Pola milijuna Zagrepčana vozi se besplatno

broj 29 | godina 3 | besplatni primjerak Utorak, 19. siječnja 2010.

Grad i Holding ruku pod ruku

Noć muzeja u petak 29. siječnja

Gradonačelnik Bandić i predsjednik Holdingove uprave Čović ne strahuju od dugova

Zagrebački muzeji besplatno otvaraju vrata građanima od 18 sati do poslije ponoći

Str. 6-7

Str. 2-3

Str. 26-27

Javni prijevoz pod povećalom

ZG

HR

/Sin

iša

KO

SIĆ

2 tema broja Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Kad smo skupinu studenata usred sedamnaestice upitali - što ako im se ukine pravo na bespla-tan prijevoz, uglas su uzvratili: „A što ako se nakon toga počnemo masovno švercati?!“ Premda ni iz Uprave ZET-a, a ni od gradskih vlasti nema potvrde o tomu da bi se ukidale povlastice besplat-nog prijevoza određenim sku-pinama građana, kao ni da bi se povećavale cijene prijevoza, po medijima kolaju špekulaci-je o mogućem ukidanju prava na besplatan pokaz za učenike i studente. Kad bi se to dogodilo,

prema nekim izračunima, grad-ski bi proračun uštedio oko 50 milijuna kuna, a podsjećamo da se za ZET izdvaja ukupno 900 mi-lijuna kuna.

Neki gradski političari nego-duju što se uopće toliko proširio popis onih koji se voze badava, jer ispada da samo 30 posto Za-grepčana kupuje kartu za javni gradski prijevoz. Računa se da u Zagrebu ima oko 39 tisuća đaka osnovnih i srednjih škola, 46 tisu-ća studenata fakulteta te drugih visokoškolskih ustanova i akade-mija te 20 tisuća umirovljenika s mirovinom manjom od 1500 kuna. U sustavu besplatnog pri-jevoza od rujna 2006. više je od

500 tisuća Zagrepčana, od toga su umirovljenici najbrojniji, bilo oni iznad 65. godine života, bi-lo oni kojima mirovina ne prela-zi 1500 kuna. Teško da bi se išlo na ukidanje besplatnog prijevo-za njima. Kako nam je rekla pro-čelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. Višnja Fortuna, kategorije građana ko-je se vode pod tim uredom imat će pravo na besplatnu pokaznu mjesečnu kartu i tijekom 2010. godine. Tu pripadaju nezapo-sleni, umirovljenici s novčanom pomoći, darivatelji krvi i korisnici pomoći do 65. godine života ko-ji su nesposobni za rad.

Ove godine ZET će imati

Karte plaća 30 posto Zagr Godišnja subvencija za Zagrebački električni tramvaj je 900 milijuna kuna. Kad bi se ukinuo i studentima, prema nekim izračunima, uštedjelo bi se oko 50 milijuna kuna

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Više od 500.000 Zagrepčana u sustavu je besplatnog gradskog prijevoza

Riječ urednika

Novinska izvješća govore da su gradonačelnik Milan Bandić i Ivo Čović, pred-sjednik Uprave Zagrebač-kog holdinga, na Sljeme-nu “zakopali ratne sjeki-re”. I Bandić i Čović, pak, o svojim odnosima uop-će nisu govorili, nego su istaknuli da između Gra-da i Holdinga nema pro-blema te da će iduće raz-doblje to i potvrditi...

(Pred)izborna razdoblja nedvojbeno su pokazala da Grad i Holding više ne dišu istim plućima. Dvojcu “nestaje zraka”, a u takvoj situaciji veslači pokuša-vaju spasiti sebe, svaki na svoj način. Čović zna da će mu se uspješnost mje-riti samo razlikom između ulaznih i izlaznih faktura, a ne političkim ustupci-ma. Poput Rohatinskog, nije za zaduženja, barem ne bez temeljite analize.

S druge strane, ni Ban-dić i njegovi suradnici ni-su od jučer. Deset godina vode grad. Birači su rekli - uspješno. Političarima je to jedino mjerilo! A da bi to glasači opet potvrdi-li, i Bandić i Čović moraju veslati zajedno. U čamcu su poreznih obveznika, u kojemu je sve više i prora-čunskih i političkih rupa. Biračima nije važno ima li on kormilara - u Gradskoj skupštini ili negdje drug-dje - važno im je kako ve-slači veslaju...

Kako veslaju Bandić i Čović?

Branko Karapandža

3tema brojaUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

manjak između 130 i 140 mili-juna i sustav će biti teško održiv ako Grad ne izdvoji više novca.

- To što se izdvaja za ZET nije dovoljno da bi naš prijevoznik poslovao pozitivno - izjavio je nedavno predsjednik Uprave Za-grebačkog holdinga Ivo Čović.

Zasad se ne govori o posku-pljenju prijevoza, što bi uz no-vogodišnje podizanje cijene pli-na, a time i grijanja, mnogim Za-grepčanima značilo dodatni šok u kućnom proračunu. Tramvaji i autobusi dizali su bili cijenu pri-je dvije godine, a prije toga još 2002. godine, i to da bi se djelo-mice sanirali gubici. Kako će se danas rupe popunjavati?

epčana!besplatan prijevoz učenicima

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U Splitu je karta za autobus 10, za djecu 5 kuna, mjeseč-ni pokaz 260, za đake 115, a za umirovljenike 130 kuna. U Rijeci je cijena također 10 kuna, a mjesečni je pokaz 276 kuna. U Beču je karta 1,8 eura, a za dijete, psa ili bicikl platit ćete upola ma-nje. U Ljubljani je karta je-dan euro za jednu vožnju, mjesečna radnička 34 eu-ra, a godišnja prijenosna 420 eura.

U Splitu i Rijeci karta po 10 kuna

Tko se sve vozi besplatno

Socijalne kategorije koje imaju pravo na besplatan prijevoz su: redoviti učeni-ci osnovnih i srednjih ško-la, studenti, strani studen-ti, nezaposleni prijavljeni u Zavodu za zapošljava-nje, umirovljenici stariji od 65 godina i oni koji imaju mirovinu manju od 1500 kuna, dobrovoljni davate-lji krvi (muškarci najmanje 30 puta, žene 20 puta), ro-ditelji i djeca poginulih, ne-stalih i zatočenih branitelja, nezaposlene osobe s inva-liditetom od najmanje 70 posto, policajci u službe-noj odori. Prošle godine uveden je i besplatan pri-jevoz za sve građane u naj-strožem centru grada, dvi-je stanice od Trga.

Godišnja prenosiva karta za cijelu obitelj ZET nudi opću godišnju po-kaznu kartu koja postaje pre-nosiva subotom, nedjeljom i blagdanom, ali samo na ime supružnika ili djeteta. Upozo-rava se pritom da godišnje po-kazne karte na ime i sa slikom nisu prenosive i vrijede samo za osobe na koje glase.

I jeftinije parkiranje antirecesijska mjeraJoš jedna antirecesijska mjera u gradu, kako se izrazila zamjeni-ca gradonačelnika Jelena Pavi-čić Vukičević, jest smanjivanje cijene parkiranja u Zagrebu. Ti-me su prvi dani 2010. godine počeli barem s malo optimiz-ma za građane, jer je u svim zo-nama parkiranje jeftinije oko 25 posto.

Sa 14 na 12, sa sedam na pet, s tri na dvijeSat parkiranja u prvoj zoni umjesto prijašnjih 14 kuna sa-da stoji 12 (pola sata, umje-sto sedam, stoji šest kuna), u drugoj je sa sedam smanje-no na pet, a u trećoj s tri na dvije kune za sat parkiranja.- Iako smanjenje cijena nije so-cijalna mjera, mi smo pokuša-li olakšati život građanima - ka-zala je zamjenica gradonačel-nika, ističući da je i prije bilo

prigovora na visinu cijene par-kiranja, a da se odlučilo reagira-ti u vrijeme krize.

Dnevna karta 200 umjesto 230 kuna Kao što je i logično, jeftinija je i takozvana dnevna karta par-kiranja, koja se od Nove godi-

ne uvela kao zamjena za uki-danje dosadašnje kazne nakon odluka koje je donio Ustavni sud. Dnevna karta u prvoj će zoni biti 200 kuna umjesto do-sadašnjih 230, u drugoj 100 ku-na umjesto 130, a u trećoj 50 umjesto 70 kuna. (jr)

U fokusu

“Ok, sve je na mjestu. Ja imam besplatan pokaz pa još nemrem

pljuvati po cijeni karata“, komentira jedan forumaš svoj odnos

prema gradskom prijevozniku. Besplatna vožnja tramvajem i

autobusom svojevrsna je socijalna mjera, skrb grada za ugro-

ženije skupine građana, đake, studente, umirovljenike, neza-

poslene…, ali pitanje je zna li onaj koji se vozi badava koliko

netko drugi plaća za taj socijalni program. Koliko nas zapravo

košta njegov - besplatni pokaz? (jr)

Koliko nas košta - besplatni pokaz?

4 aktualno Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Blato želi remizu i tramvaj - Vrijeme je da Blato, Lanište i Oto-čec postanu prava gradska nase-lja, da dobijemo tramvaj i remizu, a sve ostalo je koliko-toliko u redu - misli Mihael K.

Za projektnu dokumentaci-ju remize u Blatu bilo je osigura-no 60 milijuna eura, a prvi tram-vaji trebali su krenuti 2012. godi-ne. Novac se planiralo osigurati i

kompenzacijom sadašnjeg pro-stora na Trešnjevci, za koje se tada moglo dobiti oko 40 milijuna eu-ra, a djelomice i Holdingovim ob-veznicama. Gradnja Kongresnog centra, vrijednog 32 milijuna eu-ra, najavljena je 2006. godine, ka-da su mladi splitski arhitekti Da-mir Mioč i Zvonimir Prlić dobili pr-vu nagradu na natječaju.

Blato postaje zlato, rečeno je početkom 2008. godine, kada je, osim Arene, šoping-cen-tra, hotela, stambeno-poslov-nog kompleksa i stanice za la-kotračnu žejeznicu, najavljena i gradnja nove remize u Blatu, uz nove tramvajske koridore u No-vom Zagrebu. Nešto slično zla-tu trebao je postati i Kongresni centar, za čiju je projektno-teh-ničku dokumentaciju iz prora-čuna Grada Zagreba za 2009. bi-lo osigurano više od 15 milijuna kuna. O modelu financiranja tre-balo se razgovarati s hrvatskim gospodarskim tvrtkama, koje bi

pomogle Gradu, jer je situacija već tada bila nezavidna.

Spalionica otpada vrijedna 1,4 milijarde kuna, unatoč protivlje-

nju stanovnika Resnika, treba-la se u dogledno vrijeme poče-ti graditi, ali se o tome više ne govori. Novo naselje za mlade bračne parove u Podbrežju tako-đer je bilo, po mišljenju građana, dio predizbornih obećanja. Već su se počele graditi i pristupne ceste, a onda je sve stalo.

Sveučilišna bolnica u Blatu i stadion u Maksimiru svima su već znane i nikad dovršene priče. Za-grepčani gotovo da i ne polažu nade u njihov završetak. Sad kad je prošlo toliko vremena i izbori

svih fela, pitaju se što će biti s tim projektima, posebice važnijima. Kažu, da ne trebaju, ne bi se ni planirali. Pitaju se i što je s nov-cem koji je za te projekte plani-ran u proračunu, te jesu li preva-reni ili će jednog dana ipak dobiti te kapitalne objekte? Ne bi voljeli da se sve prebaci na recesiju...

Na prvoj sjednici proširenog saziva Skupština Zagrebačkog holdinga prihvatila je plan po-slovanja za 2010., ali bez investi-cija. Ni u gradskom proračunu nema baš puno novca za velike projekte. Očito, Grad i Holding morat će građanima ubrzo od-govoriti - kad će tramvaj u Bla-to, dokad će smeće na Jakuše-vec, kad će se kupati u zagrebač-kim termama?

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Rečeno je 2008. - “Blato postaje zlato”Osim Arene, najavljeni su i gradnja remize u Blatu, stanica za lakotračnu željeznicu, šoping- -centar, hotel, stambeno-poslovni kompleks, terme, spalionica, kongresni centar... Od svega toga zasad ništa

Terme Zagreb za 500.000 gostiju

- Bilo je dosta ponuda za kon-cesiju nad zagrebačkim Ter-mama, jer je to zlatna koka - rekao je 2008. gradonačelnik Bandić.Rečeno je da bi Terme Za-greb u Blatu mogle zapo-sliti 500 djelatnika, privući 500.000 gostiju i sačuvati 25 milijuna eura koje smo troši-li u Čatežu. Grad i INA osno-vali su tvrtku Terme Zagreb, a za predsjednicu Uprave iza-brana je Saša Mesić, kći pred-sjednika Stjepana Mesića. Tvrtka je prošle godine ras-pisala natječaj za izradu pro-jektnog programa za urbani-stičko-arhitektonski natječaj za gradnju Termi...

Otvorena početkom 2009., Arena Zagreb zasad je jedini završeni gradski

kapitalni projekt u Blatu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

AndrejŠto se mene ti-če, trebali bi napraviti re-mizu u Blatu, za ostalo me

nije briga. Tramvaj je ljudima najvažniji

MartinaObećali su, pa neka i grade. Sve je potreb-no. Kapitalni

objekti planirani su puno prije recesije, to nije izgovor

SlavicaSmatram da od svih kapitalnih projekta tre-ba najprije gra-

diti spalionicu. Jakuševec neće još dugo izdržati, a treba misli-ti na okoliš

TomislavPrije svega tre-ba sagraditi stadion, a onda sve ostalo. Ne

smije se ljudima lagati u kam-panji, a poslije šutjeti

AnaGraditi treba. Neka se poli-tičari odreknu svih svojih po-

vlastica i bit će novca. Uosta-lom, on je već prije planiran.Gdje je nestao?

CvitaNajprije treba završiti bolnicu u Blatu. Gužva-mo se po hod-

nicima i pola dana čekamo na pregled. Poslije toga remizu i male stanove za mlade obitelji

Anketa

Okretište tramvaja na Ljubljanici

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

�

5aktualnoUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Ni crno ni bijelo, ali s nadomManje je onih koji će reći da se nije radilo i gradilo. Zna to i gradska uprava, kao i činjenicu da je lakše planirati s punim nego s praznim džepom. Veći je izazov učiniti nešto s praznim budžetom

Ni crno ni bijelo, ali s nadom - tako bi se moglo reći za ka-pitalne investicije u gradu u na-rednom razdoblju. Prošlo je bilo ružičasto, no ne i bez “crnih ru-pa”. Od svojevremeno najvećeg gradilišta u Europi do grada u ko-jem građevinska industrija izumi-re. Od najskupljeg javnog zahoda i kavijara na Snježnoj kraljici do gašenja Zlatne piruete, klizačkog

natjecanja sa 40-godiš-njom tradicijom koje košta 400.000 kuna. Od visokog drugog mjesta u Europi u Tjed-

nu mobilnosti do poraznog druš-tva s Beogradom i Bukureštom po čistoći i ekonomskom uprav-ljanju. Od sjajnih pohvala za uči-njeno do kritike za neučinjeno, te (pre)zaduženosti i rastrošnosti. Sve je to Zagreb, nama najljepši i najbolji, sve je to učinak aktual-ne gradske uprave.

- Gradnjom Arene riješili su me golemih gužvi kroz Remetinec, skratili put do posla gotovo 20 minuta. Meni su najbolji - reći će Ivan iz Botinca.

- Radim u Svetoj Nedjelji, sa-mo da su napravili Zagrebačku aveniju meni je dovoljno - tvrdi Željko.

- Uništili su srce grada, po-godujući građevinskom lobiju. Cvjetni trg i Horvatinčića ne mo-gu im oprostiti - kaže Zoran.

- Meni je garaža u Tuškancu

bila promašena investicija. Zbog parkinga znao sam gradom kru-žiti i sat vremena, a onda sam se sjetio. Sad odem na Tuška-nac, lijepo se parkiram u garažu, pa u grad. Sve je to navika - ka-že Mario.

Manje je onih koji će reći da se nije radilo i gradilo. Zna to zna i aktualna gradska uprava. Kao i činjenicu da je lakše planirati s punim nego s praznim džepom. Veći je izazov učiniti nešto s pra-znim budžetom...

Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Kojim putem preko Domovinskog mosta - u nove investicije ili razdoblje stagnacije?

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Muzej suvremene umjetnosti kao kruna

Nakon 25 godina okon-čana je obnova crkve Sv. Marka, a koncen 2006. za-vršili su i radovi na sjever-nom zvoniku zagrebačke katedrale. U preuređenje Kvaternikovog trga ulože-no je 250 milijuna kuna, a otvoren je i prvi dio znan-stveno-učilišnog centra Kampus Borongaj za čak 35.000 studenata. U Sopni-cu-Jelkovec, naselje poti-cane i socijalne stanograd-nje, uselili su prvi stanari, otvoreno je i preuređeno više vrtića i škola... Kao kru-na, otvoren je Muzej suvre-mene umjetnosti.

Na ulicama 130 niskopodnih tramvaja

Hitna pomoć i “HR Klinika Schwarzwald”

Zagrebačka avenija, Domovinski most...

Bundek ponos i gradske vlasti i građana

U srpnju 2007. pojavio se prvi niskopodni tramvaj, vrijedan 12 milijuna kuna, s klimom, prilagođen osobama s invali-ditetom. U prometu ih je sad čak 130, a tijekom 2008. i 2009. ZET je kupio i 214 niskopodnih autobusa.

Nova zgrada Hitne pomoći i Arena dobile su visoka prizna-nja za funkcionalnost i izgled. Bolnica Sveti Duh (pre)uređuje se po najvišim svjetskim stan-dardima, a Rebro je s hotelom i 36 operacijskih dvorana “HR Klinika Schwarzwald”.

S trećim trakom, u rujnu 2006. otvorena je Zagrebačka aveni-ja (bivša Ljubljanska), sagrađe-ni su ili preuređeni Radnička cesta i Domovinski most, Ze-leni i Plavi val, nadvožnjaci u Heinzelovoj i Ljudevita Posav-skog, više javnih garaža...

Uređenje jezera i parka Bundek ponos je aktualne gradske upra-ve, ali i građana, osobito onih iz Novog Zagreba. Ulog u Sljeme i Snježnu kraljicu i hvaljen je i osporavan, a malotko je mislio da će taj projekt dostići svjetsku vrijednost.

�

6 aktualno Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Da pojeftinjenju, ali ne bez analize- Nije problem što gradonačel-nik odlučuje o cijenama komu-nalnih usluga i što je, primjerice, pojeftinio parking. Dobro je da je taj mehanizam u rukama iz-vršne vlasti jer nekad treba br-zo reagirati. Problem je kad se te odluke donose u predizbor-ne svrhe bez potrebnih studi-ja i analiza - komentirao je Bo-ris Šprem. Boris Šprem, Miran Martinac i Ivo Čović (slijeva)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Diktira li gradonačel Proširena Skupština Holdinga prihvatila je Plan poslovanja za ovu godinu, ali bez investicija. Čeka se razgovor s gradonačelnikom Bandićem i definiranje prioriteta, ali i ugovorno reguliranje odnosa Grada i Holdinga

Gradonačelnik Milan Bandić i Ivo

Sve su oči 7. siječnja bile uprte u Zagrebački holding. Iza zatvorenih vrata održavala se prva sjednica njegove Skupštine u proširenom sastavu. S nestrpljenjem se čekao kraj trosatnog zasjedanja i objava odluka koje bi trebale označiti no-vu eru u odnosima gradonačelnika Milan Bandića i Holdinga.

- Žustro smo raspravljali o Pla-nu poslovanja, koji smo i prihvati-li, ali bez investicija. Rok za njihovo određivanje je kraj siječnja - izvi-jestio je novi član Skupštine Boris Šprem.

Najavio je i novu sjednicu počet-kom veljače na kojoj bi se, osim o

investicijama, raspravljalo i o sadr-žaju ugovora kojima bi se definirali poslovni odnosi Grada i Holdinga, ali i o promjenama u Nadzornom odboru Holdinga. Povod za to je odluka Milana Bandića o smanje-nju cijena parkiranja, zbog čega će Holding izgubiti 25 posto prihoda planiranih na toj stavci. Strahuje se da bi gradonačelnik svojim zakon-skim pravom o određivanju cijena komunalnih usluga mogao izazvati velike potrese u planu prihoda.

- Nismo dosad dobili ozbiljan pri-jedlog investicija u službenoj for-mi. Imamo pred sobom jedinu go-lemu tablicu u excellu u kojoj je mnogo zahtjeva i potreba - rekao je predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović.

Najveća dobit - ZGOS, Terminali i Ceste

Plaće za 12.000 radnika neće se mijenjati

Najveću dobit planira ZGOS - 69,9 milijuna kuna. Čak 40 mili-juna kuna dobiti očekuju Rob-ni terminali, a Zagrebačke ce-ste 35,8 milijuna kuna. Dobit po 0,6 milijuna kuna ostvarit će, planira se, i AGM te Grad-ska groblja.

Plaće oko 12.000 zaposlenih u Zagrebačkom holdingu ove se godine vjerojatno neće poveća-vati. Iako pregovori sa sindikati-ma traju, najizglednije je da će Uprava dati taj odgovor. Razlog - gospodarske prilike i recesijsko vrijeme.

Četiri podružnice planiraju gubitakOd 18 podružnica unutar Za-grebačkog holdinga, njih četi-ri planiraju gubitak u ovoj go-dini. To su ZET (163,7 milijuna kuna), Sportski objekti (39,4), Zagrebački velesajam (21,6) te “Vladimir Nazor” (6,2 mili-juna kuna).

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Potrebe se mjere milijardama

Holding odnose s Gradom želi urediti ugovorima

Zagrebački holding trenutač-no raspolaže sa 600 milijuna kuna koje bi mogao investira-ti. Riječ je o sredstvima amor-tizacije i postojećim kreditnim linijama. Potrebe podružnica to višestruko premašuju. Ovih se dana neslužbeno govori o investicijskom planu teškom 2,4 milijarde kuna. Njega Hol-dingu navodno planira pred-ložiti gradonačelnik. Hoće li se naći dogovor možda neg-dje na pola puta, znat će se tek krajem mjeseca.

Predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović, potaknut promjena-ma u planu poslovanja za lanj-sku godinu zbog odluke gra-donačelnika Milana Bandića da smanji cijene parkiranja u gradu, najavio je potpisivanje posebnih ugovora.- S Gradom moramo uredi-ti odnose ugovorima koji će propisivati kako, pod kakvim uvjetima i cijenama pružamo usluge. Tek nakon čvrstog ugovornog odnosa moći će-mo odlučiti u koje ćemo po-slove krenuti. Hoćemo li ići i u nova zaduženja, ovisi o jamstvu Grada da će redovi-to podmirivati pristigle rate - objasnio je Čović.

7aktualnoUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Jasen Mesić (HDZ), član Skupštine grada

Zagreba i Zagrebačkog holdinga

nik investicije?

Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

U Upravi odsad osam članovaLani je, osim Skupštine, proši-rena i Uprava. Sad ima osam članova, a nova je članica Slavka Megla Reljić. Nadzor-ni odbor (sad ima devet čla-nova) radi s dvije članice ma-nje jer su dužnosti razriješe-ne Jelena Pavičić Vukičević i Vesna Majher.

Deset novih članova Skupštine Holdinga

Minimalna dobit od milijun kuna

Skupština Holdinga sad ima 11 članova. Predsjednik je Mi-lan Bandić, potpredsjednik Mi-ran Martinac, a članovi su Boris Šprem, Mirela Holy, Jurica Meić, Vesna Brezić, Tatjana Holjevac, Velimir Srića, Radimir Čačić, Ja-sen Mesić i Darinko Kosor.

Planirani ukupni prihodi Zagre-bačkog holdinga za ovu su go-dinu 4.869.864.215 kuna, a pla-nirani rashodi 4.857.696.463 ku-ne. Planirana je dobit 12.167.752 kune. Inače, 2009. Holding će završiti s minimalnom dobiti od milijun kuna.

Milan Bandić i Ivo Čović vedri i nasmijaniDa će Grad i Zagrebački hol-ding vrlo brzo naći zajednički jezik, potvrdio je i susret gra-donačelnika Milana Bandića i predsjednika Holdingove Upra-ve Ive Čovića. U dubokom snije-gu, na otvaranju skijaške sezone na Sljemenu, obojica su bili na-smijani i vedri.

Holding ne srlja u dugove- Zagrebački holding ne srlja u dugove. Prošlu smo godinu

odradili u iznimno teškim uvje-tima, ali ipak bez gubitaka. Ni ove godine neće nam biti lak-še, ali u našem poslovanju ne bi smjelo biti minusa. To je naš plan i ja vjerujem da ćemo ga ostvariti - rekao je Čović.

Nema katastrofe, Grad ne propadaO odnosu Grada i Holdin-ga govorio je i gradonačelnik.- Nema katastrofe, Grad ne pro-pada! Ne plašite građane, ništa se strašno neće dogoditi. O od-

nosima Grada i Holdinga mo-gao bih govo-riti pola sata, ali za to nije ni vri-jeme ni mjesto. I ubuduće će-te nas vidjeti u idiličnim i sve boljim odno-sima - rekao je Bandić.

U fokusu

Miran Martinac izabran je za potpredsjednika Skupštine Za-

grebačkog holdinga. Potpredsjednik će moći ubuduće, ne bu-

de li se na sjednice odazivao predsjednik Milan Bandić, potpi-

sivati odluke Skupštine koje će se donijeti većinom (šest gla-

sova). Da bi Skupština Holdinga mogla zasjedati, potrebno je

da na sjednici bude najmanje šest članova. Upravo su to novi-

teti u novoprihvaćenom poslovniku.

S druge pak strane, odluku o investicijama nemoguće je do-

nijeti bez dogovora s gradonačelnikom i jamstva Grada da će

u slučaju kreditiranja i gradnje, primjerice, novih škola i vrti-

ća redovito uplaćivati rate.

- Sad je najvažnije da je završena pravna bitka između Skup-

štine i gradonačelnika. Održali smo konstituirajuću sjednicu u

skladu sa zakonom nakon što je i iz Ministarstva uprave stigla

odluka koju gradonačelnik ne može pobiti jer ne postoji nika-

kav daljnji pravni lijek - komentirao je Boris Šprem zategnutu

situaciju između Skupštine i gradonačelnika Milana Bandića.

(dkb)

Šprem: Kraj pravne bitke Skupštine i gradonačelnika

8 od kvarta do kvarta Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Vrtići u ruralnom dijelu četvrti Vijećnici Gradske četvrti Novi Zagreb - istok rezervirali su parcelu od oko osam jutara,

koja je ucrtana u GUP, a na kojoj bi se trebali graditi osnovna škola i dječji vrtić

Gradskoj četvrti na krajnjem ju-goistoku grada nedostaju dječji vrtići u ruralnijim dijelovima kao što su Buzin, Jakuševec i Veliko Polje. Djeca iz Velikog Polja već godinama idu u osnovnu školu u Veliku Goricu, koja teritorijal-no pripada Zagrebačkoj župa-niji. No, tko mari za teritorijal-nu podjelu kad đaka prije posla

treba voziti do škole. Upisuje se u školu koja je najbliža.

No, Vijećnici u Gradskoj četvr-ti Novi Zagreb - istok rezervira-li su parcelu od oko osam jutara, koja je ucrtana u GUP, a na kojoj bi se trebali graditi osnovna ško-la i dječji vrtić. Naime, Veliko Po-lje posljednjih je godina izraslo u ozbiljno naselje s oko četiri tisuće stanovnika. U Jakuševcu posto-ji objekt stare škole, koji je grad-ski, a mogao bi se prenamijeniti

i urediti u dječji vrtić i osnovnu školu. Iako je Jakuševac staro pri-gradsko naselje, nedostaju mu i ambulanta i pošta.

No, zato će stanovnici Buzi-na uskoro svoje najmlađe vo-diti u dječji vrtić u svom nase-lju. Iz sredstava Gradske četvr-ti potpuno se preuređuje 500 četvornih metara prostora za vrtićke i jasličke skupine. Ra-di se o čvrstom objektu, a ne o montažnom vrtiću. U tijeku su

postavljanje izolacije te radovi na stolariji i fasadi.

Ta se gradska četvrt, barem zasad, može pohvaliti najma-njim brojem parkirnih mjesta koja su pod naplatom Zagreb-parkinga - jer parkiranje se na-plaćuje samo u blizini tržnice i Avenue Malla. No, nažalost, u Sopotu će se u Kovačićevoj lici uvesti naplata pod kapom Za-grebaparkinga, iako su se vijeć-nici izjasnili protiv te odluke.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Iz sredstava Gradske četvrti preuređuje se 500 četvornih metara prostora za dječji vrtić u Buzinu

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Derutni platoi uz stambene zgrade

Veliki su problem ove četvr-ti platoi uz velike stambene zgrade kao što su onaj uz Ma-muticu i u Dugavama. Zbog starosti i oborinskih voda platoi ispod kojih su garaže, a na njima trgovine različite namjene, propadaju već go-dinama, a u obnovu nitko ne ulaže. Pravno gledano, teško se može reći tko je nadležan za održavanje platoa - govo-ri Mijo Markulin, predsjednik Vijeća četvrti.Zbog toga bi održavanje i obnovu trebali sufinancirati Grad, Vijeće GČ-a te stanari i vlasnici garaža.

U Zapruđu djeluje amatersko kazalište

Obnova boćališta u Sopotu i Utrini

Ulica Kamenarka u dvije faze

Čak jedanaest mjesnih odbora

Objekt MS-a u Zapruđu, na Meštrovićevu trgu, napokon je uređen, iz proračuna Četvrti. Lani je u uređenje, projektnu dokumentaciju i nadzor utro-šeno 1,7 milijuna kuna. Objekt sad koriste amatersko kazali-šte te udruge i stanke.

U 2009. počela je obnova bo-ćališta, a nastavit će se ove go-dine. Lani su uređena boćali-šta u Ulici Sv. Mateja i Kauzlari-ćevom prilazu u Dugavama te u Ulici B. Magovca u Travnom. Sad su na redu za obnovu bo-ćališta u Sopotu i Utrini.

Iako je još prije nekoliko godi-na sagrađeno naselje na po-dručju Jakuševca, pristupne prometnice nisu dovršene ni uređene. Iz sredstava MKA za sanaciju i proširenje Kame-narke izdvojeno je 1.131.500 kuna.

Predsjednik VGČ-a Novi Zagreb - istok Mijo Markulin već drugi put obnaša dužnost prvog čo-vjeka Vijeća. U njegovu prvom mandatu od 2001. do 2005., ka-že, nisu djelovali mjesni odbori. Sad ih u toj četvrti ima 11 i veli-ka su pomoć Vijeću.

9od kvarta do kvartaUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Obnovljeno igralište Grafičke školeVijeće Gradske četvrti Pešenica--Žitnjak u 2009. raspolagalo je proračunom za male komunal-ne od 18,995 milijuna kuna, ali nakon nekoliko rebalansa sred-stva su se smanjila oko 1,7 mili-juna kuna. Od komunalnih ak-cija realizirano je gotovo 97 po-sto planiranog. U obnovu dječjih i sportskih igrališta potrošeno je 2.607.300 kuna.

- Velika investicija bilo je ure-đenje odbojkaškog, rukomet-nog i košarkaškog igrališta Gra-fičke škole u Getaldićevoj ulici - ističe predsjednik VGČ-a Pe-ščenica-Žitnjak Ivan Šikić. - U taj je zahvat uloženo 300.000 kuna. Jedno dječje i sportsko igralište uređeno je na Žit-njaku 61 iza objekta mjesne samouprave.

Borovje je planski sagrađeno na-selje u četvrti Peščenica-Žitnjak, ali nikad nije dovršeno. Nakon što su investitori sagradili zgra-de za stanovanje mnogi od njih nisu uredili okoliš i pristupne prometnice. Tako u Borovju nai-lazimo na nedovršene ceste ko-jima nedostaje drugi sloj asfal-ta, manjak parkirališta, a nema ni uređenog nogostupa kojim bi djeca sigurno išla u školu.

