11
BOLESTI I UZROCI BOLESTI BOLEST-je stanje organizma koje je praceno subjektivnim neprijatnim osjecajem najcesce bolom tj,sve ono sto se nalazi van okvira mentalnog fizickog i socijalnog blagostanja. SOCIJALNI UZROCI BOLESTI -poremecaji uzrokovani ishranom -fizicki faktori-opekotine,smrzotine -hemijsko toksicni faktori-razna hemijska jedinjenja -bioloski genski-bakterije, virusirikecije ,protozoe -socijalni faktor-disharmonican odnos sa sredinom u kojoj boravi pacijent UNUTRASNJI UZROCI BOLESTI -nasljedni faktor -hormonalne disfunkcije -enzimski poremecaji Bolest izazivaju patogeni agensi koji ostecuju tkivo organe ,bolest je reakcija organizma na dejstvo patogenog agensa. Ukoliko patogeni agens djeluje na jedan ili vise organa pa se to manifestuje na stanje cijelog organizma i to se naziva – BOLESNO STANJE. SIMPTOMI-znaci bolesti,a skupina simptoma cini klinicki sindrom . ETIOLOGIJA-je dio medicine koji izucava uzrok bolesti. PATOGENEZA-je dio medicine koji proucava na koji nacin patogeni agens proucava bolest. INKUBACIJA-je vrijeme koje protekne od dejstva patogenog agensa pa do pojave prvi simptoma.

Bolesti i Uzroci Bolesti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bolesti i uzroci

Citation preview

BOLESTI I UZROCI BOLESTI BOLEST-je stanje organizma koje je praceno subjektivnim neprijatnim osjecajem najcesce bolom tj,sve ono sto se nalazi van okvira mentalnog fizickog i socijalnog blagostanja. SOCIJALNI UZROCI BOLESTI -poremecaji uzrokovani ishranom -fizicki faktori-opekotine,smrzotine -hemijsko toksicni faktori-razna hemijska jedinjenja -bioloski genski-bakterije, virusirikecije ,protozoe -socijalni faktor-disharmonican odnos sa sredinom u kojoj boravi pacijent UNUTRASNJI UZROCI BOLESTI -nasljedni faktor -hormonalne disfunkcije -enzimski poremecaji Bolest izazivaju patogeni agensi koji ostecuju tkivo organe ,bolest je reakcija organizma na dejstvo patogenog agensa. Ukoliko patogeni agens djeluje na jedan ili vise organa pa se to manifestuje na stanje cijelog organizma i to se naziva BOLESNO STANJE. SIMPTOMI-znaci bolesti,a skupina simptoma cini klinicki sindrom . ETIOLOGIJA-je dio medicine koji izucava uzrok bolesti. PATOGENEZA-je dio medicine koji proucava na koji nacin patogeni agens proucava bolest. INKUBACIJA-je vrijeme koje protekne od dejstva patogenog agensa pa do pojave prvi simptoma. VIRULENCIJA-sposobnost nekog pato agensa da izazove bolest. ANOREKSIJA-nedovoljno unosenje hrane . AVITAMINOZE-nedostatak vitamina. POREMECAJI CIRKULACIJE Normalna cirkulacija zavisi od : -funkcije srca -funkcije krvnih sudova -krvi i njenih elemenata Opti poremecaji cirkulacije: PLETORA-poveana koliina krvi u cirkulaciji OLIGEMIJA-smanjena koliina krvi u cirkulaciji Lokalni poremeaji cirkulacije: -aktivna hiperemija -pasivna hiperemija -hemoragija -ok -tromboza -embolija AKTIVNA HIPEREMIJA-je povean protok krvi kroz arterije.Do aktivne hiperemije dovode: -fiziki faktori -psihiki podraaj -hemijski uzroci PASIVNA HIPEREMIJA-poremeaj kod kojeg je oteana venska cirkulacijazadraava se krv u venama. Do pasivne hiperemije dovode: -strukturalne promjene vena -opstrukcija -spoljanja kompresija na vene i bolesti srca Pasivna hiperemija ukoliko dugo traje moe da izazove promjene u pluima i jetri. KRVARENJE-HEMORAGIO KRVARENJE-je isticanje krvi iz kardio vaskularnog sistema u tkivne pukotine ,tjelesne duplje i spoljanju sredinu. -spoljanje krvarenje -unutranje krvarenje Prema ninu