bitno15pitanje

RENATA MARINI

EKOLOKA VALORIZACIJA

OFSETNOG TISKA KROZ IVOTNI

CIKLUS PROIZVODA

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Student:

Doc. dr. sc. Igor Majnari Renata Marini

Zagreb, 2013

SAETAK

Sirovina koja je potrebna za proizvodnju dolazi iz nae okoline. Meutim, nakon njene

proizvodnje i uporabe kao nova sirovina (u izmjenjenom obliku) ponovo se vraa u

okolinu. Opisani ciklus se jo naziva od kolijevke do groba.

Procjena ivotnog ciklusa kao analitiki alat slui za postizanje ie tehnologije prema

naelima odrivog razvoja. Pomou ove analize radi se procjena utjecaja na okoli svih

faza i podfaza ivotnog ciklusa.Upravljanje ivotnim ciklusom proizvoda zapoinje

analizom problema vezanih u svim fazama grafike proizvodnje.Tada se analiziraju kljuni

problemi. Na bazi metode procjene ivotnog ciklusa,promatran je jedan grafiki proizvod -

papirnata vreica i to od ulaza materijala do izlaza gotovog proizvoda primjenjujui naela

i kriterije ISO standarda. Pritom je dan fokus na zbrinjavanju otpada, odnosno materijala

koji se vraa u okoli. U ovom radu prikazana je ekoloka valorizacija ofsetnog tiska. Cilj

je ekoloka osvijetenost iz koje proizlazi smanjenje oneienja odnosno odgovorno

ponaanje prema okoliu.

Kljune rijei: Procjena ivotnog ciklusa, okoli, ofsetni tisak, ISO standardi, otpad

ABSTRACT

These papers are presenting a LCA (Life Cycle Assessment) as an analytic tool for creating

a cleaner technology due to norms of sustainable development. With this analysis it is

possible to make a prediction on how every phase and sub phase can influence on

environment. Through this paper it is shown a LCA method that able a possibility to have

an overview of the product life cycle and furthermore to se occurred problem. Then when a

problem is located, it is crucial to go throughanalyze a problem in specific phase. This is a

moment when a management of product life cycle starts. After that chapter related to the

LCA method, it is analyzed a chosen product in a printing company from material inputs to

product outputs and materials that are returning to the environment by using those norms

and criterias of ISO standards. The main point of view is taking care of waste or materials

that are finishing back to the environment. With this work, an ecological valorization of

offset print through a product life cycle is shown in two ways that has the same cause. The

goal is to create ecological awareness that comes from reduction of pollution or we can say

with adequate to environment.

Raw materials needed for the product production comes from environment and even after

production and stage of usage of that product, the same raw material transferred in other

form is refunding back to the environment. Described cycle is called cradle to grave.

Key words: Life Cycle Assessment (LCA), environment, offset, ISO standards, waste

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

2. TEORIJSKI DIO ............................................................................................................... 2

2.1. Analiza i obiljeja ivotnog ciklusa proizvoda ................................................... 2

2.1.1. Pojmovno odreenje ivotnog ciklusa ................................................ 2

2.1.1. Povijesni razvoj ivotnog ciklusa proizvoda ...................................... 5

2.1.1. Faze ivotnog ciklusa .......................................................................... 6

2.1.1. Prednosti i nedostaci ivotnog ciklusa ................................................ 8

2.1.1. Odreivanje utjecaja na okoli ............................................................. 9

2.2. Upravljanje kvalitetom ..................................................................................... 11

2.2.1. Definiranje kvalitete grafikog proizvoda ......................................... 11

2.2.2. Kontrola kvalitete grafikog proizvoda ............................................. 12

2.2.3. Definicija i ciljevi .............................................................................. 13

2.2.4. Norma ISO 9001 ................................................................................ 14

2.2.5. Norma ISO 14001 .............................................................................. 14

2.3. Ekoloki aspekti ofsetnog tiska ........................................................................ 19

2.3.1. Prikaz LCA analiza proizvodnje knjige ............................................. 26

2.3.2. Opa metodologija ............................................................................. 28

2.3.3. Proizvodnja papira ............................................................................. 29

2.3.4. Proizvodnja ofsetne boje .................................................................... 39

2.3.5. Distribucija proizvoda ........................................................................ 42

3. EKSPERIMENTALNI DIO - IZRAUN IVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA ....... 44

3.1 Znaajna obiljeja tiskare Grafing ..................................................................... 44

3.2. Metodologija i hipoteze istraivanja ................................................................. 47

3.3. Praenje ivotnog ciklusa papirnate vreice ..................................................... 47

3.3.1. Rezultati istraivanja papirnate vreice ............................................. 58

ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 62

LITERATURA .................................................................................................................... 64

1

1. UVOD

U dananjem svijetu jedan od najveih problema je propadanje pojedinih ekosustava, koji

naalost loe utjeu na stanje drugih sustava. ovjek intenzivno iscrpljuje prirodna

bogatstva ime dovodi u pitanje i vlastitu budunost. Upravo zbog tih razloga poveava se

interes za zatitu okolia i ekoloku osvijetenost zajedno sa negativnim utjecajima na

proizvodnju i okolinu. Da bi se omoguio pregled uinaka stvoren je alat nazvan

Procjena ivotnog ciklusa (LCA). LCA analiza omogue pregled ivotnog ciklusa

proizvoda i otkrivanje problema u odreenim proizvodnim fazama. U analizu ulaze podaci

procesa od ulaznih sirovina pa do konanog odlaganja gotovo proizvoda. Za analizu su

kljune komponente definiranja cilja, analiza, ocjenjivanje i objanjenje rezultata.

Koritenjem zakljuaka izvedenih na temelju analize, identifikacije i procjene postoji

mogunost smanjenja ekolokog utjecaja ivotnog ciklusa proizvoda. Alat se moe koristiti

u svrhu preporuke za donoenje boljih odluka vezane uz planiranje i politiku poslovanja

grafike tvrtke.

Uz LCA pozitivan utjecaj na rad i okoli analizu mogu se imati ISO standardi. ISO

(International Organization for Standardisation) je najpoznatija meunarodna organizacija

za normizaciju koja prihvaa brigu o svjetskim normama. Normizacija omoguuje

zadovoljstvo kupnje kvalitetnog proizvoda i time spreava izradu nekvalitetnog proizvoda

zajedno sa smanjenjem ekonomskog rizika. Norme briu granice, tite zemlje koje su u

razvoju i tite jedinstveno svjetsko trite. irenje i prihvaanje najnovijih tehnikih i

tehnolokih znanja podrazumijeva brz razvoj svjetskog komunikacijskog sustava. Bitna

norma za ljudski rod je upravo zatvaranje ekolokog planetarnog sustava. Striktna primjena

ekolokih normi smanjuje, odnosno odgaa neizbjenu ekoloku katastrofu.

U ovom radu uzet je u obzir samo ofset tisak i njegov utjecaj na okolinu. Pritom su

koriteni LCA analiza, ISO standardi i FSC certifikati koji su vezani za proizvodnju

osnovnih sirovina utroenih energenata, potronje vode i zbrinjavanje proizvoda. Osnovni

ciljevi gospodarenja sa otpadom su: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada,

spreavanje nekontroliranog postupanja, iskoritavanje vrijednih svojstava otpada,

zbrinjavanje otpada na propisan nain i sanacija otpadom oneienog okolia.

Ekoloka valorizacija ofsetnog tiska kroz ivotni ciklus proizvoda

2

2. TEORIJSKI DIO

2.1. Analiza i obiljeja ivotnog ciklusa proizvoda

Zbog poveanog interesa u zatiti okolia i poveane svijesti o negativnim utjecajima

procesa proizvodnje, razvijeno je nekoliko metoda. U tu svrhu razvila se tehnika koja se

naziva Procjena ivotnog ciklusa (LCA).

2.2.1. Pojmovno odreenje ivotnog ciklusa

LCA je analitiki alat industrijske ekologije koji predstavlja sustavni pregled na

lokalnih, regionalnih i globalnih tokova koji su povezani s grafikim proizvodima,

proizvodnjom, procesima, te industrijskim i gospodarskim sektorima. LCA koristi sve

vie profesionalca jer omoguuje sveobuhvatnu analizu okoline te posljedice

proizvodnje kroz cijeli ivotni ciklus. U tom sluaju analiziraju se problematine faze i

nakon ega to utjee na njih. Nakon LCA analize govorimo o upravljanju ivotnim

ciklusom proizvoda (LCM=Life Cycle Management). LCA analiza nam koristi za

procjenjivanje, a LCM analiza za upravljanje ivotnim ciklusom. [1]

Osim to se pomou LCA metode nalaze najprihvatljivija ekoloka rjeenja, dobro se

koristi i u marketinke svrhe. Koncept ivotnog ciklusa je jedan od najstarijih

marketinkih koncepata, koji je esto predmet rasprave marketinkih strunjaka u praksi

i znanosti.

LCA se sastoji od etiri kljune komponente: [2]

a) definiranje cilja

b) analiza

c) ocjenjivanje

d) objanjenje dobivenih rezultata.


3

Proizvod se treba definirati i opisati kako bi se odredile smjernice pomou kojih se

lake radi procjena. Odmah na poetku, proizvod treba detaljno preispitivati. Potrebno

je navesti zbog kojih razloga se radi LCA analiza, te koji je njezin krajnji cilj. Pritom

treba imati tone rezultate analize kako bi se dalje mogao rjeavati problem. U analizu

ulaze podaci procesa kroz koji proizvod prolaze. Prilikom analize potrebno je postaviti

granice sustava do kojih se analizira proizvod i granice sustava su postavljene tako da je

kao ulazi i izlazi navode samo oni koji su vani za proizvod. Ne koriste se resursi koji

minimalno utjeu na rezultate. U istraivanju je dobro odrediti granicu do koje ide samo

istraivanje. Izbor granice ovisi o trokovima, kvaliteti i dostupnost podataka, o cilju

analize, svrsi koritenja i samim korisnicima. [3]

Pri postavljanju granica potrebno je uzeti u obzir sljedee imbenike:

nabavu sirovine

ulazi i izlazi proizvoda

uporaba energenata

transport

recikliranje otpada

recikliranje proizvoda.

Definira se i kvantificira energija, voda i materijali koji su potrebni za nastanak

proizvoda. Naalost oni su ujedno i zasluni za oneienja koja nastaju. To mogu biti:

razne emisije u zraku, vodi i zemlji, ali i nastajanje otpada. U proizvodnji postoji

nekoliko faza kroz koje proizvod mora proi. U tom trenutku pripisuju se utjecaji na

okolinu pri izvoenju pojedinog procesa. To predstavlja problem jer ga je nemogue

odrediti za svaki proizvod. Postoje razne kategorije utjecaja na okolinu. One su

povezane s ranijim fazama u ivotnog ciklusa proizvoda to e olakati analizu. Podaci

o proizvodnji proizvoda se mogu skupljati ili mogu biti izraunate. Samim time oni

mogu nastati i procijenjivanjem, mjerenjem ili izraunavanjem razliitih veliina.

Zahtjevi za kvalitetom prikupljenih podataka obuhvaaju: [4]

vremenske okvire (podrazumijeva starost prikupljenih podataka)


4

geografsko podruje na kojem su prikupljeni podaci

preciznost podataka

kompletnost prikupljenih podataka u postotku

procjena koliko kvalitetno prikupljeni podaci opisuju promatrani proizvod

tonost podataka (kako su podaci prikupljeni).