- Nakon što se stanari usele u takve stambene zgrade poči-nju primjećivati spomenute ne-dostatke, koje onda mora rje-šavati Vijeće četvrti - govori šef

Službe za MS Peščenica-Žitnjak Ilija Miškić.

Stanovnici Borovja tražili su od grada tramvajsku stanicu, a nedavno su je i dobili. Budući da naselje nema ni jedno dječ-je igralište, Vijeće je pronašlo lo-kaciju uz savski nasip i Most mla-dosti, gdje će se uskoro graditi dječji park. U planu je i gradnja dječjeg vrtića. Naime, trenutač-no roditelji vode djecu u tzv. za-mjenski objekt koji im je ustu-pila crkva Porođenja Marijina. Gradski dječji vrtić gradit će se na parceli uz sam Dom zdrav-lja, čim financijske prilike budu povoljnije.

No, najveći problem te četvr-ti je bespravna gradnja, i to u

ruralnim dijelovima poput Kozari Puteva i Resnika. Vijeće Gradske četvrti već je na tri od četiri sjed-nice tražilo legalizaciju tih obje-kata. Zbog bespravno sagrađe-nih kuća neki građani još imaju probleme s kanalizacijom, koja je u Kozari Putevima nestandar-dizirana. Legalizacijom objekata i donošenjem urbanističkog pla-na uređenja naselja spriječila bi se daljnja devastacija prostora, a mještani bi točno znali kojim ko-ridorima prolaze prometnice, a koje su parcele namijenjene za objekte društvene namjene.

Za objekt u kojem će biti po-licijska stanica, ambulanta i knjižnica napravljeno je idejno rješenje.

Sanja Knjazsanja.knaz@mmreza.hr

Borovje još bez dječjeg igralištaNajveći je problem u četvrti Peščenica-Žitnjak bespravna gradnja, najviše u Kozari Putevima i Resniku, a legalizacijom objekata i donošenjem urbanističkog plana spriječila bi se daljnja devastacija prostora

Legalizirati Centar male privrede

Iako u ovim gospodarski teš-kim vremenima Centar ma-le privrede Savica-Šanci radi punom parom, i tamo imaju svojih problema. Naime, cijeli je centar sagrađen bez odgo-varajuće uporabne dozvole. Zbog toga i briga o komunal-nom standardu nije na zavid-noj razini. Potrebno je što hit-nije provesti legalizaciju obje-kata da bi Grad vodio brigu o održavanju prometnica, a Či-stoća imala obavezu odvoziti smeće. Ovako se to rješava ad hoc. Nedavno se iz plana ma-lih komunalnih akcija za do-vođenje 800 metara kanali-zacije u Centar izdvojilo 800 tisuća kuna. Kozari Putevi, naselje u gradskoj četvrti Peščenica-Žitnjak

Grafička škola - u preuređenje igrališta uloženo je 300.000 kuna

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

NikaOvdje imam puno prijate-lja, a voljela bih kad bi negdje

blizu bilo klizalište

HelenaŽivim ovdje od rođenja i sve je OK, a dobro je što je u našem kvartu i stu-

dentski kampus, pa će mi biti blizu kad krenem na faks

IvanRadnička ce-sta puna je no-vih poslovnih zgrada, ali ne-dostaju parki-

rališna mjesta uz njih

JulijaU našem kvar-tu nedostaju veliki šoping-centri u kojima bi bilo više ra-

zličitih dućana

MarinOvdje ima do-voljno zelenih površina i pro-stora za rekre-aciju i sportske

aktivnosti. Volim šetati po jeze-rima Savice-Šanci

MiroGradska četvrt Peščenica-Žit-njak sasvim je solidan kvart. Jedino imam

primjedbu na tramvaje, jer još jedino na liniji broj 2 voze stari tramvaji, a ne novi niskopodni

Anketa

10 događaji Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Dnevna skijaška karta jeftinija 30 posto

Nakon Snježne kraljice - Zagreb Open

Tomislavov dom s bazenom i fitnesom

Uvjeti za umjetno zasnježenje

Gradonačelnik Bandić i pred-sjednik Uprave Holdinga Čović pozvali su sve, pa i one izvan Hr-vatske da dođu na Sljeme. Karte su jeftinije 30 posto, vikendom odrasli plaćaju 100 kuna, djeca 50, a u tjednu odrasli plaćaju 60, a djeca 30 kuna.

Trofej Snježne kraljice na Slje-menu je u dva dana pratilo oko 25 tisuća gledatelja. Ljubitelji alpskog skijanja ovih dana po-novno su na Sljemenu: od 18. do 20. siječnja održava se FIS Zagreb Open, u veleslalomu i slalomu za skijašice i skijaše.

Hotel Tomislavov dom ima aranžman za vas ako se odlu-čite na skijanje vikendom. Za dvoje u dvokrevetnoj sobi vi-kend s polupansionom stoji 1340 kuna. Sedam dana je ne-što više od 4000 kuna. U cijeni je i uporaba bazena i fitnesa.

Umjetno zasnježenje ima nultu točku na -3°C i uz vlažnost od 86 %. Za zasnježenje se koriste dvi-je vrste uređaja: “žirafe”, fiksne na Crvenoj stazi i “ventilator to-povi” - 13 mobilnih, a devet fik-snih na Crvenoj i jedan na Zele-noj stazi.

Ratrak - stroj za izradu skijaške staze

ZGBH

R/si

nisa

kos

ic

Sljeme skijašima pretoplo Ova godina zbog kašnjenja zime zadavala je glavobolje pri uređivanju skijaških terena. Na Sljemenu prosječno godišnje skija 40-50 tisuća ljudi, preklani ih je bilo čak 60 tisuća, ali ove godine bit će ih vrlo malo

- Moramo imati na umu da ovo nisu Alpe, nije Austrija, ovo je samo veće brdo i vr-lo je komplicirano održava-ti stazu pod snijegom - izjavio nam je rukovoditelj sljemenskog skijališta Drago Žiljak dok se pri-je nekoliko dana muka mučila s nastavkom sezone skijanja za rekreativce.

Prošli je tjedan skijanje za građanstvo bilo odgođeno. Če-kala se minimalna temperatura potrebna da bi se staze mogle zasnježivati. Nakon Snježne kra-ljice staza je zbog kiše bila lede-na, a gdjegdje su virili zemlja ili kamenje. Crveni spust je imao snijega od početka do kraja, ali nema dovoljno širine po-trebne za rekreativno skijanje pa je vrlo opasan. Zeleni i Pla-vi spust uopće nemaju snijega za skijanje.

Drago Žiljak kaže da je ova go-dina zbog kašnjenja zime zada-vala mnogo glavobolje pri ure-đivanju skijaških terena. Na Slje-menu prosječno godišnje skija između 40 i 50 tisuća ljudi, pre-klani ih je bilo čak 60 tisuća, ali će ove godine skijaša naža-lost biti vrlo malo.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Poziv mladencima

Hotel Tomislavov dom na Slje-menu, uz uobičajenu ponudu, svojim gostima nudi i poseb-na iznenađenja. Ne samo u vrijeme skijaške sezone, ne-go i cijele godine. Mladenci, primjerice, koji će svoje vjen-čanje slaviti u hotelu sveča-nost mogu učiniti drukčijom i nezaboravnom.

Uz blizinu Zagreba i bajkovitu prirodu, kako poručuju iz To-mislavova doma, za prvu brač-nu noć mladencima poklanjaju ugođaj u romantično ukrašenoj sobi s prigodno rashlađenim šampanjcem. I gostima koji će biti na svadbenoj svečanosti odobravat će se poseban po-pust na noćenje.

11događajiUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Nakon profesionalaca na Crve-nom spustu, dame se očekuju 30. siječnja na Bijelom. Žene ko-je rekreativno skijaju imat će prigodu okušati se s Anom Jelušić, Nikom Fleiss, Mate-om Ferk, uz potporu i Janice Kostelić, na drugom Dam-skom kupu na Sljeme-nu. Skijat će poznate osobe iz kazališta, filma, s estrade, po-litičarke, novinarke…

Natjecateljice, ako se pokažu dobrima, konkuriraju za vrijedne nagrade. Dame koje osvoje prva tri mjesta dobit će kao dar novu opremu skijaške reprezentacije.

Među više od 100 rekre-ativnih skijašica bit će iza-brana prva dama rekreativ-nog skijanja za 2010. godinu.

Organizatori manifestacije, DM i Hrvatski skijaški savez, upriličuju zabavu i zakusku za gledatelje, uz neizostavni grah i čaj.

Prošle je godine održan pr-vi Damski kup, na kojemu je u

veleslalomu nastupilo 120 po-znatih dama rekreativnih skijašica. Inače, za natjecanje se obično pri-javi više stotina žena, ali se izvlače-njem izaberu one koje će zauzeti svoje mjesto na Bijelom spustu.

Apartmanska kuća Snježna kralji-ca smještena je uz središnju plani-narsku stazu, u blizini kapelice Kra-ljice Hrvata i sljemenskih skijaških staza. U svom sastavu ima 17 mo-derno opremljenih apartmana od kojih je 16 četverokrevetnih i jedan osmerokrevetni.

Skijašima i ostalima nude se po-sebni aranžmani. Tijekom vikenda dvokrevetni apartman stoji 620, a šesterokrevetni 1040 kuna po da-nu. Želite li, na primjer, boraviti pet dana, to će vas stajati 580, odnosno 980 kuna po danu.

Poziv u apartmane Snježne kraljice

Nakon Snježne kraljice slijedi Damski kup Među više od stotinu rekreativnih skijašica bit

će izabrana prva dama rekreativnog skijanja za 2010. godinu

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Damski kup na Sljemenu prošle godineZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

12 gradom, gradom Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Zahvaljujući poticaju Slavice Ka-nić Detelić i njenoj nesebičnoj donaciji životne ušteđevine od 50 tisuća eura, najmlađi stanov-nici Male Mlake dobili su dječ-ji vrtić. Taj moderno opremlje-ni montažni vrtić područni je objekt vrtića Botinec, a u njemu će biti 75 djece. Uz vrtić je sagra-đeno i dječje igralište te parki-ralište. Vrijednost investicije je 4.610.890 kuna.

Slavica Kanić Detelić već go-dinama ne živi u Maloj Mlaki, ali kaže da je najljepše trenutke djetinjstva provela s roditeljima upravo u Mlaki, pa i danas rado navraća rodbini koja je ostala ži-vjeti u tom novozagrebačkom naselju. Slavica Kanić Detelić da-nas ima 84 godine, a nikad nije postala baka. Nažalost, djecu ni-je imala, ali njen rođak koji sta-nuje u Mlaki ima osnovnoškol-sku djecu. Prisjeća se kako joj je često govorio da dijete mo-ra voziti u četiri kilometra uda-ljen prvi vrtić. Već joj se tad rodi-la ideja o donaciji životne ušte-đevine, a sve se počelo događati 2007. godine. Nakon što je otišla u Gradsko poglavarstvo na raz-govor s gradskim ocima, izrazila

je želju da pomogne u gradnji vrtića. Kad se taj montažni dječ-ji vrtić počeo graditi, 2009. go-dine, njen novac sjeo je na grad-ski račun.

- Zadovoljna sam i sretna što je vrtić tako brzo sagrađen, če-sto sam pomislila da to neću do-živjeti. Pitali su me novinari je-sam li dolazila gledati kako ra-dovi napreduju. Nisam, imam povjerenja u stanovnike Male Mlake, koji su me o svemu izvje-štavali, a sad ću od Grada dobi-ti i potvrdu da sam uložila svoj novac u gradnju vrtića. To zna-či da je novac namjenski potro-šen i ja sam sretna. Uvijek sam bila skromna, nisam raskošno ži-vjela, pa sam uspjela uštedjeti. Ali, nikad mi ništa nije nedosta-jalo, osim možda djece - govori skromna gospođa Slavica. - Ma ne, nisam razočarana što se vr-tić ne zove po meni, ja samo že-lim pomagati, ne želim biti zvi-jezda. Evo, uplatila sam novac na žiro-račun Caritasa za pomoć stradalima u potresu na Haitiju, a pomogla sam i Klaićevoj bol-nici te 1964. za vrijeme poplave u Zagrebu.

Mala Mlaka naselje je staro vi-še od 500 godina, a budući da je tu proglašeno vodozaštitno područje, nije se doseljavalo

Zbog datuma na polici u red za novu ponudu dopunskog

Nove nastambe za lavove, krokodile, kajmane i šišmiše

Obrazac ponude na inernetu ili u najbližoj ispostavi

Osiguranici kojima je na polici, odnosno iskaznici dopunskog zdravstvenog osigu-ranja naveden datum dokad vrijedi, da bi produžili dopunsko zdravstveno, moraju podnijeti novu ponudu za sklapanje ugo-vora. Ostali osiguranici kojima je na polici naveden samo početak osiguranja, a bez datuma dokad vrijede - ne moraju. (dkb)

U Zoološkom vrtu gradit će nove nastam-be za lavove, te krokodile i kajmane, koje nećemo gledati iz ptičje perspektive, nego izbliza. Ni šišmiše nećemo gledati kroz sta-klo. U novoj nastambi s njima ćemo se dru-žiti, kaže Tomislav Krizmanić. Sagrađen je ulaz za invalide i postavlja se ograda pre-ma ulici Fakultetsko dobro. (kb)

HZZO ne dostavlja na kućne adrese ponude za sklapanje ugovora o dopunskom zdrav-stvenom osiguranju. Obrazac ponude mo-že se preuzeti na internetu ili u najbližoj is-postavi Zavoda. Zavod ne dostavlja uplat-nice za plaćanje premije, nego će na adresu, uz policu i iskaznicu, dostaviti upute o po-punjavanju uplatnica. (dkb)

Za vrtić i Slavičina životna ušteđe Za gradnju vrtića u Maloj Mlaki, u kojem će biti 75 mališana, Slavica Kanić Detelić darovala je svoju životnu ušteđevinu od 50 tisuća eura

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Gradonačelnik Milan Bandić i donatorica Slavica Kanić Detelić na svečanom

mnogo novog stanovništva, ni-ti su se gradile urbane vile kao u susjednom Buzinu. No, grad-ska populacijska politika pomo-gla je da u naselju bude sve više i više djece, iako nema osnov-ne škole. Djeca već generacija-ma odlaze u obližnju Odru, ali i ta je škola derutna i bez od-govarajuće sportske dvorane.

Iz Vijeća Gradske četvrti, iz čijih se sredstava gradio vrtić, kažu da je sad na red za obnovu doš-la i ta škola.

Gradonačelnik Milan Bandić i Slavica Kanić Detelić zajedno su otvorili dječji vrtić, a on joj je tom prigodom zahvalio i predao buket cvijeća.

- Hvala vam od srca što ste

13gradom, gradomUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Izbjegnite Ventilatorsku ulicu u Stupniku

Robni terminali završavaju lanjske investicije

Najviše prosvjeti, kulturi, sportu i tehničkoj kulturi

Do ponedjeljka 22. veljače do pet sati Ventilatorska ulica u Stupniku bit zatvo-rena za sav promet. U toj se ulici gradi glavni sabirni kanal odvodnje, na dijelu od Puškarićeve ceste do Bugarove ulice. Obilazni pravac za vrijeme radova bit će Ventilatorska (jug) - Dolenica - Hrvatsko-selska - Puškarićeva i obratno. (sk)

Cilj poslovanja Robnih terminala u ovoj godini, doznajemo od voditeljice po-družnice Tade Cigić, završetak je poslo-va započetih lani i zadržavanje korisnika. Obavljaju se i pripreme za početak grad-nje hale od 7500 kvadrata na dvije etaže na Žitnjaku. Za taj je objekt ponovno ras-pisan najtječaj. (dkb)

Proračun Zagrebačke županije za 2010. godinu je 295.616.527 kuna. Najviše (117.207.950) ide prosvjeti, kulturi, sportu i tehničkoj kulturi. Zdravstvo i socijalnu skrb imat će 37.762.077 kuna. Za poljoprivredu i šumarstvo izdvojeno je 24.179.000, promet i komunalnu infrastrukturu 23.730.000, gos-podarstvo 23.039.500... (sk)

vina!

otvorenju vrtića u Maloj Mlaki

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

svoju životnu ušteđevinu uloži-li u ovaj plemeniti cilj - rekao je gradonačelnik.

