BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 44 Rujan 2013

8/17/2019 BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 44 Rujan 2013

1/33

1www.mirakul.hr

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 44, godina VII, rujan 2013.

tema broja

Poslovno planiranje

posebni prilozi

intervju

Zoran Miliša

Financijski proizvodi za poduzetnikeTržište kapitala

EdukacijaPoslovni softver


2/33

Zdirekt | rujan 2013. www.mirakul.h

Sadržaj

13 tema broja: Poslovno planiranje

Tek svaki peti poduzetnički pothvat preživi prve tri godine po -

slovanja. Ovo razdoblje u poduzetništvu naziva se „Dolinom

smrti“. Uz poslovni plan možda bi broj „preživjelih“ bio i veći,

a tek uz dobar poslovni plan, nema sumnje, bilo bi daleko lakšeopstati na neumoljivom tržištu.

21 Financijski proizvodi za poduzetnike

36 Poslovni softver 50 Edukacija

28 Tržište kapitala

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Ener gije

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

- Malezija

Lokalno gospodarstvo

- Gospodarski i investicijski potencijal Primorsko-goranskežupanije

Telekomunikacije

- Zamah investicija na telekom tržištu

Ekologija

- Ekologija prema europskim standardima

Tiskarska industrija- Nove prilike na tržištu EU

Vrhunske zdravstvene usluge

- Očekujući nužnu zdravstvenu reformu

Financije

- PDV u EU – pravi i lažni trostrani poslovi

Poslovni kalendar

43

46

48

58

62

5

6

10

18

32

39


3/33


Uvodni

Što znači biti uspješan u Hrvatskoj? Koji su kriteri - ji potrebni da bi se nekoga okarakteriziralo kao per-spektivnog managera? Uspješan poduzetnički posao?Diploma uglednog i vrlo zahtjevnog fakulteta? Diplo-ma jedne od vodećih međunarodnih poslovnih škola?15 godina uspješne poslovne karijere, od čega 5 narukovodećim mjestima? A bi li vam bilo dovoljno tosve zajedno, u jednoj osobi? Mnogima, očigledno nebi. Mlad čovjek u svojim srednjim dvadesetima pokre-ne uspješan ugostiteljski posao, i kroz samo nekolikogodina stekne prvi veći imetak. Pri tome već imazavršen Elektrotehnički fakultet, a ne budi mu lijeno,ode u Pariz, potroši većinu ušteđenih novaca i steknediplomu ugledne međunarodne poslovne škole. Nakontoga vrati se u Hrvatsku i započne polako i uspješnograditi managersku karijeru. Nakon deset godinadoživi vrhunac karijere, i postane predsjednik Uprave

jedne od najvećih hrvatskih tvrtaka. Što nedostaje uovom životopisu? Možda je imao korupcijske skandaleiza sebe? Nije poznato. Upropastio je nekoliko tvrta -ka koje je vodio kao manager? Ne. Ima samo srednjuškolu? A to ne, već smo zaključili da ima vrhunskoobrazovanje. Nema iskustva? Nije ni to, ima 15 godinaposlovnog iskustva. Pa što onda? Kao mladić je odmahnakon faksa pokrenuo pizzeriju! Zamisli, umjestoda je odmah postao direktor srednje ili velike tvrt-

ke, jer to je valjda uobičajen put svih nas prosječnihmanagera, i većine netom završenih studenata, on jeosnovao tvrtku, uložio novce, kupio opremu, zapo-slio ljude i napravio uspješan posao. Ali to je p izzeria,čovjek je valjda trebao osnovati nuklearni institut sasvojih dvadeset i nešto godina! Volio bih vidjeti koliko

Impressum:Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita ZelićKolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Gračka priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrački urednik Antun Debak

Zamjenica gračkog urednika Darija Lalić

Fotogra Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

bi cijenjenih političara, managera, novinara i ostalihdežurnih kritičara, danas, sa svim svojim znanjima iiskustvom, moglo uspješno voditi pizzeriju! Ali glupo-sti zabavljaju ljude, pa se svi uhvatili toga bez trunkepromišljanja.

Da igrom slučaja ne poznajem Šerića osobno, po-mislio bih da se vjerojatno radi o nekom šarlatanu,pa eto, oni koji su ga upoznali su to uočili i onda sena ovo nakačili. Ali radi se o ozbiljnom, pametnom ivrijednom čovjeku, kojem je pokretanje uspješne piz-zerije u mladosti samo ogroman plus, i trebao bi toboldati i podcrtati u svom životopisu, a ne skrivatise iza fraze „poduzetnik u ugostiteljstvu“. Hoće bitiuspješan predsjednik Uprave HEP-a ne znam i nemogu tvrditi, ali ono što znam jest da mu je pizzeriasamo veliki PLUS, a ne minus u poslovnoj karijeri. Za-

mislite što bi bilo da je kao momak, srednjoškolac ilistudent, kopao kanale da zaradi prve novce? Vidite liveć naslov u medijima? Doista, s obzirom na naš načinrazmišljanja, ne možemo ni živjeti u boljoj državi.

I zamislite, čak i u takvom okruženju, uspjeli smo na-predovati za šest mjesta na ljestvici globalne konku-rentnosti, što je velika st var, veća nego prosječni Hrvatrazumije. Nevjerojatno! Pa što bi bilo da zaista razu -mijemo biznis i poduzetništvo? E da nema mora…

Pazi što si radio... u mladosti


4/33


BIZ vijesZ vijesti

Unaprjeđenje turističke ponude Istre kroz VegetaCroatia Open i Istria Experience

Ljetni ATP turnir koji se u Umagu održava više od 20godina, vrhunac je turističke sezone u SjeverozapadnojIstri i jedan od najvažnijih sportskih i društvenihdogađaja u Hrvatskoj. U kalendaru ATP-ja Umag se

uvijek isticao kao mjesto ne samo vrhunskog tenisa,nego i bogatog programa popratnih turističkih, gastro-nomskih i zabavnih događanja. Ovogodišnji 24. VegetaCroatia Open održan je od 18. do 28. srpnja, a turnir ipopratna događanja privukli su više od 80.000 gosti-

ju. Mečevi 2 4. Vegeta Croatia Opena od prvog danaizazvali su velik interes ljubitelja tenisa i posjetiteljaUmaga. Pobjedu Alberta Montanesa nad Richardom

Gasquetom na umaškom ATP stadionu pratilo je čak3.800 gledatelja.Umag je napravio još jedan iskorak u unaprjeđenjuturističke ponude Istre. U sklopu 24. Vegeta Croa-tia Opena predstavljen je projekt Istria Experien-ce, platforma koja na jednom mjestu objedinjujenajbolje doživljaje Istre. Osim doživljaja Istre gostimogu pretražiti i rezervirati turističke usluge kao što

je prijevoz te smještaj u Istri. Ovaj inovativan načinodabira najboljih doživljaja i autohtonih turističkihsadržaja Istre, za razliku od sličnih platformi, na istommjestu omogućava prezentaciju, rezervaciju i na krajukupnju željene usluge. U razvoj projekta uloženo je5,5 milijuna kuna. Istria Experience već sada uključujeoko 150 odabranih doživljaja u 12 kategorija, poputizleta, događanja, restorana i konoba, noćnog života,sporta i sl. Voditeljica projekta Martina Šolić ističeda je projekt namijenjen svim gostima - onima koji

su već u Istri, posebno na području Umaga, kojima

je namijenjena informativna i prodajna mreža kojauključuje recepcije, a novina su posebni info punktovii interaktivni info displeyi. Gostima koji tek planirajuboravak u Istri tu su web stranice projekta i partner-skih kompanija, društvene mreže i mobilne aplikacije.Dugogodišnjim gostima ovaj sustav može ponuditi jošviše, a novim gostima je prva dodirna točka s Istromkao destinacijom.

Na svečanosti uručenja plakete Šampion turizma 2013.godine gradu Visu, 13. je rujna završila ovogodišnja

Večernjakova turistička patrola.

Večernjakova turistička patrola najdugovječnija jeVečernjakova akcija koja je započela još davne 1975.godine, a njezina je posebnost u tome da reporteri, sciljem da budu što pošteniji i što objektivniji, u tajnostiobilaze mjesta, osjećaju i probaju sve što i obični turi-sti te to bilježe bez ikakve protekcije.

Ovom je prilikom Meri Matešić, direktorica Glavnogureda Hrvatske turističke zajednice, izjavila: -Vis jekao nebrušeni dragulj hrvatske turističke ponude,zajedničkim trudom i naporima uloženim od strane

Vis proglašen Šampionom hrvatskog turizma

lokalne zajednice, turističkih djelatnika, ugostitelja, alii stanovnika, uspio stvoriti jedinstvenu gastronomsku,ali i sveobuhvatnu turističku destinaciju. Otok Vispruža svojim posjetiteljima doživljaj davno zabo-ravljene atmosfere autohtonih dalmatinskih mjesta,netaknute predivne prirode te odlične gastronomije.Izvor: HTZ

Završena 5. KulenDayz konferencija

KulenDayz, regionalna konferencija vrhunskihinformatičkih profesionalaca, koja se održava petugodinu za redom, održana je od 13. do 15. rujna. Nasvečanom otvorenju u BIOS-u predavače i sudionikepozdravili su Bernardin Katić, direktor KulenDayzkonferencije i voditelj Microsoft zajednice Osijek, JeanPierre Maričić, direktor BIOSa, Nenad Bestvina, vo-ditelj PMI ogranka Osijek, Tomislav Bronzin, u ime

Ineta i HGK sekcije za IT, Tomislav Bilić u ime OsijekSoftware Citya, te Vladimir Ham, dogradonačelnikOsijeka.

-Peta konferencija bilježi do sada najveći inte -res IT stručnjaka iz Osijeka, Hrvatske i cijele regije.Povećanje broja sudionika za trećinu veće nego prošlegodine rezultat je simpatičnosti koncepta Kulendayzakoji su postali poznati po svojoj opuštenoj formi iizvlačenju IT-jevaca iz strukturiranog i virtualnog pro-stora u jednostavan prostor ispunjen slamom, pločomi kredom - istaknuo je direktor konferencije BernardinKatić.

KulenDayz okupljaju renomirane informatičkestručnjake s ciljem razgovora o trendovima, terazmjene specičnih tehnoloških znanja i vještina spredstavnicima lokalne IT zajednice. Kulendayz je ovegodine prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva Repu-blike Hrvatske koje je, uz nekoliko drugih sponzora,nancijski podržalo konferenciju.

Održana 12. Međunarodna konferencija opoticanju izvoza

U hotelu hotelu Valamar Lacroma u organizacijiHrvatske banke za obnovu i razvitak i pod visokimpokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske 6. rujnaodržana je dvanaesta Međunarodna konferencija o po -ticanju izvoza.

Konferencija je okupila preko 200 izvoznika i svihonih koji sudjeluju u procesu stvaranja izvoznogproizvoda, a uvodnim govorima skupu su se obratiliotvorili Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika, JoškoKlisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih po -slova te Slavko Linić, ministar nancija u Vladi Repu-blike Hrvatske.

U uvodnom govoru Anton Kovačev osvrnuo se na -nancijsku potporu hrvatskom izvozu od strane HBOR-a te je tom prigodom istaknuo: -Samo u prošloj godiniHBOR je hrvatski izvoz kroz kreditiranje, osiguranje iizdavanje izvoznih garancija podržao sa 8,4 milijardekuna, a u sedam mjeseci ove godine s dodatnih 4 mi-lijarde kuna.

Jean Pierre Maričić, direktor BIOSa, Vladimir Ham,

dogradonačelnik Osijeka, Bernardin Katić, direktor

KulenDayz konferencije i voditelj Microsoft zajednice

Osijek i Tomislav Bilić, predsjednik udruge Osijek Sof -

tware City i direktor Inc hoo d.o.o.