Upravo kvalitetno prikupljanje podataka oduzima najvie vremena u LCA analizi. Zato

se primjenjuje postojea baza podataka koja e olakati i ubrzati proces. U bazi

podataka ve postoje podaci koji su dobiveni na temelju ve provedenih analiza te se

mogu koristiti ako su kompatibilni sa promatranim procesom. Podaci isto tako mogu

biti prikupljeni iz literature, znanstvenih radova i ve postojeih izvjetaja. Izmjereni i

izraunati podaci su najtoniji. Da bi se mogao izvesti izraun podataka potrebno je

prikupiti dovoljno podataka kako bi doli do ukupnog izrauna ulaznih ili izlaznih

veliina.

U praksi LCA metoda je vrlo zahtjevna. Razlog tome je sloeno prikupljene

dokumentacijei potrebno znanje za rukovoenje informatikim sustavom. Ukoliko se

eli potroiti manje vremena i financijski rezultati e biti nepouzdani. To ne znai da u

suprotnom ako se potroi izuzetno puno vremena i novaca da dobit emo pouzdanije

podatke. Najvie problema zadaje mjerenje ekolokih utjecaja jer oni mogu biti izravni

ili neizravni.

U nekim situacija je nemogue odrediti ekoloke utjecaje koji su povezani sa

proizvodom. Zatomoramo identificirati dodatne utjecaje koji su indirektno povezani sa

proizvodom. Upravo zbog tih razloga LCA metoda se izbjegava jer je njome nemogue

pokazati eljene rezultate. Razlog tome je to postoje mnoge alternative izmeu

proizvoda i procesa,te ne postoji jedinstveni pokazatelj u pokazivanju ekolokih teta.

Zato se proizvoai i potroai ne mogu pouzdati u LCA metodu, to opet ne sprjeava

da se primjene druge zakonske metode. [5]

Na slici 1 prikazano je provoenje faze i prikupljanje podataka u odreenim granicama

sustava.To ukljuuje odreivanje jedinica procesa koje su veza izmeu procesa i

izmjene energije s okoliem, odnosno veliina o kojoj ovisi ta izmjena.


5

Dokument za prikupljanje podataka

Prikupljeni podaci

Ocijenjeni podaci

Ocijenjeni podaci po jedinici procesa

Ocijenjeni podaci po funkcijskoj jedinici

Proraun podataka

Kompletni popis podataka

ukljuuje ponovnu upotrebu i reciklau

Dodatni

podaci

Slika 1: Postupak provoenja faze prikupljanja i analiza podataka

Izvor: Dawson K., (2006). Environmental management Life cycle assessment Requirements

and guideline, Geneva, str.11

2.1.2. Povijesni razvoj ivotnog ciklusa proizvoda

LCA analiza pojavljuje se 1963. godine u SAD-u. Do 1990. godine ova metoda

razvijala se i primjenjivala u raznim institucijama koje su raznim metodama dolazile do

podataka koji su bili iskazani nekompatibilnim jedinicama.

Definiranje svrhe i opsega analize

Priprema za prikupljanje podataka

Prikupljanje podataka

Ocjenjivanje podataka

Pripisivanje podataka jedinici procesa

Pripisivanje podataka funkcijskoj jedinici

Sjedinjenje podataka

Korekcija granica procesa


6

Prve analize raene su za poduzee Coca-Cola u svrhu procjene ekolokog utjecaja

ambalae. Tada je ta metoda bila poznata kao REPA (Resource and Environmental

Profile Analysis) a cilj analize je smanjenje potronje energije i materijala, kao i

uspjenija reciklaa otpada. Tada se u Europi razvijala slina metoda zvana Ecobalance.

Kasnije su se razvijali raznorazni protokoli koji su sadrali niz pretpostavki koje e od

strane EPA (Environmental Protection Agency) agencije za zatitu okolia vlade SAD-

a.Primarni cilj bio je uteda energije i smanjenje emisije staklenikih plinova, te

poticanje koritenja proizvoda koji tede energiju. Naravno toe se kasnije pokazati kao

kljuan razlog nastajanja najboljih i najtonijih rezultata. Ve poetkom 80-tih godina

provodi se LCA analiza na ambalai u nekim Europskim zemljama. Rezultati su bili

nepouzdani zbog razliitih podataka koji su se teko dali usporediti.

Nakon 1990. godine na konferenciji SETAC (Meunarodno udruenje kemiara i

toksikologije) dolo je do sjedinjenja razliitih analiza, Na konferenciji SETAC 1992.

godine, stvaraju se smjernice za provoenje LCA analize, te je konano 1997. godine

izdan standard ISO 14041, 14042, 14043. Niz autora objavio je principe, iskustva,

metodologije i postupke ove metode, ukljuujui i sisteme za ostvarivanje ove analize.

Danas, raste interes za LCA, te je ona predstavlja bolju sistematizaciju za pristup

razvoju metodologije za procjenu ivotnog ciklusa proizvoda. [6]

2.1.3. Faze ivotnog ciklusa

LCA uspostavlja ekoloki profil proizvodnog sustava razjanjavanjem okolinih

aspekata (npr. potronja energije, potronje materijala i vrstog otpada) povezanih s

proizvodnim sustavom. Tada se takvi rezultati koriste za procjenu ekolokih i ljudskih

utjecaja. LCA procjenjuje utjecaj na okoli prema sljedeim glavnim fazama ivotnog

ciklusa:

1.nabava sirovine ili stjecanje sirovine

2.materijali za obradu

3.proizvodnja proizvoda

4.koritenje proizvoda, odravanje i obnova

5. zavrno pozicioniranje, kraj ivotnog ciklusa.


7

Ove faze se mogu podijeliti u podfaze. Kao podfaza najee se koristi nabava

materijala za proizvodnju (rudarstvo, buenje za naftu, etva) te obrada materijala

(taljenje, polimerizacija). Sama proizvodnja moe biti podijeljena nadvije dodatne

podkomponente: izrada procesa i sustav montae. Ulaz (npr. resursa i energije) i izlaz

(npr. proizvoda, emisije i otpad) proizali iz svake faze ivotnog ciklusa i interakcije

izmeu svakepojedine faze (npr. prijevoz). [1] Generiki sustav proizvoda sa otvorenim

i zatvorenim krugom reciklae vidljiv je na slici 2.

Slika 2: Generiki sustav proizvoda

Izvor: Kozak G., (2003). Printes scholarly books and e-book redaing devices: A comparative

life cycle assessment of two book options, Michigan: University of Michigan, str. 11

Ciklus poinje vaenjem sirovine koja je potrebna (dolazi iz okolia te zavrava kao

materijal koji se vraa u okoli). Takav ciklus se naziva od kolijevke do groba. Sve

faze su meusobno povezane, to znai ako se utjee na jednu fazu to e djelovatina

ostale faze. Prikaz faze ivotnog ciklusa najbolje je prikazano na slici 3. gdje se jasno

vide granice izmeu svih sustava.

M,E Ulaz materijala i energije u proces i njihova distribucija

O Otpad (plinoviti, tekui, kruti)

Izlazi iz proizvoda, procesa i distribucije

otvoreni krug reciklae zatvoreni krug reciklae

preraditi

ponovno upotrijebiti

O O

O O O O

M,E M,E M,E M,E M,E M,E

Stjecanje

sirovine

Materijali

za obradu Otpad Proizvodnja

proizvoda

Koritenje

proizvoda Kraj

ivotnog ciklusa


8

Sirovine/materijal

i

Energija

Emisije u zrak

Emisije u vodu

Emisije u zemlju

PROIZVOD

ULAZ IZLAZ

Granica sustava

Slika 3: Faze ivotnog ciklusa sa pripadajuim ulaznim i izlaznim tokovima

2.1.4. Prednosti i nedostaci ivotnog ciklusa

Za tvrtke je danas vrlo vana ekonominost. Pritom mislimo na samu proizvodnju, ali i

na organizaciju poslovanja.

Kao glavne prednosti LCA pristupa mogu se uoiti:

1. Mogunosti poboljanja ekolokih vrijednosti proizvoda u svakom

identificiranom trenutku njihovog ivotnog ciklusa.

2. Mogunost usporedbe rezultata razliitih sustava proizvodnje uz uvjet da su

pretpostavke i sadraj svakog istraivanja jednake.

3. LCA modeli imaju potencijal za razotkrivanje nepredvidivih situacija.

4. Olakavajurazumijevanje sloenih odnosa to se oituje kada se ispituje

tehnologija u razvoju(kao to su elektroniki ureaji za oitavanje).

Nabava sirovine/materijala

Proizvodnja

Uporaba/ponovna uporaba/

odravanje

Reciklaa


9

Iako je od strane brojnih profesionalaca LCA sustav smatran kao iznimno snaan

istraivaki alat, kritiari iznose odreene nedostatke. To su:

1. Potekoe u dobivanju preciznih podataka. Potpuna preciznost podataka je

ograniena (determinirana) od strane dostupnosti relevantnih podataka i

podataka o kvaliteti.

2. Vremensko ogranienje i ogranienje resursa smanjuju mogunost potpune

sveobuhvatnosti i potpunosti LCA-a metode. S obzirom na navedeno, trenutana

studija je utemeljena upravo na vremenskom okviru i brojnim drugim

imbenicima odreenog projekta. Vrijeme koje je potrebno za analizu proizvoda

najee premauje vrijeme razvoja samog proizvoda.

3. U konanici donesene odluke i pretpostavke LCA (npr.postavljanje ogranienja

istraivanja i rezultati izraeni kroz LCA interpretaciju) su esto subjektivne

naravi.

4. Trokovi mogu biti preveliki i mogu se primijetiti najvie kod malih poduzea.

5. Osobe koje donose odluku na temelju analize esto ne posjeduju strunog znanja

iz podruja ekologije.

2.1.5. Odreivanje utjecaja na okoli

Jedna od bitnih faza ivotnog ciklusa je ocjenjivanje utjecaja ivotnog ciklusa. To se

krae naziva LCIA (Life Cycle Impact Assessment). Cilj LCIA je ispitivanje sistema

proizvoda sa ekolokog gledita uz primjenu LCI rezultata. Struktura faze LCIA se

sastoji od nekoliko elemenata na temelju kojih se LCI rezultati mijenjaju. Koriste se

podaci dobiveni analizom potronje resursa i emisija u okoliu dobivenih u prethodnoj

fazi. Pod utjecajem se podrazumijeva i osiromaenje prirodnih resursa. LCIA je samo

jedan dio ukupne studije LCA i mora se koordinirati sa drugim fazama LCA. Tako se

povezuje proizvod (proces) i njihov utjecaj na okoli. Ovisno o autorima procedura

voenja LCIA moe se podijeliti u sedam glavnih koraka.

Prvi korak je izbor i definiranje kategorije utjecanja, te e kao takve biti promatrane kao

dio LCA analize. Ovaj korak bi se trebao raditi u paralelno saprvom fazom analize u


10

kojoj se definira svrha i opseg analize. Time se olakava prikupljanje podataka. Utjecaji

se definira kao posljedice ulaznih i izlaznih tokova, odnosno izlaza i ulaza.

Kategorije utjecaja su negativno djelovanje na ljudsko zdravlje, biljni i ivotinjski

svijet. Takvi utjecaji se dijele u tri kategorije: ljudsko zdravlje, zdravlje eko-sustava i

osiromaenje izvora resursa.