Na otvaranju su bili i dogrado-načelnik Ivo Jelušić, dogradona-čelnica Jelena Pavičić Vukičević, predsjednik Gradske skupšti-ne Boris Šprem te predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović.

Još tri vrtića u Novom Zagrebu - zapad

Predsjednik Vijeća Gradske četvrt Novi Zagreb - zapad Jadranko Baturić ističe da će se u toj četvrti graditi još tri vrtića - u Hrašću i Lučkom te na Kajzerici pa će ta četvrt bi-ti prva u kojoj neće ni jedno dijete ostati neupisano. Čim financije dopuste, na Kajzeri-ci će se graditi vrtić s pet ja-sličkih i pet vrtićkih grupa te osnovna škola za 720 učeni-ka, zatim francusko-njemački vrtić s pet jasličkih te tri vrtić-ke grupe, kao i francusko-nje-mačka škola, dok će francu-sko-njemačka srednja škola imati mjesta za 325 učenika.Prije tri mjeseca otvoren je novosagrađeni montažni dječji vrtić u Blatu. Gradnja trajala je samo šest mjeseci. Vrtić Blato područni je vrtić onog u Hrvatskom Leskovcu i prima četiri odgojne skupi-ne. Vrtić u Laništu kao čvrsti objekt sagrađen je 2008. go-dine. Taj područni odjel dječ-jeg vrtića Remetinec prima šest vrtićkih i šest jasličkih grupa, ukupno 250 djece. U gradnju je Grad uložio 31 mi-lijun kuna.

Stručni skup o uzimanju antibiotikaKako propisivati antibiotike, komu, koliko česti, kada prestati? Odgo-vor će pokušati dati Služba za pro-micanje zdravlja u sklopu Zavo-da za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Oni 21. siječnja priređu-ju stručni skup o smjernicama za propisivanje antibiotika u primar-noj zdravstvenoj zaštiti. (jr)

Počelo izdavanje biometrijskih putovnicaRadi sigurnosti osoba, puto-vanja i granica te usklađivanja s međunarodnim standardima počelo je izdavanje biometrij-skih putovnica. Od stare razli-kuje se, osim vizualno i po to-me što je puno sigurnija, time

što sadrži beskontaktni čip koji komunicira s inspekcijskim ure-đajem na graničnom prijelazu putem radiovalova. Čip je smje-šten unutar višeslojne strukture

same stranice s podacima vla-snika putovnice.

Stare putovnice vrijede do istekaSadašnje putovnice vrijede do datuma isteka, a kad se podno-si zahtjev za novu, potrebno je priložiti dvije fotografije (digita-

lizirane) specijalno pripre-mljene za izradu biome-trijske putovnice. Na njezin čip stavljaju se otisci lije-vog i desnog kažiprsta.

Cijena biometrijske putovnice 390 kunaNove putovnice služe za neograničen broj puto-vanja u inozemstvo, a vri-jede pet ili deset godina, ovisno o godinama živo-

ta podnositelja zahtjeva. Ci-jena nove putovnice s uprav-nom pristojbom je 390 kuna, a u žurnom postupku ona stoji 630 kuna. (dkb)

U fokusu

14 gradom, gradom Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Ako ste u mirovini, ne znači da su vam u mirovini tijelo, srce, duh... Mrzim riječ „mirovina“. Ona zna-či mirovanje, smiraj, a mi još mo-žemo letjeti balonom! I zato po-leti i leti, generacijo moja - napi-sala je Ksenija Kvarantan, jedna od čak 96.238 naših sugrađan-ki i 65.321 sugrađanina treće ži-votne dobi. Takav poziv stiže i iz Udruge za zaštitu i promicanje

prava ljudi treće životne dobi. Na Trgu Francuske Republike 11 odnedavno djeluje ta udruga či-ji je program na vlastitim dugo-godišnjim kanadskim iskustvi-ma osmislila diplomirana prav-nica Mira Čokić.

Među ostalim, Udruga pruža besplatnu pravnu pomoć svi-ma koji tu vrstu troška ne mo-gu sami snositi bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti. To se prije svega odnosi na osobe koje ostvaruju prava iz sustava

socijalne skrbi i prema zakoni-ma o pravima branitelja iz Do-movinskog rata.

U udrugu se može doći svaki utorak od 18 do 20 sati, ali uz na-javu na broj 095/895-2097 ili na e-mail starimpasto@gmail.com. Tamo će svima rado pružiti in-formacije o pravima i o tome ka-ko ih koristiti!

Iako je udruga počela raditi tek nedavno, uz njenu je pomoć već sastavljeno nekoliko oporu-ka, upozoreno je na razliku u

potpisivanju ugovora o doži-votnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, do-pisa, molbi za smještaj u domo-ve umirovljenika, dani su dese-ci savjeta o zdravstvenoj zašti-ti, socijalnoj skrbi i mirovinskim pravima.

Udruga radi i na tumačenju Zakona o suzbijanju diskrimi-nacije jer su se osobe treće ži-votne dobi u anketama izjasnile da su često diskriminirane zbog starosti.

Temeljna prava starih ljudi

Ujedinjeni narodi odredili su pet temeljnih prava starih lju-di. To su neovisnost, samois-punjenje, skrb, društveno su-djelovanje i dostojanstvo. Navode, među ostalim, da se starijim ljudima treba omo-gućiti dostupnost priklad-ne hrane, vode, stanovanja, potpora, pristup obrazov-nim programima. Nadalje, te bi osobe trebale imati kori-sti od svoje obitelji te omo-gućen pristup zdravstvenim i socijalnim službama. Svaka-ko bi te osobe morale ostati sastavni dio društva i aktivno sudjelovati u provedbi politi-ke koja izravno utječe na nji-hovo blagostanje.

Preko Udruge se može i do molbe za smještaj u domove umirovljenika

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Kažu mi da starim! Pa što!Mira Čokić iz Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi svaki utorak daje besplatne savjete osobama koje zbog lošeg imovnog stanja ne mogu doći do pravnih usluga

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Ustav i Obiteljski zakon pro-pisuju ponašanje prema sta-rijima. Među ostalim, djeca su dužna uzdržavati roditelje. No, mnogima je to mrtvo slo-vo na papiru. Zabrinjava stati-stika prijavljenih zlostavljanja - u 90 posto slučajeva stariju osobu zlostavljao član obitelji . U 30 posto slučajeva bračni drug, u 14 posto kćeri, a u 16 posto sinovi.

Najčešći zlostavljači - partneri i sinoviKako prepoznati zlostavljanje starihUdruga je proteklog ljeta štam-pala letak s uputama kako si po-moći za vrijeme vrućina. Upo-zorila je, također lecima, i kako prepoznati zlostavljanje sta-rih osoba - emocionalno, fizič-ko, nebrigu, materijalno iskori-štavanje. Na tu temu priprema i predavanja po četvrtima i do-movima umirovljenika. Raspo-red će objaviti na web-stranici www. pravaustarosti.com.

15gradom, gradomUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Pošto je proljetos počeo s radom dječji vrtić En ten tini u naselju Sopnica-Jelkovec, u ponedjeljak su dječja grla svojim pjesmica-ma pred gradskim uzvanicima proslavila otvaranje još jednog objekta iste ustanove. Vrtić je smješten u prednjem dijelu na-selja, tik uz Ulicu Ljudevita Po-savskoga i već prvi pogled na njegove prostorije odaje da je riječ o jednom od najmoderni-jih predškolskih prostora.

„Naš je vrtić opremljen suklad-no suvremenim odgojnim pro-cesima i sve služi interesu djete-ta“, kazala je ravnateljica vrtića Mira Čuljak, zahvalivši gradskim vlastima što je ovaj projekt dovr-šen. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete Željko Blažinović navijestio je skorašnje otvaranje i vrtića u Sesvetskom Kraljevcu, u naselju Iver, a i nazočni grado-načelnik Milan Bandić istaknuo je da za mjesec dana za nj stiže uporabna dozvola.

„Zahvaljujem svima koji su pridonijeli ovom projektu i

odgojiteljicama koje rade s dje-com“, rekao je gradonačelnik Bandić. Vrtićki je prostor isko-ristio i za razgovor s novinari-ma. Na press-konferenciji su se uza nj našli i najbliži suradnici, zamjenica Jelena Pavičić Vuki-čević, pročelnici Davor Jelavić, Zvonimir Šostar, Slavko Kojić i dr. Među ostalim se gradonačelnik osvrnuo i na tijek prodaje preo-stalih 700 neuseljenih stanova u Sopnici: „Teže je bilo graditi ne-go prodati“, kazao je i najavio da bi se naselje moglo kompletira-ti do svibnja.

Ljekarna pred ostvarenjem najvećeg projektaGradska ljekarna Zagreb, ustanova u sklopu Zagre-bačkog holdinga, pozi-tivno je završila poslovnu godinu. Uz to, potpuno je preuredila sve svoje pro-store dežurnih ljekarni u gradu. Posljednja je na re-du bila ona na trešnjevač-kom placu. Vlastitim sred-stvima Gradska ljekarna krenula je i u svoj najve-ći projekt. Ovih se dana, naime, užurbano radi na uređenju čak 2000 četvor-nih metara prošle godine kupljene zgrade u Buzi-nu, u kojoj će biti galen-sko-analitički laboratorij. Useljenje se planira pot-kraj ožujka. Uz nove pro-storne uvjete rada i educi-rani kadar, na čemu se ne-prestano radi, Ljekarna će još poboljšati svoje poslo-vanje, najavljuje ravnate-ljica Mila Bucalić. (dkb)

Iz tri gradske četvrti izvije-stili su nas o dovršetku rado-va ukupno vrijednih 913.000 kuna. Na Trešnjevci - jug, u Li-stopadskoj ulici kod crkve, ob-novljeni su nogostup i kolnik, a crkva je dobila parkiralište. Radovi su stajali 400.000 ku-na. Sa 296.000 kuna iz malih komunalnih akcija u Trnju je uređeno 287 metara nogostu-pa u Trnjanskoj ulici kod KD V. Lisinskog. Vijeće Gradske če-tvrti Maksimir financiralo je sa 217.000 kuna asfaltiranje kol-nog ulaza u OŠ Vladimira Na-zora. Uredilo se 485 četvornih metara. (dkb)

Grade se novi nogostupi i parkiralištaOtvoren En ten tini

U Sopnici je otvoren vrtić En ten tini. Najavljeno je i otvaranje vrtića u Sesvetskom Kraljevcu, a gradonačelnik Bandić rekao je da za mjesec dana stiže uporabna dozvola

Jedan od najmodernijih predškolskih prostora smješten je tik uz Ulicu Ljudevita Posavskog

Jozo Renić jozo.renic@mmreza.hr

Sopnici treba Centar za socijalnu skrb Pjesmu o snjegoviću otpjevao je 1. A razred osnovne škole u So-pnica-Jelkovec potpredsjedni-ci Gradske skupštine Tatjani Ho-ljevac, koja se zanimala za rad škole par mjeseci nakon njezi-na otvaranja. Suvremeni objekt, s golemom sportskom dvora-nom i vanjskim terenima, već je gotovo krcat novodoseljenom djecom u 26 odjeljenja. Kako nam je rekla ravnateljica Zlata Strunje, trenutačno na nastavu

dolazi 569, a kapacitet škole je oko 900 učenika.

„Moramo biti strpljivi i

osjetljivi na svakodnevne pro-bleme. Ovo je još vrijeme prila-godbe, jer i djeca i mi navikava-mo se na nove uvjete“, kaže rav-nateljica. Ipak ističe potrebu za Centrom za socijalnu skrbi u na-selju, jer „ljudima treba pomoć, ovdje dolaze na razgovor, neki vape i za poslom“. Tatjana Ho-ljevac ju je podržala i rekla da je „važno da socijalni život pra-ti ove krasne građevine što su ovdje izgrađene“. (jr)

Auto

r slik

e

16 reportaža Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Stare perilice, komadi namje-štaja, madraci, fotelje, olupine automobila, gume, građevinski otpad, stolarija, kartoni, različi-ta ambalaža široke potrošnje... To odlagalište furde i koječega, kako bi rekli stari Zagrepčan-ci, uz Brezovičku je cestu 11, na ulazu u novozagrebačko naselje Botinec. Na parceli od oko tri ti-suće kvadrata, gusto zbijeni ra-znovrsni otpad doseže visinu od dva metra i ruglo je tog naselja. Istina, sav taj otpad “uredno” je

posložen na privatnom posje-du Stjepana Piškora koji, ne bi-ste vjerovali, stanuje usred nje-ga. Naime, otpad je toliko gusto naslagan da se gotovo i ne pri-mjećuje limeni kontejner u ko-jem Piškor živi. Kontejner nije priključen na struju, a u dvorištu se jedva nazire nekoliko pasa.

- Kaj hoćete? - pita nas uzne-mireni Stjepan Piškor nakon što je primijetio da se motamo oko njegovog ograđenog dvorišta.

- Netko od vaših susjeda po-slao je pismo u našu redakci-ju i žali se na otpad koji ovdje skupljate.

- Ma meni je dosta njih, nek’ ljudi gledaju svoja posla, kaj ja tu kome smetam? - ljutito, krile-ći ruke, govori Piškor.

Stjepan Piškor stari je Zagrep-čanec, prije četiri-pet godina ostao je bez posla pa je porav-nao svoju parcelu u Botincu i do-vukao kontejner za stanovanje. Tu skuplja otpad svih vrsta, od-nosno dopušta ljudima da svoj otpad odlože na njegovoj zemlji, a zauzvrat mu za to nešto plate. Kaže da nema neku tarifu, a kad netko donese, na primjer, stari hladnjak i ostavi ga u dvorištu, za to mu da par kuna, koliko sam

Dvorišta moraju biti uredna

Nitko u Zagrebu ne može ni na svojoj zemlji raditi što mu je volja, nego mora poštiva-ti propise i odredbe Grada te svoje dvorište držati ured-nim. Gradska služba komu-nalnih redara, točnije komu-nalac Antun Filković upoznat je sa slučajem Botinec. Sku-pljena dokumentacija prosli-jeđena je ministarstvu i oče-kuje se odgovor.

Zagreb prljav kao BukureštIstraživanje analitičke tvrt-ke Economist Intelligen-ce Unit, koje je uspore-dilo 30 europskih grado-va, pod egidom European Green City Index, Zagreb je smjestio na dno ljestvi-ce - na porazno 26. mje-sto. Po čistoći i ekološ-kom upravljanju našao se u društvu Beograda, ko-ji je na 27., i Bukurešta na 28. mjestu.

Prijavite probleme u svom kvartu

Ako imate probleme kao u Botincu, a ne znate ih riješiti, javite se nama na e-mail: za-greb.hr@mmreza.hr ili nam pište na adresu: Zagreb.hr, Medijska mreža, Planinska 2, Zagreb

Neprimjerena lokacija za skupljanje smećaU Vijeću Gradske četvrti No-vi Zagreb - zapad ističu da su upoznati sa slučajem i da su o svemu raspravljali. Donesena je odluka da je ta lo-kacija u Botincu neprimjerena za skupljanje krupnog otpa-da i mišljenje je proslijeđeno Gradskoj službi komunalnog redarstva. Kako ističe Jadranko

Baturić, predsjednik Vijeća, ako Stjepan Piškor ima dozvolu za skupljanje krupnog otpada i ako je sve po zakonu, ništa se ne može učiniti. No, ako nema dozvolu za otpad, a iako se sve odvija na privatnoj parceli, ne može raditi što hoće, nego tada mora poštovati zakone i odred-be Grada Zagreba.

Jadranko Baturić, predsjednik Vijeća

Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Na ulazu u Botinec furda Na tri tisuće kvadrata gusto zbijeni raznovrsni otpad doseže visinu od dva metra i pravo je ruglo naselja. Usred otpada, u kontejneru bez struje, živi vlasnik Stjepan Piškor

Odlagalište krupnog otpada u Brezovičkoj ulici na ulazu u Botinec (lijevo)

17reportažaUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Peking

od dva metra!procijeni da to vrijedi. To je lju-dima jeftinije nego da otpad od-voze na Jakuševec, gdje se odla-ganje naplaćuje po kili.