5/33


6/33


Velike promjene na tržištu električneenergijeSvjesni da se navike sporo mijenjaju te da kod dijela potrošača i dalje postoji niznedoumica i skepsi vezanih za sam proces promjene opskrbljivača, kao i za izračuncijena, RWE Energija kao opskrbljivač ima i veliku odgovornost educiranja svojihpotrošača.

tervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Energija sa svojim obnovljivim i neobnovljivim izvo-rima danas predstavlja moć. Proizvodnja i distribucijaelektrične energije velik je i odgovoran posao, a za-htjevno tržište u stalnoj je potrebi z a njom. O opskrbielektričnom energijom, trenutnom stanju na hrvat-skom i svjetskom energetskom tržištu te uslugama i

paketima koje nude hrvatskim potrošačima razgovara -li smo sa Zoranom Milišom, direktorom tvrtke RWEEnergija d.o.o.

RWE Energija nastala je preuzimanjem tvrtke Energija2 Sustavi, od strane društva RWE Hrvatska, podružni-ce njemačke RWE Grupe. Kako je izgledao Vaš profe-sionalni put do dolaska na vodeće mjesto tvrtke RWEEnergija d.o.o.?Rođen sam i odrastao u Zagrebu, gdje sam završioMIOC i diplomirao na FER-u. Iako sam po obrazova-nju tehničke struke, obožavam sport i jedno vrijemesam se profesionalno bavio sportom. Bio sam profe-sionalni košarkaški trener, što je za mene posebno ži-votno i profesionalno iskustvo. Kao trener naučio samkako je za uspjeh najvažnija izvrsna suradnja i „ke -mija“ između članova tima. Poslije sportske karijerenekoliko godina radio sam kao manager u T-Mobileu.Godine 2004. otišao sam iz T-Mobilea u tvrtku PartnerElektrik, koju sam razvijao kao suvlasnik i član Upra -ve, međutim, nekoliko godina kasnije sam se razišaos većinskim suvlasnikom Partner Elektrika, koji niježelio strateškog partnera, već je htio na tržištu nastu-pati samostalno. Bio sam svjestan da će idućih godinauslijediti velike promjene na tržištu električne energije

pa sam odlučio osnovati novu tvrtku za opskrbu elek-tričnom energijom. Želio sam biti dio tih promjena. Utaj pothvat sam krenuo u partnerstvu sa svojim pri-

jateljem Uweom Gregoriusom, bivšim predsjednikomUprave Siemensa i doživotnim predsjednikom Hrvat-sko-njemačke gospodarske komore. Tako je u kolovozu2011. osnovana tvrtka Energija 2 sustavi, koju smo ovegodine preimenovali u RWE Energiju.

Prije ponude za kućanstva, RWE Energija već je opskr-bljivala znatan broj velikih korisnika. Kako ste odlučilida je trenutak za ovaj tržišni iskorak?Čim smo osnovali tvrtku, počeli smo s opskrbom ve-Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energija d .o.o.

Intervju mjesec

Očekujemo da će punviše potrošača u skor

joj budućnosti promijniti opskrbljivača.

likih korisnika. Od početka smo imali cilj ponuditikvalitetnu uslugu i povoljnije cijene svim segmentimakorisnika, od kućanstava i malih poduzeća, pa sve dovelikih kompanija i javnih institucija. Ali morali smoprije toga okupiti tim stručnjaka te zadovoljiti broj-ne tehničke preduvjete kako bi se ta opskrba odvijalanesmetano i prema najvišim standardima. Ja sam odpočetka imao viziju da s RWE Energijom stvorimo„energetski VIPnet“, odnosno drugog najjačeg igračana tržištu električne energije. Zato nismo željeli iza ćis ponudom za najšire slojeve korisnika prije nego štoosiguramo siguran i stabilan izvor električne energije.

Znao sam da se trebamo povezati s ozbiljnim strateš-kim partnerom, koji je, zahvaljujući vlastitim proi-zvodnim i kadrovskim kapacitetima, u stanju osiguratisigurnu isporuku većih količina električne energije.Njega smo našli u RWE Grupi, kompaniji koja imaviše od 100 godina tradicije u proizvodnji, trgovini i

distribuciji električne energije u Njemačkoj i drugimeuropskim zemljama. Naša zajednička priča počinje odstudenoga 2011., kad smo započeli prve pregovore sRWE-om. Nijemci su nas pratili više od godinu da na,dubinski snimali tvrtku, promatrali ostvarene rezulta-te…

Prije partnerstva s RWE-om uspjeli smo samostalnopotpisati više od 300 ugovora s kupcima, etablirali smose na tržištu i osposobili za nastupe na javnim natječa-

jima, a nakon početka suradnje s njima započeli smo is opskrbom kućanstava, čime je zapravo i počela pravatržišna utakmica u Hrvatskoj.

Zdrava konkurencija neophodna je i nužna. Jeste li za-dovoljni rezultatima koje ste ostvarili od početka po-slovanja RWE Energije, od kraja 2011. godine?Apsolutno smo zadovoljni. Dosad smo već sklopiliznatan broj ugovora s privatnim i poslovnim korisni-cima. Najbolje rezultate ostvarujemo u većim grado-vima, poput Osijeka, Varaždina, Čakovca, Zagreba itd.RWE energija već je sklopila niz ugovora s velikimposlovnim subjektima, od kojih izdvajamo: City Cen-tar One, Narodne novine, Alca, Badel, Labud, Grad Va-raždin, Grad Pula, Grad Opatija, HAZU, Ministarstvo

unutarnjih poslova RH i mnogim drugima.

Od 1. rujna nižu cijenu električne energije plaćat ćepreko 3.000 hrvatskih građana koji su odabrali RWEEnergiju za novog opskrbljivača, budući da ste u lipnju

predstavili građanima najbolju ponudu kojom moguuštedjeti i do 12% ukupne godišnje cijene električneenergije. Je li ovaj broj novih korisnika očekivan?Brojka je očekivana. S obzirom na to da je tržište re-lativno nedavno otvoreno, ljudi u Hrvatskoj tek senavikavaju na mogućnost izbora. Svjesni smo toga dase navike sporo mijenjaju te da kod dijela potrošačai dalje postoji niz nedoumica i skepsi vezanih za sam

proces promjene opskrbljivača, kao i za izračun cijena,stoga mi kao opskrbljivač imamo i veliku odgovornosteduciranja naših potrošača. Mi kao ozbiljna i respekta-bilna kompanija možemo davati samo realna obećanjai moramo stajati iza njih. Zato očekujemo da će punoviše potrošača u skorijoj budućnosti promijeniti op-skrbljivača.

Kako komentirate trenutno stanje na hrvatskom ener-getskom tržištu?Hrvatsko tržište električne energije u prijelaznoj jefazi između reguliranog tržišta s jednim opskrbljiva-čem i slobodnog tržišta na kojem postoje brojni natje-catelji koji potrošačima nude različite modele i paketeusluga. Hrvatski potrošači se pak još uvijek privikava-

ju na činjenicu da je promjena opskrbljivača moguća,ako nisu zadovoljni kvalitetom usluge ili računom zastruju da postoji i druga opcija te da je za promjenudovoljan tek potpis ili dva. Međutim, s vremenom se

stvari mijenjaju i ljudi prihvaćaju promjene na bolje.Za građane i gospodarstvo liberalizacija tržišta jedna jeod najboljih vijesti ove godine.

Ponuda električne energije kućanstvima i gospodar-skim subjektima obuhvaća veliko tržište. U bližoj bu-dućnosti, koliki dio planirate ‘preuzeti’?RWE je došao u Hrvatsku da ovdje ostane dugoročno.Mi nismo špekulanti. Mi nudimo kvalitetnu uslugu,konkurirajući drugim opskrbljivačima na tržištu, pa itrenutno dominantnom opskrbljivaču. Cilj nam je da uiduće tri godine u Hrvatskoj zauzmemo oko 10 postotržišta električne energije.

Mi ne želimo uništiti HEP-ovu proizvodnju u Hrvat-skoj. Nama je cilj da iz svojih proizvodnih pogona bezikakvih posrednika zadovoljimo jedan dio potražnje zaelektričnom energijom koja se i sad također pokrivauvozom. Hrvatska svake godine uvozi u prosjeku 28posto električne energije koju troši i mi želimo upravotu energiju nadomjestiti našom proizvodnjom.

Uz individualni pristup, koje su ostale konkurentskeprednosti RWE Energije?RWE-ova konkurentska prednost je njemačka pouz-

danost, stabilnost opskrbe, povoljnije cijene i iskustvoliberalizacije tržišta u nekoliko europskih zemalja.Osim toga, mi našim potrošačima jamčimo niže cijeneod dominantnog opskrbljivača, bez obzira na to kolikoon snizi cijene.

Prema Vašem mišljenju, u kojoj je mjeri ulaganje umarketing važno za educiranje tržišta o pogodnostimakoje nudite?Ulaganje je u marketing važno jer je to posredno ula-ganje u buduću prodaju. No nama je bitno da reklamana istinit i transparentan način informira kupce o pro-izvodima koje nudimo, a u našem slučaju, s obzirom


7/33


Hrvatski potrošači seak još uvijek privika-

aju na činjenicu da jeomjena opskrbljivača

moguća.

tervju mjeseca

na to da je tržište u ovom sektoru još u začetku, i daeducira potrošače o njihovim pravima i mogućnosti -ma. Moramo napomenuti da nakon otvaranja tržištanije bilo nikakve službene edukacije ni informativnekampanje namijenjene građanima o njihovim pravimai mogućnostima, osim od strane sa mih opskrbljivača.

Ali iza svake reklame i obećanja mora stajati i stvarnanamjera te mogućnost da se to obećanje ostvari. Mikao ozbiljna i respektabilna kompanija moramo ispu-niti obećanja koja smo dali svojim kupcima. Zato neželimo davati nerealna obećanja i stvarati kod kupacanerealna očekivanja. Marketing koji obećava više odonoga što se može ispuniti na kraju se uvijek pokažekao kontraproduktivan. Želimo da naša komunikacijas potrošačima bude iskrena i transparentna, jer jedi-no takva osigurava dugoročni uspjeh i zadovoljstvo naobje strane.

Na koji način osiguravate povoljnije cijene električneenergije svojim potrošačima?RWE Grupa posjeduje vlastite proizvodne kapacite-te od oko 50.000 MW i godišnju proizvodnju od 200TWh. Dakle, imamo resurse s kojima možemo proi-zvesti struju i ponuditi ju hrvatskim korisnicima jef -tinije nego što je bilo koji opskrbljivač u RepubliciHrvatskoj preko posrednika može uvesti s europskihtržišta. Mi možemo ponuditi električnu energiju iznaših proizvodnih kapaciteta, ali bez posrednika. To

je jako važno. RWE polaže i jako puno pažnje poslov-noj ekasnosti u svim segmentima svog poslovanja,od samih proizvodnih procesa do opskrbe i odnosa skupcima, što uvijek kao rezultat ima niže cijene premakrajnjem korisniku.

Garantirate uštede u prvoj godini, a u drugoj i trećojgodini najpovoljnije cijene na tržištu. Što je temelj Va-ših garancija?Prvo, garancija je tradicija od više od 100 godina pro-izvodnje, distribucije i trgovine električne energije uEuropi. RWE je 2013. godine dobio prestižnu nagra-du Njemačkog instituta za kvalitetu usluga (DISQ)za najboljeg opskrbljivača električnom energijom. Mikao respektabilna kompanija moramo stajati iza s vojih

obećanja. Želimo potaknuti kupce da razmisle o pre -lasku kod nas, ali mi razmišljamo dugoročno i zato neželimo zavaravati kupce bombastičnim obećanjima onerealnim uštedama. Ali zato one uštede koje obeća-mo namjeravamo i ispuniti.