Jedan dobar primjer kategorije moe biti zakiseljavanje tla i globalno zatopljenje. Na

slici 4 je prikazana odabrana kategorija zakiseljavanje tla, te njen utjecaj na okoli.

Slika 4: Primjer koncepta pokazatelja odabrane kategorije

Izvor: Dawson K., (2006). Environmental management Life cycle assessment

Requirements and guideline, Geneva,str. 21

Procjena ivotnog ciklusa proizvoda i procesa propisana je ISO normom 14044-2006.

Tablica 1 daje primjere izraza koritenih u tom standardu. Vanost zatite okolia

obuhvaa kvalitetnu procjenu stupnja povezanosti izmeu rezultata utjecaja kategorije i

krajnje toke ishoda.

LCI rezultati

LCI rezultati sa dodijeljenjim utjecajima

izabrane kategorije

Pokazatelj utjecaja kategorije

Krajnji ishod kategorije

Utjecaj

kategorije

Karakteristike modela

Ekoloki znaaj

SO, HCl npr. (Kg - jedinica)

Zakiseljavanje

Nastale emisije

NOx, SO

Oslobaanje vodikovih iona

(H)

uma Vegetacija


11

Tablica 1: Primjeri najeih izraza koji se koriste u LCA

POJAM PRIMJER

Utjecaj kategorije Klimatske promjene

LCI rezultati Koliina emisije staklenikih plinova po funkcijskoj jedinici

Karakteristike modela Osnovni model meuvladinog odbora za klimatske promjene

Pokazatelj utjecaja kategorije Infracrvene emisije (W/m)

Svojstva utjecaja Potencijal globalno zatopljenje (GWP1) za svaki stakleniki plin (kg CO - ekvivalent/kg plin)

Rezultat utjecaja kategorije Rezultat je emisija CO u kg ekvivalent po funkcijskoj jedinici

Ishod (krajnja toka) kategorije Koraljni greben, usjevi, ume

Vanost zatite okolia Neki plinovi apsorbiraju pa emitiraju infracrveno zraenje sa istim valnim duljinama kao drugi stakleniki plinovi. Nemogue je odrediti doprinos pojedinog plina na stakleniki utjecaj.Rezultat nazonosti staklenikih plinova je podignuta temperatura atmosfere, zbog ega je taj uinak odgovoran za odravanje ivota na Zemlji.

2.2. Upravljanje kvalitetom

2.2.1. Definiranje kvalitete grafikog proizvoda

Kvaliteta je mjera odnosno pokazatelj iznosa uporabne vrijednosti nekog proizvoda

kako bi se zadovoljila tono odreene potrebe kupca. Kad se taj proizvod pronae u

drutvenom procesu razmjene (na odreenom mjestu i u odreenom trenutku) moe se

rei da je to roba. Zbog sve vee konkurencije meu isporuiteljima kupac zahtjeva

proizvod bez greke. Kvaliteta se mora preventivno osigurati konstantnim praenjem

samog nastanka proizvoda. Jasno je da se mora postaviti sustav osiguranja kvalitete

kako bi se ostvario kvalitetan proizvod. Zato se uvoenjem certifikacija ISO 9001

ostvaruje konkurentna prednost koja slui i kao marketinki instrument. Zadovoljenje

kupca postaje mjera za kvalitetu, te postaje najvaniji ljudski resurs. Vie nije dovoljno

samo zadovoljiti kupca sa kvalitetom proizvoda ve je potrebno zajedniko planiranje i

1 Global Warming Potentia: meunarodne kratice za potencijal na podruju globalnog zagrijavanja, te oteivanja ozonskog omotaa


12

praenje zahtjeva kupca u pogledu kvalitete ali i povezivanje poduzea u jedinstven

proces nastanka samog proizvoda. Samo pomou dokumentiranog i certificiranog

sustava upravljanja kvalitetom moe se postii povjerenje izmeu kupca i proizvoaa.

[8]

2.2.2. Kontrola kvalitete grafikog proizvoda

Loija kvaliteta znai potencijalni izvor materijalnih gubitaka, oneiivanje atmosfere,

unitenje ozonskog zatitnog sloja, eksperimentiranje sa genetikom i nuklearnom

energijom. Zbog toga je dolo do definiranja vanjske kontrole kvalitete. Osim vanjske

kvalitete postoji i unutarnja koju provodi sam proizvoa. [9]

Zahvaljujui normi ISO 9001 unutarnja kontrolna kvaliteta prerasta u integralni sustav

za osiguranje i upravljanje kvalitetom. U svakoj grafikoj tvrtki koja posjeduje certifikat

postoji menader kvalitete koji je ujedno i savjetnik direktoru vezano za pitanja o

kvaliteti. Takva djelatnost podrazumijeva sve od ugovaranja, razvoja, financiranja,

kolovanja, praenja trokova pa sve do ispunjavanja sigurnosnih i ekolokih normi koji

su vezani uz kvalitetu.

Prema postojeim trendovima razvoja sljedea faza u razvoju je totalno upravljanje

kvalitetom (TQM=Total Quality Management). To ukljuuje potpuno ovladavanje

problematikom kvalitete za svakog tko se bavi proizvodnjom. Poto se i TQM i ISO

standardi povezuju sa kvalitetom vano je istaknuti bitne razlike izmeu ta dva pojma.

ISO standardi uklanjaju nekvalitetni proizvod, dok TQM ima zadatak unaprijediti

kvalitetu iznad oekivanja kupaca. Rezultati TQM-a su vee zadovoljstvo kupaca,

manje karta, vea proizvodnja, manji trokovi i vea profitabilnost.

Trenutno postoje dva osnovna oblika vanjske kontrole: direktna i indirektna kontrola.

Direktna kontrola se izvodi odmah te daje mogunost ispravka greke prije nego to

bude vidljiva prema kupcima. Podrazumijeva uvijek svjesno nametnute propise i

zakone, te ujedno stvara zatitu od loije kvalitete. U tu vrstu vanjske kontrole izvode se

stalne povratne informacije od strane korisnika. One govore o kvaliteti proizvoda,


13

normama i drugim zakonskim propisima, stalnoj kontroli rada dobavljaa i partnera, te

zahtjevima za poboljanja i kvalitetu.

Kod indirektne kontrole se ne kontrolira prva faza djelovanja, ve se pogreka vidi onda

kada je nastala. Tada je upitno da li se greka moe ispraviti te je potreban golemi trud

ulaganje i vrijeme za izlaenje iz nastalog problema.

Konano, dananje upravljanje kvalitetom ukljuuje i aspekte zatite ivotne okoline.

Sljedei korak je primjena normi ISO 14000 ili usvajanje propisa EMAS (Eco

Management and Audit Scheme. EMAS je deklaracija o ouvanju okolia koja

omoguuje transparentno prezentiranje poslovanja organizacije, te obvezuje da u

narednim godinama provjeravaju samu certifikaciju sustava upravljanja zatitom

ovjekove okoline. [10]

2.2.3. Definicije i ciljevi normizacija

U dananjem svijetu trite je prezasieno konkurencijom. U takvoj situaciji morala su

se uvesti odreena pravila, kako ne bi dolo do stvaranja entropije. Ta pravila su danas

norme koje nam opisuju nastajanje proizvoda kroz pisane i prihvaene zakonske

dokumente. Najee se pod normom podrazumijeva niz definicija, tehnikih

specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koje opisuju sam proizvod.

Normizacija omoguuje da proizvod zadovolji zahtjeve kupca, te sprjeava da se

izrauju nekvalitetni proizvodi. To znai da se poveava kvaliteta proizvoda, procesa i

sustava.

Norma je sve prisutna u drutvu, te poznata i priznata mjera. Slubena definicija norme

prema uputama ISO glasi: Norma je isprava za opu i viekratnu namjenu, donesena i

odobrena od priznate ustanove. Sadrava tono definirana pravila, upute i obiljeja

djelatnosti zajedno sa njenim rezultatima, te jami najvii stupanj ureenosti u

definiranim okolnostima. [10]

Potrebno je postii osnovne ciljeve kako bi se opravdao osnovni smisao

internacionalizacije normi u globalnom smislu. Ti ciljevi obuhvaaju izbjegavanje


14

protekcionizma. To znai da norma vrijedi i za najrazvijenije i za manje razvijene

zemlje, ime se prua maksimalna zatita. ISO (International Organization for

Standardisation) je danas najpoznatija meunarodna organizacija za normizaciju.

Nastala je kao savez nacionalnih organizacija za norme i normizaciju, a njena zadaa je

priprema, prihvaanje i briga o svjetskim normama. Njima se ujedno i smanjuje

ekoloki i sigurnosni rizik.

Meunarodna organizacija je godine 1987. izdala serije meunarodnih normi za

osiguranje kvalitete (ISO 9000, 9001, 9002, 9003, 9004). To su meunarodne norme

kojima je propisan minimalni zahtjev za kvalitetu proizvoda. Godine 1996. objavljene

su norme ISO 14004 i ISO 14001 koje daju razliita gledita kako se utjee na zatitu

okolia. U grafikoj tehnologiji najvanije su norme za kvalitetu ISO 9001 i okoli

14001.

2.2.4. Norma ISO 9001

Norma ISO 9001 primjenjena je kada tvrtka radi i primjenjuje cjelokupni ivotni ciklus

proizvoda. Drugim rijeima, obuhvaa cijeli proizvodni proces (fazu projektiranja,

konstrukcije, razvoj, proizvodnju, ugradnju i servis).

Korektno izraen i implementiran sustav za osiguranje kvalitete tvrtke prema normi

9001 znai ostvarivanje unutarnje i vanjske dobit za tvrtku. Vanjski dobici su

nepotrebno dokazivanje da ste u drutvu najboljih, jer se dobivanjem certifika dokazuje

kvaliteta poslovanja to svjetsko trite priznaje i cijeni. Treba naglasiti da je dobit

proporcionalan sa uspjenosti implementacije i angamana svih zaposlenika. Samo po

sebi se podrazumijeva da tvrtka sa certifikatom potuje sve meunarodne i nacionalne

norme vezane za kvalitetu i da redovito provjerava vlastiti sustav ocjenjivanjem

kvalitete. Interesi kupca su maksimalno zatieni preko proizvoda zbog toga kupac

nema razloga posumnjati na kvalitetu proizvoda. Unutarnji dobici su stvaranje i

razvijanje svijesti o kvaliteti svih zaposlenih u tvrtki, jaanje kolektivnog duha,

stvaranje zdravih odnosa i ponos sa svojim proizvodima i uslugom. Svi zaposleni u


15

odgovornost uprave

upravljanje resursima

stvaranje proizvoda

mjerenja,

analize,

poboljanja

ulazi izlazi

tvrtki moraju biti upoznati sa normom ISO 9001. Iz tog razloga moraju funkcionirati

kao tim te imati jasne i ope prihvaene ciljeve i naine kako doi do njih.

Ukoliko se ne potuje bilo koji parametar vezan uz zahtjeve norme, automatski se gubi

certifikat to moe tetiti stvorenom imidu tvrtke.

Procesni model upravljanja kvalitetom temelji se na odnosima s kupcima (Slika 5).

