llni"z""",t,,, i< 16. srpnj.l~l.~im"'KClVu

z""'~tu

U iskazu od 20. svibnja 1945. biskup ~imrak potankD op"uje na mjije natin u s""jojbiskupiji dopu štao prn Icti<: iranje vjerskih prijelaza u sjeni ondašnjih zakonskih odredaba. Za njeg a su. mora sereći. zahtjevi pravoslavac a Ll prijelaz u Grkokatolit ku Crkvu bili razumljivi i oi' e!<ivani' _Iz razloga tradi<:ijeMartanskog vladitanstva. koje je u tim Iuajevima djelovalo od 1611. do 1750; jer je u crkvi "ti obred i "ti jezik iisti duh. Uovim krajevima nije htio niko stlJpati u redo"'" Hrvatske pra""sIa""e crt:v<.. a ",mo su pojedincip'" lazili n a latin ski obred.«

Formalnosti prijelaza samo radi sigurnosti

_Izdao sam naredbu, da Ise te formalnostiobdrlavaju samo u onimslučajevima, gdje tostranka trilli radisigurnosti. a u ostalimslučajevima da se teformalnosti ne <frle.OgrOIl"nl dakle većina

nije izvršila folmalrogaprelaza, riti se to odnjih trahlo. Tako sedogodilo, da je biskupijaizdala najv~e 500

svjedodlbi o prelazu nazahtjev stranaka.«



Uz onodobnog zagrab..čkog nadbiskup.. Alojzij .. Stapinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}čašća upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!avački biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..utantičnosvjildočsnjil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagrabu


s ..m gora ....,.j..snio.«

Vjerski se prijelazi nisu ni tražili

Koja je bila toi'no određena admin"trntivna pro<:edura za prijela",. može", ",znati iz nastavka njegovaiskaza; _Spomenuli smo kako su smjeli prelaziti samo oni kojima su kDtarske oblasti. dotitno ustaški stanovi.

izdavali dozvolu za to. a ta '" doz",,1a izdavala ",mo na pIl'laz u rimokatolitku vjeroispovijest... Kotarskeoblasti u KDprivni<:i i u Čazmi nisu nikome dopuštale da p",đe na gOOkatolitku vjero"povijest. Radi togakotarska oblast u Čazmi je zauzela crkvu i parohijskidom u selu lipovtanima za rimokat. župu u Čazmi. dok '"kritevatka b"kupija. kDju je narod teljno oi'ekivao. nije smjela u "'lu niti pojaviti. To mogu posvjedoi'iti ""itamošnji vjemi<:i. Odredbe vlasti svladao je ",m narod s""jom ""Ijom i otporom. Sjetam se dobro da je došao uKriževce veliki broj vjem ika iz Ve likog Pogane a u potetku godine 1942. sa izja ""m d a te jedino pristIJ pitikrite vai'koj biskupiji. dok na latinski obred ne t e nikakD prijet i. pa makar svi glave izgubili ili bili poslan i u logor.

Za prelaz su bile prop"ane formalnosti' dONOIa vlasti. za koju", morala molba biljegovativ"okom taksom. zatim neke druge formalnosti. Izd .... s ..m n ..radbu, d .. H ta form .. lnostiobdr!..v ..ju samo u onim sluč..jilvim.., gdjil to str ..nk.. tr ..!i radi sigurnosti, .. u ost..limslučajevim.. d .. sa bl form ..lnosti na drla. Ogromn.. d .. kltt vaćin .. nije izvrši l..

form ..lnog.. pral..z.., niti sa to od njih tmilo. "Dko H dogodilo, d .. jiI biskupij .. izd ..l..n ..jviiot 500 svjildod!bi o pralazu n .. zahtjilv str ..n ..ka. (Sva su "ti<:anja u citatima moja. S.B.) I'<> pa rohija ma je nastavije n crkveni i vje rski tivot gotovo bez ""ake promjene. Osta li su "ticrt:v<.niodbori kao ido "'da. kDji su imali paziti na uk"'" i parohijske domo"",. na crkvenu gibivui negibivu imovinu. Obavljale su '" s1ufue Božje. dijelile ""ete tajne !<ao i prije (krltenja.vjentanja. "'hrnne). Up"ivalo se dalje slutaje"", rodenja. vjentanja. smrti umatitne knjige.« Natemelju ""ih tih tinjeni<:a b"kup dr. ~imrak je. znajuti za što ga '" optužuje. pono""oistaknuo, _Ni od koga nikada n"am dobivao direlctiva. kakD '" vidi iz gomjega rnzlaganja o'prelaženju Srba' - nego sam u ""akDm pojedinom slučaju ....clio pram.. !alji n ..rod .., kako



traži



Okružnica »Ponove«

Očiti ~imrakDvi human"titki i dosljedni krltanski motivi. mji su ga vodili u pojavi vjerskihprijelaza u NDH. nisu nailazili na odobravanje ondašnjih vlasti (kDje su kasnije ipak _popustile« i

promijenile stav prema prijelazima pra""slavaca u GOOkatolitku Crkvu). I'<>"'bi<:e je oštar inesnošljiv p",ma biskupu ~imraku bio Vjersl<i odsjek Drta""og ra""ateljstva za ponovu. koji jevodio franjevac o. Dionizije juriče", _Politik .. ust..ška vlada bil .. ja od početk.. d .. sa z..br ..ni

pral ..hnjil n .. gri<okatoličkuvjilroispovijilst u kri!avačkoj biskupiji. Razlozi te politikeja""o su se "ti<:aliod vođa ustaša. a bili su t"ID polititke naravi..

" " , , '

A~:!

S_';nji iz~le<l 2!lrod~OS,'"'''''''' !KO~ u OJMrz_~ ~lju. KojUj~ p<JI>odoo)anKo

~ifTT.K

Franje vac juriče v. koji je ""'io du šobrib1itku službu kod Pa"", lita. stavio se na telo polueta o mprelaženja i osnovao kod 'Po no"",' poseban odio vjerski. (Pu ni je naziv 'Pono "",' bio; Min"tarstvo

drtavne rizni<:e NDH. Odjel za novtarstvo. drta""u imovinu i dugove. Ured za podrhvljeniimetak. op. S. B.) 10 je on utinio bez ikakva znanja zagrebatkDg nadbiskupa kao mjesnogo rdinarija. koji je o tom obaviješten iz novina. Taj vjerski odio 'Pono "",' pod upravom JU riteva

odmah u potetku izdao je okrub1i<:u svima kDtarskim oblastima. ""ima fupanima. stožemi<:ima ilogomidma. da je prelaženje doz""ljeno samo u rimokatolitku crkvu. pa se prema IDmu nemože prelaziti nil 900 !<ato~tku~roi"e:"vije st. Originill te odluke nillilzi '" u kritevat kDm

b"kupskDm ilrkivu i tilo mi je. dil taj zilnimljivideluet ne mogu od rijeti do rijeti dtirilti. jer onniljbolje pokazuje. kilkvu je politiku ustaška v1i1davodila u pitanju prelaziI. Te su '" nilredbe strilctnodrtale ""e ustaške v1i1sti. pil je takD bila uskrntena""aka do"",1a preliIza nil grkokatolitkuvjeroispovijest. Te se odluke osobito strogo drtalakDtarska oblast u Krite""ima. koja je trilžila odb"kupske kancelarije da se imenitno popišu sviprelazi nil gOOkiltolitku vjero"povijest. dil se takomogu poništiti. p",dstavnik iste kDtarske oblasti je u

IDj Stvilri bio takD "'lozan. dil je trillio. dil igOOkiltoli<: i pred ju nil rimokaID lit ku crkvu! Dne 7.

cp_·JC,;...

PresliKa iz,.,,""9 cldcume>'a Koji EJru';i >c rno_bijdu« ,Ii iN povijesb, """"'..pClV;"-~niKza KO,", G..-dnka cl"", §<lm <x!

l. sv; tinj. l ~l. za~~ ~ za pr.V<>Sl ....""9Srbi"" izy"li"hZ~""ca

I"nuara l~q~, Kao sam se u aruSJ:\lu KanonIKaSpiridona Petranovita vratao kolima iz Zagreba u KrifeV<:e, napao me na putu jedan od ustaškihofidra, zašto do sada nisma prešli na katolil'ku vjeru!«

Potpora nadbiskupa Stepinca Križevačkoj biskupiji

Biskup ~imrak se vet 1941. našao u prilil'no nezavidnoj situaciji, razapet između zamalb~ svebrojnijih pravoslavnih vjernika za prijelaz u njegovu biskupiju i zakonskih odredbi ustaških vlasti,kojima su one pokazale odlutnost da se jednom zauvijek riješe, po njihovu uvjerenju, jednog odstotera veliko srpstva u Hrvatskoj, politil'ki motnog _stranog predstavnika« i osvjedotenog protivnika hrvatske samastojnosti i drtavnosti Srpske Pravoslavne Crkve. Utom silnom nastojanju, koje je s motrišta ustaške ideologije bila rarumljivo (kolikogod se takva o<:jena nekima

tinila šokantno m), bez na to što je njego"" ostvarivanje bila posve neprihvatljivo, ondašnji su predstavnic:i vlasti potpunoiZ<Jubili _kompas« (kao i u mnoštvu drugih odluka), te su nastojali izbrisati sve ono što je tak i podsjetala na pravoslavlje: _Ministarstvo

pra""sudja i bogoštovlja izdalo je nekako u isto vrijeme odredbu da se u mjestima gdje vet postoji rimakatDliI'ka tupa ne mate otV<lriticrkva za bogoslutje u grikom obredu i na starom slavenskom jeziku. la odluka je pralctil'no značila to da se prelazi na gr1<okatolil'kuvjeroispovijest uopte ne dozvoljavaju, jer je rijedak slutaj u gornjoj Hrvatskoj, da u mjestu gdje postoji pra""slavna cr1<va ne postoji irimakatDliI'ka. Istini za volju, maram na o""m mjestu priznati da se zaslugom dra Radoslava Glavaša, tadanjeg proteinika u ministarstvu,odustala od ove odluke.«

Dakako da su takvo ozratje u svagdašnjem li""tu na wta stitoj koti« osjetali i gr1<okatolil'ki svete nic:i koji su jedino nastoja li savje snoobavljati s""je obveze: -U poi'etku god ine 1942. pošla su dvojica svetenika kritevat ke biskupije: Nenad Ga vrila vit i Mihajlo jurista na pozivnaroda (vjernika) u parohiju Plavšincida slute slutbu i da obave blagoslav kuta. Čim su stigli u selo i došli u dodir s ljudima, napao ih je nanajgrublji natin ustaša Marcapan, otpremio ih pod ustaškom pratnjom do KDprivnke, gdje su stavljeni u zatV<lr.«

Vrijedno je svakako i ~imra kovo svjedotanstV<l o sta"" vima Svete Stolic:e i nadbiskupa Stepinca oko vjerskih prijelaza:_Kroz djela vrije me'rada' vjerskog a odsjeka '1\1 nove' po upra"" go re spo menutog a juri/'eva n ije križe vatka bisku pija ra zvijala nika kve spomena v~ednije ahijeoko prelaza. Ona je samo tralila da se na biskupskim konferencijama god. lIJ41. udo""lji telji Svete Stolic:e da oni koji tele prijeti moguprelaziti sama u svom obredu i jeziku (ritus naturalis). Kritevatku biskupiju je u tom pitanju podupirao sadanji zagrebatki nadbiskup dr.Stepinac, koji je otV<lreno osudjivao prelaze na latinski obred, pa je u tom pogledu i izvje ši ivao Svetu StD Iic: U.« Isljed nic:i su svejedno bili

uporni pokušavajuti od biskupa ~imraka izvuti priznanje o njegovoj povezanosti s _l\1no""m« i njiho""j tobotnjoj zajednitkoj, unaprijedisplaniranoj i korodiniranoj akciji u _prekIŠtavanju«, što je on ponovno odlutno zanijekao: _Vjerski dio 'Ponove', kao što;' gore

istaknuto, ni;' davao nikada nikakve direktive kritevačkoj biskupiji za prelaze, nego;' samo slao prepis okrutnice na svekotarske oblasti, ustaške stotere i velike tupani;', kojim se dozvoljavaju prelazi samo na zapadni obred (rimokatoličku

v;'roispovijest). Vjerski dio 'Ponove' ni;' nikada davao krihvačkoj biskupiji bilo u ko}oj formi kakve pomoći, što se laganomote vidjeti i iz a",iva 'Ponove'.«

l. nastavak 2. nastavak J. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak 7. nastavak 8. nastavak 9. nastavak 10. nastavak

Kategorija: Feljton: Biskup Dr. janko ~imrak

Datum zadnje promje"" na ovoj o;tranic:i: 05:58, 27. "Jlnia 2007. 0\Ia stranic:a je p<><.lledana 98J puta.Odria nje od odgovoroo.ti

o projektu IzpismohraneGlasa Ko""ila f[en~

.i Pri)"," '"

član~k


Obj..v/jeno u G ..su KonciJ;o br. 2.I.A:lS. stfilna 25.