Referentna lista poslovnih korisnika RWE Energije sve je duža. S obzirom na ne tako povoljno gospodarskookružje, imate li posebne pogodnosti za poduzetnike?RWE Energija već opskrbljuje strujom brojne podu-zetnike. Naša najvažnija pogodnost je u tome da misvakom poduzetniku, odnosno tvrtki, pristupamo indi-vidualno, pokušavamo shvatiti njegove potrebe i svoju

ponudu prilagoditi upravo njemu. Osim toga, mi po -slovnim korisnicima ne naplaćujemo angažiranu sna-gu, opskrbnu naknadu i terećenje, nemamo određeneobvezne količine, a u određenim uvjetima možemo po-nuditi i druge pogodnosti poput ksne cijene struje zavrijeme trajanja ugovora.

Hoće li ulazak Hrvatske u EU utjecati na hrvatskoenergetsko tržište?Svakako. Promjene su već počele. Na tržište električ-ne energije ušli su novi opskrbljivači. Potrošači teksad postaju svjesni da je struja roba koju mogu ku -piti od više različitih ponuđača. Na tržištu električneenergije dogodit će se isto što se dogodilo i na tele-komunikacijskom tržištu prije desetak godina. Past ćeudio dominantnog opskrbljivača, dok će rasti udjeliostalih. Također, bitno će se poboljšati usluga i brigaza potrošače, pojavit će se brojne kombinacije uslugaprilagođene svakom tržišnom segmentu korisnika.

To za potrošače znači niže cijene, mogućnost odabiranajpovoljnijeg paketa usluga, jednostavnu promjenuopskrbljivača... I kućanstva i gospodarstvo sigurno ćeprotirati.

Vaši prodajni predstavnici imaju zahtjevan posao. Koli-

ko ulažete u edukaciju svojih djelatnika?Dolaskom RWE Energije na hrvatsko tržište građa-ni imaju mogućnost kupiti električnu energiju prekoInterneta, ali i preko naših prodajnih predstavnika. Sobzirom na to da većina hrvatskih građana nije navi -kla kupovati struju preko Interneta, jako je važna mo-gućnost individualnog pristupa. Svi ovlašteni prodajnipredstavnici RWE Energije mogu se lako i jednostavnoprepoznati na temelju tri identikacijske oznake. Svinose svijetloplave majice s logotipom i nazivom tvrtke,

te bedž s logom RWE Energija. Uz to prodajni pred -stavnici nose identikacijske kartice na kojima pišenjihovo ime i interni identikacijski broj.

U svakom trenutku svim građanima je na raspolaga-nju besplatni info telefon 0800 8777 koji mogu nazvatii provjeriti status svih naših prodajnih predstavnika teprijaviti eventualne probleme. Svi naši prodajni pred-stavnici prvo moraju proći edukaciju koja je denirana

najvišim korporativnim standardima, kako bi mogliraditi u skladu s pravilima transparentne prodaje.

Što obuhvaćaju strateški ciljevi RWE Energije u Hrvat-skoj, gledajući dugoročno?Kao što smo već napomenuli, cilj nam je da se pozi-cioniramo kao ozbiljan i pouzdan opskrbljivač kojihrvatskim potrošačima nudi najpovoljniju uslugu, teda u iduće tri godine zauzmemo oko 10 posto tržištaelektrične energije u Hrvatskoj. No nećemo stati samona tome, već ćemo građanima i poduzetnicima ponu-diti i brojne druge pogodnosti i usluge na kojima većradimo.

Tema broj

PoslovnoplaniranjeTek svaki peti poduzetnički pothvat preživi prve tri godine poslovanja.Ovo razdoblje u poduzetništvu naziva se „Dolinom smrti“. Uz poslovniplan možda bi broj „preživjelih“ bio i veći, a tek uz dobar poslovni plan,nema sumnje, bilo bi daleko lakše opstati na neumoljivom tržištu.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić


8/33


Osnutak, a kasnije i opstanak poduzetničkog pothva-ta, nije stvar slučajnosti, iako se ponekad poduzetničkeideje realiziraju zbog različitih motiva. O tome zaštoljudi kreću u poduzetničke vode, razgovarali smo saSašom Jurkovićem, direktorom portala posao.hr. Pre-ma iskustvima koje imaju na portalu posao.hr, ljudiulaze u poduzetničke vode iz dva razloga - prvi je tajda su rođeni poduzetnici/stručnjaci te žele unovčitisvoje iskustvo i znanje i imaju tu poduzetničku „žicu“u sebi.

Takvim ljudima teško je raditi za druge i vole sloboduu poslovanju jer vrlo često imaju viziju. Spremni supreuzeti rizik poslovanja, inovativni su i proaktivni. Upoduzetništvo ulaze svojom voljom jer vide priliku zastvaranje businessa i zaradu. Drugo su pak osobe kojeostaju bez posla, ali se ne mire s nastalom situacijom.Nažalost, u zadnjih pet godina mnogi su ostali bez po-sla i bili su prisiljeni postati poduzetnici zbog nemo-

gućnosti pronalaženja drugog posla.

Stres kao što je gubitak posla na neke može djelovatii motivirajuće, pa se odlučuju pokrenuti vlastito po-slovanje. Ipak, prema svjetskim istraživanjima, samo20% novih tvrtaka opstane u prve tri godine. To raz-doblje naziva se i „Dolina smrti“, nastavlja Jurković.

Kada bi svaki poduzetnik svoj pothvat opisao u oblikuposlovnog plana, vrlo je vjerojatno da bi više dobrihpoduzetničkih ideja preživjelo kritične tri godine irazvilo se u stabilne poslove. No, praksa pokazuje dapoduzetnici najčešće i ne rade poslovne planove, u sva-kom slučaju, barem ne oni manji. Goran Kasun, direk-tor konzultantske tvrtke Kagor, ispričao nam je kakoim se klijenti često javljaju tek kad ih banka zatražiposlovni plan, a da zapravo i ne znaju što je to poslovniplan i što sve u njemu treba opisati. Još nisu sreli po-duzetnika koji će na prvi sastanak doći s barem 50%potrebnih informacija.

Ljudi obično dolaze s načelnom idejom što bi htjelinapraviti i kolika je otprilike investicija u dugotrajnuimovinu. Samo dio poduzetnika jasno je osmislio kojiće proizvod prodavati, kome i po kojoj cijeni. Gotovo

nitko nema predodžbu o obrtnom kapitalu potrebnomza nanciranje poslovanja dok ne dosegne obujam ukojem iz marže može pokrivati troškove i generiratidobit.

Kako bi tvrtka postigla optimalne rezultate rada, atime i optimalnu zaradu, trebalo bi u startu postavitibarem neke parametre - odrediti koje će proizvode iliusluge proizvoditi/prodavati, odrediti ciljnu skupinu,način prodaje, komunikaciju unutar tvrtke, hijerarhi-

ju i podjelu poslova, nancijsko upravljanje, zajmove,udruživanja, komunikaciju prema van... Dakle, postojicijeli niz čimbenika o kojima valja voditi računa. Često,

neiskusan poduzetnik ima tek dobru ideju, eventualnokapital i puno volje i energije koju želi uložiti u posao,ali se neće niti sjetiti svega gore navedenog. TvrtkaKagor, iskusna u izradi poslovnih planova, zgodno jestoga osmislila jedan imaginarni poduzetnički pothvato proizvodnji vrtnih patuljaka koji prezentira klijen-tima kako bi stekli uvid u to koje informacije trebajuosigurati kako bi dobili što kvalitetniji poslovni plan.

U poslovnom planiranju važno je objektivno procijeni-ti projekt, odnosno biti što realniji u analizi postojećegstanja na tržištu, ispričala nam je Elvira Mlivić Budešiz tvrtke Filaks. Ta analiza tvrtaka govori o situaciji ukojoj jest, daje objektivnu sliku stanja na temelju ra -zrade važnih dijelova tržišta. Misli se pod tim na ana-lizu ciljne skupine, makro i mikro tržišnog okružja,konkurencije, proizvoda i usluga, cijena i protabilno-sti, prodaje i distribucijskih kanala te ljudskih potenci-

jala i resursa poduzeća.

U praksi, u manjim poduzećima često se posluje bezrazrađenog poslovnog plana i strategije na tržištu,funkcionirajući od „danas do sutra“, nastavlja MlivićBudeš. Svjedoci smo brojnih neuspješnih poduzetnič-kih pothvata koji često više sliče izmišljenim pričamanego stvarnim ljudskim i poslovnim sudbinama.

Velik je broj poduzetnika koji u avanturu kreću samozato što nešto znaju dobro raditi i smatraju da će senetko (država, viša sila, udruge, kupci itd.) pobrinuti zanjihove proizvode ili usluge nakon što ih ponude trži-štu. Neke osobe vjeruju da moraju „oploditi“ ušteđe-vinu nekim poduzetničkim projektom i ulaze u poslo-ve o kojima ne znaju dovoljno, isključivo na nagovoruvjerljivih prijatelja ili rodbine. Zanimljivo je kolikopoduzetnika ne zna izračunati potencijal tržišta, niti otome razmišlja sve dok ne dođu prvi problemi s pla-smanom, odnosno prodajom.

Tek kada utvrde da nitko nije čuo za njihovu ponuduniti se odlučio kupiti, počinju razmišljati o mogućimrješenjima. Činjenica je da se dobit stvara isključivona tržištu, a ne dolazi od proizvoda, rada, manageraili zaposlenika. Pokretač poslovanja su potrošači koji

bi trebali biti spremni platiti pravu cijenu za ponuđeniproizvod ili uslugu. Mali poduzetnici moraju posebnobiti svjesni važnosti kreiranja potražnje koja ima za ciljda potrošači najprije potraže njihove proizvode, umje-sto da se obrate većem konkurentu, pojasnila je ElviraMlivić Budeš.

Ideja > PLAN > realizacijaIzmeđu poslovne ideje i njezine realizacije trebao bipostojati poslovni plan. No, da bi dobra ideja na kra-

ju rezultirala uspjehom, valjalo bi u startu, ako podu-zetnik to ne zna učiniti sam, uračunati i trošak izradeposlovnog plana te se obratiti nekoj od tvrtaka koje ih

Dobit se stvara is-ljučivo na tržištu, nedolazi od proizvoda,

rada, managera ilizaposlenika.

ema broja Tema broj

izrađuju. Na taj izdatak treba gledati kao na dugoročnoulaganje jer se šanse za opstanak drastično povećavaju.Plan, naravno, neće riješiti sve probleme, ali će ukazatina to što treba napraviti i kada, kako bi poslovna idejauspjela.

Prema riječima Andrijane Čuljak, direktorice savjeto-davne tvrtke za strateški marketing i branding Okomi-to, uvijek je važno imati plan, jer on predstavlja odre-đenu poslovnu higijenu, ali on, ma koliko dobar bio,nije garancija uspjeha. Važno je imati stabilan i kom-petentan tim, dubinski razumjeti tržišno okruženje,imati resurse za implementaciju plana, posvećenostrezultatu, hrabrost odlučivanja te mudro procijenitipravi trenutak.

Dobar poslovni plan je jednostavno razumljiv i pre-pričljiv na jednoj stranici i onima koji se ne bave po-dručjem na koje se odnosi. On je tek početak procesa te

mora lako podnositi korekcije i izmjene. Dobar poslov-ni plan mjerilo je kapaciteta tvrtke i tima u danom tre-nutku, a vrijeme će pokazati gdje je došlo do pogreške,zaključuje Andrijana Čuljak.

Strategija poslovanjaStrategija je ugrubo jezgra poslovnog plana, njegovkrucijalni sadržaj. Čak i kada se radi o sličnim idejama,strategija koju će poduzetnik koristiti da dođe do ciljaneće uvijek biti jednaka. U velikoj će mjeri ovisiti opojedincu.

Da bi poduzetnički pothvat uspio, pojašnjava Saša Jur-ković, poduzetnik mora poznavati sve procese u po-slovanju - od nancija, prodaje do radnog prava. Ljudičesto ulaze u poduzetničke vode u branši za koju su sespecijalizirali ili imaju iskustva, a zanemaruju ostalesegmente poslovanja. Jako je važno biti svjestan da senovac ne zarađuje preko noći, pa ni u godinu dana ilitri godine, važno je imati dugoročni plan, poslovati upozitivi, ma kako mala bila, i ne odustajati.