Zahtjevi kupaca poticaj su za pokretanje procesa i poslovnih aktivnosti. S druge strane

sve aktivnosti moraju biti zadovoljene kako bi krajnji rezultat bio proizvodi koji

zadovoljava krajnje korisnike. [11]

Sustav upravljanja kvalitetom

Stalno unapreivanje

Slika 5: Procesni model upravljanja kvalitetom

Izvor: Skoko H., (2000) Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, str. 171

Z

a

d

o

v

o

l

j

s

t

v

o

K

u

p

a

c

K

u

p

a

c

Z

a

h

t

j

e

v

i proizvod


16

2.2.5. Norma ISO 14001

Svaki proizvod ima vie ili manje utjee na okoli. To se oituje u svim fazama

ivotnog ciklusa proizvoda (poevi od sirovine koritene u proizvodnji, emisija

proizvedenih otpadnim plinovima i goriva upotrebljenog tijekom prijevoza, koritenjem

proizvoda, odbacivanjem ambalae i odlaganje nakon upotrebe odnosno moguem

oneienju podzemnih voda tetnim sastojcima otpada). Norma je bitna za poticanje

razvoja novije tehnologije, proizvodnje i potronje proizvoda koji su manje tetni za

okoli. Samim time smanjuje se oneienja okolia, racionalnije se gospodari

sirovinama i energijom to ima za posljedicu smanjenje tetnosti proizvoda.

Certifikat ISO 14001 je potvrda nezavisne certifikacijske organizacije koja utvruje da

tvrtka koja ima certifikat vodi sustav upravljanja okoliem po pravilima i uputama.

Tvrtka sa certifikatom garantira da su svi faktori koji utjeu na okoli prepoznati,

nadzirani i usklaeni sa zakonom. Prepoznati negativni utjecaje se uklanjaju odnosno

ublauju ako ih je nemogue trajno ukloniti. Dokazano je da certifikat pozitivno utjee

na razvoj zatite okolia, sprjeava daljnja oneienja i titi prirodne izvore vode. [8]

Meunarodna norma ISO 14001 temelji se na metodologiji poznatoj kao Planiraj

Izvri-ProvjeriDjeluj (PDCA=Plan-Do-Check-Act). Grafiki se moe prikazati i kao

PDCA Demingov krug. To je proces koji omoguava uspostavu organizacije, primjenu i

odravanje politike zatite okolia. [10]

Slika 6: Demingov krug PDCA je proces

U fazi planiranja istrauje se postojei proces, nakon ega akreditacijska organizacija

mora uspostaviti sustav planiranja. Sustav planiranja postie se prepoznavanjem svih


17

aspekta utjecaja na okoli. Poevi od zakonskih zahtjeva koje se odnose na

organizaciju, te do konanog definiranja programa i ciljeva za realizaciju. Nakon

planiranja slijedi izvedba procesa, gdje se prvo definira struktura, dodjeljuje

odgovornost, educiraju zaposlenici za rad u sustavu okolia te priprema dokumentacije.

Pod fazom Provjeri podrazumijeva se nadzor i mjerenje proizvoda. Sve u skladu s

definiranom politikom i postavljenim ciljem. Provodi se stalni nadzor, procjenjuje se

usklaenost sa zakonskim regulativama, te je potrebno provoditi i preventivne radnje.

Uz stalnu kontrolu treba teiti poboljanju sustava, to znai da treba provoditi ocjenu

sustava upravljanja zatitom okolia od strane najvieg vodstva organizacije. Samo tako

se moe prepoznati prikladna podruja za mogua poboljavanja. Certifikacijom sustava

upravljanja okoliem e u organizacijama definirati: ciljeve upravljanja okoliem,

politiku upravljanja okoliem, kljune aspekte okolia (povezane programe), te nain

usklaivanja sa postojeom zakonskom regulativom vezano uz zatitu okolia.

Sa stanovita zatite ovjekove okoline mogu se uoiti sljedee prednosti certifikata ISO

14001: [3]

Stvaranje sigurnosti za kupce, investitore, javnost i zajednicu pokazivanjem svog

opredjeljenja za zatitu okolia,

Smanjenje ekolokih incidenata,

Poboljanje imida i konkurentnosti,

Uteda trokova kao posljedica sustavnog i proaktivnog razmiljanja i djelovanja

Bolja organizacija zatite okolia u praksi,

Zakonsko osiguranje putem sustavne identifikacije i procjene zakonskim

ogranienja,

Vee povjerenje klijenata zbog ekolokog poslovanja tvrtke.

Ukoliko tvrtka ima uveden sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001, tada

se samo nadograuje sustav upravljanja okoliem ISO 14001. (Slika 7)


18

Temelj

Nadogradnja

Slika 7: Uvoenje ISO 14001 kao nadogradnja na ISO 9001

U okvirima norme definirana su tri alata koju su jako bitna za formiranje samog sustava

upravljanja okoliem. Jedan od njih je ve spomenuta procjena ivotnog ciklusa

proizvoda, dok su ostala dva alata procjena uspjenosti upravljanja okoliem i ekoloko

oznaavanje.

Ekoloko oznaavanje

Svaki proizvod ima vie ili manje nepovoljan utjecaj na okoli. Poevi od pritom

proizvodnje osnovnih sirovina pa do zavrnog proizvoda (gledajui emisije otpadnih

plinova i voda). Kupovinom proizvoda koji ne utjeu na okoli pridonosimo ouvanju

okolia. Pritom je bitno uvjeriti potroae koliki utjecaj imaju ne ekoloki proizvodi koji

se kupuju. Zato sami potroai odabirom izmeu vie proizvoda sa znakom zatite

okolia ine dobar ekoloki odabir te tako proizvoaima daju na znanje da e kupovati

proizvode koji ne tete okolini. U dananje vrijeme ekoloka prihvatljivost postala je

dodatna kvaliteta proizvoda makar je cijena vea od drugih proizvoda.

Sustav dodjele znaka zatite okolia Republike Hrvatske uspostavljen je 1993. godine (Pravila o

dodjeli znaka zatite okolia Narodne novine br. 64/96). [14]

Znak Prijatelj okolia e olakati kupcu odabir jer dokazuje da je taj proizvod manje

tetan za okoli u usporedbi sa ostalim. Znak se dodjeljuje uz sudjelovanje strunjaka na

temelju utvrenih kriterija. U Europskoj uniji ekoloke oznake imaju znaajan utjecaj

na trite. Eko cvijet na papirnatim proizvodima znai da je poduzee koje

ISO 14001

ISO 9001


19

proizvodiambalau zadovoljila sve uvjete i smanjuje njihov negativan utjecaj. Oznaka

eko cvijeta prikazana je slici 8a, dok je na slici 8b prikazan hrvatski znak zatite okolia.

a) b)

Slika 8: Ekoloki znakovi na ambalai: a) Eko cvijet; b) Hrvatski znak zatite okolia

Bitno je spomenuti i simbol Mobiusov krug. On u svojoj deklaraciji sadrava potvrdu

o prethodno izvrenoj reciklaciji ili sadraju koji je pogodan za recikliranje. Primjer

oznake prikazan je na slici 9. Znaenje strelica je: reciklirati, ponovno preraditi i

upotrijebiti. [12]

Slika 9: Mobiusov krug

Dobiveni FSC certifikat i njegova primjena utjee na samu ekoloku valorizaciju

tiskare. FSC je standard koji je nastao na strogim kriterijima koji su osnovani radi


20

ekonomskog, socijalnog i ekolokog gospodarenja umama. Glavna ideja FSC

certifikacije je da klijent bude upoznat da je njegov proizvod odnosno sirovina za

proizvod dobivena iz uma u kojim se gospodari prema zakonima i propisima. FSC

naela i kriteriji prikazani su na slici 10. Grafing odabirom FSC CoC (Chain of

Custody) standarda je prihvatio obvezu obavljanja djelatnosti procesa proizvodnje

proizvoda po meunarodnim standardima iji je osnovni cilj: ekoloki odgovorna,

drutveno korisna i ekonomski odriva proizvodnja. Certifikatom se garantira da nije

direktno ili indirektno tiskara ukljuena u sljedee: ilegalno skladitenje ili trgovina

ilegalnog drva ili umskih proizvoda, unitavanje tradicionalnih vrijednosti u umarstvu,

unitenje visoke zatite vrijednosti u umarstvu, znaajne konverzije uma u plantae ili

za potrebe koje nisu umarske, uvoenje genetski modificiranih organizama u

umarstvu, krenje osnovne konvencije ILO-a (Meunarodne organizacije rada) i njene

ILO deklaracije o temeljnim naelima i pravima na radu sa drvom i umom.

Slika 10: FSC naela i kriteriji

Prva tiskara u Hrvatskoj se certificirala prije tri godine. Javnost jako malo zna o

prednosti certificiranog papira. Premalo se ulae u reklamu i promociju sa strane drave

FSC naela i kriteriji

potivanje zakona i

FSC naela posjedovanje i koritenje

zemlji

autohtono stanovnitvo

koristi od uma

utjecaj na okoli

plan gospodarenja

nadzor i procjena

ume visoke vrijednosti ouvanja

plantae


21

FSC papir je normalna stvar, moe se ak vidjeti na obinim raunima u

prodavaonicama, dok u Hrvatskoj je FSC materijal luksuz, jer poskupljuje proizvod.

2.3. Ekoloki aspekt ofsetnog tiska

Ofset tisak uz razmjerno povoljnu cijenu daje izvrsne rezultate u viebojnom i

jednobojnom tisku. Ofset tisak spada u tehniku plonog tiska i indirektna je tehnika

tiska kod koje se boja s tiskovne forme prvo prenosi na ofsetni cilindar, a zatim na

podlogu. Tiskovni elementi i slobodne povrine su istoj ravnini, a tisak se odvija na

temelju etiri fizikalno kemijskih pojava: hidrofobnost, hidrofilnosti, oleofobnosti i

oleofilnosti. Pritom se prvo nanosi otopina za vlaenje koja se prima na hidrofilne

slobodne povrine, nakon ega se nanosi bojilo na oleofilne tiskovne povrine. Tiskovna

jedinica se sastoji od tri cilindra: temeljni sa tiskovnom formom, ofsetni sa prijenosnom

gumenom navlakom i tiskovni sa tiskovnom podlogom. Ofsetni tisak trenutno u

Hrvatskoj pokriva oko 60% svih potreba za tiskom. [13]

Utjecaj ofsetnog tiska kao procesa proizvodnje manifestira se na okoli kroz cijeli niz

imbenika. Najee to su: utroak materijala, utroak energije, buka strojeva,

zagaivanje zraka, zagaivanje voda i tla, recikliranje i zbrinjavanje iskoritenog

proizvoda. Prilikom pripreme tiskovne forme, u ofsetu nastaju kromati i trovalentni i

etverovalentni ioni (Cr (III) i Cr (VI)) koji se pojavljuju u otpadnim vodama. Njihov

udio se vidi u KPK ( KPK=kemijska potronja kisika). Ona govori koliko je mg kisika

potrebno za oksidaciju organske tvari u 1l vode (uz pomo oksidacijskih sredstava).

Iskoritenost pozitivskih razvijanih i negativskih razvijanih ploa je razliit. Takoer,

koncentracija polutanata ovisi o tome da li je postupak razvijanja runi ili strojni. Runi

sadri manju koncentraciju te se troi manje vode. Meutim, troi se neto vie

razvijaa. [14]

Razvijanje pozitivskih ploa temelji se na primjeni otopine za senzibilizaciju (koja

sadri amonij kromat), otopine za razvijanje (sadri CaCl), mlijene kiseline, vode,

otopine za jetkanje (FeCl), kloridna kiselina otopljene u etanolu, CaCl, otopine za


22

uklanjanje preostalog kopirnog sloja (sadri razrijeenu HSO) i otopine za

hidrofilizaciju koja sadri gumiarabiku.