Hladnokrvno partizansko pogubljenje svećenika

t. nasta~ak

2. nasta~ak3. nasta~ak4. nasta~ak5. nastavak

6. nastlVak1. nastlVak8. nastlVak9. nastavak10. nasta~ak

U na5ta~ku i'fl1liVilnja grl<okatolit'ki bi!>kup dr. Janko srnrak poamko je isltedNeima Ozneopi5.ao kaka je bilo organi>irano upra~ljanje ...mostanskm imanjemlepa~ine nedaleka od Kf'ižeVilca i bm se njimeraspolagalo: .MiIna!iti.......m manjem je i dalte upra"';aa spomenutiMilan Zobundfija bo po~je",ni:Ministaf5tva ~atkogagospodamva. mje ga je i dalte po svojim OflJ'"nima nadlfralo.Dohoci imanja. mje je bio jam zap'&""o. bili su upotrebl,aVilni zaulddaVilnje crlcYe. manasli.... groblja. pa"' ......~ je preostalo. lD

se upotrijebilo na wddaVilnje pitomac.. i~mic.. prawsliovnihro(ftelj;l iz mga 1<r.rj.. na srednj"" osnov..... i visolcim UDI..ma IIz ..~. Krimcimir. Bjelov,uu, Novoj~~. Redov«; blOj tilpitom..u; pitomic .. bio je 20.

• Sto je preost..1a. lD seupotrj«Ji1o nauzdrtOlVMjepttonua ipitomic;o pr;ovOli.lavnihrođtftJOl iz t"9" b.. n;I

sl'f!d'llm. Olit>OV.... ivISOm UCOJ_ uLtgrebcl. Kn1eva-.BJelovaru. NovojGndilki. Rect!!Ći bre;oh pitolNCOI i pitoww:..""'Je20.DM_cUdrJIIOCj mu "'fi izd_b mrJf1i po/rttj

troUl,,~ uzdrta~

~ Su tille" ptornd iptomiat! (»le .... ter«urne bisk~e..

[)<Ik da dohoci nisu niti izdalekil mogli pokriti~uldd nj... pa su tak<> pimrrd i pitomice pale na teret samebiskupije. tz "'luna lepa"""'; bi!>kupije to se mo~ točno "djeti. Napa....t znam, samo to, d:a j. ZiII w:drbvanje pito_ Ipitomica d ..... l.pavina jednom u godini 1'42....ito oko SOhvati goriva, u godini 1.94]. tri vou krumpira l voZ kukuruze u

klipu i niita viŠOl. Uprava bislwpije je u Lapavinu uloillJl".c.svota iz svojih toun.ljnih glavnica, kako 5a to mon vidjeti iz

knjig. primiolu, l izdatak... (SViI su isticanja u citatn.a moja. S. B.I

IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU OR. JANKU ~IMRAKU I .PREKR~TAVANjU. SRBA U NOH

Piie: Stipan Bunje~ac

Uz onodobnog z;og..bačkog nadbiskupa Alojzija Stapinca, zbog ~j.u'llkih je prijelaza u NDH naitd"a upo~ijestl prozivan grkokatoličkikriia~ačkibiskup dr. Janko Šimrak o kojem donosimo nje90~o_antično

svjedotanje na ispitivanjima u ~ojnom zatvoru u zagr.bu

II pismohr~ne

Port~1 Gla...Ka.-.:iIaGlas Kllnril~·

t",drokMaW ko.d

.~-• w..b..ul"'l

I:r. pia..,hrane

G1.a. !tonci1.

Nevina krv na rukama historiografskih hulja

Mo I>QZIV pr-._....nih "'I<nlik.o bi!lkup &J~_.., paoI""Je __ lIiIonldj.u _.n I

Cu-'_

Oakam. bi!>kup~k je iznio i nel<o~kD osnovnih vje",kih podataka olepavinskoj fupi: .U

parohiji Lepavina bilo je 1942. god. vjemib om 2000... Niko nije obavio formalnogaprijelua. Parohiju sam lično pohodio tri puta.• Budući da .... u međuvremenu potele stizati izamolbe pravoslavnih vjemib iz omlnih lepav.,skih sela za primitak u Kri!evačlw biskupiju.biskup Simrak .h je privremeno s ..... mo",o staviti pod ;.n.dJ<ciju župe Lepavina. jer n ije imaodovoljan broj svoit' svećenika: .LepaV.,. su prikljulen. vjernici u vel. i Naklm Pogancu.fOrmillnih p..lua nije bilo n.go s. samo nastavio rad u duiobritničkoj sluilH. Parohomje posta"'jen Nenad Gavrilo~. rodom iz GWne. on je kao ........eni ~stoYrolacgimnazije p«!iaoj<» godim!! 1926. na katoličku vjeru u zapadnom obredu u Glini. i to sam jedini iz svoje fami~je.

Htje~ Su ga poslati na studij boc;Josklvije u ~ibenik biskupu dru Mileti. ali je taj odvratio da Dn po

Dbredu pripada Križevatkoj biskupiji. Tam je negdje. deset godina na'" n prela za. počeo učiti

bogoskllliju u Senju i Ljubljani i bio t!JJ9. rumpolo!en za pre,vitl>ra i bio posta'l1jen zaduhovnoga pornlKnika u So!.icama u tumberku. gdje je ostao do proljeta 1941.

Godine 1941. ubi~ su mu ustde staroga oca U Glini. sestra Ne""'nka jed~a se spasila bijegom izaklonila u Kri!e~cima u biskupiji. Brat Nenada Ga~rikl~ila Mila bio je od početka uNarodoo·oslobodilatkom pokretu.~Cilirani odlomak jo~ jednom potvrđuje kako je biskup ~imrak bio uprilil OO nezalIidoom poloh;' pred Ominim istra!iteijima. Nije se. ka o ~o je ~t releoo. smioslutiti nikakvim s1utbenim dokumentima iW pri~atnm zabilješkama. pa je iznosio tinjenice tek posjetan;'. !to Je 1l'lD910 do~esti pod upitnik njhow ~jerodostojnost.Tako mu se i usluta;'grkokatolilloĐ9svećenika Nenada Ga...nlollića, Srbina po nacionalnosti. rođeOO9 12. travnja1911. u Glini od pravosla vnih IOdite~a josit.l i KoIte r. Omitrt>vit'. potkr.llo nekoW pogreiab. onje prema Knjzi redenika Krite~alke bPikupije. u kojoj .... POrTVlO biljeieni svi biog fski podKi o

svećenicimir. njllo""" dutnostima. promaknućimir.poth~atima i sl. od rođenja dosnvt~ .. btoUNO pm~atio u Celju 31. I. 1925~. a ne 1926. kako je to iznio Simrak. Nije bioo~njen a za svećenikaga je zaredio 12. srpnja 1938. onda~nj kri!eViltki bi!>kup dr. OionizijeNjarad~ a ne g. 1939. kako se t~ opet krivo sjeća bi!>kup Simrak.

Mladi je Gavrilovit' UZ s~o ~tvo ob',ro,za u lepavini i okDIici rno:>..a prema Simramvoj odkKiod]. 'prlja 1~2. p~uzeti i fupu Botf.>n kod ludberga i njezinu filijalu Ćuka ..... c:.PotplsaniApostotski Administrator Kriievatl<e Biskupije ovime odreduje da g. Nenad Gavrilovit' preuzmego1oist:otnu parohiju uBolanu ... fil. u Ćul<ovcu sa svm njezi..... pokretnim i nepokrelllimimet:kom.lj. crkvom. parohijskim domom. gospodil",kim zgrad..ma. zemljiUem i raspolo2ivomi""""nam. i da je pripoji Kritevalmj Biskupiji na .-ovi ~e !itq.tva te parohije. koja mu jei2f3iena u -Me navrata pismenm i u ............ put........

No. lini se da su te nove obvUI! ipak prelaziegraNee GiI...n1oW'evih moqutnosti. te je ubno

Pr"",,,,~,",. eriN. u! ulrove u 9di~ nii< {;JMo niK.iNog formal""9 vi<~KOII prii ....z.

s.".,,,,tans'" e ,h. U..,~i. 8oIIoro<lk~ {;Ju l~p1Ivini

ul'rav'Jilni" ",onan om 'LuKOvcem I'0vi"reno te,,~>u

Bilenkiju. ful'niku iz Plavšinaca. S"",jedno je tD biosasvim do""ljan razlog historiografskim huljama daNenada Gavrilovićaol'tufe za najteže ztoi'ine iol'ravdaju njego"" hladnokrvno. bezrazlorno iI'ravno I"'tl'uno neutemeljeno I""lubljenje odI'artizana lJ. I'rosinca 1944. Nenadu nisu I"'moglenilinjenke da je bio Srbin. da je stalno bio>Umnjilen od ustaša. da su mu ustaše ubili <Ka. damu je brat bio u I'artizanima. da je I"'magao svimakoliko je mogao. da je bio uhićen od Nijemaca. da je

,""stri. koja je bila s njime. I'rijetila stalna I'ogibelj i sl. Iako je teško dokazati. izgleda da muI'artizani nisu mogli ol'rostiti najte li .grijeh« - što je kao Srbin bio katolilki s"",tenik! Njegovomnevinom krvlju okrvavljene su ne samo ruke I'artizanskih egzekutora (koji. dakako. nikada inikome nisu odgova rali za I'oi' inje ni zlotin. nego su kasnije. najvjerojatn ije.zaslufili .borai'ku« mirovinul. nego i tobožnjih znanstvenika. od kojih je vrijednospomenuti .najl"'znatijeg«. Viktora Novaka. koji u knjizi .Magnum crimen« na str. 775 l'iše:.Uotimanju sopskih I"'sjeda. crkava i ostale imovine ulestvuje i Nenad Gavrilović. koji je 1'0naređenju svoga biskul'a ja nka ~imraka. jednoga iz Odbora troji<:e I'reuzeo srpsku I'arohiju u

Bo !fanu sa filijalom u Ča kovcu (si<:! - tj. Čukovcu. oI'. S. B.l«. i dono si citiran u ~imra kovu odredbu izostavljajuti kljuinu rel eni<: u: .... naosnovu želje !iteljstva te I'arohije. koja mu je izražena u više navrata I'ismenim i usmenim I'utem.« Na tu '"" krivotv<Jrinu nadoveruje idr.Dragoljub živojinović u .Barbarstvu u ime Kristo",,«. te s I'rililnom dozom osebujne mašte na str. 721 .otkriva« tobo rnje stvarne razloge

~imrakova I'reuzimanja spo menutih hl I'a: .U toj jagmi. nal'rimjer. a I"'stolski administrator gr1<D katolilke Kriteval ke biskul'ije dr. ja nko~imrak I"'kušava da ugrabi bivšu I'arohiju u Bolfanu I'rije nego što '"" nje dokol'aju agresivni rimokatoliiki sveteni<:i.«

»la njihovu nevinost posjedujem dokaze!«

la razliku od toga biskul' ~imrakda je isljedni<: ima Ozne I"'tl'u no sUl'rotno svjedoi'an StV<J o muleniku Nenadu Ga vriloviću i njego"" jdjelatnosti:.Od I'oi'etka godine 1941. do konca 1943 .. kako je dugo djelovao u lel'avini u dušobritnilkoj slufbi. nije I'" raštrl:anoj I'arohiji.koja je u to vrijeme obuhvatala tri I'arohije. vršio zdušno samo cri:""'ne obrede i s1ulio svete litlJrgije. nego je na svakom koraku i u svakojI'rili<:i zaštićivao narod. Pred Bogom svjedolim da mi '"" gor1<D tufio na ustaše i njihov I"'stul'ak u cijelom onom kraju i da je uvijekstrahovao da te njega i sestru mu Nevenku ustaše ubiti. Svaki I'ut. kad je bio u Kritev<:ima. ostavio je uz usmeni izvještaj i I'ismeni. Svi tiizvještaji nalaze,"" u biskul'skom ari:ivu. Iz njih se vidi do kakve je napetostidošlo izmedju njega i ustaša. Sva ta njegova izvješta jeI'otl'isani I'revodio na latinski jezik i slao S"",toj Stoli<:i. Tako je l"'s1jednje ol'širno izvješće I"'slano u svibnju 1944. Ono je na žalost kasnostiglo na s""je mjesto radi komunikacijskih I'rilika. Godin. 194]. u zimi su Nii-mei, koji su u to vrii-m. iz Krihvaca, vodili akciju uL.pavini, uhapsili Nttnada Gavrilovićazai-dno s ni-govom SRstrom Nttv.nkom i pustili ih na slobodu istom na int1lrv.ncijupotpisanoga. Optu!ili su ga da i- partizanski špijun.

