OTKLANJANJE GREAKA U KATASTARSKOM OPERATU OTKRIVENIH KROZ IZRADU BPKN1

Tomislav Tomi, Adelko Krmek, Nikolina Vukanovi

Uprava ze geodetske i imovinsko-pravne poslove HN/K Mostar e-mail: ttomic@ mostar.ba; adelko.krmek@tel.net.ba; nikol.vukanov@gmail.com

Saetak: Nakon vektorizacije katastarskog plana i izrade BPKN, prvi put u katastarskoj praksi imamo situaciju da je cijeli katastarski operat integriran unutar jedinstvenog informacijskog sustava koji nam omoguava automatske kontrole konzistentnosti podataka u postupku otkrivanja i otklanjanja nesuglasica izmeu tehnikog i knjinog dijela katastarskog operata.

Analizom detektiranih nesuglasica u katastarskom operatu moemo spoznati prirodu pogreaka, kako i kada su nastale, a takoer je mogue definirati i nain ispravljanja pogrenih podataka. Ovaj rad se temelji na iskustvima iz Projekata auriranja katastra s ciljem uspostave nove zemljine knjige koja e se temeljiti na aurnim podacima nove katastarske izmjere i bavi se analizom nesuglasica izmeu slubenih i tehnikih povrina parcela.

Kljune rijei: Baza podataka katastra nekretnina, digitalizacija, katastarski operat, katastarski plan.

1. UVOD

Za razvoj modernog katastarskog sustava jedne zemlje neophodno je definirati formalni okvir koji odreuje nain pohrane, organizacije, distribucije i odravanja podataka katastra u okruenju informacijskog sustava. Taj formalni okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine ine Model podataka katastra nekretnina i Pravilnik o BPKN.

Postojanje slubenih standarda u domeni katastarskih podataka stvorilo je mogunost sustavne digitalizacije katastarskog plana i uspostave geoinformacijskog sustava za potrebe katastra. Moe se slobodno rei da uspostava geoinformacijskog sustava u katastru predstavlja revolucionaran korak u pogledu distribucije i odravanja katastarskog operata, a najznaajnija injenica koju takav katastarski sustav donosi je integracija cijelog katastarskog operata unutar jedne baze podataka ime prestaje stroga podjela i odvojeno provoenje promjena u tehnikom i knjinom dijelu katastarskog operata.

1 Baza podataka katastra nekretnina

Integracija svih katastarskih podataka u jedinstveni geoinformacijski sustav omoguava nam da kroz definiranje uvjeta integriteta analiziramo validnost postojeih podataka i automatski detektiramo sve greke i nesuglasice u postojeim podacima.

U postupku vektorizacije katastarskog plana i izrade BPKN vri se konverzija postojee alfanumerike baze podataka koja obuhvaa podatke iz knjinog dijela katastarskog operata i u pravilu je pohranjena u nekom od zastarjelih formata zapisa, a softver nije omoguavao detektiranje razliitih greaka i nesuglasica koje su egzistirale u podacima katastra, meutim zbog odvojenog naina odravanja klasinog katastarskog plana i baze podataka nije bilo mogua raditi dublje analize konzistentnosti podataka katastra. Kada se radi o nesuglasicama izmeu katastarskog plana i knjinog dijela operata, mjerodavnima se smatraju pisani podaci iz posjedovnih listova pa je grafike podatke potrebno uskladiti sa pisanim podacima o parcelama. Sama konverzija alfanumerike baze podataka znai transformaciju postojeih tablica u oblik koji definira Model podataka katastra nekretnina, a radi se o tablicama osoba, parcela i posjedovnih/vlasnikih listova kojima se u novom obliku i okruenju osiguravaju veze sa grafikim podacima.

Odreene greke u postojeim podacima detektiraju se ve kroz sami postupak konverzije, a izvoa koji obavlja izradu BPKN duan je podnijeti detaljno izvjee o grekama sukladno Pravilniku o BPKN, dok su katastarski uredi obavezni po slubenoj dunosti ispraviti sve greke navedene u izvjeu.