Razvijai predoslojenih pozitivskih ploa baziraju se od soli alkalijskih metala, silikatne

i fosfatne kiseline. Polutanti u iskoritenom razvijau su silikati i fosfati, hidroksid,

vezivno sredstvo i alkoholi. U procesu razvijanja najvie se istrauje zagaenje

aluminija pri maksimalnoj koncentaciji.

Razvijai negativskih ploa su najee na bazi alkohola i drugih organskih

otapala.Uglavnom su to problematini organski spojevi. Pritom se poveavaju BPK5

vrijednost (BPK5 = bioloka potronja kisika u pet dana). Time se moe odrediti koliko

je mg kisika potrebno za oksidaciju organske tvari u 1l vode (koristei se pritom

mikroorganizama koji djeluju tijekom pet dana na temperaturi od 20 C). U odnosu na

pozitivske ploe i KPK vrijednost koje se pojavljuju su: u manjoj mjeri silikati i fosfati,

vezivno sredstvo, alkoholi, sapuni i aluminij. Pokazatelji oneienja i iskoritenih

otopina razvijaa predoslojenih pozitivskih i negativskih ploa su: silikati, fosfati,

alkoholi, alkalnost, aluminij, pH vrijednost i ioni Cr (Cr (III)) i Cr (VI).

Iskoritene otopine razvijaa kod pozitivskih ploa ne sadre velike koliine organske

tvari jer se uglavnom sastoje od anorganskih supstanci. Tako imaju manju KPK

vrijednost te je i razgradivost otpadnih voda dobra. Takoer nemaju toksino djelovanje

na ribe to nije sluaj i za negativske ploe gdje postoji i velika koncentracija

problematinih organskih spojeva. Dokazano je da su otpadne vode negativnih ploa

ak 250 puta toksinije od pozitivskih.Za ispiranje je potrebna velika koliina vode koju

je potrebno reciklirati pomou aktivnog ugljena. Prema propisima metoda obrade

razvijaase ne koristi unutar poduzea jer su metode skupe. Razlog tome je kompliciran

nain. Metode proiavanja voda koji se provodi u 5 faza: taloenje, flotacija,

flokulacija, centrifugiranje i neutralizacija. [15]


23

CTP tehnologija

Computer to plate, ili skraeno CTP vie nije novost u svijetu tiskarstva i grafike

pripreme. CTP ureaji su vrlo precizni strojevi koji uz pomo optike i laserske zrake

iscrtavaju po tiskovnoj formi sliku ili tekst. Sam postupak izrade tiskovne forme vri se

upravljanjem iz raunala, odnosno CTP ureajem. Tijekom vremena razvijeni su brojni

sustavi koji imaju isti cilj, nastajanje tiskovnih formi bez primjene filma. Takvim

nainom utedi se na grafikim materijalima, ubrzava se postupak grafike pripreme i

doprinosi kvaliteti okolia. Bitno je napomenuti da je kvaliteta ploa izraena na CTP

ureaju puno bolja. [16]

CTP tehnologijom se izbjegava tekui otpad dobiven ispiranjem filmova, istroenih

kupki razvijaa, fiksira. Za svaki nerazvijeni kvadratni metar filma utedi se openito

oko 0,5 l razvijaa, 0,5 l fiksira i oko 30 l vode. Taj podatak je posebno interesantan

kada se zna da istroene kupke fiksira imaju KPK vrijednost oko 70 000 mg O/l, te

BPK5 oko 25.000 mg O//l. Pritom se pH vrijednost kree izmeu 3,5 i 7,5 jer sadre

sulfite, tiosulfite, sulfate, amonij i srebro.U CTP tehnologiji nema fotografskih procesa

jer su prisutni laseri koji troe samo energiju, koja ne utjee tako jako na okoli kao

klasini fotograski proces.Znai najvei izvor tehnoloke otpadne vode (koja moe

uzrokovati oneienje voda) upravo nastaje tjekom pripreme tiskovne forme. Time se

dokazuje koliku prednost danas ipak ima CTP ureaj. [17]


24

azne parametre16

Slika 11. Shematski prikaz ekolokog aspekta ofsetnog tiska kroz ulazne i izlazne parametre

Izvor: Bolana Z., (2000). Zatita okolia Acta Graph. 12, str. 127-129

KEMIKALIJE

FILM

VODA

OFFSETNE PLOE

KEMIKALIJE

VODA

BOJA

PAPIR

TEKUINA

ZAVLAENJE

SREDSTVA

ZA IENJE

STROJA

FOTOGRAFSKI

PROCES

PRIPREMA

TISKOVNE FORME

TISAK

SUENJE

OTISKA

IENJE

TISKARSKOG

STROJA

ISKORITENI FILM

OTPADNA VODA KPK, BPK, Ph,

Ag, SO, S, SO, NH

OTPADNA VODA Ph, KPK, Al

RECIKLAA

ODSREBRIVANJE

RECIKLAA

IENJE ZRAKA VOC,

PAPIR,PRAINA

MAKULATURA

ISKORITENE PLOE

OSTATAK BOJE

OTPAD NASTAO

IENJEM STROJA

BUKA STROJA

KONTROLA EMISIJE

PROIAVANJE

RECIKLAA

RECIKLAA

ZBRINJAVANJE

TERMIKOM

OBRADOM

OTPADNI PAPIR

BUKA STROJA

PAPIRNA PRAINA

RECIKLAA SPALJIVANJE KOMPOSTIRANJE

RECIKLAA

PROIAVANJE

ZBRINJAVANJE

ISKORITENOG PROIZVODA

KORITENJE PROIZVODA

DORADA

PROIZVOD


25

Otopina za vlaenje

Otopina za vlaenje se prihvaa na slobodne povrine (Al2O2) ime se stvara preduvjet

za nanoenje masnog bojila na tiskovne elemente.

Konvencionalna otopina za vlaenje sadri:

1. Mekanu vodu (90 95%)

2. Pufer (2,5 10%)

3. Alkohol 2 propanol (2,5 - 10%)

4. Glicerin (0,5%)

5. Ostala dodatna sredstva

Za kvalitetu tiska 2 propanol je od velike vanosti jer smanjuje povrinsku napetost

vode ime se valjci i tiskovna forma bolje moe. Ako manje vode dospijeva u tiskovnu

podlogu otisak e puno bolje izgleda i bre e se suiti. Zbog breg isparavanja alkohola

tiskovne forme i ureaj za bojenje se efikasnije hlade te boja zadrava svoja svojstva.

Hlapljenje alkohola zdrastveni je rizik za radnike u tiskari (zbog lako hlapljivih

organskih spojevakoji uzrokuju poveanje koncentracije ozona i openito fotooksidansa

u troposferi). Ako se povea koncentracija 2-propanola i ugljikovodika postoji i

opasnost od poara i eksplozije. Osim toga pod utjecajem sunevog zraenja u

kombinaciji sa polutantima iz atmosfere moe doi do fotokemijskih reakcija u kojima

nastaju duikovi spojevi PAN, OZON i sl. U ofsetnom tisku postoji zamjena za 2-

propanol pod nazivom Subtifix (Heidelberg) koja nema mirisa, ni zdrastvenog rizika i

to je najbitnije njegove komponente su potpuno razgradive. Da bi se dobila dobra

kvaliteta treba koristiti mekanu vodu, s kontroliranom pH vrijednou, elektrinom

provodljivou i temperaturom. Smanjenje dodatka alkohola moe se postii koritenje

specijalnih ureaja za vlaenje ime se postie smanjenje sa 10% na 2-3%. Takoer se

moe koristiti i alternativni valjci od nehrajueg elika koji su pokriveni slojem Ni-

Cr/Ni-Al. Samim time e povrina valjaka imati veu hidrafilnost. [17]

Reciklaa tekuine za vlaenje

Nakon tiska, tekuina za vlaenje u ofsetnom tisku osim svojih sastojaka estosadri

neistoe koje potjeu iz bojila i papira. To mogu biti: celulozna vlakanca, puder,


26

praina, punila, alge i bakterije. One mogu dugorono smanjiti kvalitetu tiska pa se zato

otopina za vlaenje filtrira, uvodi u reciklacijski kruni tok i po potrebi regenerira.

Filterom se odvajaju netopljive estice. Ako otopina nakon toga zadovoljava minimalne

karakteristike potrebe ofsetnog tiska uvodi se u proizvodni cirkulacijski tok, a ako ne

skuplja se u spremniku gdje se nakon toga primjenjuje mikrofiltracija. [15]

Sredstva za pranje ofsetnih strojeva

Za pranje u ofsetnom tisku naalost se koriste specijalni benzini koji su ekoloki

nepovoljniji te zdrastveno rizini. Lako su zapaljivi te im je temperatura plamita manja

od 21C. Njihove pare razaraju ozonski sloj i uzrokuju smog. U praksi postoje i testni

benzini koji su manje zapaljivi zdrasveno su prihvatljiviji i sporije hlape (temperatura

plamita 21-55 C). Kao takvi mogu se koristiti za ienja mineralnih i vegetabilna ulja

ije je plamite vee od 100 C.Sa ekolokog stajalita najbolje bi bilo da stroj ima svoj

integrirani ureaj za pranje ime se precizno dozira sredstvo za pranje. [15]

2.3.1. Prikaz LCA analize proizvodnje knjige

U prvom dijelu ovog istraivanja prikazana je analiza konvencionalne metode

otiskivanja knjige. Pritom je uzeta jedana knjiga u nakladi od 40 komada, te nakon ega

je definirana potronja energije i materijala, kao i njen utjecaj na okoli. U drugom

dijelu istraivanja prikazana je analiza realno otisnutog proizvoda u Republici Hrvatskoj

(papirnata vreica). Pritom e se izvriti komparacija u odnosu na standarde (poevi od

samog certificiranja do potivanja pravila) sa ciljem za poboljanjem u poslovanju.

LCA analiza konvencionalno otisnute knjigeili proizvoda koji su nastali

konvencionalnim procesom tiskaukljuuju faze ivotnog ciklusa kao to su: nabava

primarnih (ulaznih) materijala, obrada materijala, proizvodnja, izrada i montaa knjige,

koritenje knjige, odravanje knjige, ponovna uporaba i konano odlaganje

(recikliranje). Svakako, same granice faza ivotnog ciklusa mogu biti modificirane

ovisno o modernizaciji proizvodnog sustava. Same faze ivotnog ciklusa mogu se i

razlikovati.Istraene su sljedee: proizvodnja osnovnih materijala, proizvodnja


27

konanog grafikog proizvoda, distribucija knjiga, koritenje knjiga, kraj ivotnog

vijeka knjiga (menadment, zavretak funkcije menadmenta u proizvodnom procesu).

Na slici 12 prikazan je slijed ivotnog ciklusa knjiga u fazama od nabave materijala za

proizvodnju do kraja ivotnog ciklusa knjige. [1]

v

Slika 12. Model ivotnog ciklusa konvencionalno otisnute knjige

U ovaj LCA model su takoer ukljuene aktivnosti potrebne za kretanje materijala

izmeu faza tj. prijevoz sirovina te distribucija konanog proizvoda. U konanici

ivotnog ciklusa knjige mogu se prikazati u pet faza:

1. Faze proizvodnja repro materijala: openito, tiskane knjige se sastoje od papira i

bojila. Ove komponente izraene su iz razliitih prirodnih resursa (vidi proizvodnju

bojila, proizvodnju papira).