U tDm I""lledu se I"'zivam kao na svjedoke: Gjuru Danilovita iz lel'avine. luku Devita iz I'amhije lel'avina. na dra Gabru Bukatko.kanonika i na drug e. koje te o vi svjed<Ki imenovati. on i te d ati svjedoi'anstv<J o djelovanju i radu Nenada Gavrilovića i njego"", sestre

Nevenke u le I'avini i njihovom I'olitil kom drta nju. ~znata je naime stva r da je Nevenka Gavrilo vić u Kritev<: ima u ustaškim redovima bilasumnjilena kao I'artizanka ida je u s""je vrijeme bila na I'artizanskom ženskom kursu u KOl'rivni<:i.«

Iz ~imrako va svjedoi'en ja od ll. svibnja 1945. može se saznati kako I'artizani sve jedno nisu I"'štedjeli ni Nen adovu ,""stru:»la s"",t enika

Nenada Gavrilovita s""jomgla""m jaml'imda je nevin ubijen od I'artizana. A isto je tako nevina osudjena i njegova sestra Nevenka na trigodine I'risilnog rada. la njihovu nevinost I"'sjedujemdokaze u s""m ari:ivu. a to su I'isma Gavrilovića ul'ravljena na mene I'rotiv klanjaustaša ...«

Drevni le I'avinski samostan i c rkva n isu. nahlost. uSl'jeli biti salu vani jer su ih razrušili bombe njemalkih zrakol'lo va u ljeto 1943. Biskul'a~imraka ta je vije st teško I'ogodila a njemu je jedino I'reo stalo da bezusl'ješno I'rosvjeduje: .Prosvjed o bombardiran ju ma nastira ul'raviosam sa ol'širnim izvještajem na vlasti NDH i to na lastul'stv<J kod Poglavnika. na ministarstvo ""jske. unutarnjih l"'s1ova. ""'liku žUl'aniju uBjelovaru it. d.«

L l. nastavak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5 .....stav.. k 6. nastavak 7. nastavak 8. nastavak 9. nastavak 10. nastavak


DatlJm zadnje promje"" na ovoj "rani<:i: 05:58. 27. ")Inja 2007. ova ,trani<:a je p<><.lledana 913 puta.Odrkanje od odgovornosti

OprojektIJ IzpismohraneGla .. Koncila 1J.11~

J. Prijavi '"


l. nilSlaviIk2. nilSlaviIk3. nilSlaval<4. nilSlaval<s. nilSlavak

6. nastavak1. nastav.k8. nastav.k9. nastavak10. ro.;r;t........

,

•Sloje~alo. lD ~

upot"..o" nauzdrtiIYar;epitOtlNa iptornia tn'fos/ilYri1ItOdftelJ<llztOf}i1 tra;. IVsrelk>jtn. osncw..m i~lSObn lkoIiIfN u

b~ If.nmOfN.

e;eIo-.t. Not;oj~6ti Relilvti Ilrqorili pitomaa i pitorlXiI

booje 20. DM:Mo lildohoci .-su ,.ti IZ

thlet.il fnO!1i potro~k!.... uzdm>nfllil.~ Su tato pitomdipit~ paJe lU t_s_ brstl.flie.-

IZVORNI DOKUMENn OZNE O BISlCUP\J DR. JANKU SIMIlAlCU I »PRElCRSTAVANjU~ SRBA U NDH

P~e: Slip;on Bunjevac

Ul< onodobnog ngrel»tkog nadbtskupa Alojzija Stepinca. mog vjerskih je prijelau u NOt'! n*-Ue U

povijesti prodvan grkolultolitki kri!evač.ki biskup dr. Janko 5imnk o kojem donosimo njegovo ...tentitnosvjedotenje na ls9ftTyanjima u vojnom l<atvoru U zagrebu

Hladnokrvno partizansko pogubljenje svećenika

_________ U nastavku ispitivanja grkol<atoli/'ki bi5kup dr. Janko ~lTIritk potanko je istednicima Oz""

opisao bko ~ bilo organiznno upr;lv,",nje samost<onskim imanjem r-------,..----..Le~vine ""daleko od KrWViKa i bko so' njimeraspol~lo: »~~stirslcimiman;..m ~ i da~ upr;lvl~ spomenutiN~an Zobundfija bo pov~""""M1inistal"ltv.O~K~gospodarstva. koj.. ga it' ida~ po ........ organima nadznlo.Dohod imanja. koj.. ~ bio j.ko LOp.dt""". t.- su upotreblj.~ni LOu2drhvanj.. crl<ve. m."",stira. groblja. p;lft)~. ~o je preostalo. ID

so' upotrljt'bilo "'" wdrtilvan~ pitomaca; pitornicil pravosliovnih

rodit"""' iz IDga knjil "'" s.rt'dnjm. <>SnO\l' .... i visokim ilo:>l.ma uZagrft>u. Kri~cma. Bjt'lovaru. Novoj GradiW. Redoviti brvj~pitomKiI i pitomicil bio ~ 20. Dilbb> da dol~ci ........ niti ;z d.1ebmogli POICm tn>~ u>ddilvanj;l. P;I su tab> pitome; i pitomicepale NI tt'ft't SiIm.. biShJP~. Iz ral ...... l~vine i bisl<upije to se

moa IDi... vidi"ti Na pamet znam. samo to, daje:taul<dri_Je pftomac:a i pftomica dala Lep.avina jednom ugodin; lMl. _štIJ oko SO hvati go,;"a. u god;"; 1'.). tri VOUl

krumpira; VOl< kul<\lruJ<e u Idipu; nma vSe. Uprava blskupijeje u Lepav;nu ulotita _će svote il< svoJIh t ..... ljnih glavnlal.k ..... se to mot. mjeri il< knjig. primitaka i izdatal<a~ (Sva SU

isticanjoo U citatima moja. S. B.I

• Il pismchr.""• !'ort.1 Glio...

KD""iL1• GliosKDnch-t~dnik

• M~ k"",,~

• MLADtnI• web-i>l"'l

Iz p".lIlQhr.ne

Gl••• Konci.l.

Nevina krv na rukama historiografskih hulja

"'.....110"". er1nr. u V.hla..." l'b\I<Inc:u &:loillo le ta_ ""*'..... G.vn.....iću

•

~OlIot ..... Ik"".u~v1Ml11>;<r1M &:lkoju powbno ll,.. 1"__ .......1

5"""~njlllll~ ""...mk<l\l """."tira I &:l

cr"""

Oakako. bi5kup Sirrnk je iznio i nt>ko~ko osnovnih v~r51cih podiItaka o Iep;lllinsl<oj tupi; »Up;..oh~i lepavina bilo je 1942. god. vjt'mika oko 2000... Niko nija obavio formalnoga

p,ijal"u. Paroh~u sam ilno pohodio tri putil.~ Budući dil su u međuvremenu potele stizati izamolbe pr3vosliovnih vjemb iz okolnih lepa vinskih sela ZiI primitak u Kritevačku bisl<upiju.bisl<up ~nY3k ih je privremeno s.... molilO sta~iti pod jurisdikc~u l'upt' lepilllina. jer nije imaodowoljiln broj svojh svl!'Ćenib: »lepil~ini su priključeni vjt'mici u Vel. i Malom Pogancu.formalnih pr.laza nija bilo n.go se samo nastavio rad u dušobrifničkoj dufbl. Parohom

je postavljen Nen. d G.vriIovll. rodom iz G~nt>. On je kilo """eni !;esto<kolio e gimnilZije pret:aojoli godine 1926. na kiltoilku vjeru u upadnom obredu u Glini. i to SiIm jedini iz svoje familije.Htje~ su ga poslati na studij bo9Oslo~ije u Sibenik bisl<upu dru Mileti. ali je taj odvratio da on poobredu prip.daKri2ev.lkoj biskupiji. tak> je ""'Idje. deset godina ""k>n preLaZiI. poleo ulitibogosloviju u Senju i L.jubljilni i bio 19J9. rukDpolofen la prelvitelil i bio post.v1jen lil

duhovnoga pomotnika u So~cama u 2umber1<u. gdje je ostao do proljeta 1941.

Godine 1941. ubili su mu ustalle staroga oca u Glini. sestra Nevenkil jedva se sp.silio bijegom iuklonil. u Krite~cirnll u biskupiji. Brat Nenada Gavrilovića Mića bio je od poletk. u N.rodno·Oslo bodil.tkom po kretu.» Citirani od Iomak joli jed nom potvrduje kilko je bisl<up ~imrak bio uprilično nt>uvidnom polotaju pred OZllinim istratiteljima. Nije se. bo !lt~ je "'!t reteno. smioslutiti n bkvim s1utbe nim do kume ntima i~ privatnim ZiI b~je <kilma. pil je iznosio l inje nice tek posjećanju. !lt~ je moglo dovesti pod upitnik njihovu vjerodostojnost. Tilko mu se i u sliKajugrliokatoilloog svetenika Nenada Gilvrilovi<'i1, srt>inil po nilcionillnosti. rođenog 12. travnjil1911. u Glini od pravosliovnih IOdite~i1 josifil i Kate r. Dmitmvi<'. potJaalo neko~'" pogreiab. 0f1je prema Knjizi re<!enika Kritevallll! bisku""... u kopj su pomno bijeani svi biografski podaci osYećenicima. njihovim dutnostima. promiIknućima.pothviltima i sl. od rodenjil dosnvti. .bto~il:voprihvatio u Cel;J 31. l. 192 s~. il ne 1926. bko ~ to imio ~1TIrit1c. N~e biooanjen a za sYećenika9a je zaredio 12. srpnjil 193B. ondilllnji laifevalki biskup dr. OionizijeNjaradt a ne g. 1939. kam se to opt't krivo Sjećil biskup SiITlritIc.

Mliodl je Gilvrilovi/' uz silno!TlrlO!tvo Obvt'Zil U Lep;lllinl I okolici morao prema ~lTIritkovojodUcIod 3. ~pnja 1942. preuzeti i tupu Bollan kod Ludbergil i n~zinu filjakJ tuko"'!c: .PotpisaniApostolski Administrator KrWvKkt' Biskupije o ........ odreduje dil g. Nenad Gavrilovi/' pl"e'Uzmegrkoistocnu p;lrohiju u Bobnu sa fil. utukovcu SiI svim njezi ..... polcrt'tnim I nepolcrt'tnimimetkom. tj. cr1<wm. ~rohiskim domom. gospodilr5kim zgradiIma. zemlji!ltem i raspolotiwomimo\/lllOm. i 9 je~i I(rifevalkoj Biskupiji nil osnovi feit' fitelj§tva te p;lrohije. ko.. mu jeizrafena u IMe navrata pismenim i uSlnt'nim putem.~

NO. tn se da su te nove obveze ip;ll< Pll'~zile granice Ga vriovilt'Yil """'}Utnosti. te je ubtzoupravljanje Bofanom i tulwvcem pov;er.no Ft'liibu Bilenlciju.!upniku iz "'.vin;oca. Svejedno Jt'to boo sas......, dovoljan ra.ZIOg hislDrioqraf!ikim huljilma da Nenada G;ovriovil.lo OPtIdle U n~jtete

ztoline; opn~ju njeo)ovo hI.Idnokrvno. bt'zraziotno i pravno potpuno neuternelJt!ftOpoqubl.......... od partizaNI 13. prosincil 1944. Nt'f\iIdu nisu pomogle ni lmjenice da je bio Srbin. dil Jt' stalno bio SUlTW'lji/'.... od usta5il. da su

je bila s njime, prijetila stalna pogibelj i sl, lakD je teškD dokazati, iZl]leda da mu partizani nisu mogli oprostiti najteži .grijeh« - što je kaoSrbin bio katolil'ki sve':enik! NjegoV<lm nevinom krvlju okrvavljene su ne samo ruke partizanskih egzekutora (kDji, dakako, nikada i nikomenisu odgovarali za potinjeni zlotin, nego su kasnije, najvjerojatnije, zaslužili .boratku« mirovinul, nego i tobornjih znanstvenika, od kDjih jevrijedno spomenuti .najpoznatijeg«, ViktDra Novaka, kDji u knjizi .Magnum crimen« na str. 775 piše: .U otimanju srpskih posjeda, cri:ava iostale imovine utestvuje i Nenad GavriloviI', kDji je po naređenju svoga biskupa janka ~imraka, jednoga iz Odbora troji<:e preuzeo srpskuparohiju u Bolfanu sa filijalom u Čakov<: u (sk! - tj. Čukov<: u, op. S. B.l«, i donosi dtiranu ~imrakovuodredbu i:rostavljaju': i kljut nureteni<:u: .... na osnovu !elje žiteljstva te parohije, koja mu je izražena u više navrata pismenim i usmenim putem.« Na tu se kriV<ltvorinunadove ruje i dr. Dragoljub žiV<Jjinovil' u .Barbarstvu u ime Kristovo«, te s prilil'nom dozom osebujne mašte na str. 721 .otkriva« tobornjestvarne razloge ~imrakDva preuzimanja spomenutih rupa: .U toj jagmi, naprimjer, apostolski administrator gr1<Dkatolil'ke Kritevai'kebiskupije dr. jankD ~imrak pokušava da ugrabi bivšu parohiju u Bolfanu prije nego štD se nje dokopaju agresivni rimokatolil'ki sve':eni<:i.«