2. VRSTE GREAKA U KATASTARSKOM OPERATU

Pravilnik o BPKN definira vrste greaka koje je izvoa vektorizacije katastarskog plana i izrade BPKN duan navesti u izvjeu, a to su:

1. Parcele koje se nalaze na katastarskom planu, a nema ih u operatu 2. Parcele kojih nema na planu, a postoje u operatu 3. Dio parcele koji se nalazi na planu, a nema ga u operatu 4. Dio parcele kojeg nema na planu, a postoji u operatu 5. Razlika povrine dobivene iz koordinata digitalnog katastarskog plana i

slubene povrine iz operata prelazi dozvoljeno odstupanje definirano grafikom tonou plana

6. Viestruki brojevi parcela na planu 7. Viestruki brojevi parcela u operatu 8. Dio zemljita na planu bez broja 9. Ostale greke

Analizirajui postojee greke u operatu i naine nastanka istih, moe se rei da dvojno voenje katastarskog operata na nain da se promjene provode odvojeno na planu i knjinom dijelu katastarskog operata u svakoj katastarskoj opini rezultira sa odreenim brojem greaka. Ukoliko se promjena provede samo na katastarskom planu ili samo u operatu, u oba sluaja nastati e nesuglasice plana i operata tj. tip greke pod 1 i 2 ili pod 3 i 4, ovisno o vrsti promjene (cijepanje parcela, uplana objekta ili promjena kulture). Dakle, odreene parcele ili dijelovi parcela postoje na katastarskom planu dok ih nema u operatu i obratno. Kod provoenja promjene na klasinom katastarskom planu geometar je istu promjenu morao provoditi na vie katastarskih planova, radnim originalima katastarskog plana, indikacionim skicama i eventualno na kopijama katastarskih planova na kojima su se vodili stari brojevi parcela. U sluaju da promjenu nije proveo na radnom originalu (koji je skeniran, georeferenciran, pa je njegov sadraj kasnije digitaliziran) rezultat je pojava gore opisane greke.

Viestruki upisi parcela na katastarskom planu ili u operatu (greke pod 6 i 7) mogli su nastati uspostavom ili kroz odravanje katastarskog operata. Dupli broj parcele na katastarskom planu je jako rijedak sluaj, meutim konverzija operata u BPKN pokazala je da u svakoj katastarskoj opini postoje greke u broju parcele u operatu to rezultira postojanjem parcele iji se dijelovi nalaze u razliitim posjedovnim listovima. U tom sluaju dijelovi parcele koji se odnose na jedan posjedovni list su korektni dok je ostalim dijelovima upisan pogrean broj parcele to e automatski rezultirati i grekom tipa 1 ili 3 jer e dijelovi parcela sa pogrenim brojem parcele praktiki nedostajati u operatu.

Kada govorimo o viestrukim upisima ili redundanciji u bazi podataka posebno mjesto zauzima evidencija fizikih i pravnih osoba odnosno nositelja prava na parcelama. To praktino znai da je, na primjer, odreena opina koja ima posjed u 30 katastarskih opina upisana 30 puta u bazi podataka i to sa razliitim nazivima (Opina, Optina, Skuptina optine, Opinsko vijee, itd. ) Viestruki upisi osoba u operat ne predstavljaju standardne greke, ali su u sukobu sa osnovnim principom minimalne logike redundancije podataka i mogu predstavljati problem kod izdavanja odreenih dokumenata.

Greke u slubenim povrinama parcela detektiraju se na nain da se automatski formira tablica u kojoj svaki red predstavlja jednu parcelu. Kao ulazni podaci za svaku pojedinu parcelu potrebni su: broj parcele, mjerilo katastarskog plana, slubena povrina parcele i tehnika povrina dobivena iz koordinata digitalnog katastarskog plana. Iz tih podataka izvodi se dozvoljeno odstupanje slubene od tehnike povrine za svaku pojedinu parcelu po formuli:

MPP = 0007,0

M nazivnik mjerila katastarskog plana P slubena povrina

Za svaku pojedinu parcelu rauna se razlika slubene i tehnike povrine koja se usporeuje s dozvoljenim odstupanjem ime dobivamo sve nesuglasice u povrinama koje zahtijevaju odreeno ispitivanje kako bi se greke otklonile.