Osobine poduzetnika također su bitne. Poduzetnikmora znati prodati svoj proizvod/uslugu, mora bitiproaktivan, motiviran i eksibilan, kaže Jurković.

Upravo će o tim osobinama i prirodi posla ovisiti kojuće strategiju poduzetnik upotrijebiti.

Dugoročno i kratkoročno planiranjePoslovni plan treba osmisliti u prvom redu dugoročno,a zatim ga razdijeliti na kraća vremenska razdoblja ipostaviti kratkoročne ciljeve. Dugoročno će se planira-nje pritom odnositi na razdoblje duže od godine dana,donosi se na razini visokog managementa i cilj mu jepostaviti i temeljnu politiku poduzeća te odrediti stra-tegiju poslovanja.

Kratkoročni plan, s druge strane, odnosit će se na raz -

5 najčešćih poduzetničkih pogrešakaNemam vremena za planiranje i analizu tržištaJedan od najčešćih „izgovora“ za nedostatak planiranja jest količina posla koju mpoduzetnik mora svakodnevno obaviti. Obično se „pravdaju“ objašnjenjem daprvo obaviti sve što moraju, a naknadno će se pozabaviti istraživanjem tržišta i alizom postojećeg stanja.

Ne vidim ozbiljne konkurentePoduzetnici često ne vide stanje na tržištu, jer prate samo direktne konkurente nude istu kategoriju proizvoda i usluga, a ne vide udaljenu i indirektnu konkurencZaboravljaju da konkurente ne određuju oni, već njihovi kupci, te da se ista potremože zadovoljiti i supstitutima.

Ciljam na cijelo tržišteNe postoji čarobna formula kojom se može dosegnuti cijelo tržište. Nije mogkreirati proizvod ili uslugu za sve potrošače, niti je moguće komunicirati s cijetržištem istovremeno. Poduzeća koja imaju preširoku ciljnu skupinu i čija stratenije prilagođena različitim segmentima nemaju veliku šansu za uspješan odnokupcima. Ciljna skupina mora biti upoznata s ponudom i treba znati točnu razizmeđu dva proizvoda.

Ne mogu uspjeti s visokim cijenamaKao i karakteristike, tako i cijena proizvoda ili usluge mora biti prilagođena kup

odnosno poduzetnik mora poznavati situaciju na tržištu kako bi kreirao uspješstrategiju cijena, uzimajući u obzir ne samo troškove poslovanja, već i protni cilstrategiju rasta poduzeća. Niske cijene nisu jamstvo uspjeha.

Dovoljno je imati kvalitetan proizvodPoduzetnici u potpunosti moraju biti upoznati s prednostima, nedostatcima i

ristima svojih proizvoda ili usluga te denirati konkurentsku prednost. Ona mbiti vrijedna, jedinstvena, vjerodostojna i prepoznatljiva kupcima, a ne predstav

subjektivni doživljaj ponude. Niti jedna konkurentska prednost ne djeluje zauviPoduzeća moraju kontinuirano i pažljivo procjenjivati svoju ponudu, biti u interas potrošačima i eksibilno se mijenjati u skladu s novim uvjetima na tržištu.

Elvira Mlivić Budeš, Filaks


9/33


ema broja

doblje do godine dana i denirati konkretne aktivnostikojima će se dosegnuti dugoročne ciljeve. Fleksibilniji

je od dugoročnog plana u smislu određivanja smjerni-ca i deniranja proračuna za dano razdoblje.

Realno postavljanje ciljevaJoš jedan argument u prilog tome da je poželjno obra-titi se konzultantskoj tvrtki za izradu poslovnog plana

jest činjenica da svatko od nas djeluje na temelju svojih vlastitih iskustava te tako i postavlja ciljeve. Akose radi o poduzetniku, u opasnosti je da ciljeve postavikrivo, a tada je i r ealizacija projekta upitna.

O ciljevima smo razgovarali s psihologinjom LidijomLovrek iz Adecca. Kako je objasnila, postavljanje cilje-va važno je za motivaciju i pokretanje ponašanja. Nekiljudi to rade pravilno, a neki ne. Svi nešto želimo, me-đutim, moramo znati što želimo, ali i imati sliku kakoćemo i kojim koracima to postići. Da bismo ostvarili

želje, važno je ispravno postaviti ciljeve. A postavljanjeciljeva vještina je koja se može izvježbati i naučiti.

Kod postavljanja poslovnih ciljeva treba uključiti i za-poslenike jer je za motivaciju za rad jako važno da siciljeve postavimo sami, a ne da nam ih odredi netko

drugi. Također je važno i to da osoba dobije povratnuinformaciju ako je riječ o ciljevima postavljenima oddruge osobe. Ako su ciljevi dugoročni, preporuka je daih razdijelimo u više manjih, specičnih i mjerljivihciljeva u određenom vremenskom roku. Ciljeve je ta-kođer važno formulirati na pozitivan način, u smjeruonog što želimo, a ne onog što ne želimo.

Neke su osobe bolje u poduzetništvu ili managemen -tu od drugih. To ima veze i s postavljanjem ciljeva.Za osobu koja bi potencijalno mogla biti uspješnija upostavljanju ciljeva u planiranju poslovanja, nastavljaLidija Lovrek, moglo bi se reći da je uporna i ustraj-na, dosljedna, fokusirana, konkretna, organizirana, imasposobnost time managementa, preuzima odgovornostza svoja ponašanja i svoje izbore, i ima internalni lokuskontrole-događaje percipira ovisno o vlastitom pona-šanju, ono što joj se događa jest njenom zaslugom. Ta-kve su osobe ujedno neovisnije i više orijentirane na

postignuće, samostalnije, manje anksiozne, prilagodlji-vije, zadovoljnije životom.

Prednosti i mane poslovnog planaPoslovni plan itekako je poželjan i ima cijeli niz pred-nosti. Naravno, samo ako se postavi realno. Govorimopritom da zahvaljujući planiranju „znamo kamo ide-mo i kako ćemo tamo stići“, ali ako je plan nerealan,može biti i izrazito ograničavajući čimbenik. Ne možese izaći iz njegovih okvira, što posredno može demora-lizirati management i zaposlenike, a najčešće, nerealniplanovi uzrokuju smanjenje motivacije za kontrolomtroškova.

Kada koristiti usluge konzultantskih tvrtakaUsluge konzultantskih tvrtaka trebalo bi koristiti sva-ki put kada naša vlastita znanja nisu dovoljna za po-stizanje zadanih ciljeva. Ako se u situacijama kad serazbolimo obraćamo liječnicima jer su stručnjaci zaliječenje, na isti način trebalo bi gledati i poslovanjepa se obratiti stručnjacima kada trebamo plan, savjet,istraživanje tržišta itd.

Najčešće situacije u kojima se poseže za konzultant-skim uslugama, prema riječima Andrijane Čuljak, onesu kada tvrtka želi obaviti kratkoročni projektni zada-tak za koji nema vlastite resurse, a neodrživo joj je zato uposliti novog uposlenika, na primjer, kod pronala-ženja i apliciranja za dodatno nanciranje. Ako se tvrt-ka nalazi u fazi u kojoj joj je potreban iskusan struč-njak na duže vrijeme, kako bi riješio određeni problem,postavio i educirao tim, ili implementirao postavljenustrategiju, preporučljivo je angažirati konzultanta. Ako

tvrtka izlazi na novo tržište ili novi segment p oslova-nja, preporučljivo je angažirati specijalista za to tržišteili određenu industriju.

Ako je tvrtki potrebna svježa perspektiva pogleda naindustriju, razvoj i problem, preporučljivo je anga-žirati konzultante. Veće konzultantske tvrtke imajuprednost izvrsnih resursa koje klijent može koristiti zarješenje problema, dok male butik savjetodavne tvrtkemogu donijeti specijalističko znanje iz točno onog po-dručja koje je potrebno klijentu.

Procjena rizika, analiza i kontrolaUnutar poslovnog plana važno je u startu procijeni-ti potencijalne rizike, osmisliti alate koji će pomoći uanalizi poslovanja i njegovoj kontroli. Konzultantskatvrtka Sense savjetovanje na poslovno planiranje gle-da kao na mjeru smanjivanja poslovnih rizika. Kako bise procijenili i umanjili rizici samog poslovnog plana ,potrebno je napraviti određene analize i procjene. Kakokaže viša savjetnica Tena Tomašković, Sense, savjeto-vanje stoga najčešće provodi sljedeće analize:

Analiza povijesnih događajaSadašnja pozicija poduzeća određuje se na temelju

povijesnih događaja koji će se odraziti na buduće po-slovanje. Analizom uzročnika problema u prošlostipredlažu se rješenja za svladavanje ili uklanjanje istihu budućnosti.

Analiza tržištaProvodi se nancijska analiza (analiza nancijskih po -kazatelja) glavnih kupaca i dobavljača poduzeća. Tako-đer se identiciraju rizici industrije u kojoj poduzećeposluje.

Analiza konkurencijeU svrhu određivanja pozicije poduzeća na tržištu i

Dobar poslovniplan je jednostavnoazumljiv i prepričljiv

na jednoj stranici inima koji se ne baveodručjem na koje se

odnosi.

Jako je važno biti svjestan da se novac nezarađuje preko noći,pa ni u godinu danaili tri godine, važno jeimati dugoročni plan,poslovati u pozitivi,ma kako mala bila, ine odustajati.

Tema broj

predviđanja tržišnih rizika, uspoređuju se nancijskipokazatelji učinkovitosti poslovanja poduzeća s kon-kurencijom. U slučaju nepovoljnog odstupanja, po-moću nancijskih podataka vodećih tvrtaka u analizi,identiciraju se uzroci.

Analiza osjetljivostiProvodi se analiza osjetljivosti projekta pri padu razineprodajnih cijena, odnosno rastu troškova poslovanja, teanaliza protabilnosti i izračun točke pokrića.

Projekcija novčanih tokovaPregledom iznosa novčanih sredstava u prethodnimgodinama poslovanja, poželjno je odrediti optimalnukoličinu jer, iako novčana sredstva predstavljaju naj-likvidniji oblik imovine, zadržavanjem većeg iznosagotovog novca na računima poduzeća žrtvuje se opor-tunitetni trošak ulaganja u imovinu koja će donijetidodatne prinose u budućnosti.

Analiza scenarijaProvodi se analiza scenarija, pri čemu se identicirajuopcije scenarija („Što ako“), razvijaju strategije scena-rija, kao i vjerojatnosti pojedinog scenarija. Na kraju seanalizira kako se pojedini scenarij odražava na nan-cijske izvještaje.

Financijsko planiranje poslovanjaPrilikom analiziranja, jedan od najvažnijih pokazate-lja zdravog poslovanja bit će nancijski aspekt. Kodnancijskog planiranja poslovanja više je čimbenikana koje treba obratiti pažnju, nadalje objašnjava TenaTomašković. Financijski plan trebala bi izrađivati oso-ba s adekvatnim zna njem i iskustvom, poput voditeljanancija ili konzultanta.

Važno je da podatci uvijek budu istinito i fer prikazani.Nadalje, osoba koja izrađuje plan mora biti upoznatas ciljevima poduzeća, kao i sa strategijom, te imatišto više informacija koje utječu na buduće poslova-nje poduzeća, te na temelju njih razborito postavitipretpostavke za projekcije. Valja uzeti u obzir vanjskečimbenike, poput trendova na tržištu, političke situa-cije, ekonomske snage kupaca. Kako bi se korisnici što

ekasnije mogli služiti planom, on mora biti jasan ipregledan, s obilježenim ulaznim podatcima, pomoć-nim izračunima te izlaznim podatcima. Za kraj, bitno

je spomenuti važnost matematičke točnosti samog -nancijskog modela, pri čemu se preporučuje korište-nje naprednih alata kako bi se smanjio rizik manualnegreške.