»la njihovu nevinost posjedujem dokaze!«

Za razliku od toga biskup ~imrak daje isljedni<:ima Ozne potpuno suprotno svjedoi'anstV<J o muteniku Nenadu Gavrilovic'u i njegoV<ljdjelatnosti:.Od poi'etka godine 1942. do konca 1943 .. kako je dugo djelovao u lepavini u dušobritnil'koj službi, nije po raštrl<anoj parohiji,

koja je u to vrijeme obuhva':ala tri parohije, ""'io zdušno samo cri:vene obrede i s1ufio svete litmgije, nego je na svakom koraku i u svakojprili<:i zaštic'ivao narod. Pred Bogom svjedotim da mi se gor1<D tužio na ustaše i njihov postupak u cijelom onom kraju i da je uvijekstrahovao da':e njega i sestru mu Nevenku ustaše ubiti. Svaki put, kad je bio u Kritev<:ima, ostavio je uz usmeni izvještaj i pismeni. Svi ti

izvještaji nalaze se u biskupskom ari:ivu. Iz njih se vidi do kakve je napetostidošlo izmedju njega i ustaša. Sva ta njegova izvješ':a jepotpisani prevodio na latinski jezik i slao Svetoj Stoli<:i. TakD je posljednje opširno izvješće poslano u svibnju 1944. Ono je na žalost kasnostiglo na sV<lje mjesto radi mmunikacijskih prilika. Godin. 194]. u zimi su Nii-mei, koji su u to vrii-mR iz Krihvaca, vodili akciju uL.pavini, uhapsili Nttnada GavrilovićazajRdno s ni-govom ,""strom Nttv.nkom i pustili ih na slobodu istom na int1lrv.ncijupotpisanoga. Optu!ili su ga da i- partizanski špijun. Utom pogledu se pozivam kao na svjedoke: Gjuru Danilovic'a iz lepavine, lukuDevic'a iz parohije lepavina, na dra Gabru Bukatko, kanonika i na druge, koje':e ovi svjedo<:i imenovati. Oni':e dati svjedotanstV<J o

djelovanju i radu Nenada Gavrilovi':a i njegove sestre Nevenke u lepavini i njihoV<lm politil'kDm drtanju. ~znata je naime stvar da jeNevenka Gavrilovic' u Kritev<:ima u ustaškim redovima bila sumnjil'ena kao partizanka ida je u SV<lje vrijeme bila na partizanskom ženskDmkursu u KDprivnid.«

Iz ~imrakDva svjedoi'enja od ll. svibnja 1945. može se saznati kako partizani svejedno nisu poštedjeli ni Nenadovu sestru: .Za sve':enika

Nenada Gavrilovi':a sV<ljomglaV<lm jami'imda je nevin ubijen od partizana. A isto je tako nevina osudjena i njegova sestra Nevenka na trigodine prisilnog rada. Za njihovu nevinost posjedujem dokaze u SV<lm ari:ivu, a to su pisma Gavrilovic'a upravljena na mene protiv klanjaustaša ...« Drevni lepavinski samostan i c rkva nisu, natalost, uspjeli biti sat uvani jer su ih ra zrušili bombe njematkih zrakoplova u ljeto1943. Biskupa ~imraka ta je vijest teško pogodila a njemu je jedino preostalo da bezuspješno prosvjeduje: .Prosvjed o bombardiranjumanastira upravio sam sa opširnim izvještajem na vlasti NDH i to na ZastupstV<J kod Poglavnika, na ministarstvo V<ljske, unutamjih poslova,veliku županiju u Bjelovaru i t.d.«

l. nastavak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6 .....stav.. k 7. nastavak 8. nastavak 9. nastavak 10. nastavak


Datum z.adnje promje"" "" ovoj §tra ni<:i: 05:59, 27. ")Ini- 2007. 0\IiI ,trani<:a je p<><.lleda"" 927 puta.Odria nje od odgovornoo;ti

O projektu IzpismohraneGla .. Ko""ila

.i Prija VI ""

čl ......k


IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU DR. JANKU ~IMRAKU I .PREKR~TAVANJU« SRBA U NDH

Piše, Stipan Bunjevac

Uz onodobnog zagrab..čkog nadbiskup.. Alojzij .. Stapinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}čašća upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!avački biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..utantičnosvjildočsnjil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagrabu

Grkokatoli/'ki b;';kup dr. Janko ~imrak nastavio je u s""jim ;';kazima pred Ozninimistratiteljima s nabrajanjem tzv. prijelazni/'kih tupa i op;';om njihovih stanja:.dl Voj ..kovac, vjemika 500,

form ..lni pralaz izvršilo ....mo nakoliko osob.. iz razlog .. lična sig...nosti. Paroh Josip Melenjuk. Bio jeparohom u batkom selu Gospodjindma, odakle su ga MaMari kao Hrvata otjernli. KakD se vladao u Vojabwcu,mogu posvjedotiti svi tamošnji vjemki, a osobilD porodka Klisurita, zatim NikDla i Gjuro Raki/'. li/'no sam bio uVojakoV<:u tri puta. Jednom ",m obavljao blagoslov kuta i dva puta slufio liturgiju.« (Sva su isticanja u dtatima

moja, S. B.l Josip Melenjuk je roden 21. svibnja 1911. u selu ~umete kod Slavonskoga Broda od OG Ivana imajke Teodore r. ~uško. Bio je otenjen s Marijom r. Huminilovit, a za s"",tenika ga je zaredio 19. I;';topada1935. biskup Nikita Butka u Lavovu u Ukrajini. Bio je najprije duhovni pomotnik u Soši<:ama, upraviteljfupe

Petno u HrvatskDj i fupnik u Gospođindma u Batkoj. Upraviteljem tupe Vojakovac postao je L. prosinca 1942. aumro je u Sibinju g. 1969.


l. nasbvak2. nasbvak3. nasbvak4. nasbvak5. nasbvak

6. nasbvak7.....stav.. k

8. nasbvak9. nasbvak10. ""stavak

Pr.,,,,,~,",.crl<v.uV<lj!ll<""w K.1Imoi~ &JbK> "",~n 9r'OK.1l'oIK K; ",,~~ni' )osipM~~iu,

Ost!lci fU~"" pr.VO<l"" .... u."", uR",,;ku

»Formalni prijelaz obavili samo činovnici«

»S1ike sa ikoOO5tasa,u".yetnička djelaCelestinilloleoovića, bilesu o<ilese"" u Zagteb uetnogrnfski muzej.

Nakon '*"J09a tril1.,.ya iprosvjeda biskupijijeuspjelo, da se te slikenatrag vrate na svojemjesto. Isto je takovraćen stari svijeć,yak,stara srebrom okovanaevangjelja i <klJgicrkveni predmeti.CIk"""i odbor ostao je

,~, ,.,;0 ;,~~ ,"" IkompetencijU kiJO I

prlJ". «

.el RoviŠĆ<l, vjemika 500, form ..lni pral ..z ob..vilo s ..mo

nakoliko osob.., jilr im jiI bil .. potnbit.. svjildod!b.. o pral..zu.Parohijom se upravljalo dufe v",mena iz Krifevaca. Kasnije je "",iodušobrifnitku s1ufbu StankD VišoševK, kDji je p",mješten u Karlovac

O njegovu drta nju i djelo vanju u Rovištu dat t e svjedotanstV<lporodka VUjanovita.« Grkokatoli/'ki s"",tenki kDji su u to doba upravljali VojakDvcem izKritevaca bili su dr. Tomo se"",rovit i Spiridon Petranovit, kanonki Stolnoga kaptola Krifeva~ke

biskupije. Dr. Tomo se"",rovit je rođen 8. "",ljate 1879. u Stojdragi u Žumberku, u obitelji

Aleksija iAne r. VUktevic'. Nije se tenio a za svetenika ga je zaredio 28. prosinca 1902.krite vat ki biskup Julije Drohobecky. Za prefekta u b;';ku pijskDm sirotištu u KrifeV<:ima imenovanje g. 1905. Kasnije je bio rekIDr b;';kupijskog sjemeništa u Zagrebu, a g. 1923. imenovan jekanonikDm KrifevaHDg kaptola. Preminuo je u Krifevdma 7. "",ljate 1951. Spiridon Petranovit

rođen je 24. prosilKa 1880. u Trogiru od <Ka prn""slavnog Srbina Marka i majke rimokatolitkeHrvatke Ivane r. rIjadka. Prešao je u katolištvo 1899. u Zagrebu. Otenio se Julijanom r. Hirjovatia za s"",tenika je zaređen 2. svibnja 1907. po biskupu Drohobeckome. Bio je rupnik

grkDkatoli/'kih rupa u SIa""niji, od g. 1908. u PiškoreV<:ima a od g. 1917. u PetroV<:ima kod

VukDvara. Zbog uzomog i samoprijegomog pastoralnog rada imenovan je g. 1923. srijemskimdekanom a g. 1926. postaje b;';kupski kancelar u Krifev<:ima. Umro je 2. sijetnja 1958. uKritevdma. Kao što se vidi iz ~imrakDva svjedotenja, njih je u VojakDvcu kasnije naslijedio

StankD Viša šeVK, koji je rođen 12. "'" lja~ e 1900. u RadatovKima u Žu mberku od Jan ka i Zo re r.Penit. Otenio je g. 1925. Mariju r. Marit, koja je godinu dana nakon sklapanja brnka, tj. samodva dana nakon poroda, preminula, pa je mladiVišoševic' ostao sam sjednim sinom. VladikaNjaradizaredio ga je u KrifeV<:ima za s"",tenika 26. srpnja 1925. Imenovan je upraviteljem rupe

Grabar a 1936. napali su ga razbojnki u rupnome d""ru prostrijelivši mu prsa. NakDn togamorao je otKi na oporavak a g. 1937. imenovan je tupnikDm u Soškama. P",minuo je 8.I;';IDpada 1972. u Kritevdma.

Formalni prijelazi samo zbog osobne sigurnosti

Iz p;';mohra""Portal Gla",KoncilaGla. KoncilatjednikMali koncilMLADimaWeb-illO<j

traži


I • Verzija za ;';pio;


Ka"""ike iz Križevaca (s'i;eva nades",,) rlr. T<>mu Severovita i SĐirKlo""

S_~nii iz9~ pr"""'~'"'~ u."", uM.lim Zd~cim.

Isti crkveni odbor

I u Bjelovaru je bila s1i/'na situacija kao i u svim drugim mjestima iz kojih su b;';kupu ~imraku

stizale zamolbe za primitak u Krifeva~ku b;';kupiju,.O Bjillov..r sa Nartom, Sredkama,GudoV<:em, Prgomeljem, K1okDi'eV<:em, Starim i Novim PavIjanima it. d. 2.000 vjemika. Form..ni

pral ..z ob..vili samo činovnici i dobili o tom svjildod!bu, dok su ostali u parohiji kao vjemki.S parohijom se dufe v",mena upravljalo iz Krifevaca. Slike sa ikonostasa, umjetnitka djelaCelestina MedovKa, bile su odne",ne u Zagreb u etnograkki muzej. NakDn dugoga tratenja i

prosvjeda biskupiji je uspjelo da", te slike natrag ",ate na s""je mjesto. Isto je tako vrnten starisvijetnjak, stara "ebrom okDvana evangjelja i drugi crkveni predmeti. Crkvani odbor ost.... jiIk .... i prijil i im.... jiI istu komptltanciju kao i prij... od konca 1942. pa dalje bio je parohomJankD HerakDvK, rodom iz Novih sela u Žumberku, optina Kalje. Kroz cijelo vrijeme svoje'IUŠObrifn i/'ke s1ufbe on je spa savao narod Bjelo vara i okDlke. O ID m te dati .~dotanstV<l svi

vjemici. a

osobito SavaMargetit,CVijanovic',

Sirovica idrugi.Bjelovarskusam crkvupohodio triputa i slufio

f'<>tranovića u Il<Ivišću je ""slijedio stanko Višošević I ~ru----.J litrugiju.«

Pr",,,,,,",,",,, cri<ll" U Bjd",,!Iru I<.!Imo je ....

b"'up ~i .,...•• p"'",O)onKo 1-1<",.""",.