Za sve parcele kojima razlika slubene i tehnike povrine prelazi dozvoljeno odstupanje potrebno je uraditi detaljnu analizu kako bi se otkrio uzrok greke. Da bi krenuli u analizu, prvo moramo prikupiti svu raspoloivu dokumentaciju koja je nastala u momentu izrade katastra (popisne liste, spisak detaljnog raunanja povrina, spisak povrina parcela, foto skice, skice dopunske izmjere ..), kao i dokumentaciju koja je nastala kroz odravanje katastra (spisak promjena, skice cijepanja i ostale skice) te ostalu dokumentaciju kao to je DKP i DOF (ako postoji za taj dio prostora). Prvo se analiziraju one parcele ije je odstupanje izmeu slubene i tehnike povrine procentualno najvee i tako ii od vieg ka manjem. Pregledom DOF-a i DKP-a, te njihovim meusobnom usporedbom kao i eventualnim oevidom na terenu, za odreeni broj greaka, mogu se ustanoviti razlozi zbog kojih je nastalo odstupanje. Ako je odstupanje nastalo kao posljedica neusuglaenosti granica parcele na planu i na terenu u procesu izmjere, potrebno je izvriti novu izmjeru menih toaka. Ako se pak ustanovi poklapanje granica na DKP-u sa stvarnim granicama parcele, to indirektno ukazuje na injenicu da je greka nastala kao posljedica pogrenog raunanja povrina uzrok nastanka greke moramo traiti na drugom mjestu odnosno u katastarskoj arhivi. Greke razlike u povrinama mogu nastati iz vie razloga.

U prvom redu greka je mogla nastati iz razloga to je povrina parcele pogreno izraunata. Ovisno o tome, na koji je nain vrena izmjera parcele u spisku detaljnog raunanja povrina (povrina odreena iz originalnih mjera ili planimetrom), moemo provjeriti nastanak greke. Nadalje, greka moe nastati i pogrenim unosom podatka za povrinu u popisnu listu, spisak povrina parcela ili u posjedovni list. Greka je mogla nastati i kada se sa analognog odravanja alfanumerikog dijela operata prelazilo na digitalno odravanje, tj. kod unosa podataka u program za odravanje alfanumerikog dijela katastarskog operata. Do greke je moglo doi i u sluaju pogrene vektorizacije granica parcela ili dijelova parcela.

Kada su u pitanju parcele koje su se cijepale odnosno koje su nastale u fazi odravanja katastra, izvor greaka u povrinama moe biti razliit. est je sluaj da se greka nastala prilikom uspostave katastra, gdje je pogreno izraunata povrina za izvornu parcelu, automatski prenosi na parcele dobivene u postupku

cijepanja, bez obzira to je moda u postupku izmjere prilikom cijepanja dobivena povrina koja odgovara tehnikoj povrini. Praksa je da je u ovakvim sluajevima povrina parcela dobivena terenskom izmjerom morala biti izravnata na slubenu povrinu parcela. Drugi sluaj nastanka greaka kod cijepanih parcela jest taj to se pogrijei kod unosa povrina za cijepane parcele ili se jednostavno zamjene povrine dviju parcela. Naravno, greke koje su nastale ovim drugim sluajem se lako otkriju.

Sljedea tablica je formirana od podataka iz izvjea pri vektorizaciji katastarskog plana u uspostave BPKN i prikazuje brojeve greaka u odreenim katastarskim opinama i postotak ukupnog broja greaka u odnosu na ukupan broj parcela. Zanimljivo je vidjeti da odreene katastarske opine (oznaene crvenom bojom) imaju izraeniju koliinu greaka, a karakterizira ih da pokrivaju urbanija podruja gdje su katastarski planovi izraivani u krupnijem mjerilu (1:1000). Te katastarske opine takoer karakterizira iznadprosjean broj promjena tijekom odravanja katastarskog operata, i prosjena veliina parcele je bitno manja od katastarskih opina izvan urbanih podruja.