Zdrav odnos prema konkurencijiPoslovni plan trebao bi ponuditi i neka rješenja za od-nos prema konkurenciji. Samo u idealnim situacijamai u pionirskim pothvatima nema konkurencije, a takvošto danas je gotovo nemoguće očekivati. Zapravo, tre-

ba biti originalan i drugačiji da bi se opstalo na zasiće-nom tržištu. Konkurenciju ne valja podcijeniti, ali nitiprecijeniti. I na kraju krajeva, nije uvijek neophodnoboriti se protiv konkurencije. U nekim situacijamakada je poslovanje slično, ciljna skupina ista, posto -

ji slična infrastruktura, primjerice, rješenje za borbus konkurencijom može biti i udruživanje. Vrlo često,takvi pothvati imaju više pozitivnih nego negativnihstrana. Udruživanje znači „svježu krv“, nove ideje, po-većane resurse, veće tržište i sl., a s tim i veću stabil-nost za sve uključene.

SMART metodaZa ostvarivanje ciljeva, kako za osobno, tako i za poslovno planiranje, važno je daciljevi postave pravilno. U tome nam može pomoći SMART metoda (specic, mearable, attainable, relevant, timely). Dakle, dobro postavljen cilj trebao bi biti:

1. specičan i konkretan, ne općenit,2. mjerljiv (da se može provesti kontrola provedbe aktivnosti),3. dostižan i izvediv, odnosno realan,4. relevantan

5. u vremenskom roku.

Lidija Lovrek, psiholog, Adecco


10/33


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije

Naziv:

MalezijaGlavni grad:Kuala Lumpur

Površina:

329 847 km2Stanovništvo:

29 628 392Službeni jezik:

donezijski (Bahasu),kineskiValuta:

EUR = 4.3167 malezi- jskih ringita (MYR)

Robna razmjena s Malezijom (2011.)

Izvoz Hr vatske u Maleziju Uvoz Hrvatske iz Malezije

Vapno, ceme nt, građ. materijal 28% Čvrste biljne masti i ulja 28%

Pogonski strojevi i motori 25% Uredski strojevi 9%

Dječja kolica, igračke 15% Strojevi za AOP 8%

Tiskani materijal 7% Termoionske, katodne i sl. cijevi 7%

Drvo, jednostavno obrađeno 6% Životinjske i biljne masti 6%

UKUPNI IZVOZ1 milijun

USDUKUPNI UVOZ

64,4milijun

USD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Kuala Lumpur

Malezija - sve atraktivnija za straneulagačeSpremnost na suradnju, niska stopa nezaposlenosti, visoka stopa rasta i otvorenost za stranaulaganja svrstali su Maleziju, zemlju s tri različite kulture, među iznimno konkurentne države.

Putrajaya, administrativno središte Malezije

Iako se krajem prošlog stoljeća Malezija suočila sproblemima opskrbe i manjkom radne snage, što je

prouzročilo rast ilegalne strane radne snage te je svezavršilo velikom azijskom krizom, situacija se s po-četkom novog stoljeća izrazito popravila. Naglasak sestavlja na izvozno orijentirane industrije, izvozni poti-caji najviše se javljaju kod turizma i zračnog prometa,ali i ostali sektori nisu izuzeti od subvencija. Unatočustrajanju na provođenju programa privatizacije, ve-lik broj poduzeća još uvijek kontrolira Vlada, uz čestoposjedovanje značajnog vlasničkog udjela. Malezijapridaje veliku važnost bilateralnim trgovinskim od-nosima s najvećim trgovinskim partnerima. PrioritetiVlade su zadržavanje inacije unutar 3%, niska stopazaposlenosti, stabilnost nacionalne valute i jačanje -

nancijskog sektora, kako bi se stvarale vrijednosti kon -kurentne na izvoznim tržištima.

Struktura gospodarstvaSvojim proglašenjem neovisnosti sredinom prošlogstoljeća Malezija se posvetila proizvodnji, a ne rudars -tvu i poljoprivredi. Iako u strukturi BDP-a poljoprivre-da sudjeluje samo sa 7% očekuje se porast proizvodnjeu sektoru poljoprivrede, s naglaskom na prehrambe-nu industriju, razvoj biotehnologije i poticaj za izvozpalminog ulja. U sektoru industrije očekuje se daljnjirast izvozno orijentirane industrije te daljnja ulaganjau visoko sosticiranu elektroničku tehnologiju. Male -zija sve više ulaže u turizam i turističke aranžmane testvara suradnju s drugim turističkim odredištima.

Mogućnosti poslovne suradnjeU poljoprivrednom sektoru Hrvatska ima mogućnostponude poljodjelskih strojeva i ostalog asortimana kojise koristi u poljoprivredi s obzirom na malezijski kon-cept tehnološke modernizacije. Također se javlja po -tencijal u turizmu u cilju spajanja turističkih aranžma-na. Budući da Malezija polaže velik trud u privlačenjustranih ulaganja i poticanju izvoza, teško je za očeki-vati da će se Malezija odlučiti za ulaganje u Hrvats-ku, stoga treba tražiti suradnju u područjima spajanja,partnerstva i drugih oblika zajedničke suradnje.

Postupak uvoza roba i usluga u MalezijuS obzirom na stoljetnu britansku kolonijalnu vlast nadMalezijom, Zakonski okvir za trgovinsko poslovanje

temeljen je na zakonodavnom sustavu Velike Britani- je, ali prilagođen prostorima na kojem djeluje i držav-nim ciljevima. Za sve proizvode koji su predmet uvozaili izvoza potrebno je priložiti propisanu deklaraciju

u pisanom obliku. Izvozne i uvozne dozvole izdajeisključivo Ministarstvo industrije i trgovine i one su jednokratne. Pri uvozu se uglavnom koristi standardnadokumentacija, uz nužnost potvrde o podrijetlu robe.Zabranjen je uvoz roba iz Srbije, Crne Gore i Izraela teproizvoda pornografskog sadržaja i onih na kojima suispisani izvodi iz Kurana. Proizvodi za koje je potrebnoishoditi dozvolu uvoza ili izvoza kategorizirani su i na-vedeni u usklađenom tarifnom sustavu.

UlaganjaMalezijski Zakon o stranim ulaganjima može se uvrs-titi među najatraktivnije u svijetu s obzirom na to dapruža mnoge olakšice (uključujući i porezne) za straneulagače, ima vrlo mali broj ograničenja, te nudi velikbroj slobodnih zona koje osiguravaju svu potrebnuinfrastrukturu. Iako si je time osigurala visoku sto-

pu rasta i gotovo punu zaposlenost lokalnog stanov-ništva, ipak postoji selektivni pristup kod stranogulaganja. Kako bi se privuklo što više stranih ulaga -ča, predviđeno je kreditiranje i zadržavanje olakšica,u cilju da se ostvaruju ulaganja koja su usmjerena ukapitalno intenzivne izvozno orijentirane djelatnosti.Osim toga, velika pozornost stavlja se na ulaganja u

Važni linkovi

Vlada Malezije:

www.gksoft.comMinistarstvo vanjskihposlova:

www.kln.gov.myMinistarstvomeđunarodne trgovineindustrije:

www.miti.gov.myCarina:

www.customs.gov.myRegistri o poduzećima:

www.sirim.myPoslovni vodič:

www.ibesg.com

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-

VATSKE U MALEZIJIVeleposlanik: Željko Bošnjak Adresa: No. 3, Jalan Mengkuang OffJalan Ru, Off Jalan Ampang,55 000 Kuala LumpurTel: +60 3 4253 5340Fax: +60 3 4253 5217E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO MALEZIJE U

REPUBLICI HRVATSKOJVeleposlanik: Nj.E. g. Dato’ Yean YokHeng, izvanredni i opunomoćeniAdresa: Slavujevac 4A,10 000 ZagrebTel: +385 1 48 34 346, 48 34 347Fax: +385 1 48 34 348E-mail: [email protected]


11/33


istraživanje, razvoj i znanstvene djelatnosti, odnosnou područja od državne strateške važnosti, gdje Male-zija omogućava potpuno ili djelomično oslobađanje odplaćanja poreza na dobit, kreditiranja, smanjenje ca-rinskih pristojbi i sl.

Poslovni običajiS obzirom na to da u Maleziji žive tri različite zajednice(Malajci, Kinezi i Indijci), postoje i tri različite kultu-re, što utječe i na poslovni svijet. Rukovanje se dopuštasamo između osoba istog spola. Posjetnice su obvezne,

a imajte na umu da Kinezi izrazito cijene kada je drugastrana posjetnice na kineskom ili bahaskom jeziku. Po-sjetnicu uzmite s obje ruke, s poštovanjem i tek nakonpomnog proučavanja spremite u torbu. Treba imati ob-zira prema Malajcima koji su muslimani, te izbjegavatisastanke tijekom ramazanskog mjeseca posta, izbjegava-ti objede od svinjetine i alkohol. Iako postoje tri etničkeskupine, ipak većina u Maleziji govori nacionalni jezikBahasu, a u poslovnoj komunikaciji služe se engleskim

jezikom. Malajci cijene iskrenost, te radije recite da ne-ćete, ne možete ili trebate još malo vremena, nego daćete pokušati jer time odražavate svoju nesigurnost. Ta-kođer, kratka se tišina prije odgovora cijeni jer znači daste pomno razmislili prije nego ste odgovorili.

dič za inozemna ulaganja i suradnju

podarstvo Malezije

: 269,1 mlrd USD

per capita: 9 404 USD

a rasta BDP-a: 5,1%

prema sektorima: usluge (60%), industrija (33%), poljoprivreda (7%)

z (2012.): 225,6 mlrd USD

ni proizvodi: strojevi i prijevozna oprema, mineralna goriva, roba široke

ošnje, kemikalije, hrana

lje izvoza: Singapur (13%), Kina (13%), EU (11%), Japan (10%), SAD (10%)

z (2012.): 177,1 mlrd USD

zni proizvodi: strojevi i prijevozna oprema, roba široke potrošnje, mineralna

va, kemikalije, hrana

je uvoza: Japan (13%), Kina (13%), Singapur (11%), SAD (11%), EU (10%)

a inflacije: 3,2%

aposlenost: 3,1%

na ulaganja: 10,8 mlrd USD

netski kod zemlje: .my

vni broj: +60

Perdana Putra, zgrada Predsjednika Vlade

Financijski proizvodi za poduzetnik

Još prije nekoliko godina, na jednoj domaćoj regio -nalnoj konferenciji posvećenoj bankarskom sektoru,predstavljena je bankovna poslovnica budućnosti koja

će korisnika identicirati čim uđe u poslovnicu, i toputem njegove bankovne kartice s ugrađenim čipomi radiofrekvencijskim identikatorom. Nakon štoga sustav prepozna, bankovnom će se službeniku namonitoru prikazati specična ponuda upravo za togaklijenta koja se temelji na prethodnim iskustvima.Pomoću ovakvog očitanja kartice s čipom, banci će seomogućiti da lakše kreira ponudu za svakoga klijen -ta te mu ponudi upravo ono što mu je najzanimljivijeu tom trenutku. Bankovna kartica s čipom tako bi ubudućnosti mogla postati sredstvo putem kojeg će se ipoduzetnicima nuditi paketi usluga, krediti, ulaganja ufondove ili usluge iz osiguravateljnog sektora.