2. Proizvodnja konanih proizvoda: proizvodnja tradicionalne knjige poinje odmah

nakon izdavake djelatnosti (ime se dobije originalni dokument). Dokument se

digitalno montira tiska, potom savija i uvezuje, nakon ega je knjiga spremna za

isporuku.

Proizvodnja boja

Proizvodnja papira

Tisak knjige

Dostava knjige

Skladitenje knjige

Koritenje knjige

Knjiga na raspolaganju

Grafika priprema

Pakiranje Pogon

infrastrukture

Osobni prijevoz

Proizvodnja

materijala

Proizvodnja

proizvoda Distribucija Koritenje Kraj

ivotnog

vijeka


28

3. Distribucija proizvoda: nakon tiskanja knjiga, gotov proizvod se isporuuje u

skladite veletrgovaca i na krajuu maloprodaje. Pritom su dodatna optereenja zatite

okolia povezana sa proizvodnjom i pakiranjem knjiga.

4. Koritenje proizvoda: prije nego li knjiga doe u knjiaru, prolazi kroz fazu

skladitenja te se obrauje pomou bibliotekarskog operativnog sustava. Korisnik koji

jezainteresiran za odreeni primjerak knjige,odlazi u biblioteku ili ju kupuje u knjiari.

5. Kraj ivotnog vijeka: kada je knjiga fiziki oteena ili ako knjiga vie nije sadrajno

interesantna (vie se ne prodaje i iznajmljuje). [1]

Komponente ivotnog ciklusa (LCI) ukljuuju prikupljanje i kvantificiranje repro

materijala odnosno svih resurse ulaza i izlaza za odreeni grafiki proizvod kroz cijeli

njegov ivotni ciklus. LCI predstavlja ekoloki obraun znaajnih ulaznih i

izlazihparametara proizvodnog sustava. Pritom se mjere optereenja na okoli te u tom

sluaju ukljuuju svi potrebnimaterijali, ukupna energija, osloboene emisije polutanata

koje su putene u vodu, zrak te ukupno nastalikruti otpad koji je direktno povezan sa

proizvodom i njegovim ivotnim ciklusom. Osnovni LCI podaci su normalizirani na

temelju studije funkcije proizvoda, nastalog profila u etverogodinjem vremenskom

razdoblju. Za svaki proizvodni sustav postoji nekoliko elemenata koji se mogu uvijek

primjeniti. Tako je i kod konvencionalnog naina otiskivanja (proizvodnje) knjiga: [1]

1. Metodologija i izvor podataka

2. Proizvodnja knjige

3. Ogranienja i nedostatci proizvodnih elemenata

4. Zakljuak dobiven iz LCI podataka baziranog naproizvodnom sustavu knjige

2.3.2. Opa metodologija

Prikupljeni popis relevantnih podataka za svaku kategoriju ukljuuje: repro materijale

koji su potrebni za proizvodnju,osnovnu ulaznu energiju, potronju vode, emisiju tetnih

tvari koji odlaze u zrak, vodu te kruti otpad. Popis podataka je normiran za sve

funkcionalne jedinice (u sluaju ulaznih materijala i emisije/krutog otpada) brojano

dok se energija izraava u MJ. Prikupljanje i objedinjavanje odgovarajuih podataka

ostaje posao za LCA kalkulanta. Pri istraivanjuprimjenjuje se nekoliko pravila pomou


29

kojih se odreuju materijali i komponente kojise trebaju ukljuiti u ukupni ivotni

ciklus knjige. Ulazni materijalikoji ine vie od 1% od ukupne mase svakog proizvoda

dobivaju prioritet tijekom prikupljanja podataka. Isto tako materijali ili komponente za

koje se ve zna ili se sumnja da su ekoloki nepodobne, automatski ukljuujemo u ovu

analizu. Zbog vremenskih ogranienja iz ovog istraivanja iskljuujemo sve materijale i

komponente koje su manjeg udjela od 1% ukupne mase proizvoda. [1]

LCI podaci su prikupljeni od sekundarnih i primarnih izvora. Primarni izvori ukljuuju

podatke koji su izravno dostupni (sirovina za proizvodnju papira ili podaci koje se

dobivaju direktnim mjerenjem). S druge strane sekundarni izvori ukljuuju podatke iz

literature ili drugih LCA izvora. Tako je takoer mogue dobiti posjetomi telefonskom

konzultacijom s predstavnicima maloprodaje, distributerima i trgovcima knjiga.

Knjige otisnute sa primarnim komponentama (npr. papir i bojilo) dobiveni su od papira

na bazi drva i bojila na bazi ulja. LCI za industrijsku proizvodnju papira i bojiladaju sve

negativne aspekte na okoli povezana sa podrijetlom sirovina. Dakle, ova studija

analizira i sve utjecaje na okoli poevi od izrade celulozne sirovine za kasniju

grafiku preradu. U sljedeem poglavlju biti e prikazanei opisane aktivnosti koje se

mogu pripisati proizvodnji uljnih bojila i prozvodnji vlakanaca koja su osnova za izradu

papira. [1]

2.3.3. Proizvodnja papira

Papir je glavna komponenta svake knjige. Proizvodni koraci u dananjoj proizvodnji

papira, opisani su raznim radovima razliitih znanstveno istraivakim instituta za papir

i celulozu. U svima njima pri proizvodnji jednog arka papira potrebno je izvriti sedam

faza:

1.. Priprema drvne sirovine

Poslije faze skladitenja drvna sirovina ide na odkoravanje, a zatim na usitnjavanje

(sjekira stroj). Pritom se dobiva sjeika veliine nekoliko centimetara.


30

2. Odstranjivanje lignina

Nakon usitnjavanja slijedi faza odstranjivanja lignina iz drvne mase. Glavni cilj ovog

procesa je razdvojiti celulozu od hemiceluloze tako da se vlakna to manje unitavaju.

Postupak se zaustavlja u onom trenutku kada u sastavu celuloznih vlakanaca ostane

maksimalno 5% preostalog lignina. Oni e se u potpunosti uklonitiizbijeljivanjem

natrijevim hidroksidom i natrijevim sulfatom.

3. Izbjeljivanje

Proces izbjeljivanja odstranjuje se ve spomenuti lignin i ostale raspadnute smolne

produkte.Izbjeljivanjem se odvija u nekoliko stupnjeva ovisno o primjenjenim

kemikalijama. Postupak izbjeljivanja moe biti kiseli ili lunati. Sredstva za

izbjeljivanje mogu biti: NaSO (natrijev hidrosulfit) ili HO (vodikov peroksid).

Konana bjelina je po ISO standardu 88-92%.

4. Proiavanje

Rafiniranje slijedi ienje gdje se pulpa ispire u bazenima vode. Nakon toga slijedi

mijeanje punilima. Kaasta tvorevina dovodi se u kontakt sa vruim valjcima pri emu

se uklanja samo voda. Izbijeljena pulpa prolazi kroz niz nazubljenih metalnih diskova.

Ovaj proces omoguuje formiranje budueg papirapri emu e doi i do povezivanja

celuloznih vlakanaca.

5. Suenje, kalandiranje, premazivanje

Suenjem se uklanja voda koja je vezana uz vlaknastu tvorevinu. Sam proces se temelji

na isparavanjuvode pri emu se papirna traka vodi preko zagrijanih valjaka. Zavrna

faza je hlaenje papira kako bi se postigla temperatura papira od 25-30C (zbog

elastinosti papira i smanjenog elektrostatikog naboja papira). Satiniranje se izvodi na

sekciji (dijelu) zvanom kalander. Kalander se sastoji o niza elinih cilindara razliitih

promjera koji mijenjaju strukturu papirne povrine, a sam rezultat satiniranja ovisi o:

vlazi u papiru, sastavu papira, koliini i vrsti punila. Premazani papiri su posebna grupa

papira ija je povrina oplemenjena slojevima premaza. Premazivanjem se poboljava

kvaliteta povrine to je rezultat vea bjelina. Premazivanje se moe vriti valjkom ili

mlaznicama.


31

6. Rezanje i pakiranje

Posljednja faza u proizvodnji papira je rezanje i pakiranje. Papir se prvo ree na manje

role, te se tada dodatno ree na standardni format. Svaka rola i formirani arci zavijuse u

zatitnu ambalau i oznaavaju deklaracijom na kojoj se deklarira: gramatura, tip

papira, irina, smjer toka vlakanaca, teina i proizvoa.

Analizirani uzorci u istraivanju su bili: papir za knjni blok i karton za korice. Pritom

se za svaki tip papira izrauje LCI model. Prvi model koji je uzet moe se pridodati

papiru za knjigu. Razvio je Gard. Njegov model objedinjuje sve komponente ivotnog

ciklusa poevi od: sjee drva, prijevoz trupaca, skidanje kore, usitnjavanje i

proizvodnja papira. Pritom se razlika izmeu vaenja sirovine i obrade materijala(u

smislu utjecaja na okoli) nije se mogla utvrditi.Samim time ovo istraivanje analizira

kombinaciju dobivanja (nastajanje) sirovine i obrade materijale te njihovo utjecanje na

zatitu okolia. Temelji na proizvodnji jedne tone osnovnih nepremazanih papira. Za

kartonske korice koriten je model EPA 20002 koji se pri izradi LCI profila (za

proizvodnju papira) ukljuuje sjea stabala, prijevoz trupaca, skidanje kore i

usitnjavanje te proizvodnju celuloze i papira koristei primarna vlakna. US EPA

standard naalost ne ukljuuje LCI zahtjeve za sirovinu. Umjesto toga, zahtjevi za

sirovinu se odreuju pomou baze podataka za analizu i upravljanjem okolia (DEAM).

Pritom je pri proizvodnji kartona kalkulirano da je nastao bijeljenjem sa sulfatom.

Da bi izraunali ukupnu masupapira za knjini blok potrebno je definirati etiri

parametra: [1]

1. Veliina arka papira industrijski pojam koji se odnosi na povrinske dimenzije

papira. Iako se knjige proizvode u raznim veliinama, ovo istraivanje primjenjuje

veliinu jednog arka 700 x 1000 mm.

2. Osnovna teina - odnosi se na teinu 500 standardnih araka papira. Osnovna teina

iznosi 27,3 kg pri emu je uzeta varijabla koja se moe mijenjati (tablici 3).

2 EPA, SAD stranice vladine agencije za zatitu okolia,EnvironmentalProtection Agency Dostupno na:

http://www.epa.gov/sustainability,(20.svibanj.2012)


32

3. Veliina arka Odnosi se na veliinu standardnih araka papira B1 (700 x 1000 mm)

4. Broj listova po udbeniku- ovo istraivanje definira prosjean broj od 500 stranica ili

250 listova po udbeniku. Model koritenih varijabli se moe podesiti pomou

proraunske tablice. One se odnose na dio koji ne sadri puni tekst, ukljuujui zavrne

stranica, naslov, informacije o izdavau, predgovor, priznanja, sadraj i priloge (tablica

3).