'•

'EĐ~e-oreo..-.:" ,jankD HerakDvic' je rođena- o ., ~ Karta Salolt HIb<id, 10.V.1BB1. U Novom selu u Žumberi:u od <Ka janka i Mare r. Gvozdanović a- l~,:.:."" ,..,. k~en je u fupnoj crkvi u Mrzlom ~Iju. Nije se fenio a za svećenika ga je

/1l:l{ "'";"" • , ~nakDn zav"'enih teoloških studija u Zagrebu i Stanislavovu zaredio

..,;-<;. • ~"'_ S.VIi.1IH7. krifevatki biskup dr. Dionizije Njaradi. Prva dufnost mu je bila u

~z.l.. __ _ s"J....,. Gri:okatolic'kom sjemeništu u Zagrebu a potom odlazi za duhovnog_ p-" .............. -. pomo<:mka u Mrzlo ~Ije G 1924 Imenovan l" dušobrifmkomglkokatolic'ke

)' ;J --- ""i -,. ~,.-fUpe u Kril'kama u DalmacIJI a kasmje I bIskupskIm vIkarom za grhJkatohkelaIgretl .. • '"'" ~~' u DalmacIJI U ratnom vIhoru zbog !'ivotne pogIbeljI napušta rupu IodlaZI u

... .~_ I •_ ~ .eo..... ' • ,.,J. ,""- Krifevce gdl" se staVIO na raspolaga nl" ukvenlm vlast",,,, Nakon rata je

_ ...'7- '" l. '1 s..:.. osuđen i zatvorsku kaznu izdrtao u Kazneno popravnom domu Gradiška. G.. ~ ,, __ ~ ~' ' .....00- 'o.-. 1951. imenovan je kanonikDm a šest godina kasnije generalnim vikarom...... ,;;;,J:.;.,.... krifevatke biskupije. Preminuo je u zagrebatkDj bolnic:i Rebro 12.IX.1961. a

-:'l ............,s:.. ol.-... '!:- POOJ", ' .. pokDpan je na križevatkom mjesnom groblju...... ~ ..l" OW>O ~ - ~...... '\ _.... ~

=~~ ......~ Enigma bosanskoga Srbina

FO~ '00'-.'-"l~,;;..Biskup ~imrak porom donosi prilic'no zanimljivu i intrigantnu (djelomic'no još

"'- ~ uvijek i nepoznatu) enigmu gri:okarolic'kDga rupnika. bosanskoga Srbina:_g)

~ _ectnP9TdeAll. _lJyjoO t..'_' V.liki Zd.nci. vjemika 500. Paroh Gedeon Banjeglav. Srbin iz Bihaća. sa• -.!.... -- -- sjedištem u Pavljanima. jer je parohijski dom u Velikim Zdencima postao

neupotrebljiv. Gedeon Banjeglav je utio bogosloviju u Cetinju. Borio se na Kmari u redovima partizana. Kasnije je svršio bogoslovske naukeu Zagrebu i bio rumpolofen. O njegovom politic'kom djelovanju neka se ispitaju vjemic:i iz Pavijana. u tijoj se sredini kretao. Budućidanisam mogao imati s njime veze niti Iic'ne niti prekD pisama od rukDpolofenja do danas. to ne bih mogao posebno ništa kazati o njegovomdjelovanju u javnom fivotu.«

Gedeon Banjeglav je rođen 15. sijetnja 1920. u Glamotu u Bosni i Hercegovini od <Ka ljubomira i majke Angeline r. VUleta. Zanimljivo jed a mu je _postrifenje«. liturgijski obred prije đakD nata. oba vio glasoviti patrija m Srpske Pm vosIavne Crkve Gavrilo DolX. Za svećenika gaje zaredio biskup ~imrak 2B. studenoga 1943. Dvanaestoga prosinca iste godine imenovan je upraviteljem rupe Dišnik - Veliki Zdenci. Iz

dostupne dokumentacije nije poznato što se s njime dogodilo. gdje je službovao nakon NDH i gdje je proveo ostatak !'ivota.

l. nastavak 2. nastavak 3. ""stavak 4. ""stavak 5. ""stavak 6. ""stavak 7.....stavak B. nastavak 9. ""stavak 10. ""stavak

Kategorija: Feljton: Biskup Dr. janko ~immk

Datum zadnje I"omjer.e JIiI ovoj stranic:i: 06:08. 27. "I"'ia 2007. Ova stra nic:a je PO<Jleda JIiI IA86 puta.Odria nje od od<jovorno§\i

o I"ojektu Iz pismohra r.e Gla'" Koncila n.ll~

.i Prija VI ""

čl ......k


l. nasbvak2. nasbvak3. nasbvak4. nasbvak5. nasbvak

6. nasbvak7. nasbvakll.....stav..k9. nasbvak10. ""stavak

S_~nii iI~ P"'v",~,"",cri<v~ u BQću ~Komo jo< bio p",~n_oo ~omliiMKi

Pr!IV"'~,",oe ri<vo u SIlIniKu, noj moniDi ~

prtjo<~nlćKq1upi roj.o jo< l>i~ povjo<r~o

lClrilu Mudrom

Nekorektnost »Spomenice« SrpskePravoslavne Crkve

Iz ~imrakDva "kaza doznaje", da je i ruski pra ""slavni svetenik na službi u srpskopra""slavnoj tupi u NDHpotml'io spas u gr1<Dkatoli/'kDj KrifevatkDj b"kupiji,.hl Bolč, vjernika oko 1.000, paroh Pilvao ~amiljski, po roduiz Odese u Rusiji. Prije je bio na parohijama u Bastajima u SIa""niji, pa je namješten najprije u Prgomelje, aonda u Bolt. Vr'iio je dušobrifni/'ku slufbu za cijelo vrijeme partizanske vlasti u onom haju.« (Sva su isticanja u

citatima rooja, S. B.l

Pavao ~amljinski je rođen 20. prosinca 1900. u Odesi u Ukrajini u obitelji pra""slavnih roditelja Ilije i Marije r.

lopajenkD. Ol'enio je Anastaziju Diroopulo. Za đakDna je zaređen u Zemunu 24. rujna 1922. a za svetenika tri

d ana ka snije u Srijemskim ICiIr10 vcima. Ređenje je obavio pra ""slavn i kijevskD -<jalie: ijski metropolit AntonijeHrapavkki a na katolištvo je prešao LJ. rujna 1941.

Nakon ~lIYakovill riječi

daje rYelJOva biskupijanakon ustMkog zločina

u SilltVku i Lipni<:i »uzela

pod SllOju zaftitu sirotei ostavljene«, krije sed05ilw rVgdjespomemxa i potpunonepoznata llurtlilrVtamaakcija firill riJZrrYera. U

nJOJ 'MJ pomaga""obitelji koje 'MJ ostalebez ičega, <.dom/java""srpska siročad i tf""akoja 'MJ ostala bezroditelja i staratelja izokDIice vrbo""a, nesamo u biskupijskosirotifte i u samostanredovni<:a bilzilija'«i uKri1evcima, fro jedjelorrVce poz""to, ""IJOi po tarrcl,yim

>N."'m ".,.;~. Ifto je prekriveoo velomta;ne I zaborava.

Objavljeno u Glasu Koncila br. 24/f}5, strana 25.

IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU DR. JANKU ~IMRAKU I .PREKR~TAVANjU« SRBA U NDH


Uz onodobnog zagr.b..čkog nadbiskup.. Alojzij .. St.pinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}č.šć. upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!.vački biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..ut.ntičnosvjildočsnjil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagr.bu

Šimrakova zaštita ugroženih Srba

Biskup ~imrak u s""me je iskazu vrlo kratkD op"ao, vjerojatno, i najmanju .prijelazni/'ku« lupukoja se nalazila kod Vrbo ""a, spomenuvši i teta k ustaški zlolin:.ij S.. lnik - Lipnic .. vje m ika 300.

DušobrifništV<l je vod ila u prava imanja na Tkak u. KDncem godine 1944. pro valili su u seloustaše iz KDmina i izvršili pokolj nad stardma, lenama idjecom i izvršili pijatku. B"kupija jeprotestirala kod vlasti i uzela pod svoju zaštitu sirote i o stavljene. Svjedok tog a je MarkoBubanovit izTkaka.« B"kup ~imrak ne navodi u svome iskazu tko je od s"",tenika vodio pastorainu skrb Ll tu malenu tupu, ali izdostupnih podataka roole '" '" sigurnošću reti da je tD bio Ćiril Mudri, koji je rođen 10. lipnja 1915. u Mikluševdma od o<:ajanka i majkeAne r. Oroz. U brak je stu pio s jelenom r. Kerekjarto a za sveten ika g a je zaredio Alek"'nd ar Stojka, uha jinski biskup mu kai' evski iu hjorodski 7. rujna 194 l. od 1942. godine postaje upraviteljem biskupijskog imanja na Tka ku i admin"tmtorom Salnika i Upnie: e sve do

Hrvatske obitelji udomljuju srpsku siročad

~amljinski nije bio jedini pravoslavni svetenik koji je prešao ugli<okatoli/'ku Krifevatku b"kupiju, jer je "",t otprije spomenutlupnik u Velikim Zdendma bosanski Srbin Gedeon Banjeglav. Izdostupne amive Krifevatke b"kupije vidi se da su i neki drugipm ""slavn i svete nie:i podnijeli zahtjev za prijam u Krilevatkubiskupiju. TakD su Ve nija min Pavlovsky,jo"" Vmtevit i Bo fid ar Vitasuputili b"kupu ~imraku posredovanjem kanonika SpiridonaPetranovita Lljedni/'kidop" Ll primitak ll. srpnja 1941. Pavlovskyje ",roo tjedan dana kasnije, tj. 18. srpnja 1941. ponovno samzatralio ~imrakDvu zaštitu, a 30. srpnja 1941. iza sve svoje

srpskopravoslavne vjemike tupe Salnik. B"kup ~imrak je, premadostupnim dokumentima, udo""ljio tim zaroolbama ali izgleda da ses"",t enik Pilvlovs!<y u posljednji trenutak ipak predomislio. Vje mie:i

lupa Salnik su, naime, primljeni u Krifevatku b"kupiju a njihovlupnik Pavlovsky odlut io je neštD kasnije pristu piti HrvatskDj Pravoslavno j Crkvi nakon njezineusposta"'" 7. lipnja 1942. u Zagrebu. Njego"" '" ime nalazi među sudionie:ima ustolitenjapoglavara HPC-a metropolita Germ<>gen a među nekD lie: inom o stalih pravoslavnih svetenika:jeroroonahom Platonom, Vasom ~urlanom, serafimom Kublevskim, jo<:om Cvijanovitem,Mironom Federerom i protođamnom Alek",jem Borisovim. OdlikDvan je također s nekDlie:inomostalih s"",tenika HPC-a za Bolit g. 1942. među kojima su osim spomenutih bili još protojereji,

E"'lenij jartemski, CVjetin Sovit, R"to Babu novit i Anatolij Pilradijev, jeroroo nasi: VenjaminRado",v1jevit, Mihaijev Milogradski, Bogdan Popovit, Dimitrije Mratkovski, Ivan "atkDvski,Rafail Stanivumvit, E"'lenij P<>goredi, Amvrosije Ve",linovit, Cvjetin I\1povit, NikDlaj semlenkD,Petar Stefanovit, sergij selimanovski, ljubomir Svrtilit, Emilijan ~imatovit i Petar I\1pov, jerejiSevastijan Perit, Dositej Todoro vit, Vasilije jurte nkD i pil vie Koza !'Ski.

Nije poznato kojom je lupom HPC-a Venijamin Pavlovs!<y upravljao, buduti da je umeđuv",menu Salnik preuzeo ~imrakovgrkokatoli/'ki s"",tenik.