Sudbina je natjerala Stjepana Piškora da živi od otpada jer dru-gih izvora prihoda nema. U po-četku se nadao da će sav taj ot-pad prodati u reciklažna dvori-šta i na Jakuševec, ali nema ni auto ni kombi pa se otpad na-stavio gomilati. Sad ga, kako ka-že, to “brdo smeća” grije, odno-sno štiti njegov kontejner od hladnoće, a da se dodatno za-grije, ponekad zapali automo-bilske gume.

- Kaj vi mislite da je meni tu lijepo i da ja ovo volim? Ali, kaj mogu, nemam izbora. Moram

hraniti ova svoja tri psa, a osim toga nisam socijalcima na teret. Sam se brinem za sebe - uzruja-no govori Stjepan Piškor.

No, uzrujani su i susjedi koji stanuju njemu prekoputa. Žale se na smrad, a pribojavaju se i zaraze koja bi se mogla početi širiti iz Piškorova dvorišta.

- Ne samo da je ovo ruglo, ne-go strahujemo da nam se djeca i domaće životinje ne razbole. Evo, on neprestano pali gume, a taj dim i čađa sukljaju sve do naših kuća. Vi ste došli sad kad je hladno, pa se smrad toliko ne osjeti, ali ljeti je takav da zbog njega ne možemo izići na svoja dvorišta - žale se susjedi Mato i Anto Mamužić.

Susjed Mamužić boji se

zaraze od otpada

Vlasnik divljeg deponija krupnog otpada Stjepan Piškor (dolje)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Za bacanje smeća izbacuju iz stanaU Guangzhou u Kini stambena vijeća traže ovlasti za izbaciva-nje ljudi iz stanova ako pljuju ili bacaju smeće na ulicu. Pljuvanje na javnom mjestu nosi tri kazne-na boda, bacanje otpada pet, a bacanje smeća s viših katova čak deset. Onaj tko skupi 20 bodova morao bi se iseliti iz stana.

Peticija i prijave svim nadležnim tijelimaSusjedi Mato i Anto Mamužić govore da su se zbog susjeda ko-ji skuplja otpad žalili svim važ-nijim gradskim institucijama.

- Zvali smo Či-stoću, komunal-ne redare, poli-ciju, ali ništa se zapravo ne do-gađa. Svi samo dođu u izvid, napišu nekakav zapisnik i odu. Trebali ste samo vidjeti dok su se gradile nove zgrade na Lani-štu kakav su sve otpad ti građe-vinari dovozi-li kod Piškora. Bojimo se da tu ima i opasnog otpada, jer vidje-li smo velike bačve zatvorene pune nekakve tekućine. Zbog toga smo odaslali pismo i Mi-nistarstvu zaštite okoliša, koje je obećalo izići na teren - go-vore mještani.

- Ma vidite vi ovo, ja sam za svoju kuću morao izvaditi i lo-kacijsku i građevinsku dozvo-lu, inspektori su mi bili non-stop za vratom dok sam je gradio, ali za našeg susjeda

koji skuplja smeće kao da ni-kakvi zakoni ne važe - govo-ri Mato Mamužić. - Bojimo se za zdravlje, pa smo pokrenuli i skupljanje potpisa za peticiju da se ukloni to smeće iz nase-lja. Koliko znamo, susjed Piškor dobio je i opomenu pred ovr-hu od odvjetničkog društva Radaković i partneri. Pa valjda ga je netko tužio od 42 potpi-sanih ljudi s peticije - dodao je Anto Mamužić.

Obitelj Mamužić već godina vodi borbu protiv

smetlišta u svom susjedstvu

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Djelatnici Čistoće mogu postupiti jedino prema nekom nalogu

neke od gradskih nadležnih službi. Sve ono što radnici Čistoće

moraju odvoziti i deponirati na Jakuševec netko mora i platiti.

Zbog toga Čistoća djeluje tek po naputku nadležnih, primje-

rice Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditelj-

stvo, komunalne poslove i promet.

Djelatnici Čistoće dolaze po nalogu

Auto

r slik

e

18 ZG info Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Grad Zagreb - grad kulture! Za-greb se mora svrstati na kulturnu kartu Europe te stati rame uz ra-me s Bečom ili Grazom. Nastoja-nja su to koja su si proteklih godi-na gradski oci postavili u zadatak. Je li taj zadatak uspješno obav-ljen, ocijenit će, naravno, građa-ni. Gradski ured za kulturu donio je hvalevrijednu strategiju razvo-ja koju je predstavio u Gradskoj skupštini pod nazivom: «Zagreb - grad kulture od 2010. do 2020. godine».

Prema toj projekciji, očekuje nas otvaranje za javnost i postavljanje velikih donacija skulptura Dušana

Džamonje i slikara Ede Murtića, otvaranje Muzeja kravate, Muze-ja mode, Dječjeg muzeja i Muzeja Penkala, Muzeja osjeta arhitektice Nede Cilinger te Hrvatskog povi-jesnog muzeja. Planiraju se obno-va i otvaranje klubova za mlade, Lapidarija i Kulušića, ali se nigdje ne spominju objekti poput tvorni-ce Badel i slični, a očekuje nas i do-vršetak Muzičke akademije.

Budući da se kazalište Kome-dija zbog imovinsko-pravnih od-nosa mora iseliti s Kaptola, tre-ba razmišljati i o gradnji ili adap-taciji dvorane srednje veličine za glazbene koncerte, kao i dvora-ne za mjuzikle. Jedan od velikih planova je i revitalizacija Gornjeg grada.

Cilj - biti rame Očekuje nas postavljanje donacija Dušana Džamonje i Ede Murtića te otvaranje Muzeja kravate, mode, Dječjeg i Muzeja Penkala, Muzeja osjeta arhitektice Nede Cilinger te Hrvatskog povijesnog muzeja

Bez prostora - Od Grada očekujem da uskoro predstavi prijedlog razvoja kul-turne politike i kazališta u svim segmentima, pa i plesu. Plan se već neko vrijeme priprema. Ples ima lošu poziciju, jer nema-mo razvijenu strategiju razvo-ja publike, prezentacije publi-ci i kontinuirane popularizaci-je suvremenog plesa. Uvijek se

Sanja Knjazsanja.knjaz@domenacom.hr

Pred nama su projektiranje nove zgrade Knjižnica grada Zagreba

te odabir najprimjerenije adrese za tu zgradu u prostornom pla-

nu grada. Naime, otkad su narodne gradske knjižnice integrirane

u cjelovitu ustanovu Knjižnice grada Zagreba pripajanjem četiriju

dotad izdvojenih knjižnica stvorena je moderna mreža narodnih

knjižnica u skladu sa standardima za te vrste ustanova.

Nova zgrada Knjižnica grada Zagreba

Koliki bi danas naši sugrađani imali razloga pozavidjeti sta-narima Zoološkog vrta! Stvar je u (ili na) jelovniku maksimir-skog zverinjaka. Najzdravije se hrane majmuni. Njih 25 jedin-ki (službeni izraz) dnevno sma-že 12,5 kg jabuka, 2,5 kg mrkve, zelene salate, grožđa, naranči i mandarina, a prema potrebi jedu i kelj, peršin, cvjetaču, ku-pus, poriluk. Ne treba zabora-viti (mankiji bi se nafurili) papaju, ananas, mango, šipak (nar). I, na-ravno, banane, i to barem pol ki-le za svaku maj-munsku jedinku. A bacite pogled na jelovnik s po-sebnim dodaci-ma, ili deserti-ma: suho voće, sir s vrhnjem, voćni jogurt, žganci s grožđica-ma, riža s grožđicama, mlijekom i medom... Skoro sam zaboravil na čisto englesku naviku naših maksimirskih mankija. Za maj-munski fi ve o clock obvezatan je čaj s mlijekom... Pa tko onda ne bi štel biti majmun?!

Kaj se mene tiče, ja bih naj-radje bil kalifornijski morski lav. Lijepo bih kunjal i malko se pra-čakal, a konobari bi me salijeta-li.. Imam pravo s kompićem ili, još bolje, s komadom svaki dan

na 22 kg oslića (svježih, narav-no) i 10 kg papalina, a dvaput tjedno i na 4 kg lignji. Nije, bo-me, loše biti ni grivasti vuk. Za njega nis znal da je mesožder samo 50 posto, kad jede zamor-čiće, kuniće i govedinu. I - vidi izbirljivosti! - jednodnevne pili-će. Drugu polovicu vuk slinom rastače banane, kruške, grožđe i jabuke.

Kad sam zaviril u jelovnik maksimir-skog slona, sjetil sam se svog dokto-ra, interni-sta. Kad mi je pregle-dal probav-ni trakt, re-kel mi je, ne baš taktič-no, da kad

već žderem ko slon, da bi on-da i na slonovsku hranu moral prijeći. A maksimirski slon svaki dan jede jabuke (35 kg), mrkvu (25 kg), salatu (5 kg), banane (10 kg), kruške (2,5 kg), kelj, karfi ol, paradajz i zelje (5 do 15 kg), a uz to i 50 kg sijena. Papriku, peršin i sezonsko voće dobiva samo na «jedan zub», što će reći dovoljno za nekoliko ljudi u mjesec dana. Tigrovi i lavovi žderu puno, ali jednolično: uglavnom goveđe meso s kostima, do 10 kg svaki dan. Osim nedjelje...

Zagrebačka plava

Pa tko danas ne bi štel biti majmun?!Dnevno 25 majmuna smaže 12,5 kg jabuka, a jedu i mrkvu, salatu, grožđe, naranče, banane, piju čaj s mlijekom...

Zvonimir Milčec

“Ja bih najradije bil kalifornijski morski lav. Lijepo bih kunjal i malko se pračakal.

19ZG infoUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Sajam vjenčanja u Areni 5. do 7. veljače

Natječaj za projekte i programe mladih

U Areni će se od 5. do 7. ve-ljače održati 12. Sajam vjen-čanja. Mladence očekuje vi-še od 300 izlagača iz cijele Hr-vatske s novostima iz svijeta vjenčanja te savjetima i origi-nalnim idejama kako svadbe-nu svečanost dovesti do savr-šenstva. Na Sajmu vjenčanja posjetitelje očekuju razne pro-mocije i događanja, nagradne igre, modne revije i sl. Radno vrijeme je: petak od 14 do 20 sati, a subota i nedjelja od 10 do 20 sati. (sk)

Grad Zagreb raspisao je javni natječaj za predlaganje pro-grama ili projekata udruga mladih ili udruga za mlade za 2010. godinu. Natječaj traje do 4. veljače. Jedan od kriterija za ostvarivanje financijske pot-pore za programe ili projek-te mladih je da je udruga re-gistrirana za provedbu ponu-đenog programa ili projekta. O svemu ćete više saznati u Gradskom uredu za obrazo-vanje, kulturu i šport, Ilica 25., radnim danom od 9 do 15 sa-ti. Informacije možete dobiti i na telefonski broj 6100-552 ili 6100-551, te na internet stra-nici www.zagreb.hr. (sk)

uz rame Grazu i Beču

za razvoj plesa Zanemareni mladi kvalitetni glazbenici

Hrvatske slikarice

Nastavak radova na Muzičkoj akademiji

Ove godine otvaranje “Limenka”

Gradske institucije forsiraju ko-mercijalnu i klasičnu glazbu, a zanemareni su neafirmirani i neprofitabilni umjetnici. Vlast se “razumije” s bendovima poput Prljavog kazališta ili Thompsona, a zanemaruje kvalitetna imena naše scene - rekao je glazbenik i kompozitor Marko Križan.

Nakon što je Grad lani otku-pio stan Marije Jurić Zagorke, sad je na redu otkup prostora u Radićevoj 24, gdje bi bio te-matski muzej hrvatskih slikari-ca rođenih u 19. stoljeću. Još je jedan otkup vrijedan spome-na - otkup arhiva majstora fo-tografije Toše Dapca.

Nastavljaju se radovi na rekon-strukciji bivše Ferimportove zgrade na Trgu maršala Tita, od-nosno na gradnji Muzičke aka-demije Sveučilišta u Zagrebu. Ti-me će ta visokoškolska ustanova nakon gotovo 90 godina “pod-stanarstva” napokon dobiti svoj prostor u toj zgradi.

Ove godine očekuje se u Slo-boštini otvaranje montažnog limenog kazališta koje je Za-greb dobio na dar iz Potsda-ma. Montažni objekt veličine 46 puta 96 metara predviđen je za 680 gledatelja. Ima dvije pozornice, garderobu, radio-nicu, vježbaonicu i kantinu.

Bivša Ferimportova zgrada preiređuje se za Muzičku akademiju

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A/Sa

ša Z

INAJ

A

radi o akcijama, a bez kontinu-iteta nema kvalitetnog razvo-ja. Ples nema dovoljno prosto-ra za razvoj, stvaranje, edukaci-ju i prezentaciju. Postoji samo jedan plesni cen-tar koji zadovoljava tek dio na-ših potreba - rekla je Tama-ra Curić, plesačica i plesna pedagoginja.

20 Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Zagrebački tamburaši u “Vatroslavu Lisinskom”

ZG info

Dani otvorenih vrata stranih jezika

Besplatni tečajevi u Do centru

Centar za strane jezike Multi-lingua od 6. do 13. veljače or-ganizira druge “Dane otvore-nih vrata stranih jezika” za sve građane. Riječ je o besplatnim radionicama za djecu i odra-sle iz engleskog, njemačkog, francuskog, španjolskog i tali-janskog jezika, kako bi se mo-gli upoznati s običajima, kultu-rom i jezikom spomenutih ze-malja. Sve informacije možete dobiti na telefone 2361-490 i 2361-491, ili na www.multilin-gua.com.hr. (tk)

Besplatan uvodni tečaj zdrav-stveno-terapeutsko-energet-skih metoda tai chi chuana i chi kunga za građane, u organizaci-ji Do Centra, održat će se od 1. do 12. veljače. Za te metode ne postoji dobna granica, lako se pamte, a njihovo je djelovanje na cijeli organizam vrlo vrijed-no svakom vježbaču. Tečajevi će se održavati u Sopotu, sva-ki dan u 18.30 sati, a u četvrtak u 20 sati. Voditelj programa je majstor Boro Ranitović. Predbi-lježbe i informacije možete do-biti na 095/90-121-05. (tk)

Zagrebački tamburaši na prošlogodišnjem koncertu u “Vatroslavu Lisinskom”

Orkestar Zagrebački tambura-ši 25. siječnja u 20 sati u Koncer-tnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” održat će svoj drugi koncert. Sije-čanjski koncerti tamburaškog big banda u “Lisinskom” postaju tra-dicija, a posjetiteljima nude virtu-oznu svirku vrhunskih glazbeni-ka, zanimljiv program i atraktiv-ne goste.

Zagrebačke tamburaše čini

šesnaest glazbenika, iskusnih maj-stora, ali i mladih, akademski obrazovanih svirača. Serioznost, maestralna vještina i višeglasno pjevanje svih članova omogu-ćuje im svestranost i slobodu da se s tamburom upuste u bilo ko-ju glazbenu pustolovinu, a upra-vo to ih i bitno razlikuje od dru-gih orkestara.

Ovogodišnji koncert iznena-dit će posjetitelje raznolikošću glazbenih izvedbi podijeljenih u nekoliko cjelina - domaći splet,

južnoamerički, rumunjski, mađar-ski, ruski, ciganski, sevdah, sklad-be posvećene Zagrebu, pop i po-znata “Ševa” u obradi Zagrebač-kih tamburaša.

Posebni gosti te tamburaške večeri su Svetlana Krajna, koja će izvesti nekoliko skladbi na ruskoj tamburi - domri, zatim će nekoliko sevdaha otpjevati Mustafa Šantić, solist grupe Mostar Sevdah Reuni-on, a na cimbalu će zasvirati jedan od najpoznatijih mađarskih cim-balista, virtuoz Albert Elemer.

Tatjana Karapandžatatjana@mmreza.hr

Tamburaški big band poziva u “Lisinski” 25. siječnja, na svoj drugi koncert koji će vas iznenaditi zanimljivim i raznolikim glazbenim repertoarom te atraktivnim gostima

21Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr ZG info

Čitateljica Snježana M. bila je

uporna:

- Je li moguće da se mačke mace

i do tri puta godišnje?

- Mačke su sezonski poliestrič-

ne životinje (u određenom raz-

doblju tjeraju se više puta). To

razdoblje za njih počinje krajem

mjeseca siječnja, a proteže se ti-

jekom veljače do početka ljeta.