Tablica 3: Specifikacija knjige

OPIS

STRANICE BEZ

TEKSTA

LISTOVI BEZ

TEKSTA

Zadnji listovi 4 2

Naslovnica, informacije o izdavau 6 3

Predgovor 2 1

Pregled sadraja 4 2

Prilozi 20 10

Ukupno 36 18

Primjer:

Listovi sa tekstom + listovi bez teksta = 250 + 18 = 268 listova

Masa papira za knjige odreena je pomou izrauna parametra prikazana u nastavku:

Standardna masa arka =

= 0,054 kg

Masa listova = (0,054 kg) x (

) = 0,0032 kg/list

Masa papira knjige = (0,0032 kg) x (268 listova udbenika) = 0,86 kg

Proizvodnja papira ukljuuje proizvodnju osnovnog materijala potrebnog za izradu

knjige. Za ovo istraivanje pretpostavlja da se papir za izradu knjige i ostalih kartonskih

materijala proizvode u istom pogonu. Udbenik se sastoji i od kartona koji se

specificiraju debljinom. Debljina kartona za knjigu je 0,2032 mm. Osim to je deblji od

papira, kartoni se openito sastoje od recikliranih vlakanca proizvedenih na slian nain

kao i papir.Dimenzija vie nije 700 x 1000 mm nego 725 x 1025 mm.

U fazi zavrne dorade procesa, formirat e se knjiga lijepljenjem spajajui tako knjini

blok i korice. Nakon te zavrne faze imamo gotovu knjigu. Proizvodnja jedne tone

pulpe potrebne za izradu valovite ljepenka predstavlja veliki ekoloki teret. LCI kod

valovitog kartona ukljuuje berbu stabala, dostavljanje kore, obradu, proizvodnju


33

nebijeljenog kartona te prijevoza. EPA ne ukljuuje podatke vezane za sirovinu, ve se

za to brine Ecobalance DEAM softver koji svoje podatke temelji na proizvodnji 1000

kg valovite ljepenke. Korica knjige posjeduje sjajnu plastiku koja je presvuena preko

kartona (ljepila C-1S). Meutim, plastifikacija i proizvodnja ljepila nisu ukljuena u

istraivanje jer njihova masa iznosi manje od jedan posto, te zbog toga one nemaju

znaajan utjecaj za okoli. [1]

Koristei standard za korice knjige (725 x 1025 mm) masa iznosi: 0,192 kg

Kombinirajui masu korica sa masom knjinog bloka dobije se masa knjiga od:1.052

kg, odnosno sveukupno: (1.052 kg) x (40) = 42,08 kg

Nakon izrade papira, papir se izravno isporuuje u proizvodni pogon tj. tiskaru. Tako je

meufazno skladitenje iskljueno. Za transport koristi se dizel viliar. Budui da se

koristi dizel gorivo, emisija e se izraunati na temelju dizelskog izgaranja. Valja

napomenuti da teina materijala za pakiranje kao i njegov transport iz tvornice papira do

tiskare nije uzet u obzir. Varijable modela prijevoza papira mogu se vidjeti iz sljedeeg

primjera. [1]

1. Udaljenost puta: odnosi se na udaljenost izmeu lokacije tvornice papira i

proizvodnje. Ovaj model je promjenjiv, te se za na primjer pretpostavlja udaljenost od

805 km.

2. Ukupna masa: definirana je kao 42.1 kg

3. Franklin Associates u svom izvjeu daje da za dizelski kamion sa prikolicom je

potrebno 26,32 l/km i 0,004 kWh energije (za prijevoz jedne tone).

Sva energija izraunava se formulom:

Energija (MJ) = ukupna masa (tona) x udaljenost (km) x energetska intenzivnost (kWh)

x 0,001055 MJ


34

LCI podaci i izrauni koji su potrebni za proizvodnju papira za knjigu i sam tisak,

potronja energije i emisija nastalih tijekom transporta i podatke koji pokazuju iznos

dizelskog goriva potrebnog za prijevoz danisu tablici 4.

Tablica 4: LCI podaci proizvodnje papira

Komponenta

Ulazni

materijali

(kg)

Potronja

energije

(MJ)

Emisije

u zraku

(kg)

Potronja

vode

(l)

Emisije

u vodi

(g)

Kruti

otpad

(kg)

Proizvodnja

papira

100

1.342

87

3.071

374

2

Proizvodnja

Kartona

12

240

8

86

155

2

Prijevoz

papira*

1

71

3

17

32

0

*ukljueni su podaci za proizvodnju dizela i podaci vezani za njegovo izgaranje

Izvori za prikupljanje podataka i njihova kvaliteta

Organizacija EPA nastala je suradnjom izmeu Triangle Institute (RTI) i EPA ureda za

istraivanje. Franklin Associates i Roy F. Weston razvili su nain prikupljanja podataka

u izvjeima koji se pojavljuju iz proizvoaa primarnih i sekundarnih izvora u

Sjevernoj Americi i Europi. Budui da je tonost tih informacija teko odrediti, EPA

smatra da su ti LCI podaci jedan prosjek.

Standardne informacije o teini i veliini papira lako su dostupne iz niza industrijskih

izvora. To upuuje na to da su podaci vrlo vjerodostojni.

Uvjeti za proizvodnju sirovine koja je potrebna za proizvodnju 1000 kg valovitog

kartona i bijeljenog papira, kao i LCI podataka za dizel gorivo, su izraeni od strane

Ecobalance-a, Inc. TEAM softvera i njihove pratee baze podataka DEAM. DEAM

ulazni i izlazni podaci izraeni su u obliku mase ili neke druge izvedene jedinice (npr.

kg ili MJ). DEAM softver koristi vie od sto organizacija diljem svijeta (npr. FORD,

General Motors, Chrysler, Volkswagen, BMW, Hewlett-Packard, Xerox, Dow Corning,


35

British Steel i US Department of Energy=Nacionalni laboratorij obnovljivih izvora

energije). [5]

ivotni ciklusi i podaci o prijevozu energije i emisija uzeti su iz izvjea od Franklin

Associates. Energija koja se koristi za kamione sa prikolicom teine vee od 14,000 kg

je izraunata na temelju sljedeih podataka: [1]

Prosjena potronja l/km= 45 L/100 km

Maksimalno optereenje kamiona sa prikolicom je 45,000 kg.

Kvaliteta prikupljenih podataka koje govore o emitiranoj tvari polutanata rangirana je

od izvrsne do loe. Primjerice, fosilno gorivo sagorjevanjem oslobaa emisije ugljinog

dioksida, te se tim podacima dodjeljuje DQI kvaliteta samim time je to i najvia mogua

kvaliteta dobivenih podataka. Ovi podaci nastali su od prikupljanjem razliitih

strunjaka i temeljene se na realnim i provjerenim mjerenjima. S druge strane za emisiju

Antimona3 dodijeljen je DQI indeks E sugerirajui da je kvaliteta loa. Ovaj podatak

predstavlja stariji i nekvalificiraninain procjene uzoraka koji su nepotpuni i

metodologija je nepoznata. Zbog te razlike u kvaliteti prikupljanja podataka ovo opisno

istraivanje LCI podataka biti e prosjene kvalitete.

Tijekom klasifikacije relevantnih uinka, izabrane su sljedee emisije: emisija ugljinog

dioksida (CO), metana (CH) i emisija CH. Sve one pripadaju u skupinu spojeva koji

utjeu na stvaranje staklenikih plinova (GWP) odnosno nastajanje ozona. Prikazuju se

zbirno kao CIR (Category Indicator Result pokazatelj rezultata kategorije). Pri

njegovom izraunavanju uzima se utjecaj svake kategorije, tj. krajnji rezultat nastaje

zbrajanjem svake vrijednosti osloboene emisije (P) pomnoene s odgovarajuim

faktorom (CF) za tu kategoriju. Cilj je dobiti ujednaenu relativnu veliinu za sve

potencijalne ekoloke utjecajezajedno sa njohovom potronjom. U kategoriji indikator,

prikazani rezultati se odnose na ve postojee informacije, to je obino izvedene iz

sveukupnih drutvenih aktivnosti. Referentni podaci tako su dobiveni od sveukupnih

potencijalnih utjecaja za odreeno promatrano podrue (podijeljen sa brojem graana u

3 Antimon je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Sb, atomski broj mu je 51, a atomska

masa mu iznosi 121.760(1)


36

toj regiji). Normiranost za globalno zatopljenje za godinu 1990 iznosilo je 8700 kg CO

(dobiveno dijeljenjem ekvivalenta sa osobama na godinjoj bazi). To znai da je 1990

godine po stanovniku emitirano 8700 kg CO u zrak. U Tablici 5 prikazane su

najvanije kategorije koje nastaju tijekom proizvodnje grafikih proizvoda. [18]

Tablica 5: Kategorije utjecaja na okolinu prilikom proizvodnje jednu tonu tiskanih

proizvoda

Kategorija utjecaja na oklinu Iznos Jedinica

Globalno zagrijavanje 1 400 000 Gram CO

Fotokemijski ozon 1600 Gram CH

Zakiseljavanje tla 4 000 Gram SO

Obogaivanje hranjivim tvarima 5 400 Gram NO

Podaci potroenih resursa dobivaju se dijeljenjem potroenih resursa s ukupnim

pokazateljima kategorija koji odgovaraju normizaciji (NR Normalisation Reference=

normiziran podatak). Normizirani rezultati su izraeni jedinicom ekvivalenta po osobi

PE (Person equivalents= ekvivalent po osobi). EDIP97 metodom se mnoi sa 1000 ime

se dobiva milliperson-ekvivalent (MPE). Pojednostavljeni primjer LCIA normalizacije

prikazan je na slici 13, te pokazuje rezultate normiranih pokazatelja svih relevantnih

kategorija za proizvedenu jednu tonu tiskanih proizvoda.


37

MNE

Slika 13. Normizacija LCIA profila

Na slici 13 prikazan je dominantan utjecaj globalnog zatopljenja na opasni otpad i

njegovu toksinosti. Ekotoksinosti se procjenjuje da iznosi oko 400 mili-MPE. Pritom

grafika industrija utjee sa 240 MPE dok proizvodnja papira 80MPE. Od ukupne

vrijednost od 240 MPE na globalno zatopljenje najvie utjee otiskivanje papira 170

MPE pri emu je potronje energije u tvrtci iznosi oko 60 MPE. Opasni otpad ini oko

160 MPE i gotovo u potpunosti dominira proizvodnju papira (150 MPE). Toksini

otpada ukupno iznosi 140 MPE pri emu se istie ienje (66 MPE), tisak (43MPE) i

proizvodnja papira (24 MPE). Ako se pri proizvodnji koristi reciklirani papir vidljivo je

da se utjecaj globalnog zagrijavanja smanjuje sa 71% na 43% (Slika 13).

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

Obogaivanje hranjivim tvarima

Zakiseljavanje tla

Fotokemijski ozon

Globalno zatopljenje

Normizacija LCIA profila


38

Slika 14: Utjecaj kategorija na okoli

Ogranienja i nesigurnosti metoda

Prosjeni opseg knjiga moe se znaajno razlikovati po tematskim podrujima. Stoga,

ukupna masa od 500 stranica jednostavno je posluila kao temelj za ovaj model. US

EPA podaci ivotnog ciklusa za knjigu ukljuuju proizvodnju od role papira na dalje.