Satuvani su također tragovi zaroolbe prote jovana NikDlita iz Osijeka koja je datirana 27.l"tDpada 1941. i Petra Galogale iz Petrinje od 28. lipnja 1941. Usputno, kada je rijet opetrinjskDm pra""slavnom """teniku, potrebno je spomenuti kako su i njega srpski povjesni/'ari,u ""'likDm rooru sli/' nih povijesn ih kri""tV<lrina, također instrume ntalizirali. Nesretn ik je premapodadma Srpske Pravoslavne Crk"", uhiten u ~ap<:u i ubijen 25. rujna 1941. od pripadnikanjemat ke kaznene postrojbe kDd jarka u Srije mu. P", ma tome, potpuno je de plasirano njegastavljati u pop" .frtava ustaškog geno<:ida«, što tine pojedini Hnans~nie:i«,a što, dakako,

n imalo ne umanjuje zlolin njegova na silnog izgna nstva iz NDH. jed nako takD ne slufi na tast nipovjesnitarima Srpske Pra""slavne Crkve kada u njego""me slutaju izmišljaju da je .odm..h poprogl ..š.nju NDH uhapšen od ustaša i otjeran u ustaški logor u Capragu«.


traži




•

{.~---'l. ..... ,,

",..", 01

GoogI.