izlaska krvi iz krvnog suda: HEMORAGIA PER REXIN-krvarenje kod kojeg je mehaniki oteen krvni sud HEMORAGIO PER DIABROSIN-patoloki procesi razjedaju krvni sud kao ulkus HEMORAGIO PER DIAPEDISIN-vrsta hemoragije gdje eritrociti izlaze u tkiva zbog poveane propustljivostikrvnih sudova. Tromboza krvarenje zavisi od toga da li je krvarenje : akutno-hronino Spoljanje unutranje OBIM I MJESTO KRVARENJA HEMATOM-lokalizovano krvarenje u tkivu PETEHIJE I EKHIMOZE-takasta krvarenja u koi i sluznicama PURPURA-mnogobrojna sitna krvarenja po koi i sluznicama APOPLEKSIJA krvarenje u mozgu EPITAKSIS-krvarenje iz nosa HAEMOPTOA-iskaljavanje krvi HAEMOPTYSIS-iskaljavanje krvi iz respiratornog trakta HAEMATEMESIS-povraanje krvi MELENA-krv u stolici HAEMATURIA-krv u urinu METRORHAGIA-krvarenje iz uterusa HAEMOTHOTAX-krvarenje u pleuralnoj dupli HAEMOPERICARDIUM-krv u perikardijalnoj duplji HAEMATOPERTONEUM-krv u peritonealnoj duplji HAEMATHROSIS-krv u zglobnoj duplji OK OK je insuficijencija cirkulacije usljed nesrazmjerne izmeu cirkuliue koliine krvi i zapreminskog kapaciteta krvnih sudova. Faktori koji dovode do oka su : -direktan gubitak krvi Gubitak tenosti iz organizma -zadravanje krvi u proirenom kapilarnom sistemu -izlaz plazme kroz kapilarni sistem u tkiva Stadijumi oka: *centralizacija krvotoka *decentralizacija krvotoka *ireverzibilni ok Na sonovu etilogije razlikujemo sljedee vrste oka: Kardiogeni-infarkt miokarda dekompenzacija srca Opekotinski-gubitak plazme Endotoksini-infekcije crijeva Traumatski-traume EMBOLIJA-EMBOLIS EMBOLIJA- je zaivotno prenoenje razliitih estica(embolus) krvnim ili limfnim sudovima ,sa njihovim zapaljenje i posljedinim poremeajem cirkulacije . Vrste embolija:trombna,masna,vazduna,gasna,embolija tumorskim elijama,embolija bakterijama,embolija stranim tijelimai embolija parazitima. TROMBOZA TROMBOSIS TROMBOZA-je ivotna koagulacija krvi u krvnim sudovima i srcu. D o tromboze dovode poremeaji -oteenje endotela krvnog suda -promjene u brzini strujanja krvi -promjene u sastavu krvi Evolucija tromba : 1.organizacija tromba-dolazi do uratanja fibroznog tkiva koji urata u krvni sud 2. embolija-tromb se otkaci od zida 3.retrakcija tromba - gubljenje tekuine skupljanje tromba 4.kalcifikacija 5.rekanalizacija-uspostavlja se ponovno prohodnost krvnog suda INFARKT INFARKT- je lokalizovana nekroza tkiva i dijela organa ili cijelog organa uzrokovana zaepljenjem dovodnog krvnog suda. Zone infarkta: *zona nekroze *ukasta zona(leukocitna infiltracija) *hemoragina zona *perifokalna degenerativna zona Dali e doci do infarkta zavisi od :brzine nastanka opstrukcije krvotoka *osjetljivosti tkiva na ishemiju *postojanje kolateralne cirkulacije Razlikujemo 2-ije vrste infarkta :blijedi anemini i hemoragini ANEMINI-je tamo gdje su krvni sudovi termalni srce bubrezi HEMORAGINI-gdje je cirkulacija dvostrana-plua jetra ASCITES-nakupljanje tekuone u trbunoj duplji HIDROTORAKS-voda u pleuralnoj duplji ANASARKA-generalizovani potkoni edem EDEM EDEM jenagomilavanje tenosti u tjelesnim dupljama ,organima tkivima i elijama Vrste edema: *hidrodinamski edem *onkotski edem *osmotski edem *edemi nastali zbog poremeaja cirkulacije limfe *multifaktorni edem *edemi nastali zbog gladovanja *toksini edem *zapaljenski edem POREMEAJI ISHRANE TKIVA -ATROFIJA-(atrophia) 1.fizioloka atrofija 2.patoloka atrofija DISTROFIJA (distrophia degeneratio) 1.poremeaj sadrzaja vode u eliji -edem elije -hidropsna degeneracija -vekuolarna degeneracija 2.abnormalno nagomilavanje materijala u eliji -masna degeneracija -mukoidna degeneracija -amiloidna degeneracija Razlikujemo :primarna sekundarna,hereditarna-nasljedna -glikogenska degeneracija-kod poremeaja metabolizma ugljikohidrata ATROFIJA-je smanjenje veliine dijela tijela organa ,atrofija je uvijek steeni proces. Atrofija se dogaa kroz 2-a mehanizma : -na raun smanjenja veliine elija(jednostavana atrofija) -na raun smanjenja celije (numerika atrofija) OPTE SE DIJELE: *endogene *egzogene *hormonalne APLAZIJA-potpuni nedostatak nekog organa HIPOPLAZIJA-uroeno smanjeni organ DISTROFIJA-nju ine morfoloke promjene koje su posljedica neletalnog oteenja elije. STEATOZA-nakupljanje masti u jetri. Razlikujemo optu , i lokalnu amilodozu Lokalna-miiima jezika i farinksa Opta kod zahvata strukture cijelog tijela HIPERPLAZIJA I HIPERTROFIJA Hipertrofija-poveanje tkiva i organa broj elija nepromjenjen Hiperplazija-poveanje tkiva i organa-broj elija povean Vrsta hipertrofije: fizioloka Adaptaciona Kompezatorna METAPLAZIJApretvaranje jedne vrste tkiva u drugu vrstu elije tkiva Vrste metaplazije: 1. Direktna metaplazija-jedna vrsta tkiva prelazi u drugu direkt 2. Indirektna (neoplastina) metaplazija *progresivna (prozoplastina) *regresivna (anaplastina) Razlikujemo 2-vrste :metaplazija epitela ,mehenzimalnog tkiva Metaplazija se javlja kao posljedica dugotrajni upalnih mehaniki procesa NEKROZA AUTOLIZA-elija je razorena vlastitim litikim enzimima HETEROLIZA-elija razorena bakterijskim enzimima KARIOPIKNEZA-smanjenje veliine elije KARIOREKSA-komodonji fregmentiraju u eliji KARIOLIZA-oko perja elije Vrste nekroza: *litika ili kolikvaciona nekroza-(hidroksa elije i aktiviranja litiki enzima mozak) *koagulaciona nekroza(gubitak vode i koagulacije gubitka elije i sve strukture su razorene samo je sauvana membrana *kazeozna nekroza *enzimska nekroza-(kod preobilnog unoenja alkohola i hrane) *fibrinoidna nekroza(talozenje fibrina) *gangrenozna nekroza-suha i vlazna NEKROZA-je skup morfoloki promjena koje su posljedica letalnog oteenja elije KALCIFIKACIO ILI OVAPNJENJE Taloenje soli i stvaranje konkramenata DISTROFIKA- kalcifikacija to je taloenje soli u mrtvim tkivima ,nepostoji poremeaj metabolizma kalcijuma 1.poremeaj metabolizma kalcijuma (metastatska kalcifikacija ) 2.idiopatska kalcifikacija nepostoje poremeaji metabolizma a dolazi do taloenja soli CALCULOSIS UROLITIASIS-taloenje soli u upljim organima i izvodnim kanalima CHOLELITIASIS-uni kamenci SIJALOLITIJAZA-u izvodnim kanalima KALCIFIKACIJA-je taloenje soli u tkivima i organima. KALKULUS-kamenci po svom sastavu mogu da budu mineralni i koloidni TRANSPLANTACIJA PRESAIVANJE elije tkiva i organa sa jednog tijela na drugi sa jedne osobe na drugu i sa ivotinje na ovijeka. Na osnovu toga razlikujemo : AUTOTRANSPLANTACIJA-s jednog dijela na drugi HOMOTRANSPLANTACIJA-sa ovijka na ovijeka HETEROTRANSPLANTACIJA-sa ivotinje na ovijeka DONOR-osoba koja donira PRIMALAC osoba koja prima Glavni problem kod transplantacije konpatibilnost tkiva izmeu davaoca i primaoca Rade se dva testa HLA test i CROS test Uspijeh transplantacije zavisi od revaskularizacije transplantata energetskog stanja transplantata. Ukoliko doe do odbijanja transplantata on se odvija u 2 pravca: 1. limfocitna infiltracija 2.vaskularne nekroze Imunosupresivna terapija da se smanji imuna reakcija Autotransplantacija razlikuje se slobodni i vezani transplantat.