Tad se tjeraju zbog produljenja

režima dnevne svjetlosti i pove-

ćanja broja toplih dana. Mace se

više puta godišnje, jer s pove-

ćanjem kvalitete života ljudi u

posljednjih 40 godina poveća-

la se i kvaliteta života njihovih

kućnih ljubimaca. Ulična i kuć-

na rasvjeta produžuju dnevnu

svjetlost, a to sve vrlo povoljno

djeluje na spolni ciklus mačaka.

Režim dnevne svjetlosti preko

12 sati uzrokuje tjeranje mača-

ka tokom cijele godine, te zato

i dolazi do nekoliko legala ma-

čića po mački.

Robert Sirovec dr. vet. med. Ve-

terinarska praksa za male životi-

nje Sesvete, Jelkovec- Sopnica,

Rimski put 37, tel. 2009-700.

Više noćnog svjetla, više mačića

Za 100 kuna družite se s Gopcem, Valentićem...U organizaciji Udruge Blank do 8. veljače traje humanitarna ak-cija „Rentaj anđela“, kojom se prikupljaju sredstva za fond de-bitantskih fi lmova mladih fi lma-ša. Blankovi anđeli su poznate osobe iz javnog života - Ana Vi-lenica, Mario Valentić, Maja Vu-čić, Robert Kurbaša, Sanja Pilić,

Ida Prester i drugi. Ako se, pri-mjerice, 14. veljače na Valentino-vo od 18 do 20 sati želite druži-ti s nekom od ponuđenih zvijez-da, prijavite se na web-stranici www.rentajandjela.com i liciti-rajte. Početna cijena za svakog anđela je 100 kuna, a minimal-no povećanje je 10 kuna. (tk)

Udruga Blank - Filmski kamp, Novi Dvori 2008.

22 tak imam te rad Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla

Joško Martinović

Zagrebu treba malo pa da sve štimaJoško Martinović, “Kukavica snijega”, zavolio je snijeg, Sopot mu je naselje po mjeri, a u Zagrebu želi još jeftinije parkiranje, metež na Kvatriću i novi-stari stadion u Maksimiru

Prvi ratni reporter koji je ušao u Knin, Živa istina, Globalno si-jelo - pogađate, razgovaramo s Joškom Martinovićem. Od sve-ga toga ostalo je Globalno sije-lo, hvala Bogu da više nije ratni reporter, jer pet je godina bilo dosta. Globalno sijelo proslavi-lo je deseti rođendan i nitko to nije znao osim novinara-istraži-vača i Joška, njihovog urednika. Slavili su radeći. I dalje neumor-no rade, i dalje će nam donosi-ti zanimljive priče iz svih kraje-va domovine.

Joško Martinović rodio se u Zagrebu, prvog dana jese-ni 1963. godine. Odmah nakon rođenja odselio se s roditeljima u Metković, da bi se prije škole svi vratili u Zagreb. A u Zagrebu iznenađenje - snijeg! Joško ga u Metkoviću u sedam godina ni-kad nije vidio. Prva hladna gru-da koja ga je pogodila na nje-ga je djelovala zastrašujuće. Tko zna što je tada pomislio? Možda ga ne vole novi prijatelji? Uza

sve to, boljelo je. Kada je vidio da se svi gađaju snijegom, bilo mu je lakše. Njegovi mali prija-telji, iznenađeni Joškovom reak-cijom, dali su mu nadimak Ku-kavica snijega, koji je vrlo du-go nosio.

Kratko je boravio kod bake na Šalati, a onda se doselio u So-pot. Sopot je bio naselje u grad-nji, a nove pustolovine opet na pomolu.

- Uzimali smo s gradilišta cr-vene električne kabele i mlati-li se njima. Kad bi nam to doja-dilo, krišom bismo uzimali plo-če stiropora, koje su bile naše splavi kojima smo se otisnuli niz obližnju baru. Sa splavi smo gle-dali žabe i zmijice i zamišljali da putujemo daleko. Predmet na-ših interesa bili su i povrtnjaci, voćnjaci i štale. Uvijek se moglo nešto novo vidjeti, ubrati voć-ku, provozati traktorom. Volje-li smo se voziti biciklom po cije-lom gradu, a najradije do Otoka, naselja koje je dijelom i danas zadržalo seoski izgled, pa sta-novnici znaju reći da su sad po-luotok. Sve u svemu, djetinjstvo

je bilo prelijepo.Sopot je danas izgrađeno na-

selje. U blizini su Avenue Mall, Muzej suvremene umjetnosti, mnoštvo kinodvorana, a blizu je i Arena. Uza sve to, nije uzgu-bio dušu, kaže Joško.

- Još je to prozračno naselje, s mnogo zelenila, sportskih tere-na, bez velike buke, dobro pej-zažno osmišljeno.

Osim po Sopotu, Joško prijate-lje iz drugih zemalja, a ima ih pu-no, jer je puno i putovao, prove-de Cvjetnim trgom, a znaju oti-ći i na Sljeme, Jarun i Bundek. U slobodno vrijeme čita kriminali-stičke romane, šeće Zagrebom, druži se s već 19-godišnjim si-nom Ivanom.

Ljute ga cijene parkiranja, ko-je su više nego u Münchenu, a plaće su nam daleko od njemač-kih. Osim toga, parkirališnih mje-sta je premalo, kaže. Da je kojim slučajem gradonačelnik, sagra-dio bi Dinamov stadion prema staroj matrici, jer mu je on bio najljepši.

- Na njemu nisam imao osje-ćaj klaustrofobije kao na nekim

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

“Obišo sam pola svijeta i zaključio da nigdje ne bih želio živjeti, osim ovdje, u Zagrebu

Sedamnaesto je stoljeće u Zagre-bu stoljeće redovništva. U to do-ba više nema templara čiji je sa-mostan bio na Kaptolu kod Zvo-narničke ulice, ni dominikanaca koji su otišli pred osmanlijskim opasnostima, a bili su kraj današ-nje crkve Sv. Katarine. Nema više ni srakara, crno-bijelih redovnika, čiji je samostan bio kod crkve Sv. Marije na današnjem Dolcu. Go-dine 1606. dolaze u Zagreb isu-sovci, koji su bili vrlo obrazovani,

Jezuitski trg i samostan

svjetskim stadionima. Bilo bi do-voljno da bude za 30-ak tisuća ljudi, veći ne. Oživio bih Kvater-nikov trg i na njega vratio me-tež, golubove, prosjake i kumi-ce, promijenio svijest ljudi.

Što znači ovo zadnje? - pitamo.

- Ljudi ne smiju misliti da je

vrsni učitelji, borci protiv mađar-skih luterana i kalvina te protiv sljedbenika reformacije. Dvoji-ca isusovaca - Slovak Ivan Zenić i Hrvat Petar Vragović - nastani-li su se u domu suca Vlahovića. Ubrzo im općina, uz kraljevu do-pusnicu, daje zgrade na istočnom zidu i zapuštenu dominikansku crkvu Sv. Katarine. Zdušno su se bacili na posao i najprije uredili zgradu u kojoj je 3. lipnja 1607. počela školska obuka. U 17. i 18. stoljeću sagradili su samostan, a do njega od 1620. do 1632. i novu baroknu crkvu Sv. Katarine. Prvu

23tak imam te radUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Jeste li znali?

Vremeplov

Sopot u Novom Zagrebu i na MedvedniciJeste li znali da ulice u Sopotu nose imena poznatih arhitekata: Kovačića, Ostrogovića, Turine, Ehrlicha itd.? Ipak, 70-ih i 80-ih go-

dina govorilo se da je So-pot primjer naselja kakvo ne bi trebalo izgledati. Da-nas su stanovnici ponosni na njegove zelene površi-ne i sportske terene. Ovo sigurno niste znali: najve-ći slap na Medvednici zo-ve se Sopot. (kb)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

zagrebačku gimnaziju, popular-nu Klasičnu, već 1609. polazilo je 290 učenika - plemićke i dje-ce iz građanskog staleža, a bi-lo je i djece seljaka-slobodnja-ka. Gimnazija postaje rasadište znanstvenog i kulturnog života iz kojeg su izlazili nositelji znanja i ideja, prvi naraštaj hrvatskih in-telektualaca. Ubrzo se Klasična gimnazija uzdigla do Akademi-je sa studijem filozofije i teologi-je. Kralj Leopold proglasio ju je sveučilištem 1669. Trg na kojem je sagrađen samostan dobio je ime 1909., a samostan je građen

u etapama od 1641. Danas je to veliki četverokutni kompleks. Planove gradnje izradio je isuso-vac Juraj Jaszy, a radove je izvo-dio zagrebački graditelj Antun Macetti. Dogradnji i pregradnji bilo je mnogo, a velika barokna vrata kroz koja se danas ulazi u Klovićeve dvore napravljena su oko 1780. Samostanska zgrada, čija je obnova trajala od 1974. do 1983. i gdje je trebala biti zbir-ka Ante Topića Mimare, što do-nator nije dopustio, zadržala je izložbenu namjenu kao Kloviće-vi dvori.

Penkalin zrakoplov

Sto godina od aeroplana Slavoljuba Penkale “Inžinir Penkala, koji je konstru-irao biplan, radi već dvije godi-ne na tom. Penkala je študirao sve leteće strojeve, te je prošle godine bio u Parizu. On je pr-vobitno htio da kupi jedan ae-roplan, pak da ga onda preradi. Konačno se je domislio bolje-mu i odlučio sagraditi svoj vla-stiti aeroplan.” Tako su pisale Zagrebačke Novosti 16. siječnja 1910. Time je prije točno sto go-dina obznanjeno da je naš veli-ki zagrebački izumitelj na putu k još jednom ostvarenju.

Eduard Slavoljub Penkala rođen je u slovačkom gradiću Liptovsky Sv. Mikulašu. Nakon diplomiranja kemijskog inže-njerstva izumiteljskim radom bavi se u Zagrebu, gdje nastaje niz praktičnih izuma na područ-ju kemije, medicine, mehanike,

fizike, zrakoplovstva itd. Najpo-znatija mu je mehanička olov-ka, koju je patentirao 24. siječ-nja 1906., ali tu su i naliv-pero s krutom tintom, držač naliv-pera i olovke, tzv. knipsa, ter-mofor i termos-boca, rotacijska četkica za pranje zuba, prvi de-terdžent za pranje rublja…

Godine 1910. Penkala je na neki način okrunio svoj rad izra-dom prvog zrakoplova u Hrvat-skoj. Pošto je od vojnih vla-sti dobio dopuštenje da vjež-ba na poligonu na Črnomercu, ondje je podigao i hangar, pa se smatra da je tako nastalo i prvo uzletište u Hrvatskoj. Na-kon nekoliko mjeseci povijesni događaj: letjelica Neptis Lucilla, nazvana po jednoj vrsti leptira, poletjela je stotinjak metara na visini od tri metra... (jr)

vani sve bolje. Obišao sam po-la svijeta i zaključio da nigdje ne bih želio živjeti, osim tu. Sve europske metropole imaju slič-ne ili veće probleme s parkira-njem, odlaganjem otpada, grad-njom itd. Zagrebu ne treba pu-no pa da možemo reći - evo, sve štima.

24 dnevni red Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE Je li mi poslo-davac smio uručiti izvan-redni otkaz ugovora o ra-du jer nisam želio potpisati sporazumni prestanak rad-nog odnosa?

ODGOVOR Za izvan-redni otkaz ugovora o ra-du poslodavac mora ima-ti opravdani razlog, a što bi predstavljalo osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa ili neke druge važ-ne činjenice, gdje nastavak radnog odnosa nije moguć. Nepotpisivanje sporazuma o prestanku radnog odno-sa svakako nije opravda-ni razlog za izvanredni ot-kaz. Stoga, u roku od 15 da-na podnesite zahtjev da se odluka o izvanrednom ot-kazu stavi izvan snage. Ako u roku 15 dana poslodavac ne udovolji vašem zahtjevu, svoja prava ostvarite pred nadležnim sudom.

Što opravdava izvanredni otkaz?

Manje zahtjeva i odobrenja za gradnju

Postoje odredbe za hranjenje životinja Policija bez naloga ne može ulaziti u stan

Odobrenja za gradnju od si-ječnja do rujna 2009. izdano je 611, dok je u 2008. za isto razdoblje izdano 986 dozvo-la. Riječ je o građevinskim do-zvolama i rješenjima o uvje-tima građenja za objekte do 400 kvadrata BRP-a. (jr)

Predsjednik VGČ-a Novi Za-greb - istok Mijo Markulin ka-že da u urbanim zonama vri-jedi odredba prema kojoj po-stoje zone u kojima se smiju držati i hraniti životinje. Pre-ma toj odredbi, držanje i hra-njenje životinja poput kokoši i svinja moguće je samo na rub-nim dijelovima poput Velikog Polja ili Murata.

U oba slučaja stanari su zvali po-liciju. No, policajci, kad dođu na uvid, kažu da bez naloga ne mo-gu postupati, odnosno ne mogu nikome ulaziti u stan. Osim to-ga, građane koji hrane životinje teško je uhvatiti na djelu, treba-lo bi netremice satima proma-trati njihov prozor, govori susje-da Ljubica.

Hrana za štakore leti kroz Možda misle da hrane napuštene mačke i golubove, a zapravo se od tih ostataka namire samo štakori, miševi i žohari - govore o susjedima stanovnici Dugava

U Dugavama sve leti kroz prozor na pločnik - jaja, riža, krumpir, grah...

Misle da hrane golubove i mač-ke, a zapravo hrane štakore i žo-hare - ogorčeno govore stanov-nici Dugava, žaleći se na susjede koji kroz prozor bacaju gotovo cijeli ručak.

Predstavnica stanara u Ulici Svetog Mateja 49, gospođa Lju-bica, priča nam da su se susjedi

Jurković s trećeg kata doseli-li u Dugave prije dvije-tri godi-ne i otad njihov teror ne pre-staje. Govori da oni kroz prozor nakon ručka bacaju gotovo cije-li obrok, a ima tu i graha na cu-špajz, kruha...

- Sve to bacaju na pločnik ispred ulaza. Upozoravao ih je kućni savjet da ne bacaju hra-nu, ali nakon njihova obećanja da to neće više raditi stvar se

ipak ponavlja. Susjedi vjerojatno misle da hrane mačke i golubo-ve, a zapravo se od tih ostataka hrane namire samo štakori, mi-ševi i žohari. Zato moramo svaka dva mjeseca zvati službu za de-ratizaciju, a to košta. Osim toga, ovo je prolaz kojim mnoga dje-ca idu u školu i često se događa da se u večernjim satima susret-nu sa štakorima oči u oči. Može-te si zamisliti taj užas. U blizini

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

25dnevni redUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Sveobuhvatna deratizacija dvaput godišnje

Natječaj za novu koncepciju Paromlina

U Zagrebu se najmanje dva-put godišnje, na proljeće i je-sen, obavlja sveobuhvatna pre-ventivna deratizacija specijalnim otrovom. No, građani su najod-govorniji za smanjenje broja šta-kora. Oni bi, kad primijete i jed-nog blizu zgrade ili na javnim mjestima, trebali pozvati one koji postavljaju otrov.

Imate li ideju za revitaliza-ciju prostora zapuštenog Paromlina, možete se do 2. ožujka javiti na natječaj. Traži se nova koncepcija za nekadašnje industrijsko postrojenje. Projekt za no-vu koncepciju pokrenuo je Grad Zagreb, a natječaj fi-nancira američka tvrtka Du-Pont. (jr)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

je i pekara, a njen se vlasnik žali da zbog štakora koji se skuplja-ju ispred zgrade gubi mušterije - žali se Ljubica.

Gotovo identičan slučaj doga-đa se i nekoliko metara dalje, u Hribarovu prilazu 10. U toj zgra-di je nekoliko lokala: foto-video, butik, kozmetički salon i slično. Vlasnici su platili Zrinjevcu da im uredi okoliš, a sve je to uzalud kad susjeda s prvog kata kroz prozor baca jaja, rižu, krumpir i sve što joj se nađe pri ruci na-kon obroka.