Tablica 1.Prikaz broja greaka Katastarska

opina broj

parcela

ima na planu nema u operatu

ima u operatu nema na

planu

greke povrina %

apljina 6437 72 8 1094 17,0 Viii 2553 1 5 217 8,5 Trebiat 4423 4 2 223 5,0 Domanovii 4256 63 6 170 4,0 Blatnica 5635 3 4 145 2,6 itluk 7421 28 46 396 5,3 Krehin Gradac 2975 2 8 129 4,3 Vionica 2839 0 3 154 5,4 Buna 2927 45 47 271 9,3 Cim 2876 10 8 306 10,6 Mostar I 6038 86 44 660 10,9 Mostar II 7673 79 52 945 12,3 Pijesci 2041 55 18 127 6,2 Rodo 4339 45 61 427 9,8 UKUPNO 62433 493 312 5264 8,43 Iz prethodne tablice, takoer je vidljivo da najvei dio ukupnog broja greaka ine greke povrina, te da e one zahtijevati i najvie vremena u fazi otklanjanja greaka.

3. OTKLANJANJE GREAKA

Nakon to je BPKN odreene katastarske opine odobrena i instalirana u slubi za katastar, ista je duna u roku od 90 dana otkloniti sve greke koje su dostavljene od strane izvoaa. Razliiti tipovi greaka su i uzrono-posljedino povezani tako da pogreno upisan broj na dijelu parcele u operatu rezultira sa 3 razliita tipa greke.

Kod otklanjanja greaka bitan je redoslijed tako da je u prvom koraku potrebno provesti sve zaostale i djelomino provedene predmete koji uzrokuju nesuglasice plana i operata (greke 1-4). Time e se smanjiti broj greaka povrina jer e se za odreene parcele uskladiti tehnika i slubena povrina. Djelomino provedeni predmeti uzrokuju najvei broj greaka vrste 1-4, meutim postoje i drugi razlozi zbog kojih postojea parcela na katastarskom planu nema podataka u knjinom dijelu operata. Pri ranijoj digitalizaciji knjinog dijela katastarskog operata nije postojala potpuna kontrola pa se mogla dogoditi greka u upisu broja parcele u bazu podataka. Radi se o vrlo malom broju sluajeva, meutim takve greke bi egzistirale u katastarskom operatu dok sluajno ne bi bile detektirane pa je odreen broj greaka aktualan i danas. Za svaku pojedinanu greku potrebno je precizno utvrditi nain nastajanja greke i uvidom u originalne liste parcela ili drugu arhivsku dokumentaciju otkloniti greku. Otklanjanjem svih greaka vrste 1-4 postiemo da svaka parcela koja postoji na katastarskom planu ima odgovarajue podatke u knjinom dijelu katastarskog operata i obrnuto.

Parcele na kojima su odstupanja slubenih povrina od tehnikih vee od dozvoljenog mogu se globalno svrstati u tri grupe:

1. Parcele kod kojih je uzrok nastanka greke mogue lako i precizno utvrditi i istu greku administrativnim postupkom po slubenoj dunosti otkloniti. Ovdje se radi o grekama kao to su npr. zamjena povrina pri provoenju promjene ili susjedne parcele istog posjednika sa odstupanjima koja su slina i suprotnog predznaka.

2. Greke koje zahtijevaju terenski uviaj kako bi se odredio poloaj granice parcele.

3. Greke koje je mogue otkloniti tek kroz redovito odravanje katastra. Ova grupa greaka je najbrojnija i u veini sluajeva se radi o odstupanju koje prelazi dozvoljenu vrijednost, meutim ne radi se o gruboj greci, a uzrok se moe povezati jedino sa raunanjem povrine

U prvom redu otklonit e se one greke koje je mogue odmah otkloniti grupa 1. (pogreno upisana ili prepisana povrina, pogreno vektorizirana parcela ili dio parcele), provesti e se postupak po slubenoj dunosti ime e se greka ispraviti i o tome obavijestiti stranka.