1945. Za kapelana u Kucuru u Batkojodlazig. 1947. gdje je i preminuo 4. listopada 1997.

~~~J=~~:::~~;~fVrijedisvratiti pozornost na spomenute ~imra""ve rijeli da je njegovali Karta biskupija nakon ustaškog zlolina ~u""la pod """ju zaštitIJ sirote i

ostavljene«. Iza njih se, naime. !<rije dosada nigdje spomenuta i potpuno

nepoznata humanitarna akcija širih razmjera. U njoj su pomagane obiteljikoje su preko n<Kiostale bez il'ega. udomljavana 5irolad i djeca koja su

"""r"'" ostala bez roditelja i staratelja iz okDli<:e VrboV<:a. ne samo u biskupijskD

sirotište i u samostan redovnica bazilijanki u Krifevdma. što je djelomicepoznato. nego i po hrvatskim obiteljima. što je prekriveno velom tajne i

~ zaborava. Trebalo bi. ako je to uopće još mogute. istražiti koliko je osoba na...~~~imrakovu zamolbu bilo smješteno, po kojim selima i mje su obitelji primile

o srpsku djecu. Ova posljednja zadata nije ni malo jednostavna ni "'gana jer~k~ '"o. ~ je. osimdje~e koja su po tim seli"'" udomljena izravnom ~imrakovom

I :~:J ~ ~ l....:.interven~ijom. u hrvatskim obiteljima bio zbrinut i određeni broj ~kozaratkeo '\ ..,.. dje~e«. U njiho"" je zbrinjavanje izrnvno bio ukljuten rimokatolil'ki rupnik

~?n::. 'o.oo-,.~ _Matija Kralj u Br~kovljanima kod Dugog Se"'. tamošnji domati sin rođen u" f-' '" lonjid. jesu li su krifevatki gr1<Dkatolitki biskup i br~kovljanski rimo""tolil'ki

'........ _oo: župnik surađivali u pomaganju srpske sirotinje ili se svatko od njih sna"'zio"t. ~:.: sam kako je znao i umio. zasada je prilil'no teško pim nje. Kako god bilo .

";' _'- nepobitna je tinjenica da su ijedan i drugi bili iznimno angalirani nae'U.c"'" ~ hu"",nitarnome podrutju ida su obojica utinili puno dobra. Za potvrdu. ""o~dep.JJ""ii../JI-." )edan od rijetkih konkretnih primjera. mole se navesti slutaj N. Arbutine.

nekadašnjeg direktora tvornice u jednome gradu južno od Zagreba. kojegaje ""o sirote !>ezMa i majke primi'" obitelj Ivana i M.lri~e Čateka iz Prikraja kod Dugog Se"'. Malo prije Domovinskoga rata ~Mi""«. kako

su ga od milja u djetinjstvu zvali u selu. otišao je nekamo u Srbiju i više se nikada nikome nije javio.

Grkokatolički svećenik uhićen od Nijemaca

Iz dosada šnjih se ~imrakovih iskaza vidi da je na jvet i broj gr1<Dkatolitkih svetenika n a terenu imao problema s pa rtizanima. ne ki od njih sustaša"",. a neki. dakako. i s Nijemci"",: ~j) K..ptIl... 600 vjernika. paroh Niko'" Erdelji. koji je vodio dušobrižništvo do sredine 1943. ""d semorao preseliti svojim roditelji"", u ~id. jer su ga Nijemci uhapsili i nbranili mu daljni boravak u ICilpeli. U ICiIpeli sam jednom s1ulio svetu

liturgiju.« Niko'" Erdelji rođen je 25. studenoga 1914. u ~idu u obitelji Ilije ijelene r. luskand Osnovnu je školu završio u ~idu. gimnaziju uZagrebu a bogoslovne studije u lavovu. Oženio se Olgom KDstelnik. a za svetenika ga je 5. listopada 1941. nredio u U!<jorodu vetspomenuti biskupAlek""ndar Stojka. Župnikovao je od L sijetnja do 15. kolo""za 1942. u Grabru. a od L listopada 1942. do 15. svibnja1944. u ondašnjoj Hrvatskoj Kapeli. Nakon toga odlazi u ~id. pa u Đurđe"" u Batkoj. odakle g. 1967. od"'zi u Nje"",Uu. gdje je umro 5.kolo ""za 1984. u Nurn!>ergu.

L 1. nasmvak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak 7. nastavak ll.....stav ..k g. nastavak 10. nastavak

ICiltegorija: Feljton: Biskup Dr. janko ~imrnk

Datum zadnje ","omje"" na ovoj .tranici: 06:12. 27. """iii 2007. Ova .tra nica je PO<Jleda na 1.020 puta.Odri~anje od odgovornosti

o ","ojektu Iz l'isrnohra "" Gla'" Koncila If_n:;;:'"

.i PriJa", ""

član.k



»Ja jedini snosim odgovornost!«

Popis spašenih Srba i Židova

IZVORNI DOKUMENTI OZNE O BISKUPU DR. JANKU ~IMRAKU I .PREKR~TAVANjU« SRBA U NDH


Uz onodobnog zagr.b..čkog nadbiskup.. Alojzij .. St.pinca. zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}č.šć. upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!.vački biskup dr. j .. nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..ut.ntičnosvjildoč.njil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagr.bu

l. nasbvak2. nasbvakJ. nasbvak4. nasbvak5. nasbvak

6. nasbvak7. nasbvak8. nasbvak9.....stav.k10. ""stavak

Za """,ta k izvje šta od 20. lipnja 1945. gOV<l ri o velii' ini biskupa ~imraka i njegoV<lj iskrenoj ljuba vi p'" ma sV<ljimnajblilim suradnidma - s"",tenidma, naslutujuti kakve im se optutbe spremaju. Htio ih je zaštiti, p",u:z<>ti nasebe svu odgovomost i, svjestan kakD velik broj njih imaju obitelji, sam snositi s"", posljedke, .U samomizvjilšću na"",o ",m imena s"",tenika krifevatke biskupije mji su djelovali na prelaznil'kim tupama.

Konstatir ..m d .. niti jild..n od tih sv.ć.nik.. nijil vodio ..kciju oko pr.l..z... n.go ....m j .. lično k...... postolski administ....tor od konca godin. 1941. do konca 1942. i od tog .. vr.m..n .. k .... kri!.vačkibiskup vodio svu ..kciju oko pr.laza i .... kon što jiI taj pos .... potpuno svrš.n. post..vio s ..m n ..pojildin .. mjilst.. sv.~nik. koji su izvrš ..v ..li u sv.mu mojil n ..log. i n ..putk. (dir.ktiv.) udušobri!ničkoj slu!bi. Pr.m.. tomu. j.. jildini nosim odgovomost.« (Sva su istkanja u citatima moja, S. B.l~imrak je, na što je "",t upozoreno, bio potpuno svjestan da je dolazak njegovih gr1<okatolil'kih s"",tenika nasrpsko pravoslavne tupe znatio kakvu-takvu sigumost tim ljudima i njihovim materijalnim dobrima. Zato je u

tom smislu i goV<lrio: .Kad ... vrati p .... vosl ..vni kltlr. bit~ mu u r.du pr.d..n.. cn.v•• p ..rohijski domovis .. svim inv.nt..rom.«

.Ne mislim da jepr"tajanje uz NDHzna<"ilo pristajanje uzustaše ili da je opstanakNDH bio vezan zaustaštV<l. ja sam, amislim i O<jmmnavećima hrval5kO<jnaroda, bio za NDH aprotiv ustaša, a tomislim da je bilo ujednoi protiv pilJtizana kojihsam '" ja bojao radivjer,;kih razloga.«


Iz p"mohra""Portal Gla'"KoncilaGlas KoncilatjednikMali koncilMLADimaWeb-illO<j

traži

~ II~I~traka s alatima


Iziskivalo bi puno truda i bilo bipotrebno pIl'gledati sve povijesne dokumente kako bi '" utvrdila~imrakova krltanskD-humanistil'ka širina, tj. njegova velika i

ne"'bil'na skrb za mnoš\v<) ugrot..nih i postradalih u to doba. Zap<><"etak je najbolje navesti barem one događaje i imena koje jeon ",m prema sjetanju iznio Ozninim istral'iteljima. U njihovu '"vjerodostojnost, dakako, ne bi smjelo sumnjati, ne samo zbogsituadje u kDjoj se ~imrak nalazio, u kojoj su istražitelji mogli s"",bez imalo poteškDt a na teren u provjeriti, nego i zbog "",likog

mnoštva konkretnih podataka koje je on dao i koje jednostavnonije mogute izmisliti. Dakle, u s1utbenim dokumentima Oznezapi",na su sljedeta ~imrakova svjed<><"enja:

O~OdJ.RIJJ,' ll.htrPIJ.·r~(~ •• ~r~. _ ~'._•••• _. ••••••••••••••••.••••••••_.__•••••• ;;1. •••_ •• •••••••••

~"J :UH!,...,

~ • I J •••.t ....... :lO u.",...... l~l,

I'l"l .....lj. , __",'1 '-.J<nlo~ OIa Jo oJ.,. .. -J.... ,1-'''1

ur,••J••• i_.jo..u o l."., ...Ia l 'l.< d, J••"ln 'i' It

_1...,;t. ,"".oi"". l:bJ.c.or.C Iri l••• "t • .., .... h N.~

h",ll~k. 'j""I."".jo..\t.

lInj _,ol."Ullnll_Jjo••ln"" ..1 lIool........\:Ir ..

~... ·t ..... t40 •• to ... iot- '" L.ll .t l"'llti'u "1.''', 1I..~U. _\111 ,~'11••1 •••1'1 .jonU "",lo.... r..t...u(;lo~ 'j'l"II.

o•• j bJ.\ .....1 ~1,.,,1j'~""U .. "'J.. 'l<1 ,,,,,,,JI ""01•••

do j. !Ir. ar •• k. : I •• n •• I .·.,,01_' 1lo!ollO I. tla~•

noj"'••••J ~..1"."","'."'1l"1." .J."'l .... j.... I.": j fOoI'~

.dll~ 1Io~.".. .• <If'>lJ.ln.. <la OO ....",••n .-li ,.J ~ 9".

1,., ..... "'"t"',""Il"I~ .j...lao j.o\. g ...dJ~ ,.•.Jtl. jo lo/> Oo••~ ln1.< ...... IJ...Ul"!'; 1_ '.1. " j ••H.n.1l lljo J••~\ .1.

.I1l",... '<n 1"'_H·ood>.nal.o.l.100l'n.~~_"""'" ~.

Intervencija za 6000 uhićenih

U nastavku također spominje i Nikolu Utješinovića .koji jes"",io u biskupskDm kDnviktu u Krifev<:ima 6 razreda gimnazije«,

Đuru Zmij ..nca••svršenoga studenta šumarskoga fakulteta,sada u Bjelovaru«, njegova roda ka G..vr ..n .. »koji je utiogimnaziju u Zagrebu kao pitomac eparhijskog sjemeništa«,utiteljku Zmij ..nac .kDja je utila gimnaziju u Kritevdma kaopitomka biskupije«, Boška D.vića••utenika ut. škDle«, M.."",UtjilšinoviĆlliz Velikih Zdenaca, njegovu sestru Sofiju

Utjilšinovićte Nikolu Utješinovića.Biskup ~imrak potomnavodi S..vu M..rg.tića.izSredka kod Bjelovara«, snahupokojnoga Nikoltl D.šić.. iz Bol<'a, S..vu Vuj ..novića iz

Rovišta, .tijije sin Milan bio u biskupskom konviktu u l(rili,V<:ima i koji je od""'den u StaruGradišku«, Nikolu i Đu ..... R..kića .iz sela Vojakovac kod Krifevaca«, Milov..n .. i Radov ..n ..

Mil..tića .iz istoga ""a, kDji su se u biskupskom dvoru u Krifevdma krili pred ustašama gotOV<lšest mjesed«, udovi<:u utiteljajov. Klisurić...kojega ",m dva puta spasio iz logora i kDjije biozaklonjen u biskupskom dvoru u Krifevdma gotovo dvije godine«, Milo .... VIdovića iz

Kritevaca .kDmu su ustaše u ",'u Osunja spalili kutu i sav gibivi imutak, a mji '" sklonio nabiskupiji sa svoje te~ro djece i'" t..nom«, Đu ..... D..nilovića iz lepavine, Nikolu N.tić.. »izsela PLwšind«, Milo .... Kovač.vić.. »iz sela Čukov<:a kod ludbrega«, Milk.. Popovića .iz istogasela«, Bogd..n .. jagodić...i njegova <Ka iz sela ČukDvac«, Dimitrij .. Radov..novića .izlepavine i njegova brata« Nikolu Čopordu .utitelja u Velikim Zdendma«, B....nk ..

R..kij ....... '" sV<ljim roditeljima: <Kem Mihajlom Rakijaš i majkom jelenom i babom«, pitoroce u

• Biskupijije uspjelo nakon velikih napora izbaviti iz logora Simu ika",ije ga namjestiti na upravi biskupijskog imanja unaku.

Njegov sin, kDji je ",r"io maturu, bio je kmz cijelo vrijeme pobiskupijizaldonjen, što u Zagrebu, što u Krifevdma. Kter1<a jebila pitomka biskupije u Krifevdma, gdje je svršavalagimnazijaine nauke. f')zivam se na udovu Ang.linu Simić, kojoj

je muf ubijen u logoru. Ona je sa troje djece ostala na ulki.Biskupija ju je uzela s djecom pod svoju zaštitu. Ona je ",ma

boravila u biskupskomdV<lru u I(rili,vdmazajedno '" "",jimmuškim djetetom, koje polazi osnovnu škDlu, sve do dana moga

h apše njao jedno ženskD d ijete sklonila je biskupija u kD nviktuvasilijanl<i u Krifev<:ima.«

Križevdma nazvane P..vao i P.t..r B..st..šić »koje sam godine 1941. kao fidovsku djecu odveotajno u Krifevce i tamo ih drtao sve do najnovijega vremena«.

Dr. ~imrak je također uputio dopis Pa""litu br. 399-1942. od 14. listopada 1942. u kojemu sezalate za puštanje na slobodu svih uhitenih iz fupa Gudovac. Bjelovar i Prgomelj. U njemu se

poimence ne na""di nitko jer je 9. i 10. listopada 1942. bilo uhiteno lakokD 60D0osoba pozapovijedi ustaškog tabomika Rudolfa Smaka iz Gudov<:a. Da ~imrakD"" lovjekDljublje nije bilooptereteno baš nikakvim nacionalnim. vjerskim. politil'kim. svjetonazorskim ili bilo mjim drugimo kvirima. pokazuje njegovo spašavanje <Ka koje mu je kti pobjegla u partiza nski odred. Čvrstouvjeren kako je itom slulaju dutan pomoti. zauzeo se kod ustaškDg logomika uKriževdma: »Kada je Fištrovic' uhapsio Riinklr ... posjednika u Presjiki. raditoga što je njegovakći otišla u partizane. ja sam protestirao mdi toga i tako je Riissler bio pušten na slobodu.«

U 9rKo""ol>< Koj Kr~~o< Koj K.'edr.li liJpoi<"""n i< bisKUp ~imrol<•...

»Ja sam pozdravio osnivanje NDH u početku«

Biskup ~imrak je u tom smishJ jakD dobro znao da je morao. slagao se on osobno s time ili ne.pokazivati znakDve lojalnosti ustaškim vlastima kako bi uopte mogao intervenirati. prosvjedovatiili pisati slufbene zamolbe u dlju spašavanja uhitenih. Njegova nastojanja ina~e ne bi imalanikakvog smisla i ne bi polulila sigumo nikakvog uspjeha:»DakakD da je potpisani u takvim

teškim prilikama bio prisiljen davati izja"" Ioj ..lnosti u općim konv.ncion .. lnim f ....zam.....Ii

s. kod tog.. mor ..ju uz.ti u obzir i sv. njilgov. pr.dst..vk. i prot.sti kojil jiI u pit..njulogor ... ruštlnj.. i ....za....nj .. slao ustaškim vl..stim.. i Sv.toj Stolici. Pr.pis svih tihpr.dst..v ..ka i prot1lsta n ..l..zi SR u biskupijskom ,,",ivu u Kri!.vcim... p .. s. lag ..no mogu

pr.gl.dati. d .. s. tako o dj.lov..nju potpi ....nog .. mo!. dobiti objilktiv..n n.pristr ..nsud.«

•

...o<'~rro '''1edo<'i,pom<,,"pkX., liJim~nim. i<T~~.<'Kih bisicup1l i "'"""iK.. No

n/Ol ,. z.''''.''')o .0r.)""Ko ;;; fTT.K, bisKUp1683._1946.«

••

Nakon s""ga nametu se i neizbjefna pitanja (na koje je ""lik dio dosadašnje partizanske.komu nistilke. ""likosrpske i sliI'ne historiografi je imao done davna jednoznalan odgo,"",,): je lidavna !elja za neovisnom hrvatskom drta""m. koja se u određenom povijesnom trenutkupotela ostvalivati u konkretnoj Nezavisnoj Drtavi Hrvatskoj.znalila automatski pristajanje ipodrfavanje kasnijih (uslijedili su. istina. vrlo b=) z!olina. progona. pljalaka. rasnih zakDna idr.1 je li svatko onaj tko je osjetio 10. travnja 1941. radost samim time i z!olinac1 U ~imrakD""j

se nutrini takoder prelamalo to pitanje. ali je on na njega imao jasan odgovor. »Ne mislim da jepristajanje uz NDH znalilo pristajanje uz ustaše ili da je opstanak NDH bio ""zan za ustaštvo. ja

sam. a mislim i ogromna ""tima hrvatskog naroda bio za NDH a protiv ustaša. a to mislim da jebilo ujedno i protiv partizana kojih sam se ja bojao radi vjerskih razloga ...« Na drugome mjestu

Ozninim istraliteljima odgovara otprilike u istome duhu. samo što podrobnije objašnjava s""jeuvjerenje i drtanje:»ja sam pozdmvio osnivanje NDH u poi'etku radi svih progona i šikaniranja

hrvatskog naroda pod bivšom jugoslavijom. Medjutim ja sam se sistemom vladavine u NDHrazišao vrlo rano. nakDn ugovora Pa""lita s Italijom po kDjem je ""ti dio Dalmacije pripao Italiji. Daljnji moj odnos prema NDH do njenogkonca bio je lojalan. U poi'etku partizanskDg pokreta kler se je bojao iz vjerskih razloga pokreta. jer je drtao da je oštri<:a ""tine partizanauperena protiv vjere i klera. a to se je osobito ispoljilo nakon ubijanja s""tenika. Drugi je razlog mojoj bojazni što sam drtao da su Srbi uvetini u partizanima... «