Nove bankarske usluge za poduzetnikeOsnovni poticaj za uvođenje novih bankarskihproizvoda i usluga te inovaciju već postojećih jest pro -tabilno zadovoljavanje potreba klijenata i stjecanjenjihove lojalnosti. Krediti, garancije, dokumentarniakreditivi, eskont mjenica, otkup potraživanja, leasingi mnogi drugi klasični bankarski proizvodi sve su višepod pritiskom konkurencije, a na tržište stižu novi.Ipak, dobri poznavatelji bankarskog poslovanja ne-rijetko ističu da u suštini nema ničeg novog u suvre -menom bankarskom poslovanju, što nije pozna-

to u bankarskoj teoriji i praksi već desetljećimaunatrag. Banke lansiraju nove proizvode i usluge kojipredstavljaju imitaciju proizvoda i usluga konkurents-ke banke ili na tržište uvode modiciranu verziju većpostojećih proizvoda i usluga. U ovom tržišnom sce-nariju banke primjenjuju mudru strategiju, tzv. stra-tegiju ‘sjedi i čekaj’, pomoću koje se uočavaju i kori-giraju propusti novih bankarskih proizvoda i usluga.

Bilo kako bilo, primjena najsuvremenije tehnologijenudi različite kanale distribucije. Proizvodi poput mul-tivalutnog transakcijskog računa, Internet bankarst-vo, bankarsko poslovanje putem mobilnog uređaja,

Privatne investicije malih i srednjihpoduzetnika ključ za izlazak iz krize irazvoj gospodarstvaUpravo zbog recesije neopravdano je očekivati velike megainvesticije, već puno manjihulaganja koja se odnose na mala i srednja poduzeća. Iz Ministarstva poduzetništva i obrtaističu kako im je glavni cilj povući 200 milijuna eura kroz projekte za koje je zaduženo njihovoMinistarstvo. Cilj je pokrenuti privatne investicije u malom i srednjom poduzetništvu.

Dobri poznavateljibankarskog poslovanističu da u suštini nem

ničeg novog u suvremnom bankarskom posvanju što nije poznatou bankarskoj teoriji ipraksi već desetljećimunatrag.

telefonsko bankarstvo, SMS-informacije o računu,samouslužni uređaji u platnoprometnim zonama,samo su neki od nama uobičajenih proizvoda koji su

još jučer smatrani novima.

Najčešća veza banke i klijenta je transakcijska, jedno-smjerna, a ono čemu banke danas teže trajni su kon-takti ili trajni odnosi s klijentima. Da bi prerasli utakav odnos, kontakti moraju biti dvosmjerni, inte-grirani, zabilježeni, upravljani. Banke otvaraju svojeprole na Facebooku. Cilj je pronalaženje novih ko-

Pripremila: Anita Zelić


12/33


nancijski proizvodi za poduzetnike

munikacijskih kanala prema postojećim i potencijal-nim klijentima. Prisutnošću na Facebooku banka ula-zi u svijet društvenih mreža koje posljednjih godinadoživljavaju iznimno velik rast. U svakom slučaju,pojava suvremenih tehnologija nametnula je novu -lozoju u bankarstvu.Mobilno poslovanje - sve veći broj korisnih aplikacijaTradicionalna uloga banaka kao mjesta gdje se čekana šalterima ili sjedi kod osobnog bankara postupnose ukida, a očekivanja korisnika značajno su se pro -mijenila. Pa iako Internet predstavlja početak i osnovuubrzanja promjena u suvremenom bankarskom poslo-vanju, dodatni zamah daju platforme i servisi poputmobitela, Blackberryja, I-phonea, I-pada, pripadajućihim aplikacija, društvenih mreža i slično.Jedan od tehnoloških trendova, koji svakako imasnažne posljedice i u elektroničkom bankarstvu, iznim-no je snažan rast broja mobitela. Nakon uvođenja

jeftinijih tarifa za mobilni Internet, i banke su pojačale

ovaj komunikacijski kanal prodaje i distribucije uslu-ga. Pogodnosti koje se i očekuju kod ovog tipa usluge,počevši od pregleda stanja kunskih i deviznih računapa sve do zadavanja i pregleda platnih naloga, kupo -prodaje deviza, oročavanja sredstava te kupnje, prodajei pregleda udjela u investicijskim fondovima, dopunja-vaju se gotovo svakodnevno, tako da neke banke kodnas nude i kreditiranje putem Interneta te video kon-ferencije putem kojih se klijent savjetuje s osobnimbankarom.Ipak, unatoč brojnim prednostima orijentacije bana-ka na online način rada, razmjerna konzervativnostklijenata te strah od rizika još uvijek vežu klijente uzpojam zičke banke.

Financiranje investicijskih projekataU vremenu opće gospodarske nesigurnosti osigura-ti nanciranje poslovnog projekta poseban je izazov.Međutim, ako je riječ o investiciji koja bi mogla osigu-rati visoke prinose ili ima u sebi ugrađen mehanizamputem kojeg se može smanjiti rizik za investitora, -nanciranje je tada moguće.Prema Ljubi Jurčiću, profesoru s Ekonomskog fakulte-ta u Zagrebu, uglavnom nije problem u novcu, već udrugim čimbenicima bitnim za projekte. Izvori nanci-

ranja jako su zainteresirani plasirati svoje viškove i ra-zumno će razmotriti svaku priliku za ulaganje. Izvorinanciranja će uz rizik vezati očekivanja u vidu povra-ta, tj. što veći rizik - to v eći očekivani povrat. Tako jefaza u kojoj se projekt nalazi iznimno bitan čimbenik ivećina investitora prema tome i određuje svoje prefe-rencije. Prema tome, projekt u početnoj fazi ima dalekoviše šanse da će biti nanciran od strane poslovnoganđela nego banke.Također, ističe Jurčić, očekivanja vlasnika projekata uvidu zadržavanja kontrolne nad daljnjom realizacijom

jest jedna od češćih prepreka u realizaciji investicijskihprojekta. Koliko kontrole vlasnik može zadržati ovi-

si o vlastitom učešću i udjelu vanjskog nanciranja.Nemogućnost izvora nanciranja da uspostavi kon-trolu nad projektom bit će razlogom dodjeljivanja vi-sokog stupnja rizika ili odustajem od projekta.Rizik će biti vezan i za procjenu managementa kojivodi projekt. Procijeni li izvori nanciranja kako ma-nagement nema odgovarajuće kompetencije, odustatće od nanciranja projekta ili će tražiti alternativnemehanizme za smanjenje ovog rizika.

Poduzetnički impuls 2013 - promjene u odnosu na pr e-

thodno razdobljeSpomenuto nanciranje investicijskih projekata možeuključivati različite poslovne potrebe: od prevladavanjakratkoročnih potreba za likvidnošću, nabave repro-materijala, nanciranja proizvodnje i prodaje, nabaverazličitih vrsta opreme i transportnih sredstava, pa donajvećih investicijskih ulaganja radi izgradnje novihkapaciteta ili proširenja i modernizacije postojećih.

Od velikog značaja u nanciranju navedenog možebiti i postojeći program Poduzetnički impuls 2013.,čiji se glavni ciljevi odnose upravo na stvaranje jefti-nih izvora nanciranja, omogućavanje lakšeg razvojainovativnih tvrtaka, unapređenje poduzetničke infra-strukture, poticanje udruživanja u klastere i zadruge,

jačanje poslovne konkurentnosti kroz nove tehnologijete omogućiti poslovnim subjektima postupnu prila-godbu uvjetima i kriterijima koje će morati ispunjava-ti za korištenje strukturnih sredstava EU.Glavna novina u Poduzetničkom impulsu u odnosuna prethodnu godinu odnosi se na racionaliziranjepotpornih mjera i smanjenja njihova broja.-Poduzetnički impuls prvi put postavljen je po načelumanji broj poticaja, ali u većem iznosu, pa danaspotpore prosječno iznose od 100 do 120 tisuća kuna- potvrdili su iz Ministarstva poduzetništva i obrta .Također su istaknuli da je Poduzetnički impuls u pu -nom zamahu i da se potpore već odobravaju.Od 24 poticajna projekta iz 2012. godine u 2013. godi-ni u sustavu bespovratnih potpora provode se 4 mjeres objedinjenim provedbenim aktivnostima. Smanjen

je obujam tražene dokumentacije pa se umjestopodnošenja dokumentacije od strane poduzetnika ko-riste službeni izvori. To će biti dodatan zamah malim i

srednjim poduzetnicama kako bi svoje projekte moglizavršiti.

Sredstva EU - orijentacija na mala i srednja ulaganjaumjesto na mega investicijeKada je riječ o investicijskim projektima, nerijetkosvima padne na um mogućnost da se isti barem dije -lom nanciraju iz EU sredstava. Ulaskom Hrvatskeu EU na raspolaganju su joj izdašni novci, osobito zaprojekte koji su vezani uz urbanu obnovu, energetskuučinkovitost i korištenje obnovljivih izvora ener gije.Upravo zbog recesije neopravdano je očekivati veli-ke megainvesticije, već puno manjih ulaganja koja se

Unatoč brojnimdnostima orijentacijenaka na online načinrada, razmjerna kon-vativnost klijenata teh od rizika još uvijekžu klijente uz pojam

zičke banke.



13/33



odnose na mala i srednja poduzeća. Iz Ministarstvapoduzetništva i obrta ističu kako im je glavni ciljpovući 200 milijuna eura kroz projekte za koje jezaduženo Ministarstvo. Cilj je pokrenuti privatneinvesticije u malom i srednjom poduzetništvu. Ovasredstava mogu iznositi čak do 85% ukupnog inve-sticijskog ulaganja.Od ulaska Hrvatske u EU pa do kraja godine na ra -spolaganju nam je 449 milijuna eura, a u razdoblju od2014. do 2020. godine u prosjeku 1,15 milijardi eurana godinu.

Kreditni paketi HBOR-a - razbijanje averzije prema ri-zikuPoduzeća u Hrvatskoj koja nisu iskoristila povoljnorazdoblje prije krize, kada su mogla vrlo jeftino priku-piti novac na tržištu kapitala, sada do izvora nanci-ranja dolaze puno teže. I dok se nekad banke trebaloograničavati u davanju kredita, danas je prisutan

potpuno drugi trend.Jedan od pokušaja razbijanja averzije prema riziku su ikreditni paketi HBOR-a.Upravo HBOR ima veliku ulogu u buđenju malogi srednjeg gospodarstva te nudi povoljne kredite zasve gospodarstvenike. Iako je po prirodi HBOR kaorazvojna banka okrenut nanciranju investicija, na-kon izbijanja krize sredstva su bila više odobravanaza obrtna sredstva, ali je uvođenjem novih programai privremene mjere sniženja kamatne stope sada je tookrenuto u korist investicija.Krajem prošlog mjeseca, ministar poduzetništva iobrta predstavio je program subvencioniranja kamatakredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak, vrijedantri milijuna kuna. Ovim subvencijama obuhvaćeni suprogrami kreditiranja Poduzetništvo mladih, Početnicite drugi projekti HBOR-a kojima su obuhvaćene oveskupine.Iz HBOR-a ističu kako HBOR pomaže poduzetnicima

z Erste Plavi mirovinski Fond zadržite

mjerenu razinu primanja i u mirovini

rvatskoj danas dobrovoljnu mirovinsku štednju ima svega 13% osiguranika izog stupa, dakle 222.203 ljudi.

odavci rijetko koriste priliku da svoje zaposlenike nagrađuju uplatama u do-oljne mirovinske fondove, iako imaju pravo na poreznu olakšicu. Podsjetimo,

mije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje uplaćuje poslodavac u korist svo -aposlenika i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje sebi ili u koristh zaposlenika uplaćuje porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost netraju plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, tj. do 6.000 kuna godišnje. Pre -su i porezno priznat rashod poslodavcu, odnosno izdatak poreznom obvezniku

obavlja samostalnu djelatnost. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda ostvarujeo i na državna poticajna sredstva i prinos koji ostvari fond. Prinosi dobrovoljnihvinskih fondova na visokim su razinama: s 31.07.2013. godine prosječan godišnji

os Erste Plavog Protecta bio je 5,71%, a Experta 5,48%.

blici je prikazan primjer uplate od 500 kuna mjesečno na 40,30,20 i 10 godinarosječan godišnji prinos od 5% te dobiven iznos ušteđevine koji će dobro doći uoj životnoj dobi.