Zbog nedostatka podataka, procesi kao to su rezanje, savijanje, sabiranje i pakiranjem

nisu ukljueni u analize. Meutim, treba napomenuti da su ti navedeni procesi potroili

puno manje energije u usporedbi sa proizvodnjom sirovina koje prolaze faze nabave

sirovine, grijanja, mijeanja, ispiranja, valjanja i suenja. Iako je veliki postotak

znanstvenih lanaka dostupna u mekom uvezu, veina knjiga dostupni su u tvrdom

uvezu.

US EPA podaci ivotnog ciklusa ne ukljuuju LCI podatke za zahtjeve sirovine koje su

potrebne za izradu knjige. Do tog podatka moe se doi pomou Ecobalance-ove

DEAM baze podataka koja daje odreene uvjete za proizvodnju 1000 kg valovitog

kartona i izbijeljenog papira.

-200 -100 0 100 200 300 400 500

Reciklaa

Obnova

Tisak

Energija za tisak

Repro

ienje

Proizvodnja

papira Izrada ploa

Globalno zatopljenje

Fotokemijski ozon

Zakiseljavanje tla

Obogaivanje nutrijentima

Toksinost za ljude

Toksinost za eko

Trajna toksinost

Kruti otpad

Pepeo

Opasni otpad

Radioaktivni otpad

MNE


39

Ecobalance podaci su izvedene iz sekundarnih izvora. Na primjer, neki podaci potjeu

iz Europe, neki iz Sjedinjenih Drava, a neki iz Europe. Dakle, dostupni podaci nisu

ovisni o geografskom i vremenskom podrijetlu. Meutim, podaci o proizvodnji

materijalno predstavljaju samo jedan dio cjelokupnog LCI procesa za tiskane knjige.

Nadalje, Ecobalance podatci koriste se u cijelom svijetu (Ecobilan 1999), to sugerira

da ta ogranienja nisu jedinstvena, sa drugim LCI podacima. Razlike nastaju kod

odabira transportnih vozila, jer tiskare mogu birati izmeu nekoliko veliina dostavnih

vozila. Oito je da manje vozilo troi manje energije po kilometru ime i proizvode

manje tetnih emisija.

U idealnom sluaju, tiskara i dostavljai vrili bi dostavu pri punom kapacitetu

kamiona. Meutim, to nije uvijek logistiki izvedivo. U ovom primjeru se pretpostavlja

da kamion ispunjava u potpunosti i ostaje u takvom stanju do konane isporuke, samim

time se moe tvrditi da se ukupna masa tereta poveava. [1]

2.3.4. Proizvodnja ofsetne boje

U pastoznim tiskarskim bojilima nalaze se tri osnovne komponente bojila. To su:

veziva, pigmenti i dodaci. Pigmenti su prakaste estice koje daju osnovno obojenje.

Mogu nastati prirodnim ili umjetnim putem. Oni su vezani sa vezivom koje ima

svojstvo vezivanja za tiskovnu podlogu. Pigment za ofsetna bojila daje obojenje pri

emu mora zadovoljiti glavno svojstvo a to je netopivo u vodi. Ostala svojstva takoer

su bitna. To su: dispergiranje u vezivima, povoljna tekstura, kvaenje u vezivima, te otpornost

na kiseline, alkalije i razna otapala. Za izradu bojila vano je i zadovoljiti specifinosti tehnike

tiska i tiskovne podloge.

Veziva su tekua komponenta grafike boje. Osim to vee pigmentne estice svrha

veziva je da daje plastinost i tenost masi, te na samom kraju vee pigmentne estice

za podlogu. Veziva mogu biti izraena od lanenog ili mineralnog ulja. Ukoliko je

koriteno vezivo laneno ulje, boja e se suiti nekoliko sati. Uz dodatak suila, na

konanom otisku formirati e se tanki suhi film. Mineralna ulja su produkt nafte, a sue

iskljuivo penetracijom u papir.


40

Osim pigmenta i veziva ofsetna bojila sadre punila koja donekle zamjenjuju pigmente

(poveavaju masu bojila). Najvanije punilo je aluminijev hidrat koje se dobiva

taloenjem aluminijevog sulfata ili alauna u sodi. Otapala se nalaze u bojilima kako bi

bojila ostala u tekuem stanju. Do momenta otiskivanja ne mijenjaju agregatno stanje

nakon ega tada hlape. Dodaci su u bojilu bitni, jer mogu poboljati neka svojstva.

Njima se najee pospjeuje suenje. Kao dodaci koriste se: voskovi, sapuni, ulja,

masti, odpjenjivai itd.

Opis modela i rezultati LCI tiskanih medija

Papir i bojilo obuhvaaju glavne komponente u proizvodnji knjige. Dok su podaci o

proizvodnji papira svima dostupni, podaci o proizvodnji bojila naalost nisu. To je

dodatni razlog zbog kojeg se nije izvrilo istraivanju utjecaja bojila.

Postoje razni studiji koji istrauju kako knjiga utjee na okoli. Rezultati pokazuju da je

oko 7,92 kg bojila i 1220 kg papira potrebno za tonu knjiga. To iznosi manje od 1% te

je iz tog razloga iskljuena iz analize. Rezultati potjeu iz istraivanja LCA sustava.

Prikazani projekt istraio je koliki je udio tiskanog materijala na okoli kroz cijeli

ivotni ciklus. Na temelju rezultata utvreno je da za otiskivanje knjige potrebno 0,77

MWh/t struje, 0,72 MWh/t ulja, a 1,19 MWh/t prirodnog plina. Treba naglasiti da je

spomenuta struja, loivo ulje i prirodni plin potrebni za grijanje objekta, opremu,

rasvjetu itd. Ove varijable se mogu podesiti pomou proraunske tablice. Na bazi

prethodnog primjera (ukupna masa je 34,4 kg), struja koja je potrebna za otiskivanje

500 stranica etrdeset knjiga je izraunata na sljedei nain:

STRUJA

BENZIN


41

Izvor: Kozak, G. (2003) Printes scholarly books and e-book redaing devices: A comparative life

cycle assessment of two book options, Michigan: University of Michigan, str. 34

Tablica 6. LCI podaci: Potronja energije, loivog ulja i plina

Komponenta

Ulazni

materijali

(kg)

Potronja

energije

(MJ)

Emisije

u zraku

(kg)

Potronja

vode

(l)

Emisije

u vodi

(g)

Kruti

otpad

(kg)

Elektrina

energija za tisak

16

464

37

6

10

74

Loivo ulje

2

99

7

20

77

0

Prirodni plin

3

162

20

0

0

0

Izvor i kvaliteta podataka

Godine 1995. Izvreno je LCA istraivanje od strane finskog nacionalnog istraivakog

centra za grafiku industriju (GAT). Pritom je koriten programski alat ECO s kojim su

pokazani svi vaniji LCA podaci. Na bazi dostupnosti podataka i resursa odreuje se tip

projekta, zajedno sa opsegom i granicom. Pritom je svaka faza ukljuena u istraivanje,

ukljuujui i dodatnu obradu. U LCA je takoer ukljuena potronja energije koja je

potrebna za izradu knjige, odnosno proizvodnju, transport materijala i proizvoda. LCA

podaci su kompatibilni sa industrijskim mjerenjima to je dokaz da su vjerodostojni.

Popis podataka o elektrinoj energiji nastaloj na klasian nain (hidroelektrane)

sastavljen je sa strane Ecobalance Inc softvera koji je integriran sa DEAM bazom

podataka. Ovaj model elemenata koriten je iz podataka LCA koji potjeu iz Finske.

Jasno je da postoji razlika u podacima izmeu Europe i Sjeverne Amerike. Isto tako

nova tehnologije (CTP i digitalni tisak) nisu uzete u obzir zbog nedostatka podataka,

iako su te tehnologije brzo prihvaene u grafikim tvrtkama.


42

2.3.5. Distribucija proizvoda

Distribucije proizvoda je vezan uz aktivnosti dostave tiskanih knjiga u odgovarajue

pripremljeno skladite. Kako bi se pojednostavio model kalkulacije definirane su

sljedee pretpostavke.

Nakon proizvodnog procesa, knjige su direktno poslane iz tiskare u knjinice. S

obzirom da tiskara manipulira s velikim koliinama materijala i relativno niskom

cijenom otiska, pretpostavlja se da su ekoloke posljedice skladitenja otisnutih

materijala na vrlo niskoj razini. Takva vrsta skladitenja izuzete su iz modela

kalkulacije.

Prilikom otpreme sloenijih i masom teih knjiga na vee udaljenosti koriste se dizelski

kamioni sa prikolicom. Kako je dominantna vrsta goriva upravo dizel, te e se

kalkulacija zasnivati na dizelskom sagorijevanju.

Teina materijala za pakiranje takoer je izuzeta iz modela kalkulacije. Time se ne

sugerira da je potrebno u potpunosti zanemariti vanost procesa pakiranja proizvoda,

ve samo onih jednostavnijih. Razlog tome su iznimno mali utjecaj na konani proizvod

odnosno na ekoloke posljedice uzrokovane samim procesom tiska i proizvodnje knjiga.

Upravo iz tih razloga elementi procesa pakiranja proizvoda i odlaganja paketa nisu

samostalno prikazani u modelu. Pritom su najvanije varijable procesa transporta knjiga

izraene na temelju proraunskog modela ulaza.

Udaljenost destinacije: odnosi se na udaljenosti izmeu tiskare i knjinice. Iako

se varijable procese izraavaju na temelju proraunske tablice, za ovaj primjer

pretpostavlja se prosjena udaljenost od 1200 kilometara.

Ukupna masa: iznos je 42,1 kg

Na temelju postojeih podataka prosjena potreba za gorivom i energijom pri

transportu za kamion s prikolicom iznosi u prosjeku 31,4 l/100 km i 0,004

KWh. [1]

U tablici 7 nalaze se podaci vezani uz ukupnu potroenu energiju i svih emisija nastalih

tijekom transporta. Oni su izraeni kroz vrijednost ukupne mase za klasino otisnutu


43

knjigu. Takoer, u tablici 7 nalazi se i LCA podaci ukupno nastalih plinova dobivenih

na temelju izgaranja dizela tijekom procesa transporta.

Tablica 7 LCI podaci: Emisije nastale kod transporta Komponenta Ulazi

materijali

(kg)

Primarna

energija

Emisija

plinova

(kg)

Potronja

vode (l)

Tekui

otpad (g)

Kruti

otpad

(kg)

Proces dostave

knjiga*

1

112

5

55

57

0

* Ukljuuje podatke vezane uz koritenje dizel goriva i podatke njegovog sagorijevanja

Klasino otisnutu knjigu ponekad tiskara dostavi skladitu veletrgovine nakon ega se

one distribuiraju maloprodajnim knjiarama. S obzirom da su trokovi i potronja

energije posrednikih skladita vrlo niska (kao i period zadravanja knjiga u njima)

utroena energija se svodi na vrlo nisku razinu. Zbog toga je proces skladitenja

iskljuen iz LCI-a analize.

Tablica 8: Faze ivotnog ciklusa

Uzet primjer knjige planira se koristi u kolama u vremenskom periodu od etiri godine.

Kako knjiga sadri 500 stranica, tijekom etiri godine za jedan razred potrebno je

otisnuti 40 knjiga, te ta naklada tei 60 kilograma. Sve u svemu, knjiga proizvedena na

klasian nain zahtjevati e: sirovinu, troiti e vodu, troti e energiju, oslobaati e se

emisije u zrak i vodu, te formirati e se kruti otpad. U tablici 9 prikazano je da sirovina

utroena u proizvod

Documents

bitno15pitanje