Upravitelj zahtijeva upise u zemljišne knjige

Krajem prošle godine dopunjeni Zakon o vla-sništvu, koji upravite-ljima zgrada daje pro-širene ovlasti kad su u pitanju upisi zgrada u zemljišne knjige i utvrđi-vanje (su)vlasništva, od-nosno postupak etažira-nja, mogao bi napokon riješiti taj problem. Upra-vitelj zgrade dužan je do 29. prosinca 2012. pokre-nuti postupke pred tije-lima uprave i sudovima za upis zgrada u zemljiš-ne knjige. - Novela spo-menutog Zakona omo-gućuje da upravitelj, ako mu to pravo suvlasnici ne uskrate ugovorom, pokrene sve potrebne postupke. Tako bi nekret-nine bile upisane, prav-no čiste, njima bi se lak-še raspolagalo i obavljao njihov promet - izvijestili su iz Gradsko stambeno komunalnog gospodar-stva. (dkb)

LJU

BICA

HEI

DLER

“Maškare u Crikvenici” za osnovnoškolce

Stipendije za deficitarna zanimanja

“Maškare u Crikvenici” organi-zira “Vladimir Nazor” za osnov-noškolsku djecu. Osim redov-nih školskih programa kao što su škola u prirodi i škola u šu-mi te programa u vrijeme škol-skih praznika, “Nazor” provodi i prigodne programe, od kojih su “Maškare u Crikvenici” naj-poznatiji. Takvi programi orga-niziraju se na poticaj korisnika pozivima na broj telefona: 23-10- 100 ili 23-13-000. (sk)

Gradski ured za obrazovanje i kulturu nastavio je i ove godine stipendirati učenike za deficitar-na zanimanja kao što su dimnja-čar, limar, frizer ili slastičar. Podi-jeljeno je 150 godišnjih stipendi-ja. Mjesečno se za prvu godinu školovanja dobiva stipendija od 900 kuna, za drugu 1200, a za treću 1500 kuna. Stipendije se dodjeljuju već šest godina, a do-sad je za deficitarna zanimanja stipendirano 885 učenika. (sk)

prozor! Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Planinska 2, 01/555-13-50redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

26 Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hrkultura i zabava

Grad se brine o deset muzejaU nadležnosti Grada je deset muzeja: Arheološ-ki i Etnografski muzej, Muzej suvremene umjet-nosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Tehnički muzej i Muzej Pri-gorja te javna ustanova Galerija Klovićevi dvo-ri. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport tijekom godine financira redovito tekuće opre-manje i održavanje svih muzeja, saznajemo od pročelnika Ivice Lovrića. Muzej suvremene umjetnosti otvoren je u Zagrebu početkom prosinca 2009.

ZGBH

R/Za

greb

.hr

Mnogi muzeji vape za obno Najveći je problem većine muzeja nedostatak prostora za smještaj građe, a mnogima je nužna i temeljitija obnova

Galerija Klovićevi dvori - lani je u Noći muzeja zagrebačke muzeje posjetilo

Palača Grlečić-Jelačić na Marko-vu trgu, koja već desetljećima propada i koja je, zahvaljujući medijima, osvanula na naslov-nicama i tako upozorila nadlež-ne da je pet minuta do 12 za nje-nu sanaciju, bila je povod da u Gradskom uredu za obrazova-nje, sport i kulturu saznamo u kakvom su stanju ostali muzeji u nadležnosti Grada. Pročelnik Ivica Lovrić rekao nam je da su za palaču osigurana sredstva za najnužnije radove. Gradski ured za izgradnju izdvojio je dva mi-ljuna kuna, ali je za njeno uređe-nje potrebno puno više.

U postupku je i uskoro će se urediti Muzej donacija u

Demetrovoj 7, koji je kao i pa-lača u sklopu Muzeja grada Za-greba. Njemu nedostaju depoi, prostor za smještaj građe, i no-va radna snaga zbog povećanog opsega posla.

Što se tiče ostalih muzeja, ne-koliko ih treba temeljitiju ob-novu - Etnografski, Hrvatski prirodoslovni, Hrvatski školski i Tehnički muzej. U Muzeju za umjetnost i obrt te Tehničkom potrebno je obnoviti izložbene dvorane, a u Arheološkom, Et-nografskom, Muzeju za umjet-nost i obrt te Muzeju Prigorja ustanovljen je nedostatak de-poa. U Arheološkom muze-ju dovršava se stalni postav, a uređuje se i Vatrogasni dom u Šćitarjevu, koji djeluje u sklopu muzeja.

Najbolji vinari u Muzeju za umjetnost i obrt

Gradski muzej u Zagrebačkoj pivovari

U Klovićevim dvorima uvijek najbolje

U Prirodoslovnom pripovijeda Vedran Mlikota

U Muzeju za umjetnost i obrt 12. i 13. veljače održat će se Zagreb wine gourmet festi-val. Na toj jedinstvenoj vinskoj izložbi predstavit će se ove go-dine oko 140 vrhunskih vinara i proizvođača delicija iz Hrvat-ske i inozemstva.

Muzej grada Zagreba prvi put će svoj program premjestiti nekoliko kilometara, u tvornič-ki krug Zagrebačke pivovare, u Ilici 222. Posjetitelje očekuju izložba i film o povijesti tvrtke, prezentacija rituala točenja pi-va uz degustaciju...

Petra Senjanović otkrila nam je da će od 2. do 28. veljače u Ga-leriji Klovićevi dvori biti otvo-rena dugoočekivana izložba pod naslovom “Vlaho Bukovac - hrvatski kozmopolit”. Slijedi izložba poznatog slikara i di-zajnera Borisa Bućana.

U Prirodoslovnom muzeju glumac Vedran Mlikota, od 18 do 20 sati, pripovijedat će ulomke iz knjige “Slike iz Rudstva” koju je 1878. na-pisao Mijo Kišpatić, jedan od naj-važnijih hrvatskih minerologa. U atriju će posjetitelji vidjeti audiovi-zualnu instalaciju “Dinosaur”.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

27Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr kultura i zabava

vom

100.000 ljudi

Bogat program u svim muzejimaNoć muzeja održat će se 29. si-ječnja, od 18 sati do poslije po-noći. Bogat program pripremaju svi muzeji: Arheološki glazbene majstorije i radionice, Etnograf-ski predstavlja obrte Hrvatskog zagorja, Školski muzej degusta-ciju starih kolača itd.

Žongliranje i akrobatika u PaviljonuUmjetnički paviljon će posje-titeljima, uz prodaju kataloga izložbi i dijeljenje plakata, po-nuditi i trodijelni nastup “Mr. Metamopho” poznatog samo-borskog žonglera i zabavljača Tontorina. Nastupi će biti u 21, 22.30 te u ponoć.

Već šestu godinu zaredom Hrvatsko muzejsko društvo i muzeji Hrvatske organiziraju dugu Noć muzeja, po ugle-du na slična događanja u Eu-ropi. Prošlih godina vladalo je veliko zanimanje građana za tu manifestaciju pa je u cijeloj Hrvatskoj bilo više od 150.000, a u Zagrebu više od 100.000 posjetitelja. Prošle godine u Noći muzeja sudjelovalo je 75 muzeja i galerija. Za Noć muzeja Grad Zagreb je lani iz proračuna izdvojio 60.000 kuna, a za ovu godinu uzdvo-jit će se isti iznos. (kb)

Protekle godine pokazale su da građani žele ići u muzeje, čak postoji stanovita glad za takvim prilikama, ali im je ci-jena ulaznica previsoka. Be-splatan dan za razgledavanje uvelo je samo nekoliko mu-zeja, a o tome sad razmišlja-ju i ostali.Muzeje najviše posjećuju gru-pe osnovnoškolaca iz Zagre-ba i Hrvatske, a potom stu-denti i umirovljenici. Naj-posjećeniji su Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Muzej za umjetnost i obrt te Galerija Klovićevi dvori.

Prošle godine više od 100.000 posjetitelja

Građani žele u muzeje, ali su im ulaznice skupe

Uz 50. obljetnicu petrokemijske proizvodnje plastike u Hr-

vatskoj, Tehnički muzej organizator je prigodne izložbe “Od

kugle do svemira” - Plastika i guma u suvremenom svijetu.

Izložba traje do 14. ožujka. Namijenjena je najširoj publici,

sa željom da je se upozna sa sveprisutnošću plastike i gume u

svakodnevnom životu, kao i manje poznatim područjima nje-

zine zastupljenosti.

Koncept izložbe obuhvaća povijest, razvoj i proizvodnju pla-

stike te gumenih i plastičnih proizvoda. Prikazana je i primje-

na plastike u različitim segmentima života – elektronici, medi-

cini, elektroindustriji, telekomunikacijama, kućanstvu, poljo-

privredi, građevinarstvu, prometu, odijevanju… Razlog više

da posjetite izložbu jest raznovrsnost, brojnost, funkcional-

nost, primjena i dizajn izložaka, koji svojom izvornom idejom

osvajaju posjetitelja. Lagani, praktični, šareni, čvrsti i funkci-

onalni, lako se uvlače pod kožu prosječnom potrošaču.

Plastika i guma u suvremenom svijetu

28 kultura i zabava Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

“Labuđe jezero” na ledu u Ciboninoj dvoraniU dvorani Dražena Petrovića 21. siječnja održat će se balet-ni spektakl “Labuđe jezero na ledu” u izvedbi glasovitog St. peterburškog državnog ba-leta na ledu. Veličanstvenu skladbu P. I. Čajkovskog, pri-lagođenu ledenoj podlozi,

izvest će 80-ak plesača - kli-zača. Koreograf je glasoviti Konstantin Rasadin, a među plesačima su i bivša europ-ska prvakinja Olga Ivanova te nekadašnji olimpijac An-drej Strogan. Cijena ulaznica je 240 do 600 kuna. Labuđe jezero na ledu u Ciboni izvodi ruski državni balet na ledu

Prva Eurokazova predstava Od 21. do 23. te od 25. do 30. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti možete pogledati prvu Eurokazovu predstavu “Okovani Galileo”, redatelja Branka Brezovca, nastalu u povodu 400. obljetnice Galilejeva izuma dalekozora

U suradnji Eurokaza i MSU-a s HNK-om Ivana pl. Zajca iz Rije-ke te talijanskim kazališnim insti-tucijama i festivalima kao kopro-dukcijskim partnerima, od 21. do 23. te od 25. do 30. siječnja u Mu-zeju suvremene umjetnosti mo-žete pogledati prvu Eurokazovu predstavu “Okovani Galileo”, re-datelja Branka Brezovca.

- Nova zgrada MSU-a i njego-va vrhunski opremljena multi-medijska dvorana Gorgona či-ne nam se logičnim, prirodnim mjestom suradnje svih relevan-tnih faktora koji se u ovome gra-du bave suvremenošću i nada-mo se da će sa našim inovativ-nim projektima Zagreb još više

dobiti na značaju u kontekstu europske i svjetske umjetnosti - istaknula je umjetnička direkto-rica Eurokaza Gordana Vnuk.

Međunarodna koprodukci-ja “Okovani Galileo”, premijer-no izvedena u svibnju 2009. na festivalu Fabbrica Europa u Fi-renci, nastala je u povodu 400. obljetnice Galilejeva izuma dalekozora.

Tekstovni predložak čini ne-uobičajeni spoj motiva drame Bertolta Brechta “Život Galile-jev” i Eshilove drame “Okovani Prometej”, a originalna glazba Marjana Nećaka, kao persiflaža barokne opere, daje predsta-vi iznenađujuću monumental-nost. Nakon izvedbe 28. siječnja u 21.30 upriličit će se razgovor s publikom.

Koncertni spektakl u čast Đorđa Novkovića

The 69 Eyes prvi put nastupaju u Zagrebu

Nogometno-plesni spektakl u HNK-u

Kiril Džajkovski i gosti 27. siječnja u Aquariusu

U čast glazbenom velikanu Đor-đu Novkoviću, 26. siječnja u Li-sinskom će se održati koncert pod nazivom “Malo mi je je-dan život s tobom”. Novkoviće-ve svevremene hitove pjevat će zvijezde domaće estrade poput Vanne, Massima, Severine...

Finske goth’n’roll legende The 69 Eyes, znani i kao Helsin-ki Vampires, prvi put dolaze u Zagreb 24. siječnja. U Boo-galoou će u sklopu europskog dijela svjetske turneje Back In Blood predstaviti novi album i proslaviti 20. rođendan.

Montažstroj i Plesni centar Ta-la u samo dvije izvedbe nogo-metno-plesnog spektakla “Srce moje kuca za nju” rekonstrui-raju pobjedu Hrvatske nad En-gleskom od 3:2. Ženska repre-zentacija istrčat će na pozorni-cu HNK-a 24. i 31. siječnja.

Kiril Džajkovski, poznat po kom-biniranju makedonskog etna s elektronikom, 27. siječnja održat će koncert u Aquariusu. Nastupit će s deseteročlanim bendom, a sastav će biti pojačan novim čla-nom, MC-jem, i pjevačem Rasom Tweedom.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Eurokazova predstava “Okovani Galileo” u Muzeju suvremene umjetnosti

29kultura i zabavaUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Jane (Meryl Streep) već je de-set godi-na razve-dena od bivšeg muža Ja-kea (Alec Baldwin). Jane i Jake zajedno će otići na proslavu diplome svoga sina, a potom i na potpuno nevini ručak, ko-ji neće biti sasvim nevin, jer će njih dvoje završiti u krevetu...

Kad lede-ne junake zapadne zadatak da spase Sida, kre-ću u pu-stolovinu u tajan-stveni podzemni svijet. Doživljavaju bliske susre-te s dinosaurima, suko-bljavaju se s podivljalom fl orom i faunom te upo-znaju nepopustljivog lov-ca na dinosaure, jednoo-ku lasicu Bucka...

Dvije kazališne premijere za mladeU ZKL-u je 22. siječnja u 18 sa-ti premijera predstave “Petar Pan” u režiji Aida Bukvića, pri-lagođena lutkarskom kazali-štu, nastala kombiniranjem lutkarskih tehnika. Mala scena za 29. siječnja priprema pred-stavu AN-------A & ----MI-A, o anoreksiji i bulimiji.

Party United u zagrebačkim klubovimaAgencija 4ART predstavlja klup-ski spektakl Party United, koji će biti 23. siječnja u 21 sat. Za cijenu jedne ulaznice posjetite 15 naj-boljih klubova i uživajte u glaz-bi na više od 15 različitih partyja. Informacija na www.partyuni-ted-zagreb.com.

Izložbe u galerijama Modulor i DogađanjaU galeriji Događanja do 4. ve-ljače možete pogledati izložbu “Repeticije” akademskog slika-ra-grafi čara Gorana Kujundži-ća, a do 13. veljače u Modulo-ru vidjeti izložbu “Arhitektura običnih stvari” Gorana Karlo-vića i Ane Magdić.

Preporuke

Christian Kracht opisao je svijet u kojem su civi-lizacija, među-ljudska bliskost i tehnološki na-predak na zala-

zu, nalazeći poetičnost u najokrutnijim pejzažima u kojima i snijeg miriše na željezo.

Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze 3D

Previše je složeno

Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni

DVD

FILM

KNJIGA

Blank - besplatne fi lmske radionice Blank - fi lmski inkubator orga-nizira besplatne fi lmske radi-onice za srednjoškolce i stu-dente od 25. siječnja u 20 sa-ti te za starije osnovnoškolce od 16. veljače u 20 sati. Radi-

onica obuhvaća uvod u kratki fi lm, scenarij, kameru/rasvjetu, zvuk i produkciju. Svaki sudi-onik napravit će scenarij, a po najboljima se snimaju kratki igrani fi lmovi. Prijave se prima-ju na: blankzg.hr@gmail.com.

Informacija na http://www.blankzg.hr, 091/8938-172.

Novosti iz ZKL-aZagrebačko kazalište lutaka od ove sezone predstavlja no-vi, kombinirani tematski pro-gram za djecu od pet do 12 godina “Kutak pripovjednoga kazališta s lutkarsko-likovnom radionicom”. Program se sa-stoji od scenske izvedbe priče u tehnici pripovjednoga kaza-lišta te radionice u kojoj djeca izrađuju lutke - likove iz priče i uče osnove animacije. Infor-macije na www.zkl.hr.