Ako se pregledom DOF-a i DKP-a, kao i eventualnim oevidom na terenu ustanovi odstupanje koje je nastalo kao posljedica neusuglaenosti granica parcele na planu i na terenu (grupa 2), izvrit e se izmjera stvarnog stanja. U tom sluaju ovlatenicima na tim i susjednim parcelama e se uputiti poziv da budu nazoni premjeravanju u definiranom terminu radi utvrivanja mea. Nakon terenskog dijela posla provodi se redovni postupak u katastarskom operatu ime e se ta greka ispraviti.

Preostale greke (grupa 3) e se otkloniti u postupku redovnog odravanja katastarskog operata, ili u postupku eventualne nove izmjere koja treba rezultirati koordinatnim katastrom.

IV. ZAKLJUAK

Za auriranje i uspostavu tzv. nove zemljine knjige osnovni preduvjet su auran katastarski podaci, tj. katastarski operat koji je usklaen sa stvarnim stanjem na terenu. Obzirom da se nova zemljina knjiga temelji na katastarskim podacima o parcelama, evidentno je da je sluba za katastar odgovorna za podatke o broju parcele, nainu koritenja i povrini. injenica je da odreene greke u operatu datiraju ak od uspostave katastarske evidencije, a sluba za katastar bi ih bila primorana otkloniti tek pri sluajnom uoavanju greke kod izdavanja podataka ili kod provoenja promjene. Uspostava BPKN sa aplikacijskom podrkom za odravanje baze podataka omoguava sustavan nain otklanjanja greaka. Sustavna detekcija greaka u aktualnoj bazi podataka je omoguena kroz potpuni uvid u odreeni tip greke, a novi nain odravanja BPKN onemoguava nastanak novih greaka i nesuglasica to ranije nije bio sluaj pa su pogreke nastajale i kroz redovno odravanje katastarskog operata. Uspostava BPKN predstavlja znaajan iskorak u nainu odravanja katastarskih podataka, a nadlena dravna tijela trebaju uloiti vie napora kako bi te zaista velike promjene prole to bezbolnije. Potrebno je takoer otvoriti odreene rasprave kako bi se odbacile ili zamijenile neke klasine metode u odravanju katastarskog operata kao to su izrada B prijavnog lista ili postupak izravnanja povrina gdje je geometar duan odrati razliku izmeu slubene i tehnike povrine, a ta razlika u odreenim sluajevima sadrava greku u raunanju povrine. Uspostava BPKN je prilika da se sustavno otklone postojee greke i nesuglasice podataka katastra, a naknadni postupak sustavnog auriranja (usklaivanja sa stvarnim stanjem na terenu) BPKN koji prethodi uspostavi

nove zemljine knjige je prilika da se pree na koritenje tehnikih povrina kao slubenih ime bi definirali novu i toniju povrinu katastarske opine

LITERATURA

Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH, Pravilnik o BPKN, Sl. list FBiH, br. 21/08., 14/09, 54/09, 85/10.

ELIMINATION OF ERRORS IN CADASTRAL OPERATE DISCOVERED THROUGH THE CREATION OF REAL ESTATE CADASTRE DATABASE

Abstract: After vectorization of the cadastral map and establishing the Real Estate Cadastre Database, the first time in geodetic practice, there is a situation that the entire cadastral data is integrated within a single information system that allows us to automatically control the consistency of data in the process of detecting and eliminating mismatching between the technical and alphanumerical part of the cadastral registry.

By the analysis of detected mismatching in the cadastral operate, we can know the nature of the errors, how and when they arise, and it is also possible to define a way of correcting erroneous data. This work is based on experiences from projects including an update of cadastral data with the aim of establishing a new land registry, which will be based on updated data and new cadastral survey and it also deals with analysis of mismatching between the official and technical parcel areas.

Keywords: Real Estate Cadastre Database, digitizing, Cadastral Operate, Cadastral Map.