Mjesečna uplata dobrovoljne mirovinske štednje

odine štednje Mjesečna uplata Ukupno uplaćeno Ušteđeno uz 5% prinosa

40 500 240.000 819.057

30 500 180.000 449.838

20 500 120.000 223.169

10 500 60.000 84.015

ri izračuna nisu napravljeni radi procjene i predviđanja određenog postotka budućeg prinosa mirovinskih

va. Navedeni iznosi su približna procjena ušteđenih sredstava i nisu obveza ili obećanje Društva da će ih

ti.


te navode da je protekle godine 30 posto svih investicija koje su bile realizirane putem kredita bilo nancira-no putem HBOR-ovih sredstava.-U prvih šesti mjeseci odobreno je 12 posto višesredstava u odnosu na isto razdoblje prethodnerekordne godine - rekao je Antun Kovačev, predsjednikUprave HBOR-a.

HAMAG Invest - spona između ideje i kapitalaDarko Liović iz HAMAG Investa nedavno je opisaopriču kako su dali jamstvo bračnom paru koji je osno-vao tvrtku kako bi pokušali sp asiti brak. Iako brak nisuspasili, njihova je tvrtka uspješna i ove godine napravitće iskorak na EU tržište.Upravo ovakvi slučajevi najbolji su primjer spo-ne između ideja i kapitala kako bi poduzetnici mo -gli ostvariti svoju ideju. U svakom slučaju, davanja

jamstava preko HAMAG-a još je jedan od po kušajapoticanja banaka u kreditiranju investicije malih i

srednjih poduzetnika. Kako navode iz Ministarstvapoduzetništva i obrta, država ove godine planira dati500 takvih jamstava te na taj način snositi dio rizika.

Naplata potraživanja putem specijaliziranih tvrtakaZastoj u gospodarskom rastu, kriza i recesija manje-više pogodili su sva poduzeća. Problem nenaplaćenihpotraživanja u značajnoj mjeri, a često i presudno,

utječe na poslovanje malih i srednjih gospodarskihsubjekata. Zato je od izrazite važnosti za svaki go-spodarski subjekt mogućnost prepoznavanja sva-kog rizika prilikom sklapanja poslova, a samim tim

i mogućnost donošenja valjanih odluka. Podatcipokazuju kako je stopa uspješnosti vanjske naplatepotraživanja viša nego ona koju imaju interni odjeli zakreditiranje i naplatu.U EOS Matrixu, jednoj od vodećih tvrtaka zaupravljanje potraživanjima u Hrvatskoj, ističu kakoagencije za naplatu potraživanja obično imaju višustopu uspješnosti jer je naplata potraživanja njihovaosnovna aktivnost i opremljene su specijaliziranimresursima (stručna znanja, profesionalni ljudski resur-si i tehnologija). Nasuprot tome, u mnogim malim isrednjim tvrtkama o potrebama naplate potraživanjabrine se računovođa ili prodajni predstavnik. Taj dodat-ni zadatak često opterećuje već popunjeni raspored teosobe i postoji rizik da će ona taj zadatak preusmjeriti

nekom drugom. Rezultat može biti niska razina napla-te, pa čak i rastuće razine nenaplativih potraživanja.Zato se za naplatu neplaćenih računa preporučujeangažiranje profesionalne agencije za naplatu.

Praćenje bonitetnih informacija sve važnije za stabil-nost poslovanjaKljuč uspješne naplate potraživanja pravovremena je

Glavna novina uPoduzetničkom impuu odnosu na prethodgodinu odnosi se nasmanjenje broja potpnih mjera, ali s većimiznosima.


14/33



informacija. Relevantne informacije o nancijskomstanju, poslovanju i rizicima pravnih subjekata skojima poslujemo od iznimne su važnosti za vlastitustabilnost poslovanja. Informacije o konkurentima,poslovnim partnerima te informacije o blokadamavrlo su bitne svim tvrtkama koje vrše prodaju robe uzodgodu plaćanja.Uz spomenuto bonitetno praćenje kupaca važno

je vidjeti i dobavljače, tj. koliko su oni uistinu umogućnosti ispuniti zadane zahtjeve.

Važnost pravovremenih informacija ključna je za kva-litetno donošenje poslovnih odluka. Dodatno praćenjebonitetnih informacija poslovnih partnera može uve-like doprinijeti smanjenju rizika poslovanja i nelikvid-nosti, kao i pokretanju novog investicijskog ciklusahrvatskoga gospodarstva.

Olakšice za poslodavce - 3. mirovinski stupŠtednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu jedna jeod mogućnosti koju mnogi razmatraju prilikom plani-ranja vlastite nancijske budućnosti. Ona omogućavada vlastiti novac uložimo u investicijski programprilagođen osobnoj preferenciji rizika i da ostvarimoprimjerenu razinu prinosa. Tako uložena sredstvapredstavljaju osobno vlasništvo članova dobrovoljnogmirovinskog fonda.Uvođenje porezne olakšice za poslodavce koji svojimzaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinskuštednju predstavlja najbolji i najekasniji način

korištenja sredstava namijenjenih zaposlenicima. Naprimjer, povećanje bruto i plaće zaposlenika u iznosuod 500 kuna rezultira povećanjem neto plaće od oko250 kuna. Trošak poslodavca uz doprinose na plaću (15,2%) iznosi 576 kuna, a neto primitak zaposlenika250 kuna.-Kada bi poslodavac 500 kuna uplatio na ime dobro -voljne mirovinske štednje u odabranom fondu, njegovbi trošak iznosio upravo 500 kuna, a zaposleniku bina računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu bilo500 kuna, uz pripadajući državni poticaj i ostvareniprinos fonda. S druge strane, gledajući s aspekta za-poslenika, kontinuiranim mjesečnim uplatama od 500kuna, uz državni poticaj i prinos fonda, nakon 20 go -dina ukupna uplata u fond iznosila bi 120.000 kuna, aočekivano stanje na računu iznosilo bi preko 250.000kuna (izračun napravljen uz prosječni godišnji prinosod 6%) - ističu u AZ mirovinskom fondu.Naravno, uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednjuulazi u trošak poslovanja poslodavca, odnosnopredstavlja porezno priznati trošak ili rashod.

Osiguranje od odgovornosti direktora - novost na hr-vatskom tržištu, standardna praksa u EURelativne novosti dolaze i iz osiguravajuće branše u

Hrvatskoj. Riječ je o novim policama na domaćemtržištu, a odnose se na osiguranje od odgovornosti di-rektora i članova uprave, koje još nije zaživjelo u Hr-vatskoj, dok je u EU to standardna praksa.Ta vrsta osiguranja omogućava članovima uprave idirektorima najbolju obranu u eventualnoj tužbi zbogodluka koje su donijeli dok su bili na toj poziciji. Dok

je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijena svijesto značaju te vrste osiguranja, iz osiguravajuće branšenajavljuju da će nakon ulaska u EU ugovaranje te vr -ste osiguranja biti sve češće. Naime, očekivanja su daće u budućnosti kompanije sve rjeđe zazirati od tužbekako bi osigurale svoje interese.

da bi poslodavac 500kuna uplatio na ime

brovoljne mirovinsketednje u odabranom

ndu, njegov bi trošaksio upravo 500 kuna

mjer povećanja mjesečnih izdavanja za zaposlenika za 500 kn putemećanja bruto plaće za 500 kn ili putem uplate 500 kn u dobrovoljni miro-ki fond (DMF)

Početno stanje

u kn

Uplata 500 kn

u bruto 1

Uplata 500 kn

u DMF

Bruto plaća 8.000,00 8.500,00 8.000,00

Neto plaća 5.498,48 5.780,48 5.498,48

Uplata u DMF 0 0 562 (500 + DPS*)

obit zaposlenika 282,00 562,00

oprinosi na plaću 1.216,00 1.292,00 1.216,00

= Državna poticajna sredstva

mena: Izračuni su izrađeni za koecijent osobnog odbitka 1 i prirez 18%



15/33


žište kapitala Tržište kapital

-U pozitivnom scenariju možemo biti na putu k nor-malizaciji, uz skroman rast, obuzdanu inaciju i done -kle ekspanzivnu monetarnu politiku. Međutim, trži-šta su za sada krhka. Pouzdani fundamentalni izgledikoji bi pružili čvršću potporu tržištima još nisu na

vidiku, ali suglasje bi se napokon trebalo odraziti napoboljšanje makroindikatora - izjavio je u svom ne-davno objavljenom izvješću o strategiji tržišta dionicau Srednjoj i Istočnoj Europi glavni analitičar odjela zaistraživanje SIE Erste Group.Kako god bilo i o kakvoj god normalizaciji da je riječ, ne -moguće ju je uopće zamisliti bez aktivne uloge banaka.

Novi zahtjevi za hrvatske banke - stroga primjena no-vih pravilaUpravo zbog važnosti bankarskog sustava, novi regula-torni zahtjevi koji su na vidiku, a bankama dolaze u viduBazela III, svakako su bitna tema dnevnog reda i kada je o

Europska perspektiva za tržište kapitalaPoslovne banke najaktivnije su nancijske institucije na tržištu kapitala gdje se pojavljuju udvostrukoj ulozi - neposredno pozajmljujući kapital zičkim i pravnim osobama koje nemajuneposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdalepravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu.

Pripremila: Anita Zelić

ukupnom tržištu kapitala riječ. Nedavna nancijska krizaznatno se odrazila na banke, a time i na cijelo gospodar-stvo, te se pojavila ideja o postrožavanju regulatornih za-htjeva koji bi trebali stabilizirati cijeli sustav. Uvođenjemnovih pravila uvode se načini koji će dodatno štititi ban-

karski sektor od ekonomskih kriza i šokova.Temeljna zamisao Bazela III jest zahtijevati što višekapitala i postrožiti upravljanje likvidnošću, međutim,na bankama iz naše regije je da prvo odrade svoje starezadatke, odnosno do kraja uvedu Baze l II. Ipak, riječ jeo promjenama koje neće značajno utjecati na banke uzemljama naše regije, u kojima regulatorna tijela većionako zahtijevaju konzervativne koecijente adekvat-nosti kapitala, primjerice, 12 posto u Hrvatskoj.

-Svrha stabilizacijske pričuve jest zaštititi kapital bankeu kriznim razdobljima. Navedeno je izravna posljedicanancijskog kaosa proteklog razdoblja, u kojem su se di-

vidende i nagrade isplaćivale unatoč opasnom opadanjukapitala nekih banaka - izjavili su nedavno iz Deloittea.Takva zamisao dodatno je potvrđena izmjenama Zako-na o kreditnim institucijama koji se do 1. srpnja moraouskladiti s pravnom stečevinom EU. Vrijednost bonusau zlatnim godinama dosezala je i jednu i pol godišnjuplaću. Za članove uprava to je značilo godišnji dobitakod milijun do dva, u dionicama i gotovini.

Banke - prednanciranje za fondove EUKorištenje EU fondova u Hrvatskoj velika je prilika zapoticanje gospodarskog rasta, no od osobite je važno -sti pitanje naših kapaciteta za apsorpciju istih. Naime,regulativa koja propisuje uvjete korištenja strukturnihi Kohezijskog fonda zahtijeva sunanciranje od stranekorisnika u rasponu od 15 do 50 posto.

I dok to sve do prve polovice dvijetisućitih nije pred -stavljalo osobiti problem korisnicama fondova – veliki

infrastrukturni projekti u javnom sektoru sunancira-ni su iz javnih proračuna, a privatni je sektor sunan-ciranje osiguravao kroz dostupne nancijske instru-mente na tržištu – stvar je danas bitno drugačija.Rastući proračunski deciti te smanjena mogućnostprivatnoga sektora da se zadužuje dovodi posljednjihgodina upitnim sunanciranje EU projekata. Time seistodobno otvara velik prostor za bankarski sektor kojimože pomoći u osiguranju nesmetanog tijeka nanci -ranja od EU proračuna do krajnjeg korisnika, pri čemuće banke izvjesno igrati važnu ulogu u prednancira-nju i sunanciranju provedbe projekata.