Zajednički naum srpskih žandara i četnika

2a rarumijevanje ~imrakova odnosa prema ideji samostalne hrvatske drta"" svakako je iznimno varno njego"" iskustV<J »starejugoslavije«. koje je iznio u kratoj studiji napisanoj 3. lipnja lIJ41. u Kri!eV<:ima: »Informadja o konkretnim prijedlozima o Uniji i Krifevalmj

biskupiji u Nezavisnoj Dffavi Hrvatskoj«. U njoj je dao povijesni pregled unije u hrvatskim krajevima. a na str. 3. u totki 2. opisuje postupkeondašnjih vlasti: »~to su imali gr1<Dkatolid kri!eva~ke biskupije pretrpjeti od 1918. godine do danas. to je optenito poznato. Propaganda jeradila i danju i notu. U Matedoniji u selu Bogdan<:ima. u kDjem se nalazi gr1<Dkatolil'ka fupa. otjerali su srpski tandari s nataknutimbajuneta ma letV<Jri<: u sveten ika: isusovca dra Stjepana Sakala. dva franjeV<:a Aljanlita i dra Tomislava Firisa. ~tpisani je po nekDlikD putanastojao doti medju tamošnje gr1<Dkat. vjemike. ali mu je to uvijek bilo zabranjeno. Najgori progoni su bili u Bosni. i to u pmjavorskomkotaru. Tu su otimali crkve. zemljišta. groblja. goni~ muškD i!ensko po tamnicama. da se prisile na izdaju s""je vjere. I"sebna navalapropagande bila je ulinjena i u Balkoj. gdje su silom nalivavali svoje s""tenike kao naprimjer u Kucuri i gdje su izdavali i posebanpropagandistilki pra""slavni list '20ra'. Propaganda je došla i na sam Žumberak. Kad je 1934. bila u Radatovic'ima otkrivena spomen-plota'hrvatskDm pjesniku' jovanu Hranilovitu. onda su propagandisti preko noti ukrali iz napisa slova 'hrvatski pjesnik'. Ti su isti godine 1935. na

14. srpnja. kad je odrtavan prvi fumbera~ki kongres u Sošicama. htjeli izazvati krvoprolite pomotu letnika i srpskih fandam. Pucali su nago""mku s koje je baš potpisani go""rio.«

1. nastavak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak 1. nastavak 8. nastavak 9.....stav..k 10. nastavak

Kategorija: Feljton: Biskup Dr. janko ~imrnk

Datum zadnje promje"" na ovoj o;tmnici: 06:12. 27. ")Inja 2007. ova ,tranica je pogledana 970 puta.adria nje od odgovornoo;ti

o projektu IzpismohraneGla", Koncila If_Il=:'"

.i Prija VI ""

član.k



)e<lno od J>O'Ijednji h oM~ljsKih ~ iKo 9~oI<.tolićKO\I .voe<~niKo AI~l<sondro

V~vo

»Težio je za zasebnom državom Hrvatskom«

l. nasuvak2. nasuvak3. nasuvak4. nasuvak5. nasuvak

6. nasuvak7. nasuvak8. nasuvak9. nasuvak10.....stav.k

Pet""",tak partila""upilio je oko dva sataposlije ponoći 27. VII.1942. u ku6Jgrkokatolil'kO<jasvećenika Alek",ndraVlasova u Dišniku kodGarešoKe, opljačkali susve vrijednosti inaol'igIed supruge idje<:e odvukli 'J'I van.Ubili su ga nedaleko odkuće s više hit""a uglavu"" ledini pokrajukve.


Piše, Stipan Bunjevac

Uz onodobnog zagr.b..čkog nadbiskup.. Alojzij .. 5t.pinca, zbog vjilrskih jiI prijill ..z.. u NDH n ..}č.šć. upovijilsti proziv..n grkokatolički kri!.vOlČki biskup dr. J..nko Šim.... k o kojilm donosimo njilgovo ..ut.ntičnosvjildoč.njil n .. ispitiv..njim .. u vojnom zatvo ..... u Zagr.bu

Novija historiografija nakon polustoljetne nametnute šutnje polako i argumentiranodokazuje da su partizani na području

bivše jugoslavije, dosljedno

provodeći u djelo zamisao potpunoguklanjanja svih protivnika, među koje

su ubrajani i svi politi/'ki i ideološkineistomišljenici. polinili brojne,strašne, masovne i benazložne

zloline za koje nikada nitko nijeodgovarao. U tom kontekstupartizansko-komun"ti/'ke ivelikosrpske patologije, u kojemuljudski fivot, dostojanstw, pravda,nevinost, dol<azana krivIja,

utemeljena presuda i sl. nepredstavljaju nikakvu vrijednost inemaju nika""'" važnosti, potrebno je

promatrati i sve ratne i poratne zloline protiv Katoli/'ke Crkve, pa

i protiv b"kupa dr. janka ~imraka i svih pripadnika gr1<okatoli/'keKnt..vačke biskupije.


Iz p"mohra""Portal Gla",KoncilaGlas KoncilatjednikMali koncilMLADimaWeb-illO<j

traži

~ II~I~traka s alatima


U očima partizana gr1<ol<atn li/' ki je najveći zločin bilo _ pre""'u vanje«, bez obzira što optufbe nisu bile potl<rijeplje ne uvjerljivim dokazima,pa su i zlolini prema gr1<D katoličkim ",,,će nKima, redo vnK ima, bogoslovima i članovima svećen i/'kih obitelji bili u najvećoj mje ri timemotivirani. O gr1<okato Ii/'kim žrtvama dosada je sustavno i znanstveno vrlo malo pisano, tek su pojedinc i po kušali d ati cjelovitije n atuknke

o njima ili rasvijetliti bare m pojedine sluč ajeve. Dok se netko ne odluč i znanstveno obraditi fivotop"e i okolnosti svih gr1<okatn Ii/'kih žrtava uratu i poraću, dobro je barem (neke) dosadašnje nap"e sabrati i objelodaniti dostupne podat"" na jednome mjestu.

A~"",,_

V~v_

Ovdij~Ko

Aktk ....nd ..r Vl"sov-ovdij..nko rođen je lO. XI. 1909. u Petrogradu u Rusiji, u obitelji pra""slavnih roditelja, tKaVasilija i majke lidije. U boljševil'komje teroru otac nestao a majka je sa sinom pobjegla u ""lo Zavaljiv uTemopiljskuoblast u zapadnu Ukrajinu, koja je tada bila pod I" ljskom. Aleksand ar g. 193 l. ilegalno prelazi po Ijsko-njema~kugranKu i odlazi ujaku u Berlin. Tamo je poleo studirati medKinu, a u međuvremenu u njemu sazrijeva odluka da s

pra""slavlja prijeđe na katnlištw. To je učinio 28. VI. 1934. u Mlinsteru, gdje prelazi na studij teologije na tamošnjekatoličko sveučilište.Ondje je upoznao i hrvatske studente među kojima je stekao velike prijatelje. Vjerojatno je ito biorazlog da je podnio zamolbu za primitak u Krifeva~ku b"kupiju ida je l5. VII. 1935. došao u Zagreb, gdje je završiostudij na Katoli/' kome bogo slovnom fakultetu. Olen io se Natalijom r. lubenc ky g. 1936. u gr1<okatoli/'koj župnoj cr1<vi ulipovljanima a za svećenikaga je u knt..vačkoj katedrali l4. II. 1937. zaredio b"kup dr. Dionizije Njaradi. Imenovan jeupraviteljem rupe Grabar u Žumber1<u, ali je ubrzo teško obolio te je do bio godinu d ana bolovan ja. Nakon opo ravka u

proljeće 1938. povjerena mu je rupa Prgomelj kod Bjelovara a l. I. 1939. postaje rupnik u Dišniku kod GarešnKe. Umeđuvremenu rodila su mu "" djeca, Orest, Oksana ijuraj Rastislav. Petnaestak partizana su oko dva sata poslijeponoći 27. VII. 1942. upali u kuću, opljačkali sve vrijednosti i naočigled supruge i djece odvukli ga van. Ubili su ga s

više hitac a u glavu n a ledini po kraj c rI<ve. Dva dana kasnije b"kup ~imrak pred""dio je spro vodne obrede n a mje snom groblju u GarešnK i.nagi/' na priča obitelji gr1<Dkatoličkog svećen ika Vlasa va za"",ena je 22. X. 2004. kada su svi članovi obitelji bi~ ponovno skupa. Na

knt.. va~ kom groblju sv. Roka u zajedn i/'ku su grobnK u pokopan i ekshumirani o stad iz Garešn Ke oca Ale ksa ndra i njegova najmlađeg sinajurja Rast"lava, koji je preminuo s pet godin a i bio pokopan u Krife"" ima, te pepeo supruge Natalije, ko ji je donesen iz Amerike. I"redgrobnKe stajali su sin Orest i kći Natalija.

Iv ..n Qulij..n) Kuh ..r roden je 2. III. 19l2. u Kucuriod Petra i Amalije r. Pap. Ured bazilijanaca stupio je 4.IX. 1928. a

vječne je zavjete pololio 26. XI. 1933. Zaredio ga je vladika Njaradi 5. II. 1939. u Velikom Bučkovu u Ukrajini. Tijekom II.svjetskog rata opslufivao je rupe: Radatovi<'i, Drage, Kašt: Sošice, Pećno i Pribi<', gdje je i _poginuo oko Petrova 1944«

kako je to zap"ano u njego""j biografiji. Zapra"", ubili su ga partizani.

o.lvon Kuhar {;J

Inok.ntijil Timko roden je ll. IX. 1906. u Kucuriod tKa Ivana i majke Marije r. ~andor. Godine1922. pristupio je redovnidma bazilijandma u Krečovu u Ukrajini, gdje je l7. IV. 1924. pololio

vječne zavjete igdje ga je 23. VIII. 1931. za svećenika zaredio biskup dr. Kocylsky. od 1933. do1935. bio je mag"tar noval<a u krečovskom samostanu ag. 1936. postaje prefektom uzagreba~kome gli<okatoli/'kom sjemeništu. Vojni sud u Zagrebu osudio ga je 29. VI. 1945. na smrtstrije ljanjem.

o.I_~n~j~ {;JTimKO

P..v .... Gvozd ..nović roden je l6. III. l892. u za""oku Brezovac u župi Grabar od Pavla i Ane r.Bubanovi<'. Ol'enio je Anu r. 5egedi a za svećenika ga je zaredio biskup dr. Dionizije Njaradi 2. VII.19l6. Bio je kapelan u Petro""ima od 19l6. do 19l7, upravitelj rupe u Piškore""ima od 19l7. do1922. i u Radatovic'ima od 1922. do 1928. Tada odlazi za rupnika u Ber1<aso"" gdje su ga partizani

fivoga spalili kod jednoga drveta u šumi kod lipo""a g. 1944.jOš idanas se to mjesto rove _kod popoVO<] duda«.

Nikol .. Oros je rođen u obitelji Đure i Ene r. Koliš 16. XII. 1905. u Mildu"'v<:ima. U rođnome selu jezavršio osnovnu škDlu. gimnaziju u Zagrebu a teološki studij nakon laV<lva u Zagrebu. Nije bioo!enjen a za sve':enika je po biskupu dr. Njaradiju bio zaređen 31. III. 1929. Dan kasnije imenovan """oo 6Jje upraviteljemfupe u Prgomelju a nakDn toga slufbovao je u Derventi i u Kanili u Bosni. Nakon GV<>lCdlH>Ovlć

rata. najvjerojatnije u travnju ili svibnju 1945. partizanske su ga vlasti uhitile i otpremile u logorgdje je bio podvrgnutteškim mutenjima. od toga je obolio pa je bio prebaten u bolnic:u u Osijek.gdje je ubrzo preminuo L. VIII. 1945. U s1ufbenom lijetnil'kDm nalazu zapisano je da je ~umro od tifusa«.

NiKO~Or", PRbr Oklj..r rođen je u PetroV<:ima kod VUkovara g. 1926. i bio je sjemeništarac Krifeva~ke biskupije. Partizani su gaubili u dobi od 16 godina zajedno sa skupinom mještana u je""n g. 1944. Na strijeljanje je s njime bio izveden i njegov

otac kojega je metak samo okrznuo. te je on okrvavljen i ranjen uspio preživjeti.

M..ri<o Badovinac: je rođen 2. V. 1917. u Calumetu. drfavi Mic:higen u SAD-u. od Nikole iAne r. Badovinac Nakon štomu je umro otac majka se sdV<lje djece vratila u domovinu s kDjima je !ivjela uSuhoru. Mar1<D je klasitnu gimnaziju ibogosloviju završio u Zagrebu kao pitomac grkokatolil'kDg sjemeništa. Oženio je Miru r. GV<lzdanovK a za sve':enika gaje 6. XII. 1942. u Krifev<:ima zaredio biskup ~imrak. Dan nakon ređenja partizani su mu ubili majku ioi'uha. Za vrijemerata s1ufbovao je po župama kDtara Garešnka i Bjelovar a g. 1946. odlazi nazad u Ameriku u Cleveland. Dvije godinekasnije za njim odlaze !ena i troje djece a on preuzima grkokatolil'ku župu u metropoliji Pittsburg. gdje je i preminuo g.1964.

Or.lvoŠimr!ll<6J

Sim rakova svjedočenja - ignorirana

Mih..jlo Lozinski je rođen g. 1920. u lipovljanima i bio je bogoslov tetvrte godine Krifevatkebiskupije. studirao je u laV<lvu i u Zagrebu. U je""n 1944. ustaše su ga sa skupinom od 260-akUkrajinaca i Čeha odvele u jasenovatki logor gdje je preminuo nepoznatog datuma a nepoznatesu i okDlnosti smrti.

....nko R..pljRnović rođen je 4. VI. 1695. u Kravljaku u Žumberku u obitelji Petra i Mile r. Severovil'. M....o 6JU kDloV<lzU 1922. oženio je Febroniju r. Prov<"i. a 19. rujna iste godine zaredio ga je za sve':enika Bodovi""c

krifevatki biskup dr. Njaradi. Nakon ređenja godinu dana je bio duhovni pomo.:nik u RuskomeKBturu u Batkoj. te dvije godine upravitelj rupe u Grabru. a g. 1925. postaje župnik u MrzIomeI\1lju. Suprugu Febroniju su g. 1944. partizani odveli u ne porn ato i. n ajvjerojatnije. ubili iste godine u jazovki.

Mihlljlol<>lCin!l<i

I\1ratne vlasti u nOV<lj jugoslaviji pune ne Iogil' nosti i nedosljedno sti n isu "". t ini "". previše oba zirale na ~imrakova

svjedoi'enja tijekom ispitivanja. od kojih je prvo bilo 15. svibnja 1945. a posljednje 20. lipnja iste godine. Cijelije s1utajza njih ve': na samome potetku bio zapravo za~n. što pokazuje službena zabilješka ~Pregled istraga sve':enika koji"" nalaze u zatV<Jru ovoga odsjeka do 6. VI. 1945«. Prokušanom metodom u kojoj optufeni nema nikakve mogu':nosti

dokumentirano potkrijepiti sV<lje tvrdnje i u kDjoj su službene zabilješke bez oznake. datuma i potpisa. ~slutaj ~imrak« je još za vrijemeispitivanja. tj. prije njihova za~tka bio zakljuten a djelovanje biskupa ~imraka ve': unaprijed opisano:~l. ~imrak dr. jankD. Biskupkrifeva~ki... 1\1 samom njegoV<lm priznanju težio je za zasebnom drfaV<lm Hrvatskom i kad je Paveli': osnovao NDH vjerovao je da senjegov san ispunio. Prema vlastima NDH kroz titaV<l vrijeme bio je lojalan i ""rvilan i u svemu izvršavao naredjenja odjela za bogoštovlje.Išao je na ruku ustaškim namjerama te je njegova crkva. po njegoV<lm odobrenju. nasilno prekrstila 10.000 Srba. a vjerojatno je pomatil'nim knjigama vršio jurisdikdju nad 50.000 Srba koji su prešli na grkokatolil'ku vjeru. U SV<lm stanu u Krifev<:ima odgajao je djecupokr!itenih Srba za gr1<Dkatolil'ke sve':enike ... Član ustaškDg pokreta prema vlastitoj izjavi nije bio. ali je bio jedan od nosio<:a frankovatkDgduha medju crkvenim krugovima i jedna od stupova klerikalizma u Hrvatskoj.« lakD se o biskupu ~imraku. bez obzira što mu nije dokazann i jed an zlotin. u ja vnosti proširio g las da je rijet o ~ustaškom biskupu« i ztoi'incu. Isljednic: i su napokon zadovoljno mogli odah nuti a spiso ~s1utaju ~imrak« zaklopiti i staviti ~ad acta«. Na njihoV<l razoi'arenje svaka istina kad-tad ugleda svjetlo dana!

I usta'" su nad d""jic:om s1jede':ih grkokatolil'kih klerika poi'inili ztoi'ine:

Dr. Ivo Šimr..k rođen je 22. VII. 1916. u ~imradma u župi Grabar od Dionizija i Mall'ike r. Milaković.

Bio je neoženjen a nakon studija u Zagrebu i Rimu za sve':enika ga je zaredio biskup ~imrak uKri!ev<:ima 5. IX. 1943. Bio je zaposlen u biskupijskDj kancelariji u Kri!evdma a B. III. 1944. bivaposlan u fupe: Grabar. Stojdraga i Pe':no. U no.:iod 6. na 9. VI. 1944. ubijen je na cesti

jastrebarsko-Plešivic:a. I\1kopan je 12. VI. 1944. na groblju u Grabru.

L. nastavak 2. nastavak 3. nastavak 4. nastavak 5. nastavak 6. nastavak 7. nastavak B. nastavak 9. nastavak 10.....stav..k


D.tum zadn;e ","om;e"" na ovoj .tr.nic:i: 06:13. 27. """ia 2007. Ov••tr. nic:. je PO<Jleda na 1.149 puta.Odrk. n;e od od<jovorooo;ti

o ","o;ektu Iz pismohr. "" Gl.", Ko""il. nRIJ=:'"

Documents

Biskup dr. Janko Šimrak (1) - Pobijeni.infopobijeni.info/userfiles/BiskupJankoSimrak.pdf · kolektivnu ",ijest a razlikuju se tek u nijan",ma, npr. jesu li "'ipravoSIa vni vjemid