Radionice keramike u PeščeniciDo 4. veljače, četvrtkom od 18 do 21 sat, možete se upisati u radionicu keramike u KC Pe-ščenica. Tečaj obuhvaća mo-deliranje šuplje forme, oslika-vanje engobama i pripreme za pečenje biskvita.

U fokusu

Klovićevi dvori predstavljaju izložbu “Zagovori svetom Tripu-

nu - blago Kotorske biskupije“, autora Radoslava Tomića. Izlož-

bu na kojoj je radilo 15 stručnjaka iz Hrvatske, Crne Gore, Srbi-

je, Italije i SAD-a otvorena je do 14. veljače, a obilježava 1200.

obljetnicu prijenosa moći Sv. Tripuna mučenika u Kotor.

Blago Kotorske biskupije u Zagrebu

u MSU

30 vodič Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri.

od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767SANITETSKI PRIJEVOZ, 4600 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJA

Mirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani,

Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale gradske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

31vodičUtorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 22. 1. A122.00 2N - broken, dubstep, UK funky, house22.00 A2 - 90’s, 80’s, classicsSubota, 23. 1. A1+A222.00 Sound Designers Srijeda, 27. 1. A221.00 Kiril Džajkovski Petak, 29. 1. A1+A222.00 Astralis (22:00) Subota, 30. 1. A1+A222.00 Sound Designers

BOOGALOO CLUBPetak, 22. 1. Marčelo & Filter Crew, suport DJ FRX Nedjelja, 24. 1. The 69 Eyes - Christian Death - Mandragora Scream Petak, 29. 1. Led Zeppelin tribute by Rock Masters

KSETSrijeda, 20. 1.20.00 New Rave/Electroclash slušaonicaČetvrtak, 21. 1.20.00 WilovanjePetak, 22. 1.20.00 KSET CaffeSubota, 23. 1. 22.00 JabbaTon ft. Chew the Fat! CroatiaThe Living Graham Bond (Venga Digital, UK), Yesh, ReaTLGB - The Living Graham BondUtorak, 26. 1. 20.00 Adam Klemm kvartetSrijeda, 27. 1. 20.00 Crnjak party vol. VČetvrtak, 28. 1. 20.00 Dream Theater Real TributePetak, 29. 1. 20.00 KSET CaffeSubota, 30. 1. 22.00 Rave

MOČVARASrijeda, 20. 1.20.00 Marduk, Vader, Mastic Scum, SinatePetak, 22. 1. 21.00 Dirty DancingSubota, 23. 1. 21.00 Gosti iz galaksije Nedjelja, 24. 1. 21.30 Sonic Doom, Umor, ThromPonedjeljak, 25. 1. 20.00 Filmske večeriUtorak, 26. 1. 21.00 Dunja KneblČetvrtak, 28. 1. 20.00 Galerija Močvara - Siniša LabrovićPetak, 29. 1. 21.30 Sindikalna rock’n’roll zabavaSubota, 30. 1. 21.00 TwilightNedjelja, 31. 1. 20.00 Prezentacija močvarnog laboratorija

PAUK SKUCSubota, 30. 1. Grand archives (SAD)

TVORNICA KULTUREPetak, 22. 1.21.00 Malvazija rock partySubota, 30. 1. 21.00 Pakleni šund

PURGERAJSrijeda, 20. 1. Small House Brown Ponedjeljak, 25. 1.Stand Up Comedy - Open Mic NightUtorak, 26. 1. Cinkuši Srijeda, 27. 1. Bacon Blues & Corp. Četvrtak, 28. 1. Chimily’s - RHCP tribute band Ponedjeljak, 1. 2.

Stand Up Comedy - Open Mic Night

SAXČetvrtak, 21. 1.Apsolud, Altera, Progress, Latex Willer Petak, 22. 1. Živa legenda Subota, 23. 1. Sane RY BABIES www.crybabies.tvPonedjeljak, 25. 1. Cry Babies Četvrtak, 28. 1. No Chance, Pars Petrosa, abroad Experiments Petak, 29. 1. Živa legenda Subota, 30. 1. Norma Belle

MMC STUDIOČetvrtak, 21. 1. 20.30 Comedy Stand up - studio smijehaPetak, 22. 1. 21.00 Solar QuartetSubota, 23. 1. 21.00 Boom Pacha Boom Četvrtak, 21. 1. 20.30 Comedy Stand up - studio smijehaPetak, 29. 1. 21.00 Jelena Radan, Meri Jaman i Anita Valo (Meritas)

THE JAZZ CLUB ZAGREBČetvrtak, 21. 1. Jazz & Wine Exclusive

KC DRAŽEN PETROVIĆ 20.00 St. Petersburg State Ballet on IceLabuđe jezero na ledu

THE MOVIE PUBSrijeda, 20. 1.Komedija s noguSrijeda, 27. 1. Komedija s nogu - Marcel Lucont (FRA)

MOVIEPLEXUtorak, 26. 1.Stand up Comedy - 1Man ShowUtorak, 2. 2. Stand up Comedy - 1Man Show

KONCERTIVATROSLAV LISINSKISrijeda, 20. 1. 20.00 (MD) Gudački kvartet PorinČetvrtak, 21. 1.20.00 (MD) Bog masakra Petak, 22. 1. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija Nedjelja, 24. 1. 19.30 (VD) Estonski filharmonijski komorni zborPonedjeljak, 25. 1.20.00 (VD) Zagrebački tamburaši 20.00 (MD) Dora Kuzmin, violončeloUtorak, 26. 1.20.00 (VD) Koncert posvećen Đorđu Novkoviću Malo mi je jedan život s tobomČetvrtak, 28. 1.19.30 (VD) Simfonijski orkestar HRT-a Petak, 29. 1.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija Subota, 30. 1.19.30 (VD) Hrvatski barokni ansambl Nedjelja, 31. 1. 20.00 (MD) Krešimir Marmilić, violinaMatija Štajcar, violončeloPonedjeljak, 1. 2. 20.00 (MD) Martina Klarić, sopran Utorak, 2. 2. 20.00 (MD) Bog masakra

HRVATSKI GLAZBENI ZAVODČetvrtak, 21. 1. 20.00 Komorni zbor MA Subota, 23. 1. 20.00 Oratorijske koncertne arije - studenti Odsjeka za pjevanje MAUtorak, 26. 1. 20.00 Guitarra viva - Krešimir BedekČetvrtak, 28. 1. 20.00 Gostovanje Umjetničke akademije iz Graza

Subota, 30. 1. 20.00 Koncert Pančevačkog srpskog crkvenog pjevačkog društvaNedjelja, 31. 1. 20.00 Muzička akademija Sveučilišta u ZagrebuPonedjeljak, 1. 3. 11.00 Coffee concert - zvuci iz Zadra

KAZALIŠTA HNKSrijeda, 20. 1. 19.30 (B) Razloga 4 / 4 Reasons Četvrtak, 21. 1. 19.30 (O) La Boheme Petak, 22. 1. 19.00 (D) Bjesovi Subota, 23. 1. 18.00 (D) I konje ubijaju, zar ne? Nedjelja, 24. 1. 20.00 (D) Srce moje kuca za nju Ponedjeljak, 25. 1. 19.30 (O) Falstaff Utorak, 26. 1. 19.00 (D) Bjesovi Srijeda, 27. 1. 19.30 (O) Falstaff Petak, 29. 1. 19.30 (B) Labuđe jezero Subota, 30. 1. 12.00 Promocija monografije Ruže Pospiš Baldani 18.00 (O) Falstaff Nedjelja, 31. 1. 20.00 (D) Srce moje kuca za nju

GAVELLASrijeda, 20. 1. 19.30 Slučajevi običnog ludila Četvrtak, 21. 1. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Petak, 22. 1. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Subota, 23. 1. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Ponedjeljak, 25. 1. 19.30 San Ivanjske noći Utorak, 26. 1. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Srijeda, 27. 1. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Četvrtak, 28. 1. 19.30 Mećava Petak, 29. 1. 19.30 Orfej silazi Subota, 30. 1. 19.30 Alabama

KOMEDIJASrijeda, 20. 1. 19.30 Dobri vojak Švejk Četvrtak, 21. 1. 19.30 Odlazak Petak, 22. 1. 19.30 S ljubavlju, Janis Subota, 23. 1. 20.00 Briljantin Ponedjeljak, 25. 1. 19.30 Briljantin Srijeda, 27. 1. 19.30 Svečana večera u pogrebnom poduzeću Četvrtak, 28. 1. 19.30 Odlazak

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 20. 1. 20.00 Hercegovci za volanom Četvrtak, 21. 1.20.00 Hercegovci za volanom Petak, 22. 1. 20.00 Zagrebački orkestar Subota, 23. 1. 20.00 Koncert - Samo za te, dragi kaj Nedjelja, 24. 1. 19.00 Noćas ću...Srijeda, 27. 1. 20.00 Garderobijer Četvrtak, 28. 1. 20.00 Koncert - Samo za te, dragi kaj Petak, 29. 1. 20.00 Koncert - Samo za te, dragi kaj Subota, 30. 1.20.00 Koncert - Samo za te, dragi kaj

Nedjelja, 31. 1.19.00 Noćas ću...

KEREMPUHSrijeda, 20. 1.20.00 Vuci i ovceČetvrtak, 21. 1.20.00 Bitange i princeze Petak, 22. 1.20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota, 23. 1.20.00 MetastazeNedjelja, 24. 1. 20.00 Švejk u II. svjetskom ratuUtorak, 26. 1. 20.00 Ljubav, struja, voda & telefonSrijeda, 27. 1. 20.00 Jebote, kolko nas ima!Četvrtak, 28. 1.20.00 Vuci i ovcePetak, 29. 1. 20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota, 30. 1. 20.00 Ljubav, struja, voda & telefonNedjelja, 31. 1. 20.00 Metastaze

VIDRASrijeda, 20.1.20.00 Lidrano 2010.Četvrtak, 21. 1. 20.00 Od E do ZPetak, 22. 1.20.00 Od E do ZNedjelja, 24. 1. 20.00 U posjetu kod gospodina GreenaPonedjeljak, 25. 1. 20.00 Velika zvjerkaUtorak, 26. 1. 20.00 Stilske vježbeSrijeda, 27. 1. 20.00 Gola u kavezuPetak, 29. 1. 20.00 SumnjaSubota, 30. 1. 20.00 IzumiteljNedjelja, 31. 1.20.00 Udovica

EXITPetak, 22. 1.20.00 BALON Teatar 2000 i Teatar EXIT u koprodukciji Utorak, 23. 1. 20.00 Kako misliš mene nema?! Ponedjeljak, 25. 1. 20.00 Kauboji Utorak, 26. 1.20.00 Kauboji Srijeda, 27. 1. 20.00 Kauboji Četvrtak, 28. 1.20.00 SHAKEspeare na EXit Petak, 29. 1.20.00 Kako misliš mene nema?! Subota, 30. 1.20.00 To samo Bog zna

ITDČetvrtak, 21. 1. 20.00 Ekstravagancija Petak, 22. 1. 20.00 Ekstravagancija Subota, 23. 1. 20.00 Ekstravagancija Srijeda, 27. 1. 19.00 Diva 20.00 Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve Četvrtak, 28. 1. 19.00 Diva 20.00 Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve Petak, 29. 1. 19.00 Diva 20.00 Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve Subota, 30. 1. 21.30 Koncert: Grand Archives

ZKMSrijeda, 20. 1. 20.00 Hamletpersona Subota, 23. 1. 20.00 Generacija 91.-95. Nedjelja, 24. 1.

20.00 Generacija 91.-95. Utorak, 26. 1. 20.00 Generacija 91.-95. Srijeda, 27. 1. 18.00 Crna ovca bella vrana 20.00 Generacija 91.-95. Četvrtak, 28. 1.20.00 Hamletpersona Petak, 29. 1. 11.00 Zabranjena vrata 20.00 Hamletpersona Ponedjeljak, 1. 1. 20.00 UTF-8 Utorak, 2. 2. 18.00 Zabranjena vrata 20.00 UTF 8

ZKLSrijeda, 20. 1. 15.00 Lidrano 2010.Četvrtak, 21. 1. 18.00 Petar Pan Petak, 22. 1. 18.00 Petar Pan (P) Subota, 23. 1. 10.00 i 11.30 Darujmo djeci kazalište18.00 Petar Pan Nedjelja, 24. 1. 11.00 Petar Pan Četvrtak 28. 1. 18.00 Petar Pan Petak, 29. 18.00 Robinson uči plesatiSubota, 30. 1. 10.00 Darujmo djeci kazalište18.00 Petar PanNedjelja, 31. 1. 11.00 Petar Pan

DK DUBRAVANedjelja, 24. 1. 18.00 Oh, kako je lijepa Panama Nedjelja, 31. 1. 18.00 Gašpar i napitak zločestoće

TREŠNJASubota, 23. 1. 17.00 Vis životinje Nedjelja, 24. 1.11.00 Vis životinjeSubota, 30. 1. 17.00 Čudnovate zgode šegrta HlapićaNedjelja, 31. 1. 11.00 i 17.00 Čudnovate zgode šegrat Hlapića

ŽAR PTICANedjelja, 24. 1. 11.00 Ti i ja, mali medoNedjelja, 31. 1. 11.00 Pčelica Maja

MALA SCENASubota, 23. 1. 10.00 11.30 Priča o oblaku17.00 Kraljevna na zrnu graška20.00 Kralj AČetvrtak, 28. 1. 20.00 AN-------A & ----MI-APetak, 29. 1. 20.00 AN-------A & ----MI-A (P)Subota, 30. 1. 10.00 i 11.30 Priča o oblaku17.00 Kako živi Antuntun20.00 AN-------A & ----MI-A

KNAPSrijeda, 20. 1.20.00 Smisao života gospodina LojtriceČetvrtak, 21. 1.10.00 Postojani kositreni vojnikPetak, 22. 1.20.00 Niko i ništUtorak, 26. 1.10.00 Postojani kositreni vojnikSrijeda, 27. 1.10.00 i 12.00 Dječaci Pavlove uliceČetvrtak, 28. 1.10.00 i 12.00 Skitnička bajkaPetak, 29. 1. 20.00 Smisao života gospodina Lojtrice

TNTNedjelja, 24. 1. 11.30 Leptirić Miki upoznaje svijetNedjelja, 31. 1. 11.30 Zubić vila

32 zadnja stranica Utorak, 19. siječnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Premda smo, ili možda baš zato, u prvoj polovici siječ-nja imali čak 11 dana u ni-zu bez sunca, srednja tem-peratura zraka toga razdo-blja u Zagrebu i okolici bila je natprosječno visoka - na Puntijarki viša 0,6 °C, na Griču 2, u Maksimiru 2,6 °C, i to ponajviše zbog re-lativno toplih noći i jutara. Pritom je količina oborina već nakon prvog tjedna bi-la viša od uobičajene.

18.-24. 1. PROHLADNO

Iako vjerojatno neće bi-ti osobito niske tempera-ture, kao primjerice 24. 1. 1942., kada je na Griču iz-mjereno čak -22,2 °C, i uz onu oko 0 °C, uz vjetar, zna biti dovoljno hladno.

25.-31. 1. TOPLIJE

Nakon povremenog lepr-šanja pahulja u prošlome tjednu, u ovome će vje-rojatno biti i kiše, ali ne u odveć velikim količinama. Temperatura zraka bit će u porastu, osobito najvi-ša dnevna.

Piše Zoran Vakula

Hokejaški spektakl na Šalati

U samo sat vremena prodane su sve ulaznice za obje utakmice Med-veščaka koje će se igrati na Šalati 29. i 31. siječnja. Budući da je u to vrijeme Ledena dvorana Doma sportova zauzeta, medvjedi su od-lučili utakmicu protiv Villacha i Vienne Capitalsa odigrati na Šalati, gdje je prije tridesetak godina i počelo hokejaško ludilo u Zagre-bu. Predsjednik Medveščaka Damir Gojanović najavio je da će se na dan utakmica pokušati organizirati niz dodatnih sportskih i za-bavnih događanja, koja će potaknuti publiku, osobito obitelji, da provedu dan na Šalati.

Snimio Siniša Kosić

Sretno lice s nove fasade zgrade u kojoj je kavana Bla-to na križanju Gundulićeve i Masarykove ulice.

Snimio Vladimir Dimić, dipl. ing.