-Za banke je pri procjeni rizika u plasiranju kredita zaprednanciranje troškova EU projekata od presudnevažnosti osigurati izvjesnost u procjeni prihvatljivostitroškova projekta za povrat - istaknuo je Ljubo Jurčić.Niz hrvatskih banaka nudi razne programe na ovu

temu. No kako će se uistinu pomiriti interesi Europskeunije, koja ulaže da bi postigla dugoročne ciljeve rasta irazvoja svih europskih regija, s interesima bankara i in-vestitora koji ulažu kako bi zaradili, pokazat će vrijeme.

ZSE - najatraktivnije dionice za vrijeme krizeUlagati u instrumente tržišta kapitala mogu i svepravne i zičke osobe, uz posredovanje licenciranihbrokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagre-bačke burze (ZSE). Posljednjih mjesec dana dionicaPetrokemije spominjala se kao jedna od najvećih do -bitnica Zagrebačke burze. Stare zvijezde poput Plive,Zabe i INA-e polako su pale u sjenu, a tržište je uspje-lo kreirati neke nove – poput Vira ili Atlantic Grupe.Hrvatski Telekom, Ledo, Valamar, Viadukt, Podravka,Adris grupa još uvijek s u među Top 10 po volumenu.Prema najnovijim podatcima, na Zagrebačkoj burzi izli-stane su 262 dionice tržišne kapitalizacije 22,3 milijardidolara, a njima se prosječno dnevno trguje u vrijednosti

1,65 milijuna dolara. Međutim, od 262 uvrštene, svegasedam dionica zajedno drži više od 50 posto prometa,dok njih 23 čini preko 80 posto prometa cijele burze.

Uzme li se u obzir ukupna tržišna kapitalizacija izlista-nih dionica i usporedi li se s burzama nama susjednihzemalja, Zagrebačka burza dvostruko je veća od lju-bljanske i beogradske zajedno.

Korporativne obvezniceAmerički telekomunikacijski operator Verizon poče-kom rujna započeo je s izdavanjem 49 milijardi dolarakorporativnih obveznica. Riječ je o najvećem korpo-rativnom izdanju u povijesti, a američka telekomuni-kacijska kompanija njime kani prikupiti novac za -nanciranje 130 milijardi dolara vrijednog preuzimanja45-postotnog udjela u kompaniji Verizon od dosadaš -njeg partnera, pisao je nedavno Financial Times.

roga primjena novihnkarskih pravila nećeznačajno utjecati na

nke u zemljama našegije, u kojima regula-orna tijela već ionakohtijevaju konzervativ-koecijente adekvat-

nosti kapitala.

Povlačenje sredstavaEU fondova otvara veprostor za bankarskisektor koji može pomu osiguranju nesmetanog tijeka nanciranjod EU proračuna dokrajnjeg korisnika.


16/33


Iako ne u tolikom obujmu, praksa trgovanja korporativ-nim obveznicama prisutna je i kod nas, a riječ je u osno-vi o zadužnicama koje izdaju domaća industrijska druš-tva u svrhu upisa. Raspon društava koja ih izdaju širok

je i pokriva niz sektora, bilo da je riječ o automobilskomili građevinskom sektoru, sektoru pružanja nancijskihusluga, energetskom, telekomunikacijskom, duhanskomi prehrambenom sektoru. Funkcioniraju na način da seizdaju kao vrijednosnice s ksnom ili promjenjivom ka-matnom stopom. Dividenda se obično isplaćuje jednomgodišnje, a obveznica se u potpunosti iskupljuje o dos-pijeću. Rok dospijeća obično je od tri do trideset godina.Jedan od kriterija procjene obveznice jest rejting koji jojdaju neovisne agencije za rejting. Što je rejting niži, to

je ulaganje rizičnije, a kamatna stopa viša.S obzirom na prisutnu raznolikost i ‘know-howa’ hr-vatskih trgovačkih društava, investicijske prilike krozkorporativne obveznice uključuju inovativna hrvatskaproizvodna društva, banke s uporištima na rastućim

tržištima Srednje i Istočne Europe, kao i ugledne op-skrbljivače energijom.Povijesni tržišni podatci pokazuju da se hrvatske kor-porativne obveznice nisu pokazale samo nancijski

jakima, već su generirale atraktivne povrate u uspore-divo vrlo pogodnom omjeru rizika i povrata.

Zelene obveznice - dio palete odgovornih nancijskihproizvoda

Nakon niza turbulencija na nancijskim tržištima, ban-kari izgleda uspijevaju iznaći nove načine za investiranje

- ulažu u CO2. Poslije kraha trgovanja derivatima obve-znica za kreditiranje nekretnina 2008., čini se, pronađeno

je novo tržište gdje bi mogli oploditi svoj kapital.Dok neki, manje ili više uspješno, dogovaraju glo-balni spas Zemlje, smišljen je Zeleni fond za klimu.Ukratko, poanta je u tome da države koje zagađujuiznad kvote mogu kupiti ekodionice od onih koje netruju okoliš. Ideja je otprilike da je globalni plan is-puštanja ugljikova dioksida razdijeljen na svakoga, zasvaku sljedeću godinu. Premašivanje tog mjerila za-mišljeno je kao neka vrsta razmjernog oporezivanja,

ako ispuštaš više-platiš više. Posrednik je fond kojisvake godine izdaje novčane obveznice u planiranojmjeri ispuštanja ugljikova dioksida. Ono što preosta-

je je provjerljivo i čisto trgov anje zelenim obveznica -ma, sustav za koji se jasno zauzima i Svjetska banka.Novac iz Zelenoga fonda trebalo bi aktivno ulagati ukonkretne razvojne postindustrijske zelene ekonomi-

je u nerazvijenom svijetu.

Uloga Hrvatske, u kojoj je prosječan stanovnik poprilič-no slabo upućen u problematiku klime, u ovom trenut-ku u cijeloj je priči zanemariva, ali čini se da je riječ osustavu koji je poticajan u svakom pogledu, a i zapošlja-va čitavu jednu novu nancijsku industriju. Predviđanjasu stručnjaka da bi za nekoliko godina ovo globalno tr-žište moglo dosegnuti oko pet trilijardi dolara.

Equity fondovi - alternativa bankama koja traži atrak-tivnu zaraduPrivate Equity i Venture Capital fondovi po hrvatskomzakonodavstvu nazivaju se otvoreni investicijski fon-dovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Iako samifondovi nemaju pravnu osobnost i njima upravljajudruštva za upravljanje, obično se upravo njih ističe kao„igrače“ koji upravljaju znatnom količinom kapitala.Ulažu u perspektivna poduzeća s visokim potencijalomrasta na srednji i dugi rok (prosječno pet godina) te s

jasno deniranom izlaznom strategijom.Ovo tržište posljednjih godina karakterizira optimi-zam, na što ukazuju i brojne zaključene transakcije uregiji, koje naglašavaju ponovni rast privlačnosti Sred-nje Europe inozemnim investitorima. Već treću godi-nu zaredom indeks bilježi rast tijekom prve polovicegodine, dok u dugoj polovici opada, pri čemu je pad bio

najizraženiji tijekom 2011. godine.

Iz Deloittea su nedavno istaknuli kako je fondovima sveinteresantnija i uža regija, pri čemu je izražen interes ve-likih fondova za ulaganje u Hrvatsku i Sloveniju, a samDeloitte primio je brojne zahtjeve za pripremu analiza.U Hrvatskoj djeluje Hrvatska Private Equity i VentureCapital Asocijacija (HVCA), čija je predsjednica MirnaMarović, istaknula: -U prosjeku zemlje regije (CEE)privlače godišnje oko 0.1-0.15 posto BDP-a PE/VCulaganja godišnje, a zemlje EU-27 imaju oko 0.33 po-sto BDP PE/VC ulaganja na g odišnjoj razini. To značida Hrvatska ima potencijal privlačiti i do desetak puta

veći iznos ulaganja da bi bila u CEE/EU-27 prosjeku,odnosno mogli bismo godišnje privući oko 150 miliju-na eura PE/VC ulaganja. Mislim da je veći problem odraspoloživog kapitala postojanje kvalitetnih i propul-zivnih projekta u koje bi se ulagalo.No stručnjaci koji prate ovo tržište procjenjuju kakoće unatoč naznakama pozitivnog trenda proći još nekovrijeme do uspostave nekadašnje razine transakcija.Trenutno dosegnutih 55 posto iz listopada 2008. go-dine ipak ukazuje na to da je većina investitora i daljeoprezna, naveli su u Deloitte Analizi.

Prednosti ulaganja u investicijske fondoveMogućnost ulaganja male količine novaca, jednostav-nost ulaganja, likvidnost na način da uvijek možeteprodati svoje udjele, ulaganje u više različitih vrijed-nosnih papira, profesionalni management koji upravljanovcem… Sve su to samo neke od prednosti ulaganjau investicijske fondove.

Budući da se malu količina novca ne može uložiti u de -set različitih dionica, velika je prednost da se ulaganjemu investicijski fond zapravo ulaže u sve dionice i vrijed-nosne papire u koje ulaže fond. U osnovi to znači da seulagati u fondove može početi i sa samo 100 kuna, što jevelika prednost nad samostalnim ulaganjem u dionice.Ulaganjem u više različitih vrijednosnih papira rizik sesmanjuje jer ukoliko pojedina tvrtka ostvari loše rezul-tate i cijena njezine dionice padne, još uvijek bi trebalobiti dovoljno ostalih dionica koje su ostvarile rast.

Također, sama kupnja i prodaja obavlja se vrlo jed -nostavno. Ispuni se zahtjev za kupnju udjela u kojise upiše koliko se novaca želi uložiti te se isti pošaljepoštom društvu koje upravlja tim fondom. Ipak, vje-rojatno najvažniji razlog zašto se ulaže u investicijskifond jest profesionalni management. Ulaganjem u in-vesticijski fond na neki način ste ih „zaposlili“ i plaća-te naknadu za upravljanje pa ne morate vi pratiti š to sedogađa na tržištu i gdje vaš fond ulaže.

Dolazak stranih investicijskih fondova zaoštrava kon-kurencijuUlaskom u EU otvoren je lakši pristup stranim investi-cijskim fondovima te osnivanju alternativnih fondova,

što će povećati konkurenciju, ali možda i ugroziti po-slovanje nekih fondova na tržištu.-Očekujemo zainteresiranost stranih fondova za do-maće tržište i njihov dolazak u sljedećem razdoblju.Povećanje konkurencije sigurno će utjecati na redizajnponude postojećih fondova, kako u strategijama, takoi u naknadama, ali smatram da domaći fondovi imajukvalitetnu ponudu koja može konkurirati, jer postoji isuštinska zainteresiranost ulagača u domaće tržište -istaknuli su nedavno iz ZB Investa.

Radničko dioničarstvo (ESOP) - realnost ili puka željaPrema mišljenju mnogih zagovornika, jedan od naj-

boljih načina poboljšanja produktivnosti i ekonom-skih rezultata tvrtke bio bi nekakav oblik sudjelovanjaradnika u njihovu upravljanju. Smatraju kako bi takavoblik participativnog managementa u korporaciji do-nio niz dobrih rezultata. Dodatni argument njima sui istraživanja koja pokazuju kako je u poduzećima ukojima postoji iznadprosječna umiješanost zaposlenikauglavnom i protabilnost veća, a ovaj oblik organiza-cije čest je u novim brzorastućim poduzećima. Opće-nito, radničko dioničarstvo podrazumijeva zaposlene utvrtki koji su vlasnici određenog paketa dionica s kojimsudjeluju u upravljanju na skupštini dioničkog društvai u nadzornom odboru.

S obzirom na to da je iskustvo u razvijenim zemljamapokazalo da su radnici motiviraniji za rad ako participira-

ju u vlasništvu, praksa je oblikovala razne modele radnič-kog vlasništva,

Documents

BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 44 Rujan 2013